Diplomskog sveučilišnog studija kemije - Odjel za kemiju ...

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku 

Odjel za kemiju 

PRIJEDLOG SVEUČILIŠNOG DIPLOMSKOG NASTAVNIČKOG 

STUDIJA 

KEMIJE 

Prema uputama Rektorskog zbora od 14.12.2004. i uputama Potpovjerenstva za 

nastavničke studije od 29.12.2004. 

Osijek, travanj 2006.

1. UVOD 

a) Kemija je jedna od temeljnih prirodoznanstvenih disciplina i kao takva nalazi mjesto u 

školskoj nastavi: osnovnoj školi (2 godine), gimnaziji (4 godine), te u mnogim stručnim 

školama (2 do 4 godine). Ona je i temelj razumijevanja procesa u živom i neživom svijetu 

na molekularnoj razini, pa je značajnom satnicom uključena i u druge prirodoznanstvene 

studije kao što su biologija, geologija i mineralogija. Znanje iz kemije potrebno je za 

izradu gotovo svih predmeta koji nas okružuju. Kemija je glavna prirodna znanost koja 

ima svoju industriju. Nije potrebno posebno isticati kakvu značajnu ulogu zauzimaju 

profesori koji svojim entuzijazmom, stručnošću i poznavanjem suvremenih didaktičkih 

metoda prenose to znanje na nove, mlade naraštaje. Ne smijemo zaboraviti da su oba 

hrvatska nobelovca L. Ružička i V. Prelog kemičari i da su srednjoškolsko, a djelomice i 

osnovnoškolsko obrazovanje iz kemije završili u Osijeku, a u prilog značenju valjanog 

obrazovanja iz kemije u osnovnim i srednjim školama, što znači i potrebitog vrsnog 

obrazovanja nastavnika citiramo nobelovca Vladimira Preloga (predavanje prilikom 

preuzimanja Nobelove nagrade): 

«Odgovorio sam, kao što se to najčešće kaže, da svatko treba nešto malo nadarenosti, 

mnogo važnije je naporno i mnogo raditi, ali osim toga treba i nešto treće da bi se 

uopće išta moglo postići, a to je sreća, mnogo sreće. Zapitali su me zatim u čemu se 

sastoji ta sreća. Odgovorio sam da najprije morate imati dobre učitelje, a zatim 

sreću da dobijete i dobre suradnike.» 

Sadržaji obveznih i izbornih kolegija predloženog studija kemije, sastavljeni su na temelju 

najnovijih znanstvenih spoznaja i osiguravaju temeljna znanja s kojima će naši studenti 

biti konkurentni na svjetskom tržištu znanja. Istovremeno, opseg i sadržaji metodičko 

didaktičkih predmeta osiguravaju da završeni studenti uspješno i na suvremen način mogu 

prenijeti svoje znanje na učenike u školama. Iako se u osnovnim i manjim srednjim 

školama možda preferiraju nastavnici dvopredmetnih profila (kemija-fizika, kemijabiologija), 

sigurni smo da izobrazba za jedan stručni profil (jednopredmetni nastavnički 

studij) ima značajnu prednost u većini srednjih škola (gimnazije, stručne škole sa 

kemijskim ili prirodoslovnim usmjerenjima). Uz to, za očekivati je da voditelji stručnih 

aktiva iz kemije, savjetnici u Zavodu za školstvo i pri Ministarstvu budu nastavnici 

jednopredmetnog profila. 

Gotovo sva važnija sveučilišta u Europi imaju nastavničke studije kemije bilo u vidu 

jednopredmetnog studija ili dvopredmetnih studija različitih kombinacija (iako se sada 

izobrazba nastavnika u Europi bitnije razlikuje od države do države nego što je to slučaj u 

samim znanstveno-stručnim disciplinama). Sam studij je vrlo skup zbog laboratorijskog 

rada sa skupom opremom i kemikalijama. Ipak, rijetko koja sveučilišta nemaju studije 

prirodnih znanosti pa tako i kemije. U našem susjedstvu studij kemije imaju sveučilišta u 

Pecs-u, Trstu, Ljubljani, Grazu, Inssbrucku, Beču, Budimpešti, Novom Sadu, Tuzli, 

Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, itd. 

b) Studij kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku do sada se izvodio u okviru studija 

Biologija – Kemija na Filozofskom fakultetu, prije Pedagoškom fakultetu (od osnivanja 

1978 godine), a nastavak je tog istog studija koji se izvodio na nekadašnjoj Pedagoškoj 

akademiji. Osnivanjem Odjela za kemiju Sveučilišta J. J. Strosmayera u Osijeku kao i 

završetkom adaptacije odgovarajućeg prostora za rad Odjela (uz korištenje prostora 

Odjela u sklopu zgrade Prehrambeno-tehnološkog fakulteta), stekli su se svi uvjeti za 

pokretanje studija kemije. 

