Banke uz državu najviše ulažu u informatiku - PC Chip

BIZON 

BUSINESS 

RAZGOVOR 

Ratko 

Mutavdžić: 

ICT sektor 

kod nas je 

prepušten 

sam sebi 

BANKARSTVO I ICT 

Banke uz 

državu najviše 

ulažu u 

informatiku 

studeni 2010. 

PC CHIP 

133

Uvodnik 

Između krajnosti 

Bizon je namijenjen svima onima koji su svjesni da u uvjetima 

kada je krajnje sumnjiva privatizacija odavno okončana, 

a Hrvatska kao zemlja koja nešto konkretno proizvodi 

gotovo izbrisana s karte Europe, jedna od rijetkih 

ostvarivih gospodarskih strategija leži upravo u korištenju 

novih tehnologija i Interneta 

Impressum 

www.bizon.hr 

Glavni urednik 

Branimir Kovač 

Voditelj projekta 

Željko Ćosić 

Marketing 

Ivana Grabovac 

Piše: Branimir kovač 

Kada smo birali novo ime za svježe ruho dosadašnjeg 

poslovnog priloga PCchipa, htjeli 

smo nešto što će na vrlo jasan način pokazivati 

ono čime se bavimo, lako pamtljivo i efektno, ali 

ponajprije odmaknuto od klasičnih stereotipa o 

poslovnoj informatici kao nečemu ustaljenom, 

ležernom i, budimo ovdje posve otvoreni, pomalo 

dosadnom. Teško da smo mogli pronaći nešto 

bolje i jezgrovitije od imena 

– Bizon. Slika snažnog sisavca 

istaknutih savinutih rogova, 

koji je, usprkos težini od 

preko tone i kratkim nogama, 

kadar doseći impresivne 

brzine jureći kao neprikosnoveni 

gospodar prerije, 

nije samo zgodan štos. Ime 

u podjednakoj mjeri dočarava 

silovitost i ustrajnost 

kakvu moraju imati sudionici 

u današnjoj tržišnoj utakmici 

ako žele biti uspješni 

u krajnje kompetitivnim 

uvjetima tehnoloških, ali i 

strukturalnih promjena, te potrebu stalnog kretanja 

i inoviranja bez koje svi prije ili poslije - padamo. 

S druge strane, sama složenica pojmova Biz i 

On pokazuje kako ćemo se poslovnom informatikom 

baviti iz suvremene i drukčije perspektive, 

kakvu i forsira moderno online okruženje 

koje u radikalnoj mjeri transformira dosadašnju 

poslovnu logiku. To je upravo onaj element 

koji, primjerice, naša Vlada nije smatrala dovoljno 

bitnim (ili nije znala, što je podjednako loše) 

istaknuti u svojem razvikanom Programu gospodarskog 

oporavka. Bizon je namijenjen svima 

onima koji su svjesni da u uvjetima kada je 

krajnje sumnjiva privatizacija odavno okončana, 

a Hrvatska kao zemlja koja nešto konkretno 

proizvodi gotovo izbrisana s karte Europe, jedna 

od rijetkih ostvarivih gospodarskih strategija 

leži upravo u korištenju novih tehnologija i Interneta 

kao mreže koja omogućuje sasvim novu 

ekonomiju. 

Stoga je i prva tema za koju smo se odlučili u 

ovom osvježenom izdanju posve na tragu navedene 

filozofije. Slika banaka 

u ovo doba recesije u javnosti 

možda i nije pretjerano 

pozitivna, no nema nikakve 

sumnje da je bankarski sektor 

jedan od tehnološki najinovativnijih 

uopće. Razlog 

tome nije samo činjenica je 

da je u vrijeme gospodarske 

krize riječ o jednom od rijetkih 

uspješnih područja – 

kako i ne bi, ipak su to banke, 

a gdje su banke tu je i novac 

– nego i činjenica da je upravo 

bankarski sektor među 

prvima shvatio kako iskoristiti 

strukturalne promjene o kojima govorimo. 

Način funkcioniranja banaka u zadnjih se nekoliko 

godina radikalno promijenio, a te promjene 

odražavaju duh novog vremena i ekonomije 

u kojoj Internet postaje ne samo temeljnom 

infrastrukturom, nego i faktorom koji iz temelja 

preobražava postojeće poslovne procese i kreira 

nove usluge za korisnike. 

No živimo u vrijeme između krajnosti: banke 

su u tom procesu već daleko odmakle, a država 

praktički nije ni počela (o čemu govorim zna 

svatko tko je posjetio tragikomičan, potpuno neinteraktivan 

sajt www.mojauprava.hr). U ovom 

raskoraku, trudeći se da postane sve manji, puštamo 

i našeg Bizona u preriju. 

A1 Video d.o.o. 

Cvijete Zuzorić 25 

Tel: +385 1 611 7355 

Fax: +385 1 611 7354 

Želite li pisati u Bizonu? 

Mladi ste, dinamični, razumijete 

internet i nove 

tehnologije, imate sklonost 

prema business tematici, 

a ni pisanje vam 

nije mrsko? Ako ste se 

prepoznali u ovom opisu, 

pružamo vam priliku 

da se dokažete – u 

Bizonu tražimo suradnike 

za niz područja iz 

poslovne informatike. 

Novinarsko iskustvo na 

sličnim poslovima je 

prednost, ali ne i uvjet. 

Prijave sa životopisom 

i eventualnim objavljenim 

radovima šaljite na 

mail redakcija_poslovni@pcchip.hr. 

134 PC CHIP studeni 2010.

Vijesti 

Pogrešan algoritam 

kriv za rušenje Dow 

Jonesa 

Da greške u računalnoj tehnologiji 

mogu biti itekako kobne, 

pa čak i na globalnoj razini, 

pokazao je i prošlomjesečni 

izvještaj američke Agencije za 

nadzor trgovanja vrijednosnicama 

i Agencije za nadzor trgovanja 

terminskim ugovorima. 

Naime, obrazlažući nagli 

pad američkih burzovnih indeksa 

6. svibnja ove godine, 

kad se ključni indeks Dow Jones 

srušio za čak 1000 bodova, 

izvješće je kao glavnog krivca 

identificiralo – računalni sustav. 

Tako je za incident kriva 

računalna prodaja dionica 

vrijedna 4,1 milijardu dolara, 

a problem je nastao zbog pogrešno 

programiranog algoritma 

– umjesto da kompaniju 

osigura od promjena cijena 

na tržištima, učinio je upravo 

suprotno. U izvješću nije imenovana 

tvrtka čije je računalo 

bilo okidač krize, no poznato 

je kako je ovako visoku transakciju 

kobnog dana provela 

samo tvrtka Waddell & Reed iz 

Kansasa. Kako god bilo, iako 

incident nije imao veće posljedice 

te se sve ubrzo smirilo i 

vratilo na normalu, pokazalo 

se da su burze itekako osjetljive 

na ovakve probleme, a to 

može imati vrlo ozbiljne posljedice 

u eri elektroničkog trgovanja 

dionicama. 

Računalstvo u oblaku 

na DevAreni 2010 

Jedan od zanimljivijih skupova 

proteklog mjeseca bila je 

i DevArena 2010 u organizaciji 

tvrtke Ekobit koja je okupila 

više od dvije stotine vodećih 

softverskih inženjera, 

arhitekata i voditelja projekata 

Prvi regionalni dan karijera i znanja 

Na adresi www.DanKarijera.com održan je prvi regionalni Virtualni 

dan karijera i znanja u organizaciji portala MojPosao 

(www.MojPosao.net) te vodećih portala za zapošljavanje u 

Bosni i Hercegovini (Posao.ba) i Srbiji (Infostud.com). Ovo je 

treći virtualni sajam koji se organizira u Hrvatskoj, a kako kažu 

organizatori, s uključivanjem izlagača iz susjednih zemalja 

poprimio je i regionalni značaj te ojačao međusobnu suradnju 

tvrtki i edukativnih ustanova s ovih prostora i potaknuo mobilnost 

na tržištu rada. Na regionalnom Virtualnom danu karijera 

i znanja predstavilo se ukupno 47 izlagača koji su oglasili 

preko 140 natječaja za radna mjesta i više od 70 edukativnih 

programa. Na dosadašnjim virtualnim sajmovima karijera posao 

je pronašlo 700 ljudi. 

iz Hrvatske i regije. U sklopu 

predavanja o timskom radu i 

pristupima izradi i održavanju 

softvera polaznici su imali priliku 

saznati više o mogućnostima 

tehnologija i alata koji se 

koriste u produkciji softvera, a 

jedna od tema bilo je i sve popularnije 

“računalstvo u oblaku”, 

odnosno primjena cloud 

computing infrastruktura. U 

programu s novostima iz svijeta 

Windows.NET i web tehnologija 

bilo je riječi o učinkovitim 

metodama analize velikih 

količina podataka koji se stvaraju 

i razmjenjuju putem Interneta, 

korištenju dinamičkih 

jezika u programiranju 

suvremenih web aplikacija te 

njihovoj optimizaciji za bolju 

uskladivost s online tražilicama. 

Jedna od posebnih tema 

bio je i razvoj softvera na nedavno 

predstavljenoj platformi 

Windows Phone 7. Uz predavanja, 

radionice i rasprave o 

iskustvima u korištenju novih 

tehnologija i alata, održan je i 

stručni skup “HROK savjetovanje” 

na kojem je bilo riječi o 

specifičnostima rješenja koja 

se koriste podacima Hrvatskog 

registra obaveza po kreditima 

(HROK). 

SAP vodeći na tržištu 

poslovne inteligencije 

Nezavisna analitička kuća IDC 

proglasila je SAP vodećom tvrtkom 

na tržištu poslovne inteligencije, 

a osobito na području 

softverskih licenci i održavanja 

prihoda. IDC je objavio i 

kako je SAP rastao brže od tržišta 

aplikacija za financijsko 

poslovanje i strateško upravljanje 

(Financial Performance 

and Strategy Management 

- FPSM), i to već četvrtu godinu 

za redom. Dvije analize 

IDC-ja pod nazivom “Worldwide 

Business Intelligence 

Tools 2009 Vendor Shares1” i 

“Worldwide Financial Performance 

and Strategy Management 

Applications 2007-2009 

Vendor Shares2” pokazuju da 

je SAP vodeći u BI rješenjima s 

prihodom od milijardu i 557,1 

milijuna američkih dolara, što 

čini ukupno 19,5 posto udjela 

na tržištu, dok je prihod od 

aplikacija FPSM premašio 535 

milijuna dolara i donio tržišni 

udio od 23,7 posto. BI i FPSM 

rješenja dio su poslovanja na 

tržištu analitike, što uključuje i 

upravljanje odnosima s kupcima 

(customer relationship management 

- CRM), upravljanja 

opskrbnim lancem, ljudskim 

potencijalima te usluge analitike 

poslovanja. BI rješenja 

portfelja SAP BusinessObjects 

i dalje su vodeća na tržištu iz 

2009. godine zadržavajući gotovo 

20 posto tržišnog udjela. 

IDC izvještava kako je tržište 

BI rješenja nastavilo rasti u 

2009. godini unatoč negativnom 

rastu tržišta uopće. SAPov 

kontinuiran rast na tržištu 

FPSM rješenja temeljen je djelomično 

i na širokom portfelju 

rješenja s područja enterprise 

performance managementa 

(EPM), uključujući i strategiju 

upravljanja, profitabilnosti i 

troškova upravljanja, planiranja 

i konsolidacije te upravljanje 

rizikom. 

studeni 2010. 


135

Razgovor 

Ratko Mutavdžić 

voditelj odjela za rad s javnim sektorom i tehnološki glasnogovornik u Microsoftu 

ICT sektor kod nas je 

prepušten sam sebi 

Slijedi nam profiliranje tvrtki koje se bave informatikom – vrijeme tvrtki koje rade sve po malo 

i mijenjaju se po vjetrovima tržišta definitivno prolazi. One će se okrupnjavati kao sistemski 

integratori ili će tražiti manje specijalizirane niše u kojima međusobno surađuju. Uz to, dolazi 

i vrijeme značajnijeg ulaska međunarodnih integratora u naše područje, kaže Ratko Mutavdžić, 

voditelj odjela za rad s javnim sektorom i tehnološki glasnogovornik u Microsoftu 

Razgovarao: Branimir Kovač 

Mnogi se slažu da se ICT sektor u 

Hrvatskoj nalazi na jednoj od 

svojih prekretnica. S jedne je 

strane snažno pogođen recesijom, 

kao uostalom i brojne druge 

gospodarske grane, s druge skori ulazak u 

Europsku uniju stavit će domaće informatičare 

pred sasvim nove izazove, a tu su i novi 

tehnološki trendovi koji mijenjaju dosadašnja 

(ne samo) poslovna okruženja. O svemu 

tome razgovarali smo s jednim od najmeritironijih 

sugovornika, Ratkom Mutavdžićem, 

voditeljem odjela za rad s javnim sektorom 

i tehnološkim glasnogovornikom u Microsoftu. 

Mutavdžić je itekako poznat ICT zajednici 

kao dugogodišnji stručnjak za Microsoftove 

tehnologije te kao vodeći domaći 

autoritet za cloud computing i informatizaciju 

državne uprave, o čemu, ali i mnogim 

drugim temama, redovito piše i na svojem 

blogu http://ratkom.net. 

– pametan pristup može biti vrlo troškovno 

učinkovit. 

Vidljivo je da po pitanju online dostupnosti 

usluga javne uprave Hrvatska dosta zaostaje 

ne samo za svijetom, nego i nekim nama susjednim 

zemljama poput Slovenije. 

- Ovdje postoji mali raskorak između teorije 

i prakse. Teoretski, mi stojimo prilično 

dobro jer smo ostvarili određene preduvjete 

da se usluge ostvare. Napravili smo dosta zakona 

i pravilnika, definirali norme i modele, 

kreirali dokumente koji nas upućuju na nešto, 

čak i osigurali da se na tim famoznim 

listama eUsluga nalazimo negdje u sredini. 

Volio bih doživjeti dan kada ću, kao građanin, predati godišnju 

poreznu prijavu preko Interneta i time smanjiti državi troškove i 

omogućiti svima učinkovitiji rad 

Prvi ste čovjek Microsoftova odjela za javnu upravu. 

Što se događa na ovom području u Hrvatskoj, 

jesu li planirana kakva ozbiljnija ulaganja? 

- Iako možda to tako ne izgleda izvana, javna 

uprava vrlo je dinamično područje u smislu 

uporabe informatičkih tehnologija. Zadnjih 

desetak godina izvršena su značajna 

ulaganja u ICT tehnologije jer smo bili u modelu 

kojim smo željeli informatizirati javnu 

upravu. Pod pojmom “informatizirati” ovdje 

se dosta toga odnosilo na osnovna računala 

i softver kako bi ljudi uopće imali preduvjete 

raditi svoj posao na učinkovitiji način. Mislim 

da se ovdje dosta toga napravilo – danas 

je računalo u uredu javne uprave gotovo pravilo 

i za njih je razvijen mali niz programskih 

rješenja. Mislim da je ta faza gotova (iako još 

ima prostora za nova i dodatna računala i 

opremu) i da nam slijedi faza integracije. Na 

žalost, ostali smo u silosima – što aplikacija, 

što podataka i sustavi uglavnom ne komuniciraju 

između sebe. Ako pokušate ostvariti 

neku uslugu, većinom će vam u svakom uredu 

unijeti podatke u računalo, ispisati nešto 

na pisaču i ovjeriti, no vi ćete ipak to morati 

odnijeti na sljedeći korak kako biste ostvarili 

svoja prava. A onda opet slijedi prepisivanje 

u računalo. Mislim da smo zreli za jednu pametnu 

i koordiniranu investiciju koja mora 

ostvariti preduvjete, ali i kreirati brze rezultate 

i dokaze da integracija funkcionira. I to 

ne mora biti nevjerojatno velika investicija 

No ne zaboravimo da se “u sredini” uglavnom 

odnosi na činjenicu da na web stranicama 

možete pronaći uputu kako ostvariti 

neko pravo. Online usluge nešto su sasvim 

drugo i praktično, tu imamo zaostatak za 

našom željom. Ponekad zaboravimo da se 

ostvarenje ovih usluga može mjeriti jednom 

metrikom, a to je zadovoljstvo građana. Ako 

ja kao građanin mogu komunicirati i ostva- 


Razgovor 

riti svoja prava (ali i obaveze) putem 

elektroničkih usluga, ako ja kao 

građanin ne moram odlaziti na pet 

mjesta i izgubiti cijeli dan da bih 

ostvario osnovno ljudsko pravo, ako 

ja kao građanin mogu kliknuti i… 

mislim da se razumijemo. Hrvatska 

tu ima još puno posla za napraviti. 

Preduvjeti postoje, čak se i pripremaju 

i pokreću potrebni koraci, ali 

potrebno je to činiti brže. Volio bih 

doživjeti dan kada ću, kao građanin, 

predati godišnju poreznu prijavu 

preko Interneta i time smanjiti 

državi troškove i svima omogućiti 

učinkovitiji rad. 

Hrvatska je trenutačno na udaru teške 

recesije. Na koji je način ona utjecala 

na domaći ICT sektor? 

Rekao bih na isti način na koji je 

utjecala i na bilo koji drugi sektor - 

smanjenjem investicija i opće potrošnje 

te uvođenjem problema kao 

što su otežana naplata ili problemi 

s likvidnošću sektora. Postojeći se 

problemi osjete i s obzirom da je 

ICT sektor usluga. Jasno je da je ovaj 

sektor prilično podložan utjecajima 

promjena u navikama potrošnje 

koje drugi sektori mijenjaju zbog 

krize – nekako je najlakše rezati na 

uslugama. No ICT sektor prilično je 

“žilav” i može brzo promijeniti područje 

ili prostor svojega djelovanja. 

Na primjer, rekao bih da smo 

među prvima osjetili dolazak krize 

jer smo snažno vezani uz internacionalna 

tržišta, ali smo isto tako 

bili u mogućnosti dio svojih usluga 

preusmjeriti na ta ista tržišta kada 

smo osjetili da negdje dolazi do ekonomskog 

oporavka. Zbog te fleksibilnosti čini mi 

se da i imamo problem da se država ne bavi 

problemima ali i potencijalima ovog sektora 

– nekako se uvijek očekuje da će ICT biti 

dovoljno kvalitetan da se sam oporavi i pronađe 

svoj put za dalje. Nismo brodogradnja, 

tekstilna, drvna ili neka druga temeljna industrija, 

pa smo prepušteni sami sebi. Šteta, 

jer država od nas ima velika očekivanja i rado 

se koriste izrazi poput “društvo znanja”. 

Vide li se naznake izlaska iz krize ulaganja i početka 

novog ciklusa investicija u tehnologije? 

Globalno da, jer je to jedini način da se pokrene 

ekonomija i da se vrati investicijski ciklus 

koji dijelom završava i kao investicija u 

tehnologije. Na primjer, značajan (apsolutno, 

ne i relativno) dio ekonomskog stimulusa 

u razvijenim zemljama odnosi se na 

ostvarivanje mogućnosti kako ICT tehnologije 

mogu smanjiti troškove ili povećati vrijednost. 

Pri tome se na investiciji u ICT ne 

štedi jer se razumije da je to jedan od najučinkovitijih 

načina da se ostvari prednost – 

Ratko Mutavdžić 

Razlog zašto se odlučiti za “poslovanje u oblaku” vrlo je specifičan 

za svaku organizaciju ili pojedinca, jer je potrebno pronaći 

odgovarajuće scenarije koji opravdavaju njegovu uporabu 

ako želite brže posjeći drvo, sigurno to nećete 

postići tako da štedite na oštrenju pile. 

Stanje u Hrvatskoj je, nažalost, drugačije – 

svjedoci smo linearnih smanjenja budžeta 

u organizacijama, bilo da se smanjuje količina 

toaletnog papira ili investicija u IT rješenja. 

No mislim da vam tu ne treba dublji 

odgovor – Hrvatska je u općoj krizi i ponekad 

me aktivnosti koje se provode podsjećaju 

na Brownovo gibanje gdje idemo u svim 

smjerovima, a izvana – čini se da stojimo na 

mjestu. 

Kako stojimo u odnosu na ostale države iz regije? 

Rekao bi da je ovo staro političko pitanje: 

političari se vole uspoređivati s Kirgistanom, 

a ne vole s Njemačkom, napominjući kako 

nam je standard ipak značajno bolji nego u 

Kirgistanu (mada zadnje izvješće Svjetske 

banke ima nešto za reći i na tu temu). Regionalno 

smo svi slični i svih nas trese ekonomska 

groznica, ali su najave za izvlačenje iz iste 

drugačije i bojim se da nismo u dobrom položaju. 

Za ICT sektor vjerujem da će se među 

prvima vratiti na staru slavu i vidim da organizacije 

rade višestruko više da bi 

zadržale poziciju. Ali to je specifičnost 

organizacija i pojedinaca koji 

mu pripadaju – mi smo se naviknuli 

na konkurentnost, globalizaciju, tržišnu 

utakmicu i prilagodljivost. U 

većini slučajeva to je nužnost koja je 

potrebna da bismo preživjeli u sektoru, 

a ta nužnost nije se pojavila s 

ovom krizom, nego je započela s prvim 

danom kada su se pojavile masovno 

dostupne tehnologije negdje 

početkom devedesetih godina. 

Što je s izlaskom hrvatskih tvrtki na 

inozemna tržišta, kako regionalna 

tako i ostala - u kojoj se mjeri to čini i 

imamo li što ponuditi? Hoće li domaće 

ICT tvrtke uopće moći konkurirati 

na zahtjevnom europskom tržištu? 

- Svakog dana u svakom pogledu 

sve više napredujemo. Trenutno vidim 

dvije grupe tvrtki koje imaju 

specifične pristupe: prvu čine veliki 

integratori i proizvođači korisničkih 

programskih rješenja koji relativno 

oprezno izlaze u regiju i traže 

svoj prostor bilo tamo gdje još nije 

popunjen, bilo tamo gdje ga mogu 

akvizicijom ostvariti. Ovaj trend 

traje već nekoliko godina i nije 

agresivan – ili tvrtke žele kontrolirani 

rast, ili jednostavno nemaju 

agresivnu politiku širenja koje prati 

odgovarajuća financijska investicija. 

Drugi, daleko zanimljiviji trend 

su male (mlade) tvrtke koje od početka 

svoje tržište gledaju globalno, 

odnosno od početka rade proizvode 

koji kao svoje tržište vide čitav 

svijet. Naravno, konzumerizacija i 

masovna uporaba tehnologije idu im u prilog, 

pa je danas jednostavno napraviti aplikaciju 

za mobitel i prodavati je u čitavom 

svijetu. Iako u odnosu na prostor rada integratora 

i proizvođača programske podrške 

ovo može izgledati kao dječja igra – nije, i 

većina ovakvih tvrtki ima prihod (i profit) po 

zaposlenom daleko veći nego “veliki” igrači. 

Tu je i odgovor kako biti konkurentan: nije 

bitno dolazi li konkurencija iz Europe ili Japana 

– bitno je da od početka vjerujemo da 

radimo bolji proizvod i da nismo ograničeni 

samo prostorom od Jadrana do Drave. 

Sve je češći trend osamostaljivanje poznatih 

domaćih ICT profesionalaca i odlazak u konzultantske 

vode. Kako gledate na taj trend? 

Mislim da je prirodni trend i vrlo pozitivan. 

S jedne strane, stasale su nove generacije 

stručnjaka koje svoje znanje žele podijeliti 

sa širim krugom korisnika i partnera a 

da nisu ograničeni korporativnim pravilima 

i mogućnostima. S druge strane, tržište to 

traži i očigledna je potraga za ljudima koji su 

sposobni napraviti taj transfer znanja – da- 

studeni 2010. 


137

Razgovor 

Dvije Microsoftove 

promjene 

Dugi niz godina bavite se Microsoftovim 

tehnologijama. Je li riječ o istoj kompaniji 

kao i kada ste došli u nju ili su se neki 

fokusi promijenili? 

- Kompanija se barem dva puta značajno promijenila 

u zadnjih dvadesetak godina. Prvi 

put kada smo početkom devedesetih odlučili 

ući u svijet velikih igrača i početi dokazivati 

da smo zreli za “enterprise”, a drugi put kada 

smo se sjetili da smo u tim aktivnostima zaboravili 

da su naši korijeni u “consumer” segmentu, 

odnosno u domovima, na stolovima 

i u rukama krajnjih korisnika. Microsoft je za 

prvu transformaciju potrošio najmanje deset 

godina i nije bilo lako doći u poziciju kada na 

vas računaju kao ozbiljan izbor za osnovnu 

infrastrukturu banke ili platformu za razvoj 

aplikacija za telekomunikacije. Značajno 

smo unaprijedili proizvode i iz domene 

kućne radinosti postali ozbiljna korporacija. 

Druga transformacija događa se upravo 

danas i mislim da za nju imamo daleko 

manje vremena, možda dvije ili tri godine. 