2

Ovdje predlagani studij je usklađen prema zahtjevima iz Bologne i moderniziran u 

pristupu nastavi da se postigne veća efikasnost studiranja i kompatibilnost sa studijima 

kemije u Europi. Predlažemo diplomski nastavnički studij kemije koji je prirodni 

nastavak preddiplomskog studija kemije kojega također predlažemo. U pripremi su i 

planovi za dvopredmetne diplomske programe studija (Kemija-Fizika, Kemija- 

Informatika) a razmišlja se i o stručnom diplomskom studiju koji bi se pokrenuo 

kroz nekoliko godina kada Odjel za kemiju bude tehnički i kadrovski osposobljen za 

takav visoko zahtjevan studij. 

c) Za potrebe diplomskog nastavničkog studija Kemije partneri su osnovne i srednje škole, a 

mogući su partneri gospodarstvo (kemijska, farmaceutska i prehrambena industrija), javne 

ustanove i različite znanstvene institucije. 

d) Predloženi program studija osigurava horizontalnu i vertikalnu pokretljivost studenata jer je 

strukturiran po načelu kombinacije obveznih i izbornih kolegija po uzoru na evropske 

studije, a potpuno je usklađen sa sličnim studijima u RH. Studij kemije otvoren je 

studentima srodnih studija uz eventualno polaganje razlikovnih ispita. 

e) Studij Kemije ostvaruje se uz značajnu suradnju s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u 

Osijeku, Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu, Institutom «Ruđer 

Bošković» u Zagrebu, te suradnjom sa Zavodom za javno zdravstvo u Osijeku, Odjelom 

nuklearne medicine Kliničke bolnice Osijek, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u 

Osijeku, te Odjelima za fiziku, matematiku i biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayer u 

Osijeku. 

3

2. OPĆI DIO 

2.1. Naziv studija: Sveučilišni diplomski nastavnički studij 

KEMIJE 

2.2. Nositelj studija i izvođač studija: Odjel za kemiju 

Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 

2.3. Trajanje studija: 2 godine, odnosno 4 semestra kojima se stječe 

akademski naziv: 

profesor/profesorica kemije 

(magistar/tra edukacije iz područja kemije) 

2.4. Uvjeti upisa na studij: Završen preddiplomski studij (baccalaureus) 

kemije s odgovarajućim uspjehom (prosjek 

ocjena ≥ 3,2, što odgovara oko 85% 

studenata) ili neki srodni preddiplomski studij 

uz eventualno polaganje razlikovnih ispita. 

2.5. Preddiplomski studij zasebno se predlaže preddiplomski studij kemije 

2.6. Diplomski studij: Na preddiplomskom studiju kemije studenti 

stječu znanja prema CHEMISTRY GROUP 

DISCUSSION DOCUMENT, (The Chemistry 

«Eurobachelor», Version 2.1), koja se tijekom 

diplomskog studija produbljuju i proširuju kroz 

niz pažljivo izabranih izbornih kolegija. Ova 

stručna znanja nadopunjavaju se kolegijima iz 

područja didaktike, psihologije i pedagogije, kako 

bi završeni studeni bili uspješni u svom 

pedagoškom radu. Kroz metodičku nastavu i 

praktični rad (praktikum i praksa u školama), 

studenti se upoznaju sa suvremenim metodičkim 

tehnikama koje i praktično primjenjuju. 

Diplomirani studenti imaju mogućnost zapošljavanja u: 

- osnovnim i srednjim školama (gimnazijama, stručnim školama), 

- ustanovama koje se bave obrazovanjem iz kemije (za različite 

svrhe i stupnjeve obrazovanja), 

- visokoškolskoj nastavi ili/i znanstvenim projektima (uvjet – 

uspjeh na preddiplomskom i diplomskom studiju) kao asistenti 

ili znanstveni novaci, uz obvezu nastavka obrazovanja na 

doktorskom studiju, 

- mogu se zapošljavati i u ustanovama javnog i privatnog 

karaktera na specifičnim poslovima (industrija, instituti, zavodi, 

bolnice i zdravstvene ustanove, sredstva javnog informiranja 

itd.) 

4

Završetkom diplomskog studija, studenti će moći upisati neki od poslijediplomskih 

(doktorskih) studija iz područja prirodnih znanosti. Iz polja kemije na Prirodoslovnomatematičkom 

fakultetu u Zagrebu, a na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku na 

sveučilišnom interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju: Zaštita prirode i okoliša. 