Konzumerizacija nam je gotovo promakla 

i neke druge kompanije daleko su se bolje 

pozicionirale u određenim segmentima. No 

čini mi se da Microsoft čak i uživa u tome 

da mora vraćati neke izgubljene pozicije ili 

kreirati nova tržišta – i to čini tvrtku boljom, 

učinkovitijom i agilnijom. Pogledajte Xbox, 

Kinect, Windows 7, Windows Phone 7, Bing, 

Internet Explorer 9 itd. Jedno je ostalo isto: 

i dalje smo kompanija koja živi tehnologiju i 

mogućnosti koje ta tehnologija nudi. Davno 

su me pitali što radim u Microsoftu i ja sam 

jednostavno odgovorio koristeći tagline 

tvrtke “Pomažem ljudima da ostvare svoj 

puni potencijal”. Tehnologija to uistinu 

omogućuje - nema puno mjesta u svijetu 

gdje možete tako nešto reći. 

nas je vrijeme najveći novac i graditi sve iz 

početka gotovo je siguran put u problem. No 

ne zaboravimo da na taj način podižemo i 

vrijednost struke, kao i njezino razumijevanje: 

cijele generacije nisu više “klinci koji će 

vam nešto napraviti za pet minuta i za ništa 

para”, nego pozicioniraju informatiku kao 

struku jednakopravnu svima ostalim – znanje 

vrijedi i plaća se, znanje je u struci potrebno 

i nije ga jednostavno steći. Neke druge 

struke to imaju usvojeno već niz godina 

– probajte primijeniti logiku “ma nije to vrijedno” 

na pravnika, bilježnika, liječnika, ali 

i vodoinstalatera, majstora za centralno grijanje 

ili slično… Treba ohrabriti ovakve poduhvate 

i šteta što ih zakonski i operativno 

bolje ne podržavamo – svi znamo što znači 

otvoriti svoju tvrtku i proći 72 kruga administrativnog 

pakla. 

Jedan ste od vodećih domaćih stručnjaka za 

cloud computing. Koji su aktualni trendovi u 

primjeni ovog modela? 

- S obzirom na očekivanja koja smo postavili 

pred cloud computing, danas su svi prilično 

upoznati s time što cloud computing 

jest i što bi nam trebao omogućiti. Ali kao i 

kod bilo koje novine, uporaba je na relativno 

malom nivou. Dijelom je to zbog činjenice 

da se s modelom tek upoznajemo, koje 

su njegove prednosti, ali i koje su njegove 

mane, odnosno ograničenja. Bitno je za razumjeti 

da ovo nije panacea za sve problem 

koje imamo te ljudi ponekad previše očekuju 

i spremni su na prvo nerazumijevanje ustati 

“protiv” modela ne razumijevajući da prvo 

moraju uspostaviti svoje scenarije, a tek potom 

tražiti način kako ih uklopiti u model: 

model nije jedinstven i različite stvari mogu 

se ostvariti na različite načine. Consumer 

tržište davno je prihvatilo oblak i danas svi 

koriste usluge u SaaS (Software as a Service) 

modelu javnog oblaka. Tvrtke (commercial 

segment) daleko su opreznije i trenutno je 

u svijetu (ali i u Hrvatskoj) izrazit trend ispitivanja 

mogućnosti privatnog oblaka koji 

vam omogućuje model neograničenih skalabilnih 

resursa, ali pod vašom kontrolom. 

No to je prirodan ulaz za tvrtke u svijet cloud 

computinga i sljedeće što očekujem je preusmjeravanje 

interesa prema javnom oblaku 

kroz hibridne modele. 

Što zapravo ovaj koncept donosi s čisto poslovnog 

gledišta, zašto bi se neka tvrtka trebala 

odlučiti za njega? 

Generalno, nekoliko je razloga zašto to 

napraviti: počevši od ekonomskih razloga 

(smanjenje troškova, promjena modela 

troškova, pay-as-you go model, optimizacija 

operacija) pa sve do čisto tehničkih (neograničeni 

resursi na raspolaganju, pojednostavljenje 

upravljanja infrastrukturom i 

slično). No razlog zašto se odlučiti za njega 

vrlo je specifičan za svaku organizaciju ili 

pojedinca, jer je potrebno pronaći odgovarajuće 

scenarije koji opravdavaju uporabu 

cloud computinga. Pri tome treba uzeti vremena 

i sagledati sve ekonomske, vremenske, 

tehničke i druge aspekte: ponekad jedan 

od njih govori u prilog, a drugi protiv 

uporabe. No generalno danas se tvrtke primarno 

za taj model odlučuju kako bi smanjile 

operativnu kompleksnost (infrastruktura) 

ili postigle automatsku skalabilnost i 

elastičnost (aplikacije). Ostali oblici uporabe 

tek napreduju. 

Kakva je Microsoftova strategija u ovom segmentu? 

Vidite li prostor za značajnije širenje 

cloud computing modela u Hrvatskoj? 

Microsoft je jedna od vodećih tvrtki nositelja 

izgradnje i uporabe cloud computing resursa 

i rješenja. Microsoft trenutno značajno 

investira u osnove cloud computinga – datacentre, 

u kojima se i vrti gotovo neograničena 

snaga resursa koji se onda pojavljuju kroz 

različite usluge. Čvrsto smo odlučili biti ne 

samo ponuđač usluga kroz različite pojavne 

oblike dostave kao što su software as a service 

i platform as a service. Vjerujem da danas 

Microsoft ima najbolju platformu na svijetu. 

Što se tiče Hrvatske, nema nikakve zapreke 

da se investira u cloud computing model te 

da ga se koristi. Model je po definiciji globalan 

i dostupan svima, pa je gotovo isto koristiti 

uslugu iz Amerike, Europe ili Hrvatske 

ili gotovo s bilo kojeg dijela kugle zemaljske 

gdje dopire Internet. 

Vezan uz računalstvo u oblacima jest i model 

outsourcinga. Koliko se kod nas ovaj model 

primjenjuje u odnosu na svijet? 

- Kad je riječ o outsourcingu različitih 

usluga koje se ostvaruju kroz cloud computing 

uporabu, u osnovnim modelima Hrvatska 

koristi pojedine usluge otkad globalno 

postoje. Na primjer, počeli smo koristiti 

Hotmail ili Gmail već u njihovim začecima, 

a to nisu ništa drugo nego software as a service 

usluge. Iako je ovdje “outsourcing” preteška 

riječ, vrlo brzo smo te usluge pretvorili 

u svoje osnovne usluge elektroničke pošte te 

u nekim slučajevima proširili njihovu uporabu 

na malo i srednje poduzetništvo. U commercial 

segmentu, Hrvatska prolazi iste 

razvojne korake prihvaćanja cloud computinga 

kao i sve ostale zemlje: prvo smo 

prihvatili infrastructure as a service model 

koji se temelji na javnom oblaku (poput 

Amazona, Rackspacea i drugih ponuđača 

ove usluge) jer je prirodna nadogradnja na 

standardni model hostinga infrastrukturnih 

resursa. No prirodno širenje tek nam predstoji, 

a to je uporaba SaaS modela za tvrtke 

i organizacije – na primjer, uporaba knjigovodstvenog 

servisa ili tvrtke za otpremu dokumenata 

koji su standardni dio vašeg poslovnog 

procesa. 

Što outsourcing znači za velike sistemske integratore? 

Kako vidite omjer ovih dvaju pristupa 

u srednjoročnom periodu i hoće ili se 

ostvariti predviđanja o dominaciji outsourcing 

rješenja? 

Rekao bih da je to za njih potencijalno velik 

posao, iako neće u potpunosti zamijeniti 

sav in-house ili on-premise model. Integratori 

mogu postati ponuditelji usluga u određenom 

segmentu, ali će prag ekonomske 

isplativosti za njih ovdje biti prilično velik. Ne 

zaboravite da se, na primjer, cloud computing 

temelji na principima velikih brojeva, a 

ti brojevi uvijek se kreću u milijunima nečega 

(ekonomisti bi rekli “economies of scale”). Veliki 

integratori (ovdje pod “veliki” mislim veliki 

međunarodni) mogu napraviti dobar posao 

ciljajući međunarodno tržište sa svojim 


Razgovor 

uslugama – to će lokalnim, nacionalnim integratorima 

biti prilično teško. I jedni i drugi 

po pretpostavci imaju globalnu dostupnost, 

a ta se osigurava kroz značajnu investiciju u 

resurse. Lokalni integratori morat će pronaći 

mjesto u nišama, bilo da to zahtijevaju tehnologija 

ili ekonomija ili politika te tu izgraditi 

svoj prostor. Na primjer, država će uvijek zahtijevati 

da se podaci nalaze na teritoriju države 

(suverenitet na podacima) te će morati 

izgraditi svoje lokalne (nacionalne) data centre 

da bi to mogla ostvariti. Generalno outsourcing, 

ali kroz pametnu izgradnju i uporabu 

dijeljenih i privatnih resursa, ima veliku budućnost, 

ali nije lijek i scenarij za sve. 

Kako vidite informatičku sliku Hrvatske u sljedećih 

nekoliko godina? 

Mislim da nam slijedi nekoliko trendova. 

Prvo, to je pitanje profiliranja tvrtki koje 

se bave informatikom – slijedi nam vrijeme 

koje će pročistiti čime se točno te tvrtke bave 

i koje su njihove osnovne kompetencije. Vrijeme 

tvrtki koje rade sve po malo i mijenjaju 

se po vjetrovima tržišta definitivno prolazi i… 

ili će se okrupnjavati kao sistemski integratori, 

ili će tražiti svoje manje specijalizirane 

niše u kojima međusobno surađuju. Drugo, 

dolazi vrijeme značajnijeg ulaska međunarodnih 

integratora u naše područje. Očekujem 

da će doći do ulaska putem kupovanja 

Banke najbrže usvajaju nove tehnologije 

U ovom se broju opsežno bavimo primjenom ICT tehnologija u bankarskom sektoru u Hrvatskoj. 

Nije izravno vaše područje, no kako procjenjujete stupanj usluga koje banke nude svojim 

korisnicima? Primjerice, o e-računima počelo se pričati tek nedavno, dok u svijetu takva rješenja 

već odavno postoje. 

Mislim da su banke napravile ogroman posao i možda nesvjesno otvorile prostor za uporabu tehnologije 

na jednom sasvim novom nivou. Pogledajte na primjer internetsko bankarstvo – nevjerojatno 

je s kojom lakoćom danas pristajemo raditi nešto što je, u osnovi, upravljanje vašim novcem. Mislim 

da je upravo taj pristup omogućio jednostavnije usvajanje online plaćanja, trgovine i kupovanje na 

Internetu i slično. Zapravo, toliko su dobre u tome da sam ozbiljno počeo razmišljati da se vratim na 

stari model plaćanja računa jer sam vrlo učinkovito zamijenio osobu na šalteru banke – sada cijelu 

transakciju radim ja, banci ne treba osoba na šalteru i još mi naplati pojedine transakcije. E-računi 

nisu problem banaka nego sustava koji to treba omogućiti, a to je država. Kada se jednom država 

odluči i završi svoje eksperimentiranje i testiranje, vjerujem da će banke to vrlo rado i brzo implementirati 

– ne samo da im smanjuje troškove, već im smanjuju i standardne probleme transakcije i 

interakcije. No, kao i u svakom privatnom biznisu – tehnologija se brzo usvaja jer postoji mogućnost 

zarade i profita kroz određene scenarije. A tu su banke među najboljima – zato i upravljaju novcem. 

postojećih lokalnih tvrtki te zauzimanja pozicija 

za dugoročniju strategiju. Konsolidacija 

je već počela – kao što znamo, TSystems je 

prije nekog vremena kupio Combis, jednog 

od većih Microsoftovih partnera. Sa strane 

korisnika (kućnih, profesionalnih i organizacija) 

kreće val totalne konzumerizacije IT 

proizvoda i usluga, kao i njihova integracija. 

Danas je računalo dostupno poput televizora 

i nema zapreke da uđe u svaku sobu 

i učionicu, ne samo kao računalo nego i kao 

televizor ili mobitel ili… što god mogli zamisliti. 

Mislim da Hrvatska u tome ne zaostaje 

previše za svijetom – na primjer, Microsoft 

Windows Phone 7 u Hrvatskoj će se pojaviti 

u isto vrijeme kao i u svijetu. 

studeni 2010. 


139

Bankarstvo i ICT industrija u Hrvatskoj 

Banke uz državu 

najviše ulažu u 

informatiku 

Bankarsko poslovanje prolazi kroz duboke transformacije, a već se počelo govoriti i o nečemu 

što teoretičari nazivaju Bank 2.0. Očekivanja korisnika značajno su se promijenila – ukida se 

tradicionalna uloga banaka kao mjesta gdje se čeka na šalterima te se pruža niz novih mogućnosti 

za usluge koje će koristiti prednosti novih tehnologija 


Banke 

BANK 2.0 - suvremeno bankarsko 

poslovanje rapidno ubrzava pod naletom 

novih tehnologija pri čemu je internet 

samo početak 

Piše: Branimir Kovač 

Ako postoji neki sektor u Hrvatskoj 

koji primjenjuje najsuvremenije 

ICT tehnologije, to su zasigurno 

banke. Uz državu, banke su najveći 

korisnici informatičkih rješenja, 

no nije u pitanju samo puka kvantiteta. Kad 

se uzme u obzir složena poslovna priroda 

bankarskog posla – gdje je potrebno zadovoljiti 

niz zahtjeva, od mogućnosti procesiranja 

velike količine podataka pa sve do 

očuvanja njihove tajnosti i sigurnosti što je 

u ovoj branši od ključne važnosti – jasno je 

kako je ovdje riječ i o iznimno zahtjevnim 

implementacijama najteže kategorije. 

Istini za volju, svima dobro poznata činjenica 

da banke u Hrvatskoj više nisu u rukama 

domaćeg nego inozemnog kapitala u 

pogledu informatizacije donijela je i ponešto 

dobroga. Tehnološki trendovi danas se 

prate bolje i kvalitetnije nego ranije, a budući 

da je najčešće riječ o multinacionalnim 

sustavima, i sama kvaliteta implementacije 

slijedi standarde koji su na europskoj 

razini te se primjenjuju u nizu zemalja u 

kojima je neka bankarska grupacija prisutna. 

Naravno, kao što se i vidjelo tijekom 

pripreme ove teme, to ne znači da lokalne 

podružnice banaka odustaju od upotrebe 

Istraživanje IDC-a pokazuje 

kako je tijekom 2009. godine 

financijski sektor u Hrvatskoj 

investirao čak 217 milijuna 

dolara u IT tehnologije 

domaće pameti. Velik dio raznih podsustava 

mnogih banaka djelo je hrvatskih tvrtki, 

iako treba biti otvoren pa priznati kako je 

najčešće riječ o sustavima koji se ne bave 

u tolikoj mjeri onime što se naziva temeljno 

bankarstvo (core banking), nego većim 

dijelom pokriva specijalizirane sustave koji 

se nadovezuju na osnovni set tehnologija. 

No banke nisu samo potrošači suvremenih 

ICT usluga, nego i aktivni stvaratelji budući 

da većina njih ima svoje informatičke 

odjele u kojima se bilo samostalno, bilo u 

partnerstvu s vanjskim tvrtkama, radi na 

implementaciji raznih sustava. Kad se sve to 

zbroji, računa se da hrvatske banke kupovinom 

hardvera, softvera i IT usluga godišnje 

u domaću ICT industriju ulažu značajne 

iznose. To pokazuju i podaci. Istraživanje 

analitičke tvrtke IDC pokazuju kako je tijekom 

2009. godine financijski sektor u Hrvatskoj 

– pri čemu se, doduše, osim banaka 

misli i na osiguravajuća društva i ostale financijske 

organizacije - investirao čak 217 

milijuna dolara u razne informatičke tehnologije. 

Zanimljiva je i raspodjela ulaganja 

po područjima, gdje apsolutno prednjače 

IT usluge na koje otpada više od 40 posto 

udjela ukupnih investicija, slijedi hardver 

s 37,5 posto, a na začelju je softver s nešto 

manje od 22 posto. 

Nema sumnje da će aktualna teška recesija 

u Hrvatskoj ostaviti određeni utjecaj 

– tijekom rada na temi neki naši sugovornici 

spominjali su kako su se investicije u 

njihovim tvrtkama tijekom ove godine čak 

i prepolovile. Konkretni podaci za ovu godinu 

još nisu dostupni, no u IDC-ju, kad je 

riječ o prognozama, nisu toliki pesimisti te 

predviđaju da će pad IT ulaganja ukupno 

iznositi oko pet posto. Kako god bilo, izlaskom 

iz recesije – za koju se neki, opravdano 

ili ne, nadaju da će otići u povijest već 

tijekom 2011. godine – brojke će opet početi 

rasti budući da se očekuje novi investicijski 

ciklus, između ostaloga i u informatičke 

tehnologije. 

No neovisno o crnoj gospodarskoj situaciji, 

nema sumnje da samo bankarsko poslovanje 

upravo zahvaljujući intenzivnoj 

primjeni ICT rješenja prolazi kroz duboke 

transformacije. Tako se već počelo govoriti 

i o nečemu što teoretičari bankarskih 

trendova poput Bretta Kinga već nazivaju 

Bank 2.0. Poveznica s Webom 2.0 i više je 

nego očita, a jedna od glavnih teza je kako 

suvremeno bankarsko poslovanje rapidno 

ubrzava pod naletom novih tehnologija pri 

čemu je Internet samo početak i osnova tog 

ubrzanja, a dodatni zamah daju platforme 

i servisi poput Blackberryja, iPhonea, ali i 

studeni 2010. 


141


društvenih mreža. Očekivanja 

korisnika značajno su se promijenila 

– s jedne strane to ukida 

tradicionalnu ulogu banaka kao 

mjesta gdje se čeka na šalterima 

ili sjedi kod osobnog bakara, ali 

istovremeno pruža cijeli niz novih 

mogućnosti za usluge koje 

će koristiti prednosti novih tehnologija. 

Uostalom, provjerite i 

sami na adresi www.banking4tomorrow.com 

na kojoj King objavljuje 

prilično zanimljive tekstove. 

Tako je u svijetu, no promjene 

se nesumnjivo zbivaju i u domaćem 

bankarskom prostoru. Dobar 

primjer za to je Zagrebačka 

banka gdje posljednji pokazatelji 

govore da je ukupni udio transakcija 

koje se obavljaju u poslovnicama 

pao na tek oko 15 posto svih transakcija 

u poslovanju. Drugim riječima, čak 85 

posto transakcija odvija se putem direktnih 

kanala distribucije kao što su, među 

ostalim, internetsko i mobilno bankarstvo, 

bankomati te telefonsko i SMS bankarstvo. 

Budući da je riječ o najvećoj banci u Hrvatskoj, 

ove brojke u velikoj su mjeri reprezentativne. 

”Analizirajući brojke, možemo sa sigurnošću 

reći da je kod klijenata došlo do potpunog 

zaokreta u načinu korištenja direktnih 

usluga u odnosu na, primjerice, početak 

90-ih. U posljednjih deset godina broj transakcija 

na bankomatima utrostručen je na 

55 milijuna transakcija, a broj korisnika internetskog 

bankarstva udvostručen je samo 

u posljednjih pet godina na današnjih 375 

tisuća klijenata. Izvanredno je prihvaćena i 

usluga mobilnog bankarstva. Osobito velik 

potencijal vidimo u “day to day bankingu”, 

odnosno mobilnom bankarstvu kao kanalu 

za plaćanje svih jednostavnih i brzih transakcija, 

primjerice plaćanja računa putem 

e-uplatnice, koja klijentima omogućuje da 

za plaćanje računa zaprime unaprijed popunjene 

naloge”, kaže Ivo Jelinović, direktor 

Razvoja i upravljanja kanalima u Zagrebačkoj 

banci, koji ističe kako je smanjenje broja 

transakcija u poslovnicama predstavljalo 

temelj za transformaciju uloge bankara iz 

transakcijsko-servisne u savjetodavnu. 

To je proces koji se trenutačno odvija i u 

drugim bankama, a naš sugovornik ističe 

kako je potaknut razvojem informatičke 

tehnologije, ali i primjenom standarda i 

navika poslovanja na razvijenim tržištima 

koji su u Hrvatskoj prihvaćeni znatno brže 

nego u drugim zemljama Srednje i Istočne 

Europe. Jelinović kaže da su, uvidjevši mogućnosti 

korištenja tehnologije za napredak 

kvalitete bankarskog servisa, potaknuli 

i promjenu životnog stila građana, kao i njihovih 

preferencija prema jednostavnijem 

načinu poslovanja te razumijevanje tehnologije 

uz znatno veću percepciju sigurnosti. 

IT potrošnja u financijskom sektoru 

u Hrvatskoj 2009. godine 

U 2010. godini IDC predviđa pad IT ulaganja od oko 5% 

Hardver 

Softver 

IT usluge 

Ukupno 

milijuni $ 

81,59 mil. 37,5 % 

47,37 mil. 21,8 % 

88,59 mil. 40,7 % 

217,55 

Izvor :IDC 2010 

Croatia Vertical Markets 

0 25 50 

No, da bi priča oko informatičke infrastrukture 

domaćih banaka bila u potpunosti 

standardizirana, pobrinula se i Hrvatska 

narodna banka. Prema procjenama nekih 

naših sugovornika koji obnašaju vodeće 

pozicije u tehnološkim sektorima banaka, 

HNB je postavio vrlo stroga pravila za 

upravljanje informacijskim sustavima. Iako 

su ta pravila znala izazvati dosta problema 

manjim bankama budući da njihova implementacija 

nije baš jeftina, svi se slažu kako 

je itekako dobro da takvi propisi postoje. 

Tako je HNB u ožujku 2006. godine objavio 

povijesni dokument kad je riječ o informacijskim 

sustavima domaćih banaka, 

doduše ponešto “kobasičastog” i administrativno 

neinspirativnog naslova. “Smjernice 

za upravljanje informacijskim sustavom 

u cilju smanjenja operativnog rizika” 

Ivo Jelinović, Direktor razvoja i 

upravljanja kanalima Zagrebačke banke: 

Broj korisnika internetskog bankarstva 

udvostručen je samo u posljednjih pet 

godina na današnjih 375 tisuća klijenata. 

imale su za cilj osigurati sigurnost 

i stabilnost bankarskog poslovanja 

u Hrvatskoj, ali i upoznati 

banke sa stavom HNB-a o postupcima 

adekvatnog upravljanja 

informacijskim sustavom. 

Jedno od poglavlja Smjernica 

odnosi se na problematiku elektroničkog 

bankarstva koje se ovdje 

definira dosta široko te se kao 

ključni element navode “elektronički 

interaktivni komunikacijski 

kanali”, što uključuje internetsko 

bankarstvo i mobilno bankarstvo, 

ali i sve potencijalne slične usluge 

u budućnosti. Budući da korištenje 

elektroničkog bankarstva 

povećava rizik od narušavanja sigurnosti 

informacijskog sustava 

kreditnih institucija, naložilo im 

se provođenje odgovarajuće procjene rizika 

i primjena odgovarajućih zaštitnih mjera. 

Kao svojevrsni nastavak spomenutih 

Smjernica, u kolovozu 2007. godine objavljena 

je “Odluka o primjerenom upravljanju 

informacijskim sustavom” koja je zapravo 

ključni dokument kojim je danas regulirana 

ova problematika. Njome se uređuju obveze 

kreditnih institucija – a ovaj pojam uz 

banke obuhvaća i stambene štedionice te 

institucije za elektronički novac - u odnosu 

na upravljanje informacijskim sustavom. 

Ova je odluka zbog usklađivanja sa Zakonom 

o kreditnim institucijama osvježena u 

ožujku 2010. godine, no u svom sadržaju ne 

donosi važnije promjene. 

”Samom Odlukom definirane su obveze 

kreditnih institucija vezane uz elektroničko 

bankarstvo, pa su one dužne prilikom korištenja 

elektroničkog bankarstva osigurati 

najmanje dva načina potvrđivanja korisničkog 

identiteta – riječ je o tzv. dvofaktorskoj 

autentifikaciji. Uz to, dužne su osigurati i 

potvrdu svog identiteta na distribucijskom 

kanalu elektroničkog bankarstva, primjerice 

korištenjem odgovarajućih certifikata. 

Također je propisano kako kreditne institucije 

moraju posebnu pozornost posvetiti 

operativnim i sistemskim zapisima koji 

se generiraju u okviru elektroničkog bankarstva”, 

kaže Bernad Karačić, savjetnik u 

Odjelu za izravni nadzor informacijskih sustava 

banaka u HNB-u. 

Odluka detaljno propisuje i što je činiti 

u slučaju kada nešto pođe po zlu, pa tako 

kreditne institucije moraju uspostaviti i 

proces upravljanja incidentima koji omogućuje 

pravodoban, ali i učinkovit odgovor 

u slučaju narušavanja sigurnosti i funkcionalnosti 

informacijskog sustava – što je posebno 

relevantno za događaje povezane s 

elektroničkim bankarstvom. U slučaju težih 

incidenata kreditne su institucije dužne 

u primjerenom roku obavijestiti HNB o 

njegovu učinku i poduzetim radnjama. 

”I sama Hrvatska narodna banka provo- 



di redovite izravne nadzore informacijskih 

sustava kreditnih institucija te se na taj način 

može uvjeriti u stvarno stanje sigurnosti 

informacijskih sustava. Uz to, HNB dobiva 

dodatne informacije o informacijskim 

sustavima kreditnih institucija kroz izravnu 

komunikaciju te posebice kroz izvješća 

ovlaštenih revizora o obavljenim revizijama 

informacijskih sustava”, kaže Karačić te 

pojašnjava: 

”Obveza obavljanja revizije za potrebe 

HNB-a propisana je Zakonom o kreditnim 

institucijama i Odlukom o sadržaju revizije 

u kreditnim institucijama. Revizorsko 

društvo dužno je, među ostalim, provjeriti 

i ocijeniti stanje informacijskog sustava 

i adekvatnost njegovim upravljanjem 

te upozoriti na značajne rizike kojima je 

kreditna institucija izložena. Kreditnim 

institucijama preporučuje se provođenje 

dodatne autorizacije transakcija koje se realiziraju 

putem elektroničkog bankarstva 

kako bi se povećala sigurnost poslovanja. 

Isto tako, kreditne institucije potiču se na 

provođenje odgovarajućih testiranja sigurnosti 

vanjskih veza, a naročito veze prema 

Internetu. 