2.7. Objedinjeni studij: --- 

2.8. Stručni ili akademski naziv 

koji se stječe: profesor kemije (magistar edukacije iz područja kemije) 

profesorica kemije (magistra edukacije iz područja kemije) 

5

3. OPIS PROGRAMA 

6

3.1. POPIS PREDMETA: 

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI NASTAVNIČKI STUDIJ 

KEMIJA 

OBVEZNI PREDMETI – KEMIJA 

PREDMET 

BROJ SATI AKTIVNE 

NASTAVE 

ECTS 

- šifra 

Tjedno Ukupno bodovi 

(P+V+L) * 

Metodika nastave kemije 1 – K2101 2+2+0 60 6 

Metodika nastave kemije 2 – K2102 2+2+0 60 6 

Praktikum metodike nastave kemije 1 – 

K2103 

0+0+4 60 4 

Praktikum metodike nastave kemije 2 – 

K2104 

0+0+4 60 4 

Stručno-pedagoška praksa 1 – K2105 0+0+2 30 2 



Seminar uz diplomski rad – K2110 0+4+0 60 6 

Diplomski rad – K2111 0+0+20 300 30 

* - P = broj sati predavanja, V = broj sati vježbi ili seminara, L = broj sati laboratorijskih 

vježbi (praktikuma) 

OBVEZNI “PEPSI“ PREDMETI 

PREDMET 


NASTAVE 

ECTS 

- šifra 


(P+V+L) * 

Osnove suvremene pedagogije - K2201 2+1+0 45 5 

Didaktika – K2202 2+2+0 60 5 

Psihologija odgoja i obrazovanja – K2203 3+3+0 90 8 

Specijalna pedagogija – K2204 1+1+0 30 3 

* - P = broj sati predavanja, V = broj sati vježbi ili seminara, L = broj sati laboratorijskih 


7

IZBORNI PREDMETI - KEMIJA 

PREDMET 


NASTAVE 

ECTS 

- šifra 


(P+V+L) * 

Kemija čvrstog stanja s osnovama 

kristalokemije – K2310 

2+1+0 45 5 

Bioanorganska kemija – K2301 2+1+0 45 5 

Suvremene spektroskopske metode u 

kemiji – K2302 

2+1+0 45 5 

Kemija hrane – K2303 2+0+1 45 5 

Zelena kemija – K2309 2+1+0 45 5 

Koloidna i međupovršinska kemija – 

K2304 

2+1+0 45 5 

Osnove radiokemije i radijacijske kemije – 

K2305 

2+1+0 45 5 

Kataliza i katalizatori – K2306 2+1+0 45 5 

Supramolekularne strukture – K2307 1+2+0 45 5 

Primjena računala u nastavi kemije – 

K2311 

1+0+2 45 5 

Istraživački rad u metodici nastave kemije 

– K2308 

1+2+0 45 5 

Odabrana poglavlja analitike okoliša – 

K2312 

2+1+0 45 5 

Kemijski senzori i biosenzori – K2313 2+1+0 45 5 

Elektroanalitičke metode – K2314 2+1+0 45 5 

* - P = broj sati predavanja, V = broj sati seminara ili vježbi, L = broj sati laboratorijskih 


Način odabira izbornih predmeta: 

Studenti upisuju najmanje četiri izborna kolegija iz područja kemije (maksimum šest) od 

kojih barem dva kolegija trebaju biti u području iz kojega student radi diplomski rad 

(anorganska kemija, analitička, organska…). 

IZBORNI PREDMETI IZVAN KEMIJE 

Studenti mogu tijekom diplomskog studija upisati i do dva (2) izborna kolegija izvan područja 

kemije (matematika, fizika, biologija, pedagoška grupa predmeta na Filozofskom fakultetu…) 

uz pristanak nositelja tog kolegija i odobrenje Pročelnika Odjela za kemiju. 

8

3.2. OPISI PREDMETA 

9

Naziv kolegija Metodika nastave kemije 1 

Šifra K2101 Status kolegija Obvezni 

Studij 

Diplomski studij kemije (nastavni smjer) 

Semestar 

Drugi 

Autor programa Doc. dr.sc. Božica Šuveljak-Žuljević 

Okvirni sadržaj 

kolegija 

Predmet i zadaci metodike nastave kemije. Metode znanstvenog istraživanje u 

kemijskom obrazovanju. Ciljevi i zadaci nastave kemije u osnovnoj i srednjoj školi i 

analiza programskih sadržaja. Prostorije. Nastavne metode. Nastavna sredstva i 

pomagala. Izrada i priprema za izvođenje nastavnog sata. Suvremeni didaktički 

sustavi u nastavi kemije. Primjena računala u kemijskom obrazovanju. Mjere 

opreza i zaštite, prva pomoć. Seminarski rad iz aktualnih tema iz područja 

metodike nastave kemije, suvremenih dostignuća u kemiji i njihove primjene prema 

izvornoj literaturi. 