Kako navode u HNB-u, velik broj kreditnih 

institucija zbog poslovnih potreba implementirao 

je vlastiti PKI sustav od čega 

većina izdaje certifikate kojima je vremenski 

period ispravnosti do jedne godine. Kao 

Istraživanje HNB-a: internetsko bankarstvo u većini banaka 

Tijekom 2009. godine HNB je proveo i istraživanje kako bi ispitao u kojoj su mjeri domaće kreditne 

institucije osposobljene u pogledu pružanja elektroničkih bankovnih usluga. Prema rezultatima 

provedene analize, velika većina kreditnih institucija koristi internetsko bankarstvo, dok se mobilno 

bankarstvo u vrijeme istraživanja najviše koristilo u obliku SMS bankarstva. Kad je riječ o naprednijim 

oblicima mobilnog bankarstva, samo nekoliko kreditnih institucija koristilo je posebno razvijene 

mobilne aplikacije za provođenje financijskih transakcija. Ipak, zbog brzog razvoja mobilnog 

bankarstva za pretpostaviti je da je danas situacija ponešto bolja, a taj smo dojam dobili i tijekom 

pripremanja ove teme budući da su brojne banke u međuvremenu već izašle ili uskoro planiraju izaći 

sa svojim posebnim mobilnim rješenjima. 

Od ostalih oblika elektroničkog bankarstva, naglašavaju u HNB-u, još je uvijek značajna prisutnost 

onih oblika bankarstva za koje čitatelji PCchipa vjerojatno misle da se više ne koriste – primjerice 

telefonskog bankarstva koje je još uvijek zastupljeno u značajnoj mjeri među domaćim korisnicima 

bankarskih usluga. 

što je svim domaćim korisnicima internetskog 

bankarstva dobro poznato, za autentifikaciju 

fizičkih osoba u Hrvatskoj najčešće 

se koriste tokeni i TAN-ovi u kombinaciji sa 

zaporkama, dok se za autentifikaciju pravnih 

osoba najčešće koriste pametne kartice. 

No tu su i novije inicijative poput pojave 

CAP/DPA autentifikacije te autentifikacije 

putem PKI USB uređaja. 

Kad je o tehnološkoj strani riječ, navode u 

HNB-u, aplikacije internetskog bankarstva 

u većini kreditnih institucija razvijene su korištenjem 

programskog jezika Java. Očekivano, 

u većim kreditnim institucijama uglavnom 

se koriste usluge vlastitog razvoja, dok 

je kod manjih kreditnih institucija češće korištenje 

aplikacija razvijenih izvan same institucije. 

Određeni broj banaka omogućava 

i oročavanje depozita/štednih uloga putem 

elektroničkog bankarstva, dok je mali broj 

kreditnih institucija koje omogućavaju dodjeljivanje 

gotovinskih kredita elektroničkim 

putem. A kako sve to izgleda u praksi 

možete pročitati u recima koji slijede. 

Igor Matić 

Direktor službe bankarskih rješenja 

Koje su glavne odlike vaše 

ponude za banke? 

Možemo naglasiti da nudimo 

gotovo cjelokupnu paletu ICT 

proizvoda za banke, s naglaskom 

na ključne aplikativne proizvode 

kao: 

Centralno rješenja za bankarsko 

poslovanje (core banking) bazirano 

na našem dugogodišnjem 

iskustvu u bankama Hrvatske i 

regije, Poslovna inteligencija za 

banke, Regulatorno izvještajno 

rješenje (za HNB, ali i za IFRS), Financijsko 

centralno(middleware) 

CRM rješenje (Transaction manager 

-TM) 

Na koji način banka preko 

TM-a upravlja odnosima sa 

klijentima? 

TM je softversko rješenje za 

banke koje integrira sve postojeće 

i buduće ulazne kanale 

banke preko jednog središnjeg 

sloja sa svim internim 

sistemima banke. Osim što 

jednoznačno određuje sve poslovne 

transakcije preko bilo 

kojeg kanala sadrži i vlastiti integrirani 

CRM sistem. 

Koja je po vama glavna uloga 

Poslovne inteligencije u 

bankama? 

Poslovna inteligencija je neophodni 

dio modernog poslovanja 

svake banke. Dobro 

riješeni sistem može pomoći u 

donošenju bitnih odluka managmenta, 

prodaje i poslovnih 

analitičara, ali i riješiti izvještajne 

zahtjeve prema vani 

kao HNB regulatorni zahtjevi 

ili izvještaji prema međunarodnim 

financijskih standardima 

(IFRS). 

Kakvu ulogu u financijskom 

poslovanju ima prilagodba 

određenim sustavima, odnosno 

standardima Europske 

Unije? 

Infosistem je sa NKB Maribor 

prošao sve što Hrvatskoj tek 

predstoji: ulazak u Europsku 

Uniju, prelazak na europski 

bankarski sustav, prelazak na 

SEPA (EU platni sustav), te na 

posljetku prelazak na euro. 

Specifičnost hrvatskog bankarskog 

sustava (sa gledišta 

informatizacije) jest da Hrvatska 

Narodna banka daje 

smjernice i regulative, ali pritom 

ne propisuje bankama 

koje će rješenje koristiti. Takvoj 

se situaciji uspješno prilagođavamo 

i nudimo rješenja 

i usluge prema specifičnim 

zahtjevima i potrebama 

banaka. 

studeni 2010. 


143


Sustavi za temeljno bankarstvo 

Šarenilo tehnologija 

Bankarstvo je postalo vrlo dinamično i globalizirano te moramo pozorno pratiti sve što događa. S druge 

strane, previše je informacija i njihova međuovisnost vrlo je kompleksna, a istovremeno njihove presjeke 

trebamo na dnevnoj razini – kaže Draženko Kopljar, član Uprave i glavni direktor za tehnologiju u PBZ-u 


Moramo priznati, tijekom 

pripreme 

teme o informatičkim 

rješenjima u 

hrvatskim bankama 

naši su sugovornici bili itekako 

razgovorljivi o uslugama 

koje nude, pa i o njihovoj tehnološkoj 

pozadini kada je posrijedi 

internetsko ili mobilno 

bankarstvo. No zanimljivo je da 

su u vrlo malom broju banaka 

bili raspoloženi otkriti detalje o 

sustavima za temeljno bankarstvo 

(tzv. core banking) ili pak 

raznim specijaliziranim modulima 

koji se koriste u poslovanju 

banaka. Izgovori su, naravno, 

bili više ili manje domišljati - u 

nekim bankama opravdavali su 

se zatrpanošću poslom, u drugima 

činjenicom da, eto, ti “kompjuteraši 

baš nisu baš skloni pisanju”, 

a u trećima su prilično 

otvoreno dali do znanja da o 

tome ne žele niti govoriti. 

Ovo nas je u prvi mah iznenadilo 

– prije bismo očekivali zatvorenost 

s detaljima oko korištenja 

sustava internetskog ili 

mobilnog bankarstva, pogotovo 

kad se gleda sa sigurnosne 

strane budući da su ti sustavi 

najizloženiji potencijalnim 

opasnostima. No, kako je rad 

na temi odmicao, sve je više postajalo 

jasno da razlozi za popriličnu 

konspirativnost nisu 

samo sigurnosne prirode, nego 

i kompetitivne – u velikom broju 

domaćih banaka ovi sustavi 

predstavljaju komparativnu razliku 

u odnosu na konkurentske 

banke te nisu pretjerano 

oduševljeni samom idejom da 

se s time ide u javnost. Donekle 

razumijemo takav stav, pa ipak 

smo mišljenja da je pretjeran 

te da jedan ovakav 

članak može ocrtati samo 

već konkurenciji dobro 

poznate osnove, a nikako 

ne i detalje informatičkih 

rješenja u bankama. 

Na sreću, nisu u svim 

bankama tako bili nepovjerljivi, 

a nije nas iznenadila 

niti činjenica što 

je banka koja nam je po 

ovom pitanju najviše 

izašla u susret upravo ona 

koja je prva krenula s internetskim 

bankarstvom, 

ali i s brojnim drugim 

elektroničkim uslugama 

prema svojim klijentima. 

Riječ je o Privrednoj banci 

Zagreb, gdje, kad je riječ o 

rješenjima za temeljno 

bankarstvo, koriste isključivo 

sustave razvijene 

unutar kuće. Informacijski 

sustav prvi su put uveli 

prije četrdesetak godina 

te se od tada stalno nadograđuje, 

a s vremena na 

vrijeme radi se i u potpunosti 

nov reinženjering. 

”U zadnje je vrijeme 

dominantna ova druga 

komponenta. Radimo sustav 

po sustav, a upravo smo u završnoj 

fazi jednog od najvećih 

reinženjering projekata u PBZu, 

gdje radimo na promjenama 

u cjelokupnom core banking 

sustavu za podršku poslovanju 

s građanima. Cijeli projekt 

razvija se po fazama. Odradili 

smo pet od osam faza koje su 

već u produkciji, a trenutačno 

Draženko Kopljar 

Član uprave PBZ-a za grupu poslova 

informatičke tehnologije i glavni direktor 

za tehnologiju u toj banci: Već od 2004. 

i 2005. godine sustavi PBZ-a počinju se 

svoditi pod kapu tzv. service oriented 

arhitecture (SOA), tako da u konačnici 

danas nije važno kojom tehnologijom 

implementiramo neki koncept 

smo u šestoj i vjerojatno najkritičnijoj 

budući da je riječ o 

samom transakcijskom sustavu 

koji je ključan za poslovanje 

svake banke”, kaže Draženko 

Kopljar, član uprave PBZ-a 

za grupu poslova informatičke 

tehnologije i glavni direktor za 

tehnologiju u toj banci. 

Prve ozbiljne reinženjeringe 

u PBZ-u su počeli raditi u sklopu 

inventure za već dobro 

poznati Y2K bug. Uz 

otklanjanje potencijalnih 

problema u tadašnjem 

sustavu koji se oslanjao 

na mainframe arhitekturu 

to je bila i prigoda da se 

napravi detaljna inventura 

postojećih tehnologija 

i procesa, kao i dugoročni 

plan, koji se, za razliku od 

ostalih razina strateškog 

planiranja poput godišnjih 

i trogodišnjih master 

planova, postavlja na dulji 

horizont od pet do deset 

godina. 

”Već od 2004. i 2005. godine 

sustavi PBZ-a počinju 

se svoditi pod kapu 

tzv. service oriented arhitecture 

(SOA), tako da u 

konačnici danas nije važno 

kojom tehnologijom 

implementiramo neki 

koncept. Naravno, sve 

više se koristi Java, open 

sistemi, pa čak i open source 

sustavi, a sistemska 

podloga tome su veliki 

IBM-ovi serveri (p series) 

i Oracleova baza podataka. 

Na to idu razne 

nadogradnje. Kod distribucijskih 

kanala postoji nešto veće 

šarenilo u tehnologijama, jer 

ipak tehnologiju prilagođujemo 

svakom kanalu. Logično je 

da za internetsko bankarstvo 



nećemo koristiti istu tehnologiju 

kao za bankomate ili telefonsko 

bankarstvo”, kaže Kopljar 

naglašavajući kako svaki 

distribucijski kanal može imati 

drugačiju tehnologiju. 

Kopljar ističe kako rješenja 

iz ove grupe čine cijelu lepezu 

podrške proizvodima za građane 

- od kredita i depozita, 

preko transakcijskih, odnosno 

platno-prometnih proizvoda i 

usluga, pa sve do kartičnog poslovanja. 

Gotovo jednake usluge 

nude se i u podršci korporativnim 

klijentima, dok je treći 

stup podrška brokerskim poslovima, 

poslovima skrbništva i 

poslovima riznice koji čine nešto 

specifičnije sustave. 

”Core banking sustav u potpunosti 

je razvijen u PBZ-u. 

Neki od podsustava, posebno 

u distribucijskim kanalima, 

kupljeni su na tržištu, kao što 

smo to napravili za podršku u 

kanalu kartičnog poslovanja 

gdje koristimo jedno od najboljih 

svjetskih rješenja - Base 24 

tvrtke ACI. Drugdje smo išli u 

sinergiju s domaćim tvrtkama 

gdje su one bilo samostalno, 

bilo s našim programerima, zajednički 

razvijali razna rješenja. 

Uglavnom, prakticiramo model 

da s poslovnim partnerima pokušamo 

razviti rješenje, ali u situacijama 

kada to nema smisla 

i kada razvoj vlastitog softvera 

ne daje konkurentsku prednost, 

odlučujemo se za standardna 

rješenja”, kaže Kopljar, 

koji od tvrtki s kojima su najviše 

radili u segmentu aplikacija 

ističe CROZ (service oriented 

IBM-ove tehnologije), ASSECO 

(u domeni direktnih kanala kao 

što su mobiteli te nekim specifičnim 

sigurnosnim podsustavima) 

te SV Group, na koji su 

se u PBZ-u značajno oslonili po 

pitanju provjere kvalitete proizvoda. 

Kad je riječ o sistemskoj 

integraciji, naš sugovornik posebno 

ističe tvrtku S&T. 

No osim sustava za temeljno 

bankarstvo u bankama su od 

velike važnosti i specijalizirani 

moduli. U kompetitivnim uvjetima 

u kojima posluju suvremene 

banke ovi sustavi mogu značiti 

prevagu, kao i sustavi koji se 

danas popularno nazivaju sustavima 

za poslovnu inteligenciju 

iako se zapravo koriste već 

dulji niz godina, kako nas upozorava 

i naš sugovornik. 

”Za ove sustave postoji i stari 

dobri izraz ‘sustavi za podršku 

u odlučivanju’ koji je u opticaju 

već 20 godina. Ovdje imamo 

cijeli niz takvih sustava za različite 

namjene. Bankarstvo je 

postalo vrlo dinamično i globalizirano 

te moramo pozorno 

pratiti što se danas događa, 

primjerice, na burzi u New Yorku 

jer će se već sutra to odraziti 

na Zagrebačkoj burzi. S druge 

strane, sustavi postaju sve složeniji, 

i tehnološki i poslovno. 

Osim sustava za temeljno bankarstvo u bankama 

su od velike važnosti i specijalizirani moduli. 

U kompetitivnim uvjetima oni mogu značiti 

prevagu, kao i sustavi koji se danas popularno 

nazivaju sustavima za poslovnu inteligenciju 

To je sve nemoguće pratiti, čak 

i kada svaki sustav daje relevantne 

informacije o svom stanju, 

bez obzira na to jesu li one 

poslovne ili tehnološke. Previše 

je informacija i njihova međuovisnost 

je vrlo kompleksna, a 

istovremeno te presjeke ne možemo 

raditi jednom mjesečno, 

već nam trebaju na dnevnoj razini”, 

kaže Draženko Kopljar. 

U PBZ-u tako imaju poseban 

decision sustav za procjenu 

rizika – riječ je o tzv. scoring 

modelima i risk manager modelima 

kojima se procjenjuje 

koliko je neki klijent kreditno 

sposoban, odnosno koliko je 

rizičan za plasman nekog kredita. 

Upravo zahvaljujući jednom 

takvom sustavu PBZ je 

implementirao online kredite 

budući da se takav sustav nalazi 

u pozadini svakog zahtjeva. 

Naravno, uvjet su za efikasno 

korištenje ovakvih sustava 

relevantni i pouzdani podaci, 

a to može biti slučaj samo kod 

onih koji su klijenti banke dulje 

vrijeme, dok se kod klijenata 

drugih banaka koristi klasična 

metodologija. 

Jedan od sustava ove vrste je 

i management information systems, 

koji menadžerima daje 

satelitski pogled na poslovanje 

banke. Oni tako na dnevnoj razini 

dobivaju vrlo preciznu informaciju 

o rezultatima poslovanja 

banke – kao što su račun 

dobiti i gubitka na dnevnoj razini 

te bilanca – ali i neke druge 

pokazatelje, poput informacija 

o kreditima koji se ne vraćaju 

redovito. No niti previše informacija 

nije uvijek dobro jer se 

tolika količina podataka teško 

može pratiti – stoga na sve ovo 

dolazi sustav koji ukazuje kad 

neki od poslovnih ili tehnoloških 

parametara iskače izvan 

gabarita, a nakon toga mu se 

posvećuje posebna pozornost. 

“Po sigurnosti Hrvatska je u europskom vrhu” 

Kad je riječ o poslovanju banaka, pitanje sigurnosti najvažnija je stavka, i 

kad je riječ o tradicionalnom poslovanju, a još i više u doba elektroničkih 

transakcija. U uvodnom smo tekstu dotakli brojne propise kojima je HNB 

regulirao ovo područje, no i u samim su bankama itekako svjesni kako 

je upravo ovo kritični element u poslovanju na kojem se zasniva njihov 

odnos prema klijentima. Drugim riječima, riječ je o kritičnom zahtjevu 

u poslovanju svake banke, a nedovoljno ulaganje u njegovu realizaciju 

može biti pogubno, jer se povjerenje gradi dugo, a jednom kada se naruši 

teško ga je vratiti. 

“HNB je jako dobro uredio zakonsku i podzakonsku regulativu i dobro je 

da imamo takve propise. S druge strane je pitanje kontrole implementacije 

– to čine naši interni revizori, vanjski revizori koje moramo imati, 

kao i interni revizori naših vlasnika iz Italije (Intesa Sanpaolo), a tu su 

i nezavisne institucije koje plaćamo za razne certifikate. Primjera radi, 

plaćamo i vanjske stručnjake za testove penetracije s Interneta, odnosno 

etički hacking, iako to radimo i sami”, kaže Draženko Kopljar iz PBZ-a. 

Koliko ozbiljno je HNB pristupio definiranju propisa, kaže naš sugovornik, 

najbolje govori činjenica da je, između ostalog, propisan pravilnik 

što sve vanjski revizor mora učiniti tijekom revizije informacijskog sustava. 

Time je HNB obvezao vanjske revizorske kuće, pa čak i one svjetskog 

kalibra, da u sklopu revizije IS provjeravaju i usklađenost s navedenim 

propisima. 

“Po pitanju sigurnosti Hrvatska je sigurno u europskom vrhu, ako ne i 

svjetskom. Sreća je da smo ovdje krenuli relativno kasno, pa smo to činili 

na najmoderniji i najbolji način. Mi u PBZ-u tu smo ušli prvi i postavili 

visoke standarde, a drugi su to morali slijediti. Danas imamo situaciju 

da ne znam niti jednu drugu državu koja je uvela tako visoke sigurnosne 

standarde na tako širokoj bazi - preko 80 posto korisnika internetskog 

bankarstva u Hrvatskoj koristi najviši mogući stupanj sigurnosti”, kaže 

Kopljar, koji naglašava kako do sada nisu imali nikakvih, pa niti najmanjih 

sigurnosnih incidenata. 

Slično tvrde i u Zagrebačkoj banci. Alen Beganović, direktor za upravljanje 

sustavom zaštite u Zagrebačkoj banci, naglašava kako je sustav 

zaštite u Zabi usklađen s najvišim sigurnosnim standardima (primjerice, 

PCI DSS i HNB-ova Odluka o primjerenom upravljanju informacijskim 

sustavom). Sustav zaštite i ovdje je neprekidno kontroliran od strane 

eksternih i internih revizora te neovisnih procjenjivača sigurnosti kao što 

su Qualified Security Assessor for PCI DSS). 

“Nismo zabilježili sigurnosne incidente koji bi prouzročili značajnu materijalnu 

ili reputacijsku štetu. Zaštita internetskog bankarstva je na vrlo 

visokom nivou, tako da u tom segmentu nismo imali sigurnosnih incidenata, 

dok su oni puno češće zabilježeni u nekim razvijenim europskim 

zemljama, a posebno u SAD-u. Sve primjene mjere zaštite u Zagrebačkoj 

banci temeljene su na procjeni rizika”, zaključuje Beganović. 

studeni 2010. 


145


Internetsko bankarstvo 

Budućnost 

banaka je online 

Iako su naše brojke korisnika internetskog bankarstva značajno manje nego u nekim drugim zemljama, više 

nitko ne sumnja da u online bankarstvu leži budućnost. Shodno tome i domaće su banke formirale svoju 

ponudu ovih usluga – praktički više ne postoji značajnija banka koja ne nudi transakcije putem Interneta 


U 

posljednjih desetak godina, koliko 

je prošlo od uvođenja prve usluge 

internetskog bankarstva u Hrvatskoj, 

ovaj oblik korištenja bankarskih 

usluga ostvario je višestruki 

rast. Istini za volju, takav je rast prije svega 

bio posljedica relativno malih brojki koje je 

još prije samo nekoliko godina internetsko 

bankarstvo ostvarivalo u ukupnoj ponudi 

bankarskih proizvoda, no danas se slobodno 

može reći kako je ova usluga ušla u područje 

mainstreama. Prema nekim podacima, 

penetracija internetskog bankarstva od 

strane građana kod nas je trenutačno na razini 

od petnaestak posto korisnika (iako je 

ukupan broj plaćanja putem Interneta već 

sada daleko veći nego plaćanje u poslovnicama). 

To je svakako respektabilna, iako zasigurno 

ne i spektakularna brojka koja je zapravo 

poprilično skromna kada se usporedi sa 

skandinavskim zemljama gdje se udio građana 

koji koriste internetsko bankarstvo 

popeo na fascinantnih 70 do 80 posto. No, 

iako su naše brojke značajno manje, više 



nitko ne sumnja da u online bankarstvu leži 

budućnost, pa su shodno tome i domaće 

banke formirale svoju ponudu ovih usluga 

– praktički više ne postoji značajnija banka 

koja ne nudi transakcije putem Interneta. 

Logičan preduvjet za veću popularizaciju 

internetskog bankarstva bilo je širenje AD- 

SL-a te uvođenje flat rate tarifa. No i u predbroadbandsko 

doba postojala je mogućnost 

online transakcija, pa se oni stariji dobro sjećaju 

Telebankinga Zagrebačke banke gdje se 

sve odvijalo na staroj dial-up vezi izravnim 

spajanjem na odgovarajući telefonski broj 

banke putem kojeg se nudila ova usluga. 

Danas je, naravno, teško i zamisliti kako je 

sve to funkcioniralo naspram suvremenih 

internetskih brzina, da ne spominjemo trivijalnosti 

kao što su potreba za zasebnom 

instalacijom i podešavanjem softvera, no u 

to vrijeme i autor ovih redaka koristio je ovu 

uslugu usprkos poteškoćama koje je nosila, 

kao što su bili razni prekidi sa serverima ili 

nedostupnost zbog nadogradnji sustava. 

Prva banka koja je u Hrvatskoj uvela online 

poslovanje putem Interneta bio je PBZ. 

Bilo je to prije desetak godina, a internetsko 

bankarstvo ove banke od početka je zamišljeno 

tako da ne postoje ograničenja kad 

je riječ o iznosima, što je bila značajna kvalitativna 

razlika u odnosu na ono što se do 

tada nudilo. Razlog tome, kako vole reći u 

PBZ-u, jest i činjenica da su posve sigurni 

u sigurnost svojeg sustava. Kako ističe Draženko 

Kopljar, član uprave PBZ-a za grupu 

poslova informatičke tehnologije i glavni 

direktor za tehnologiju u toj banci, u ovih 

deset godina rada njihova servisa nije zabilježena 

niti jedna pronevjera, kao i niti 

jedan slučaj poricanja neke transakcije od 

strane klijenta. 

”Naša je intencija da putem internetskog 

bankarstva ponudimo sve ono što je u teoriji 

moguće. Nećemo, naravno, nuditi isplatu 

gotovine ili prodaju numizmatike jer to 

nema smisla. No od prvog dana kada smo 

uveli internetsko bankarstvo uslugu trajno 

širimo i unapređujemo, i to činimo zadnjih 

deset godina. Želja nam je da, ukoliko klijent 

tako želi, nakon što potpiše ugovor za 

internetsko bankarstvo ne mora više dolaziti 

u banku jer sve može odraditi online, a 

do gotovine može doći na bankomatu. Danas 

nudimo široku paletu proizvoda, od 

onih standardnih i najčešće korištenih kao 

što su upiti o stanju računa, pa sve do oročenih 

depozita, udjela u fondovima, kredita 

i kreditnih kartica itd. Možete vidjeti cijelu 

svoju imovinu u banci, kao i sve svoje obveze”, 

kaže Draženko Kopljar, koji najavljuje 

da je PBZ osim standardnih plaćanja u zemlji 

i inozemstvu odlučio ponuditi i nekoliko 

specifičnosti. 

PBZ je tako upravo u pilotu sa sustavom 

za e-račune. Riječ je o neovisnom rješenju 

koje već pet mjeseci radi u testnom režimu, 

a komercijalni start usluge mogao bi uslijediti 

već u vrijeme objave ovog teksta. Isto 

tako, planira se proširenje segmenta nebankarskih 

usluga kao što je kupovina prepaid 

GSM bonova koju danas nude mnoge banke 

– u PBZ-u za sada ne otkrivaju o čemu je 

riječ, no proširenje ovih usluga očekuje se 

već početkom iduće godine. Naš sugovornik 

posebice ističe uslugu po kojoj se ova 

banka već danas razlikuje od ostalih, a riječ 

je o tome da je PBZ jedina domaća banka 

koja nudi kreditiranje putem Interneta. 

”Ovdje nije riječ o tome da preko Interneta 

možete predati zahtjev za kredit koji 

će se poslije obrađivati u banci, već o pravom 

online odobravanju kredita. U praksi 

to izgleda tako da korisnik putem računala 

i Interneta zatraži kredit, primjerice 10.000 

eura na tri godine, a računalo vam odmah 

kaže može li vam se takav kredit odobriti. 

Ukoliko se kredit odobri, sve što je potrebno 

je da korisnik unese autorizacijski kod, 

čime ujedno i daje suglasnost na uvjete. Iza 

svega ne stoji neki službenik nego računalni 

sustav – nakon što unesete zahtjev, odgovor 

ćete dobiti u nekoliko milisekundi jer je sve 

potpuno automatizirano. Odmah nakon 

odobrenja sredstva su na računu”, ističe Kopljar, 

koji kaže kako se prilikom odluke o 

pokretanju usluga vodi računa o rezultatima 

istraživanjima tržišta i potrebama većine 

korisnika, ali i o tehnološki zahtjevnijim 

korisnicima kojih ima malo, ali su za svaku 

banku vrlo vrijedni. 