Opća i posebna 

znanja koja se 

stječu na kolegiju 

(cilj) 

Stjecanje znanja i iskustava neophodnih za organizaciju i izvođenje kvalitetne i 

kreativne nastave u osnovnom i srednjem obrazovanju. 

Nastava Predavanja Seminari Vježbe 

(sati/tjedan) 2 2 - 

(ukupno) 30 30 - 

Oblici provođenja 

nastave i način 

provjere znanja 

Literatura potrebna 

za studij i 

pripremanje ispita 

Predavanja i seminari - obvezni. Kolokviji i domaće zadaće vezane uz gradivo. 

Pismeni ispit polovicom semestra. 

1. M. Sikirica, Metodika nastave kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 

2. I. Perina, Kemijski pokusi u optičkoj projekciji, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 

3. S.K. Hall, Safety in the Laboratory, Lewis Publishers, 1994. 

4. Journal of Chemical Education, Division of Chemical Education of the 

American Chemical Society, New York. (časopis) 

5. Education in Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, London. 

(časopis) 

6. Praxis der Naturwissenschaften Chemie, Aulis Verlag Eubner und co KG, Koln 

(časopis) 

7. Udžbenici iz kemije (osnovna i srednja škola) 

Dopunska 

literatura 

1. J.D. Herron, The Chemical Classroom: Formulas for Successful Teaching, 

American Chemical Society, 1996. 

2. F. Radonić, Obrazovna tehnologija u nastavi učenja, Birotehnika, Zagreb, 

1997. 

3. P. Raos, Nove slike iz kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004 

Bodovi (ECTS) sa 

obrazloženjem 

Jezik predavanja 

Način polaganja 

ispita 

Način praćenja 

kvalitete i 

uspješnosti 

Uvjeti za upis 

kolegija 

6 bodova od kojih se 3 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito 

pohađanje nastave, domaće zadaće, kolokviji) i 3 za uspješno položen završni 

ispit. 

Hrvatski 

Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: 

redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, kolokviji i domaće 

zadaće – 20%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 20%, te uspjeh na 

završnom ispitu – 50%. 

Razgovori sa studentima i anonimne ankete. 

10

Naziv kolegija Metodika nastave kemije 2 


Studij 


Semestar 

Treći 



kolegija 

Eksperimentalna i metodička razrada iz programa kemije osnovne i srednje škole. 

Kemijski zagađivači okoline. Pokusna predavanja studenata. Prisustvovanje 

oglednim predavanjima mentora, individualnim i javnim predavanjima studenata, 

analiza održanih predavanja. Seminarski rad iz aktualnih tema iz područja 

metodike nastave kemije, suvremenih dostignuća u kemiji i njihove primjene prema 

izvornoj literaturi. Izrada nastavnih sredstava i pomagala. 




(cilj) 

Stjecanje znanja i iskustava neophodnih za organizaciju i izvođenje kvalitetne i 

kreativne nastave u osnovnom i srednjem obrazovanju. 



(ukupno) 30 30 - 







Predavanja i seminari - obvezni. Kolokviji i domaće zadaće vezane uz gradivo. 


1. M. Sikirica, Metodika nastave kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 

2. I. Perina, Kemijski pokusi u optičkoj projekciji, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 

3. S.K. Hall, Safety in the Laboratory, Lewis Publishers, 1994. 


American Chemical Society, New York. (časopis) 

5. Education in Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, London. 

(časopis) 

6. Praxis der Naturwissenschaften Chemie, Aulis Verlag Eubner und co KG, Koln 

(časopis) 

7. Udžbenici iz kemije (osnovna i srednja škola) 

Dopunska 

literatura 




1997. 

3. P. Raos, Nove slike iz kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 

6 bodova od kojih se 3 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito 

pohađanje nastave, domaće zadaće, kolokviji) i 3 za uspješno položen završni 

ispit. 

Hrvatski 

Usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: 

redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, kolokviji i domaće 

zadaće – 20%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 20%, te uspjeh na 

završnom ispitu – 50%. 


Položen ispit iz Metodike nastave kemije 1 

Naziv kolegija Praktikum metodike nastave kemije 1 

11


Studij 


Semestar 

Drugi 



kolegija 

Izbor praktičnih vježbi iz nastavnih sadržaja kemije osnovnog i srednjeg 

obrazovanja i zagađenja okoliša, uključujući suvremene tehnike demonstracijskih 

pojedinačnih eksperimenata. Uvođenje studenata u metodiku i tehniku 

samostalnog izvođenja demonstracijskih pokusa iz područja opće, anorganske i 

fizikalne kemije 




(cilj) 

Stjecanje praktičnih iskustava potrebitih za kvalitetno izvođenje nastave u 

osnovnoj i srednjoj školi 


(sati/tjedan) - - 4 

(ukupno) - - 60 

Oblici provođenja Obvezatni ulazni kolokviji, referati o završenim vježbama … 






1. Skripta za internu upotrebu 

2. V. Majer, Eksperimentalna nastava kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 

3. I. Perina i B. Mihanović, Ispitivanja onečišćenja zraka, SKTH/Kemija u 

industriji, Zagreb, 1988. 