Internetsko bankarstvo PBZ-a danas broji 

200.000 aktivnih korisnika, od ukupno 

700.000 aktivnih tekućih računa u ovoj banci, 

što govori o penetraciji od gotovo 30 posto. 

Vrijeme eksponencijalnog rasta koje je 

servis bilježio u prošlosti završilo je, no, kako 

ističe naš sugovornik, takve su stope rasta 

moguće samo u vremenima kada neka usluga 

nije dovoljno raširena na tržištu. Najveći 

rast bio je u vrijeme početka usluge i malih 

brojki, kada se broj korisnika udvostručavao 

čak i na kvartalnoj razini. No pravi rast bio je 

uvjetovan mijenjanjem percepcije sigurnosti 

usluge od strane korisnika. 

”U početku je penetracija bila jako slaba, 

pa smo napravili istraživanje tržišta i vidjeli 

da se potencijalni korisnici najviše brinu za 

sigurnost. Od početka projekta sigurnosti 

smo posvetili naročitu pozornost, čak smo 

se bojali da će ta prejaka sigurnost koju smo 

uveli otjerati korisnike. Počeli smo jasno i 

intenzivno komunicirati klijentima upravo 

taj sigurnosni aspekt. Nakon toga krenuo je 

eksponencijalni rast. Moram reći da smo i 

u vrijeme recesije imali dobru ponudu gdje 

smo klijentima komunicirali da korištenjem 

internetskog bankarstva ne štede samo vrijeme 

nego i novac jer su naknade višestruko 

niže nego u klasičnim kanalima, tako da 

smo i u tom razdoblju imali velik skok, pa 

smo u otprilike dvije godine udvostručili 

broj korisnika”, kaže Kopljar te naglašava 

kako i velika većina ostalih banaka u Hrvatskoj 

ima iznimno visok stupanj sigurnosti, 

i to najviši koji ima smisla implementirati 

u poslovanju s građanima. U dijelu poslovanja 

s tvrtkama, pak, to je najviši stupanj 

sigurnosti koji uopće postoji, naglašava naš 

sugovornik. 

Među prvim bankama koje su prije desetak 

godina uvele uslugu internetskog 

bankarstva bila je i RBA - Raiffeisen BANK 

Austria. Usluga nazvana RBA iDIREKT više-manje 

nudi sve pogodnosti koje se i 

očekuju kod ovog tipa usluge, počevši od 

Prema dostupnim podacima e-zaba uslugom koristi se oko 

440.000 korisnika - od toga uslugom e-zabe za građane koristi 

se više od 375.000 osoba, što čini više od 50 posto korisnika 

Internet bankarstva u Hrvatskoj 

pregleda stanja kunskih i deviznih računa 

pa sve do zadavanja i pregleda platnih 

naloga, kupoprodaje deviza, oročavanja 

sredstava te kupnje, prodaje i pregleda 

udjela u investicijskim fondovima. Broj 

korisnika internetskog bankarstva, kako su 

nam rekli u ovoj banci, od početka njegova 

uvođenja konstantno raste. Tako je početkom 

listopada ove godine RBA imala više 

od 94.500 korisnika, od čega su nešto više 

od 29.000 korisnika pravne osoba, dok se 

preostali broj od 65.500 korisnika odnosi 

na građane. 

Jedna od zanimljivosti je i usluga eBroker 

koja je uvedena u komercijalnu ponudu početkom 

ožujka ove godine, a namijenjena je 

onima koji se i u ova recesijska vremena žele 

okušati u trgovini na burzi. Ova dvojezična 

usluga, koju je moguće koristiti na hrvatskom 

i engleskom jeziku, omogućuje zadavanje 

naloga za kupnju i prodaju dionica na 

Zagrebačkoj burzi bez posredovanja brokera 

te online praćenje cijena dionica u realnom 

vremenu putem Interneta uz pregled 

pet najboljih ponuda za kupnju i prodaju. 

Uz to korisnici imaju i prikaz trenutnog statusa 

naloga i izvršenih transakcija klijenta, 

uvid u trenutnu vrijednost portfelja uz 

prikaz prinosa i udjela pojedine dionice u 

portfelju, kao i pregled stanja i prometa po 

novčanom računu te izvršavanje registracije 

i deregistracije dionica. 

Osim poslovanja za privatne osobe, RBA 

pokriva i segment internetskog bankarstva 

studeni 2010. 


147


u poslovanju s pravnim osobama 

gdje su uveli i neke nove usluge, 

odnosno unaprijedili stare. Tako 

su uveli nove USB uređaje s FINAinim 

certifikatima koji poslovnim 

korisnicima omogućuju napredni 

elektronički potpis koji zamjenjuje 

vlastoručni potpis i pečat u 

skladu sa Zakonom o elektroničkom 

potpisu. Uz to, pored klasičnog 

korištenja internetskog 

bankarstva postale su dostupne i 

elektroničke usluge državne uprave 

i javnih službi, a omogućeno je 

i ugovaranje FINA-inih e-usluga. 

Pored toga, i ovdje je ponuđena 

već navedena usluga eBroker. 

Ponuda RBA Direkt Servisa 

prošle je godine proširena uslugom 

dostave Naloga za otvaranje 

dokumentarnog akreditiva – obr. Nalog 15 

putem Interneta, a servis je dostupan svim 

malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima. 

Klijenti putem ove usluge sve podatke 

kojima je potrebno popuniti nalog za otvaranje 

dokumentarnog akreditiva mogu realizirati 

putem servisa iDIREKT. Ujedno 

mogu pratiti proces rada Banke od zaprimanja 

naloga do njegova izvršenja te ga koristiti 

za kopiranje ili izmjenu potrebnih podataka 

pri ispunjavanju novog naloga. Od 

usluga koje su u planu u RBA-i navode potpisivanje 

raznih ugovora poput onog o oročenju 

sredstava putem RBA iDIREKTA bez 

dostavljanja dodatne dokumentacije ili zaprimanje, 

plaćanje i arhiviranje računa. 

Sa sigurnosne strane, navode u RBA-i, sve 

U PBZ-u kažu kako im je želja da, ukoliko klijent tako želi, nakon što 

potpiše ugovor za internet bankarstvo ne mora više dolaziti u banku 

jer sve može odraditi online 

usluge koje nude usklađene su sa zakonima 

te svjetskim poslovnim praksama, čime 

se rizici svode na minimum. Elektroničke 

transakcije tako su zaštićene primjenom 

infrastrukture javnog ključa (public key infrastructure 

– PKI) te temeljene na digitalnom 

certifikatu i elektroničkom potpisu. 

Infrastruktura javnog ključa, među ostalim, 

osigurava naprednu autentifikaciju 

prilikom prijave u sustav, zaštitu integriteta 

podataka i njihovu tajnost, kao i tajnost 

elektroničkih transakcija budući da šifriranje 

podataka štiti čitanje sadržaja od neovlaštenih 

osoba. 

Od svih banaka u Hrvatskoj koje nude internetsko 

bankarstvo Zagrebačka banka 

može se pohvaliti najvećim brojem korisnika. 

Prema dostupnim podacima 

uslugom e-zaba koristi se oko 

440.000 korisnika - od toga uslugom 

e-zabe za građane koristi se 

više od 375.000 osoba, što čini 

više od 50 posto korisnika internetskog 

bankarstva u Hrvatskoj, 

dok su pravne osobe zastupljene 

s oko 70.000 korisnika. Kad je riječ 

o broju transakcija, u Zabi navode 

da se više od 40 posto transakcija 

u domaćem internetskom 

bankarstvu provede upravo putem 

e-zabe. 

Putem e-zabe mogu se provesti, 

kako kažu u banci, sve često korištene 

i uobičajene transakcije – 

prijenosa, plaćanja, kupoprodaje 

deviza, provjere stanja i prometa 

računa iz ukupnog poslovnog odnosa, 

provjera kartičnih transakcija i neiskorištenih 

limita. Putem e-zabe moguće je 

i preuzimati mjesečne izvatke te obavijesti 

o kartičnim troškovima. Uz to, dodaju u Zagrebačkoj 

banci, e-zaba za građane kontinuirano 

širi mogućnosti te se internetskim 

bankarstvom, osim provođenja uobičajenih 

transakcija, može ugovoriti i m-zaba, bankarstvo 

putem mobitela, trajni nalozi, odabrati 

odgovarajući model štednje, obnoviti 

polica autoosiguranja te ispuniti i predati 

zahtjev za stambeni kredit. Uz navedeno 

e-zaba nudi i e-uplatnicu, koja klijentima 

omogućuje da za plaćanje računa Zagrebačkog 

Holdinga, HT-a, Vipneta i Optima 

Telekoma putem internetskog bankarstva 

zaprime naloge unaprijed popunjene sa 

Kombinacijom tokena i SMART kartice do veće mobilnosti 

Jedna od banaka s rastućom 

uslugom internetskog bankarstva 

je i OTP banka. Krajem rujna ove 

godine tako su imali više od 35.600 

korisnika internetskog bankarstva 

za građane te gotovo pet tisuća 

korisnika internetskog bankarstva 

za poduzetnike. U prvih devet 

mjeseci ove godine ukupan broj 

transakcija ove banke na Internetu 

bio je veći od dva i pol milijuna, 

od čega se na poslovne subjekte 

odnosi 1.614.582, a na fizičke osobe 

931.959 transakcija. 

Kako navode u OTP banci, njihova 

se usluga stalno nadograđuje 

novim funkcionalnostima. Pod 

komercijalnim nazivom eLEMENT@ 

Internet bankarstvo za građane 

omogućuje, među ostalim, uvid u 

stanje i promet po svim računima, 

čekovima, kreditima, oročenjima, 

punomoćima, jamstvima i ugovorenim 

trajnim nalozima. Putem 

ove usluge moguće je predati i 

zahtjeve za izmjenu koeficijenta 

prekoračenja po tekućem računu 

te za izdavanje kartica VISA i 

MasterCard. Od ostalih mogućnosti 

spomenut ćemo kupoprodaju 

deviza, kreiranje, pregled i izmjenu 

predložaka za unos platnih naloga, 

kao i ugovaranje oročene štednje i 

pregled općih podataka o investicijskim 

fondovima OTP Invest d. o. o. 

Usluga internetskog bankarstva 

za poslovne korisnike nudi i 

neke posebne usluge kao što su 

mogućnost dvije autorizacije 

platnoprometnih naloga, kreiranje 

baze vlastitih predložaka, prijenos 

datoteka uplata plaća i pregled 

akreditiva, jamstva, kredita, 

oročenja i ovlasti. Uz to, moguće 

je samostalno dodjeljivanje razine 

ovlasti za korištenje kartice i tokena 

ostalim korisnicima unutar tvrtke, 

a tu je i usluga Knjigovodstveni 

servisi putem koje poslovni korisnici 

koji se bave pružanjem knjigovodstvenih 

usluga mogu koristiti sve 

mogućnosti poslovanja po svojim i 

računima svojih klijenata, sukladno 

razini ovlasti koje im njihovi klijenti 

dodjele. Zanimljiva je i posebna 

ponuda za stanoupravitelje, pa se 

tako onima koji imaju otvorene 

račune sredstava zajedničke pričuve 

nudi pregled stanja i prometa svih 

računa pričuva te zadavanje naloga 

za plaćanje u zemlji po pojedinim 

računima. 

U ovoj banci ističu kako je tajnost 

računa i sigurnost obavljanja 

transakcija kod građana osigurana 

primjenom tokena, a uz jednokratni 

tajni broj usluga uključuje i ostale 

najsuvremenije i najsigurnije sustave 

koji se brinu za zaštitu podataka 

klijenata kao što je SSL protokol, 

sustav firewalla i routera i digitalno 

potpisivanje naloga. Poslovni 

korisnici mogu odabrati korištenje 

SMART kartice ili tokena, ali i 

kombinaciju tih dviju metoda, koje, 

navode u banci, klijentima omogućuju 

veću poslovnu funkcionalnost i 

mobilnost, odnosno pristup poslovnim 

računima s bilo kojeg računala i 

operativnog sustava. 


BANKE 

svim podacima. Inače, klijentima 

je od 2009. godine omogućeno i 

trgovanje vrijednosnim papirima 

putem internetskog bankarstva – 

riječ je o e-trade usluzi koja omogućuje 

cjelokupno brokersko poslovanje 

putem Interneta. 

Kako navode u Zabi, broj plaćanja 

provedenih putem e-zabe 

značajno premašuje plaćanja provedena 

u poslovnicama te očekuju 

da će u narednim godinama 

taj udio još više rasti ne samo u 

dijelu plaćanja, već i obavljanja 

kompletnog bankovnog poslovanja 

uključujući i kupovinu samih 

bankarskih usluga, kao i komunikaciju 

s bankarom. 

Pregled usluga internetskog 

bankarstva u Hrvatskoj zaključujemo 

s Erste&Steiermärkische Bank čiji je 

Erste NetBanking u ponudi od 2002. godine. 

Evo i nekoliko podataka - krajem kolovoza 

ove godine ovu je uslugu koristilo 74.260 fizičkih 

osoba, a i u ovoj banci bilježe rast korisnika 

internetskog bankarstva budući da 

je u odnosu na broj korisnika krajem 2009. 

godine došlo do povećanja od gotovo 14 posto. 

Kad je o pravnim osobama riječ, Erste 

NetBanking koristi 18.520 korisnika, što je 

povećanje od desetak posto u odnosu na 

Među prvim bankama koje su prije desetak godina uvele uslugu 

internetskog bankarstva bila je i RBA 

kraj 2009. godine. Napokon, od siječnja do 

kolovoza ove godine izvršeno je preko 6,9 

milijuna transakcija s ukupnim iznosom od 

gotovo 75 milijardi kuna. 

U sklopu servisa internetskog bankarstva 

ovdje je obuhvaćen niz usluga kakve smo 

već spominjali u tekstu, a navodi se i uvođenje 

e-računa i modula za analizu osobnih 

financija za jednostavnije i transparentnije 

upravljanje financijama, što svakako smatramo 

dobrodošlom novošću. 

”Ove godine završen je projekt 

redizajna usluge Erste NetBanking, 

koji smo predstavili korisnicima 

početkom ožujka. Od 

noviteta uveli smo, primjerice, 

mogućnost korištenja istih korisničkih 

podataka za pristup uslugama 

različitih klijenata, pa tako 

korisnik, ukoliko to želi, može 

pristupiti osobnom internetskom 

bankarstvu i internetskom bankarstvu 

tvrtke pomoću istog korisničkog 

imena, zaporke i TAN 

tablice, kao i niz drugih poboljšanja. 

Tu je i Erste NetPay koji omogućuje 

kupnju na Internetu u 

web trgovinama s kojima je banka 

sklopila ugovor. Najveća prednost 

ove usluge je što klijenti ne 

moraju nijedan podatak o svom 

računu, kartici ili iznosu sredstava ostaviti 

na web stranici trgovca - tamo samo odabiru 

željene proizvode, a tijek same transakcije 

odvija se u za njih vrlo poznatoj i sigurnoj 

okolini Erste NetBankinga”, kaže Daniel 

Mamić, voditelj Službe elektroničkog bankarstva 

Erste banke, koji ističe da je sam 

postupak plaćanja jednostavan, odvija se u 

stvarnom vremenu te se klijentima automatizmom 

nudi na odobrenje uplatnica koja je 

popunjena svim potrebnim podacima. 

studeni 2010. 


149


Mobilno bankarstvo 

U modi je 

bankarstvo na 

iPhoneu 

Banke se sve više okreću mobitelima kao još jednom kanalu za korištenje njihovih elektroničkih 

usluga, pa tako više nije rijetkost da nude i posebne aplikacije za mobilno bankarstvo - čak i za 

pojedinačne platforme poput iPhonea i Androida 


Jedan od tehnoloških 

trendova koji svakako 

ima snažne posljedice 

i u elektroničkom bankarstvu 

iznimno je snažan 

rast broja mobitela. Prema 

dostupnim podacima ukupan 

broj mobitela na svijetu ove 

je godine premašio pet milijardi 

uređaja, što je čak sedmerostruki 

rast tržišta u posljednjem 

desetljeću. No osim 

povećanja ukupnog broja mobitela 

istaknut je trend i njihova 

sve većeg korištenja za 

pristup Internetu. Porast je na 

ovom području rapidan - dok 

je prošle godine pristup Internetu 

imalo 600 milijuna korisnika 

mobitela, ove godine 

očekuje se da će ta brojka premašiti 

milijardu korisnika. 

Stoga ne čudi da se i banke 

sve više okreću mobitelima 

kao još jednom kanalu za korištenje 

njihovih elektroničkih 

usluga. Naravno, standardno 

internetsko bankarstvo putem 

računala još uvijek ima prednost, 

no više nije rijetkost da 

banke nude i posebne aplikacije 

za mobilno bankarstvo, pa 

čak i za pojedinačne platforme. 

”Mobitel je uređaj koji danas 

ima baš svatko, a riječ je o računalu 

jačine mainframea od 

prije 20 godina. Svakako da mi 

u bankarskom sektoru tome 

moramo posvetiti pozornost. 

Pored našeg M Bankinga, koji 

smo uveli prije dvije godine, 



vidjeli smo da moramo i dalje 

pratiti taj razvoj. Dok vaš novi 

broj bude na kioscima, trebali 

bismo lansirati i posebnu iPhone 

aplikaciju za mobilno 

bankarstvo, a početkom iduće 

godine posebno optimiziranu 

verziju za Android. Vidjeli smo 

da se smartphone priča razvija 

u tri smjera, a osim navedena 

dva tu je i već pomalo zastarjeli 

Java Mobile Edition. Odlučili 

smo pratiti sve tri tehnologije, 

pa ćemo vidjeti kako će se razvijati 

tržište u mobilnoj industriji”, 

kaže Draženko Kopljar iz 

PBZ-a, koji navodi kako je aplikaciju 

za mobilno bankarstvo 

po dizajnu ove banke napravila 

vanjska tvrtka te kako je riječ o 

hrvatskom rješenju. 

Broj korisnika mobilnog 

bankarstva trenutačno je 

u značajnom porastu, što 

prema riječima našeg sugovornika 

zapravo znači 

da njihov broj nije dovoljno 

velik. U PBZ-u očekuju 

da će do kraja godine prijeći 

prvi prag od otprilike 

30 tisuća korisnika, no 

kako će za značajnije širenje 

ove usluge biti potrebno 

zadovoljiti neke preduvjete 

koji ne ovise samo o 

bankama. 

”U ovom trenutku mobilno 

bankarstvo, iako 

optimizirano za što manji 

utrošak podatkovnog 

prometa, zbog cijena mobilnog 

Interneta nije masovno 

prihvaćeno od strane 

korisnika. Stoga nismo 

išli u agresivne kampanje, 

nego smo se više orijentirali 

na internetsko bankarstvo. 

Mobilno bankarstvo 

danas je prije svega 

usmjereno na korisnike i 

klijente koji traže usluge 

s dodanom vrijednošću. 

Nakon stabilizacije ovih uvjeta, 

odnosno uvođenja jeftinijih 

tarifa za mobilni Internet, vjerojatno 

ćemo ići i u nešto jaču 

komunikaciju. Mobilni Internet 

u Hrvatskoj je danas skup 

te ne postoji flat rate tarifa za 

mobilni podatkovni promet, 

dok telekomi u drugim zemljama 

to imaju. Slično je bilo nekoć 

i s ADSL-om, sve dok jedan 

operater nije to ponudio, a slijedili 

su ga svi ostali. Nadam se 

da će se nešto slično dogoditi i 

s mobitelima”, kaže Kopljar koji 

očekuje da će, ako ne u 2011., 

onda sigurno u 2012. godini 

doći do eksplozije mobilnog 

bankarstva. 

Posebna priča kod mobilnog 

bankarstva jest sigurnost budući 

da su mobilni uređaji skloniji 

gubljenju, ali i krađama. 

Kopljar ističe kako su svi elektronički 

kanali PBZ-a, u koje 

se uz internetsko bankarstvo 

ubraja i internetsko trgovanje 

na burzama i mobilno bankarstvo, 

certificirani od strane 

ovlaštenih međunarodnih 

institucija po certifikatu ISO 

27001 koji je najjači i najstroži 

certifikat u domeni sigurnosti. 

U vrijeme izlaska ovog broja PC Chipa 

PBZ bi već trebao lansirati posebnu 

iPhone aplikaciju za mobilno bankarstvo, 

a početkom iduće godine i posebno 

optimiziranu verziju za Android mobitele 

PBZ je taj certifikat dobio 2007. 

godine kao prva banka u regiji, 

a ističu da su i danas jedina 

banka u Hrvatskoj s ovim certifikatom. 

Kad je riječ o konkretnim mjerama 

sigurnosti, ističe Kopljar, 

sam mobitel može biti zaštićen, 

ali je i aplikacija mobilnog 

bankarstva zaštićena osobnim 

PIN-om, koji nije pohranjen u 

mobitelu. To zapravo znači da 

niti krađa mobitela ili njegov 

gubitak ne predstavlja nikakav 

sigurnosni rizik. Korištene su 

posebne metode kriptografije 

i ostali sigurnosni mehanizmi 

koji su nam omogućili dobivanje 

spomenutog certifikata. 

”Ako PIN nigdje ne postoji 

pohranjen, tada je to jamstvo 

prvoklasne sigurnosti. Iz istog 

razloga ovdje ne pomažu ni 

uređaji za kloniranje koji danas 

postoje za kopiranje sadržaja 

mobitela, jer PIN nije pohranjen 

na mobitelu”, naglašava 

Kopljar. 

U PBZ-u predviđaju značajno 

širenje direktnih distribucijskih 

elektroničkih kanala općenito 

– pri čemu se misli na internetsko 

i mobilno bankarstvo, ali 

i razne nove uređaje kao 

što je iPad – koji će sigurno 

postajati sve više dominantni 

u komunikaciji. 

Tako se već danas u PBZ-u 

preko 80 posto transakcija 

obavlja putem ovih kanala, 

dok su poslovnice tek 

na 20 posto i to za poslove 

poput upravljanja gotovinom 

i kreditima te drugim 

uslugama gdje je čovjek 

nezamjenljiv. Samo transakcijsko 

bankarstvo gotovo 

je u potpunosti prešlo 

na internetsko bankarstvo, 

a sve više prelazi i ovaj drugi 

dio usluga. 

Fokus na mobilnom 

bankarstvu prisutan je i 

u Zagrebačkoj banci koja 

trenutno bilježi više od 

150 tisuća korisnika m- 

zabe, koji se njome mogu 

služiti na više od 90 posto 

mobilnih uređaja prisutnih 

na tržištu. Zaba je još 

u studenom 2007. ponudila 

ovu uslugu za građane, a 

u lipnju 2008. i za poslovne 

subjekte. Tržišni udjeli Zagrebačke 

banke u segmentu 

mobilnog bankarstva iznose 

43 posto u broju korisnika i 

broju transakcija te čak 92 posto 

u iznosu plaćanja putem 

mobitela. 

Aplikacijom mobilnog bankarstva 

klijenti Banke mogu 

upravljati svojim financijama 

i obavljati različite transakcije. 

Nove platforme poput iPhonea 

također su zastupljene, pa 

je tako od travnja ove godine u 

ponudi i aplikacija mobilnog 

bankarstva za popularni Appleov 

mobitel. Usluga za iPhone 

u potpunosti je integrirana s 

postojećom uslugom internetskog 

bankarstva e-zaba, uz 

napredne i vizualno atraktivne 

funkcionalnosti kakve korisnici 

ove platforme i očekuju. U Zabi 

ističu kako je m-banking rješenje 

za iPhone, kao i rješenja za 

sve ostale mobilne uređaje koji 

podržavaju platformu J2ME, 

potpuno sigurno budući da je 

nemoguće pristupiti financijskim 

podacima i funkcionalnosti 

m-zabe bez PIN-a koji je 

poznat samo korisniku, pa se u 

slučaju krađe ili gubitka telefona 

ne može zloupotrijebiti. 

”Zaba je prva u Hrvatskoj i 

na razini UniCredit grupe, ali i 

jedna od malobrojnih banaka 

u čitavom svijetu, koja u svojoj 

ponudi ima čak dvije aplikacije 

mobilnog bankarstva za 

iPhone. Ovo rješenje razvijeno 

je u suradnji s tvrtkom Acceco 

SEE Croatia, specijaliziranom 

za izradu mobilnih bankovnih 

rješenja baziranih na Java i iPhone 

tehnologiji, a u potpunosti 

je prihvaćeno od strane tvrtke 

Apple i servisa iTunes”, kaže 

Zdravko Cuculić, direktor Globalnog 

transakcijskog bankarstva 

u Zagrebačkoj banci. 

Po njegovu mišljenju sigurnost, 

dostupnost, jednostavno 

korištenje i fleksibilnost uređaja 

za komunikaciju i infrastrukture 

ključni su elementi 

za uspjeh i usvajanje bilo koje 

usluge direktnog bankarstva 

od strane klijenata, uključujući 

i uslugu mobilnog bankarstva. 

Usluga za iPhone prilagođena 

je potrebama i navikama korisnika 

te u potpunosti integrirana 

s postojećom uslugom internetskog 

bankarstva e-zaba i 

drugim aplikacijama. Uz to, navedena 

aplikacija u potpunosti 

je kompatibilna i za primjenu i 

na iPadu čija se prodaja na hrvatskom 

tržištu tek očekuje. 

No, iako je iPhone rješenje 

nesumnjivo najatraktivnije, m- 

zaba aplikaciju moguće je koristiti 

ne samo i na drugim pametnim 

telefonima, nego i na 

svim telefonima koji podržavaju 

platformu J2ME. Eventualnu 

izradu posebne verzije za sve 

popularniju platformu Android 

u Zabi nisu spominjali. 

studeni 2010. 


151

Banke uz državu najviše ulažu u informatiku - PC Chip

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?