4. B. Mihanović i I. Perina, Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode, 

Školska knjiga, Zagreb, 1982. 

Dopunska 

literatura 

1. P. Grob, Einfache Schulversuche zur Lebensmittelschemie, Aulis Verlag 

Deubner und co KG, Köln, 1996. 

2. J. Reiss, Alltagschemie im Unterricht, Aulis Verlag Deubner und co KG, Köln, 

1994. 

3. G. Hight, L. Jones and R. Wilson, Teaching Chemistry with Demonstrations 

(Videodisc), Brooks-Cole Publishing Company, 1996. 





ispita 

6 boda od kojih se 4 dodjeljuju za uspješno završene vježbe sa kolokvijima i 

referatima, a 2 za završni ispit 

Hrvatski 

Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu 

čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na ispitu (30%). 

Način praćenja Razgovori sa studentima i anonimne ankete. 

kvalitete i 

uspješnosti 


koolegija 

Naziv kolegija Praktikum metodike nastave kemije 2 

12


Studij 


Semestar 

Treći 



kolegija 

Izbor praktičnih vježbi iz nastavnih sadržaja kemije osnovnog i srednjeg 

obrazovanja i zagađenja okoliša, uključujući suvremene tehnike demonstracijskih 

pojedinačnih eksperimenata. Uvođenje studenata u metodiku i tehniku 

samostalnog izvođenja demonstracijskih pokusa iz područja analitičke kemije, 

organske kemije, biokemije i zaštite okoliša. 




(cilj) 

Stjecanje praktičnih iskustava potrebitih za kvalitetno izvođenje nastave u 

osnovnoj i rednjoj školi 



(ukupno) - - 60 

Oblici provođenja Obvezatni ulazni kolokviji, referati o završenim vježbama … 






1. Skripta za internu upotrebu 

2. V. Majer, Eksperimentalna nastava kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 

3. I. Perina i B. Mihanović, Ispitivanja onečišćenja zraka, SKTH/Kemija u 

industriji, Zagreb, 1988. 

4. B. Mihanović i I. Perina, Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode, 

Školska knjiga, Zagreb, 1982. 

Dopunska 

literatura 

1. P. Grob, Einfache Schulversuche zur Lebensmittelschemie, Aulis Verlag 

Deubner und co KG, Köln, 1996. 

2. J. Reiss, Alltagschemie im Unterricht, Aulis Verlag Deubner und co KG, Köln, 

1994. 

3. G. Hight, L. Jones and R. Wilson, Teaching Chemistry with Demonstrations 

(Videodisc), Brooks-Cole Publishing Company, 1996. 





ispita 

6 boda od kojih se 4 dodjeljuju za uspješno završene vježbe sa kolokvijima i 

referatima, a 2 za završni ispit 

Hrvatski 

Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon završetka svih vježbi. Konačnu ocjenu 

čini prosjek ocjena pojedinih vježbi (70%) i uspjeh na ispitu (30%). 


kvalitete i 

uspješnosti 

Uvjeti za upis Završen Praktikum metodike nastave kemije 1 

koolegija 

Naziv kolegija Stručno-pedagoška praksa 1 

13


Studij 


Semestar 

Prvi 



kolegija 

Upoznavanje s pedagoškom dokumentacijom: imenik, dnevnik, matična knjiga, 

upisivanje nastavnog sata, vođenje evidencije učenika, individualne konzultacije 

roditelja, roditeljski sastanak, nastavni program, kalendar škole, organizacija rada 

škole, stručne službe škole, suradnja roditelja i škole. Sudjelovanje u analizi 

strukturnih elemenata nastavnog sata i analizi etapa nastavnog sata. Upoznavanje 

s tipovima nastavnih sati. Izrada prikaza nastavnog sata. Izrada pripreme za 

izvođenje nastavnog sata. Obilježavanje prigodnih tema. Analiza osnovnog 

instrumentarija kojim se u stručnom radu koristi razrednik. Analiza uspjeha učenika 

na polugodištu. 

Škole i mentori dobiti će precizne upute o obvezama studenata koje trebaju 

ostvariti tijekom stručno-pedagoške prakse. 




(cilj) 

Tijekom boravka u osnovnoj i srednjoj školi studenti će se upoznati s 

organizacijom rada u osnovnoj i srednjoj školi te saznati zadaće i obveze djelatnika 

škole i stručnih službi škole. Kroz ogledna predavanja mentora studenti će 

upoznati rad s učenicima, obvezama nastavnika, obavezama razrednika u 

osnovnoj i srednjoj školi kako bi se pripremili za svoja samostalna predavanja i rad 

s učenicima. 



(ukupno) - - 30 







1. M. Mušanović, Permanentno obrazovanje nastavnika, Izdavački centar, Rijeka, 

1988. 

2. V. Stern, N. Balaban, Observing and Recording the Behavior of Young 

Children, Techers College, Columbia University, New York and London, 1997. 

3. S. Staničić, Razvojno-pedagoška djelatnost u školi, Zavod za prosvjetnopedagošku 

službu SRH, Zagreb, 1989. 

Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 




1997. 

3. B. Drandić, I. Lavrnja, M. Mušanović i S. Stančić, Koncepcija razvojnopedagoške 

službe, Napredak, br. 3, 1992. 

4. V. Jurić, Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb, 1989. 

5. Udžbenici kemije za osnovne i srednje škole 

2 bodova od kojih se 2 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza 

Hrvatski 


14



Studij 


Semestar 

Drugi 



kolegija 

Uključivanje studenata u nastavni proces. Hospitacija na satima kemije u osnovnoj 

školi. Pripremanje sata. Izrada prikaza nastavnog sata. Analiza strukturnih 

elemenata nastavnog sata. Nastavni sat kao osnovna organizacijska jedinica 

nastavnog rada. Analiza etapa nastavnog sata. Tipovi nastavnih sati. Rad s 

nadarenom djecom, rad s djecom po posebnom programu. Sat razredne 

zajednice. Roditeljski sastanak. Pedagoška dokumentacija, imenik, dnevnik, 

matična knjiga, dan škole. Obilježavanje prigodnih tema. Natjecanje iz kemije. 

Individualno održavanje sati. Upisivanje nastavnog sata, vođenje evidencije 

učenika, individualne konzultacije s roditeljima. Integrirana nastava. Sudjelovanje u 

izradi i primjeni programa profesionalnog informiranja učenika. Izrada i izvedba 

projekta (npr. akcijsko istraživanje, rad u radionicama, vanškolske aktivnosti). 


ostvariti tijekom stručno – pedagoške prakse. 




(cilj) 

Upoznavanje studenata sa specifičnostima rada u osnovnoj školi kroz ogledna 

predavanja mentora, sudjelovanje u obvezama nastavnika i razrednika, kako bi se 

pripremili za svoja samostalna predavanja i rad s učenicima. 



(ukupno) - - 60 








1988. 





Dopunska 

literatura 





ispita 




1997. 






Hrvatski 


kvalitete i 

uspješnosti 

Uvjeti za upis Završena Stručno-pedagoška praksa 1 

kolegija 


15


Studij 


Semestar 

Treći 



kolegija 

Uključivanje studenata u nastavni proces. Hospitacija na satima kemije u srednjoj 

školi. Pripremanje sata. Izrada prikaza nastavnog sata. Analiza strukturnih 

elemenata nastavnog sata. Nastavni sat kao osnovna organizacijska jedinica 

nastavnog rada. Analiza etapa nastavnog sata. Tipovi nastavnih sati. Individualno 

održavanje sati. Rad s nadarenom djecom, rad s djecom po posebnom programu. 

Sat razredne zajednice. Roditeljski sastanak. Pedagoška dokumentacija, imenik, 

dnevnik, matična knjiga, dan škole. Obilježavanje prigodnih tema. Natjecanje iz 

kemije. Upisivanje nastavnog sata, vođenje evidencije učenika, individualne 

konzultacije s roditeljima. Integrirana nastava. Vanškolske aktivnosti. 


ostvariti tijekom stručno – pedagoške prakse. 




(cilj) 

Upoznavanje studenata sa specifičnostima rada u srednjoj školi kroz ogledna 

predavanja mentora, sudjelovanje u obvezama nastavnika i razrednika, kako bi se 

pripremili za svoja samostalna predavanja i rad s učenicima. 



(ukupno) - - 30 








1988. 





Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 




1997. 






Hrvatski 


Završena Stručno-pedagoška praksa 2 

16

Naziv kolegija Seminar uz diplomski rad 


Studij 


Semestar 

Treći i četvrti 

Autor programa 


kolegija 

Tijekom izrade diplomskog rada (treći i četvrti semestar) studenti obvezno 

pohađaju seminar (jednom tjedno 2 sata) kojem su prisutni nastavnici Odjela 

(mentori diplomskih radova) i svi diplomandi. Na seminaru se ukratko iznose novi 

rezultati eksperimentalnog rada, diskutiraju zapažanja i iznose prijedlozi za daljnji 

rad. Jednom u semestru, svaki diplomand je dužan (u obliku 20 minutnog 

izlaganja) detaljno predstaviti svoj diplomski rad i rezultate. 




(cilj) 

Priprema studenata za obranu diplomskog rada, uvježbavanje oralne prezentacije 

znanstvenih rezultata, priprema izlaganja i sudjelovanje u znanstvenoj diskusiji 

(pitanja - odgovori) 


(sati/tjedan) - 2 - 

(ukupno) - 60 - 

Oblici provođenja Seminari 



Literatura potrebna Literatura vezana uz diplomski rad 



Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 


Hrvatski (engleski) 

Student dobiva ocjenu od strane mentora na temelju izlaganja i sudjelovanja u 

diskusijama 

Diskusije 

Upisan treći semestar diplomskog studija, odabrano područje diplomskog rada i 

mentor 

17

Naziv kolegija Diplomski rad 


Studij 


Semestar 

Treći i četvrti 

Autor programa 


kolegija 

Studenti prijavljuju diplomski rad u jednoj od grana kemije (anorganska, organska, 

analitička…). Svaki diplomski rad obavezno sadrži i metodički dio tj. obradu 

nastavne jedinice tematski povezane uz znanstveni dio rada. 




(cilj) 



(ukupno) - - 300 







Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 

30 bodova od kojih se 30 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza te uspješnu 

obranu Diplomskog rada. 


Upisan treći semestar diplomskog studija, odabrano područje diplomskog rada i 

mentor 

18

Naziv kolegija Osnove suvremene pedagogije 


Studij 


Semestar 

Prvi 

Autor programa doc. dr. sc. Emerik Munjiza 


kolegija 

Pedagogija znanost o odgoju 

Odnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. 

Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i 

ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice 

odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost. 

Temeljni pedagogijski pojmovi 

Sličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni 

i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, 

učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć. 

Institucionalni i vaninstitucionalni odgoj 

Obitelj, vrtić, škola. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. 

Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. 

Pluralistička socijalizacija. 




(cilj) 

Usvojiti znanstveni pedagogijski sustav kao temelj razumijevanja odgojne prakse, ali i kao 

temeljnu pretpostavku za mijenjanje i unapređivanje postojeće odgojne prakse. 

Usvojiti temeljne pedagogijske pojmove do nivoa praktične primjenjivosti. Usvojeni sustav 

pedagogijskih spoznaja i formirana umijeća trebaju studente osposobiti za praktičan rad, ali 

i za organiziranje i provođenje primjenjivih akcijskih istraživanja, u cilju unapređivanja 

odgojne prakse. Za navedeni cilj i zadatke, studenti će se osposobiti kroz slijedeće sadržaje 

i oblike. 



(ukupno) 30 15 - 







Dopunska 

literatura 





ispita 

predavanja i seminari 

1. Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. 

2. Gudjons, H. (1994.), Pedagogija-temeljna znanja. Zagreb: Educa. Poglavlje 8, str. 171.- 

185. 

3. Mialaret, G. (1989.), Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine. Poglavlja 1 i 

2, str. 17.-34. 

4. Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoškoknjiževni 

zbor. Poglavlja 1, str. 13.-37; 4 i 5, str. 101.-148; 7, 8, 9 str. 175.-244. 

1. Cindrić, M. (1995.), Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica-Zagreb: 

Persona. 

2. Glasser, W. (1994.), Kvalitetna škola. Zagreb: Educa. 

3. Marsh, C. (1994.), Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 

4. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Stavovi mladih prema drugim narodima u multikulturalnoj 

istočnoj Slavoniji. Napredak, 145 (3): 305.-314. 

5. Mušanović, M. (2001.), Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade. 

6. Ogbu, J. G. (1989.), Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine. 

7. Rosić, V., Zloković, J. (2002,), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, 

Odsjek za pedagogiju. 

8. Rosić, V., Zloković, J. (2003.), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo d.o.o. 

9. Redovito pratiti dva pedagoška časopis u Hrvatskoj i po mogućnosti jedan svjetski. 

5 boda od kojih se 3 dodjeljuju za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje 

nastave, izrada seminara) i 2 za uspješno položen završni ispit. 

Hrvatski 

pismeni i usmeni 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti 

19

Naziv kolegija Didaktika 


Studij 


Semestar 

Prvi 

Autor programa doc. dr. sc. Anđelka Peko 

Okvirni sadržaj Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, 

kolegija 

školovanje. 

Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj 

ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma. 

Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, 

praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i 

zadaće nastave. 

Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i 

program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja 

sadržaja. 

Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. 

Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i 

individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava. 

Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, 

vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja. 

Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačko-prikazivačka 

nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. 

Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana 

nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje 

učenika za samoobrazovanje. 




(cilj) 

Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje. 

Produbiti osnovne didaktičke spoznaje kod studenata glede planiranja, organizacije , 

ostvarivanja i vrednovanja nastave. Razvijati sposobnosti u studenata za oblikovanje 

osobnog nastavničkog stila utemeljenog na uporabi nastavnih metoda koje potiču razvoj 

kritičkoga mišljenja 



(ukupno) 30 30 - 







Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 


1. Bognar, L., Matijević, M. (2002.), Didaktika, Zagreb: Školska knjiga. 

2. Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: 

Educa. 

3. Jelavić, F. (1995.), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

4. Peko, A., Pintarić, A. (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški 

fakultet. 

5. Terhart, E.(2001.), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa. 

1. Borić, E., Peko, A. (2003.), Mogućnost simetrične nastavne komunikacije, Zagreb: 

Napredak 144, (305.-319.). 

2. Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa. 

3. Klippert, H. (2001.), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. 

4. Meyer, H. (2002.), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa. 

5. Peko, A. (1999.) Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije (ur.: Mijatović, A., 

Vrgoč, H., Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvatsko pedagoško-književni zbor, 

Zagreb, str. 203.-223. 

6. Peko, A., Sablić, M., (2004.), Projektna nastava. Osijek: Život i škola 1, 15.-26. 



Hrvatski 



20

Naziv kolegija Psihologija odgoje i obrazovanja 


Studij 


Semestar 

Prvi 

Autor programa dr. sc. Anđelka Metzing, viši predavač 


kolegija 

Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i 

karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u 

školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko 

okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Strategije za 

poticanje motivacije u učenju. Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna 

klima. Razredna disciplina. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika. 




(cilj) 

Studenti će upoznati glavne pojmove, teorijske modele i metode istraživanja u 

području učenja i poučavanja. Očekuje se da studenti shvate odnos između 

procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama. Moći će 

objasniti nastavnicima značenje i posljedice pojedinih pristupa poučavanju, te će 

moći primijeniti u radu s učenicima postupke za poticanje razvoja strategija i 

tehnika učenja i vještina poučavanja. Studenti će moći pokazati razumijevanje 

teorijskih modela u području motivacije i socijalnih procesa u školskom kontekstu. 

Studenti će moći objasniti odnos između školskog okruženja i procesa učenja i 

poučavanja, kao i odnos između motivacijskih i socijalno-emocionalnih varijabli i 

školskog postignuća. Studenti će moći planirati i primjenjivati postupke za 

utvrđivanje i poticanje motivacije za učenje kao i odgovarajuće postupke za 

utvrđivanje i unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne 

discipline. 



(ukupno) 45 45 - 








1. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.), 

Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP. 

Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 

1. Barth, B. M.(2004.), Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil 

International. 

2. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998.), Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, 

Zagreb: IEP. 

3. Gossen, D. C. (1995.), Restitucija - preobrazba školske discipline. 

Zagreb: Alineja. 

4. Zarevski (ur.) (2000.), Učitelji za učitelje, Zagreb: IEP. 

5. Woolfolk, A. (2005.), Educational psychology, Boston, Allyn i Bacon 



Hrvatski 



21

Naziv kolegija Specijalna pedagogija 


Studij 


Semestar 

Drugi 

Autor programa mr. sc. Geza Dudaš, viši predavač 

Okvirni sadržaj Nazivi za pedagogiju djece s teškoćama u razvoju (terminologija). Pedagogija djece s 

kolegija 

teškoćama u razvoju i druge znanosti. Definicije teškoća u razvoju. Klasifikacija teškoća u 

razvoju. Biološko medicinski uzroci teškoća u razvoju. Ekonomsko socijalni uzroci teškoća u 

razvoju. Ekološki uzroci teškoća u razvoju. Učestalost djece i mladeži, te odraslih osoba s 

teškoćama razvoju. Značaj ranog otkrivanja i ranog stručnog tretmana djece s teškoćama u 

razvoju. Timski rad u procesu dijagnosticiranja, odgoja, obrazovanja rehabilitacije djece s 

teškoćama u razvoju. Sustav odgoja, obrazovanja i rehabilitacije djece I mladeži s 

teškoćama u razvoju. Stereotipni stavovi prema djeci s teškoćama u razvoju. Mogućnosti 

odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Poznati primjeri osoba s teškoćama u 

razvoju koje su se posebno istakle na polju znanosti i culture. Integrirani odgoj i obrazovanje 

djece i mladeži s teškoćama u razvoju i suvremene tendencije. Načela odgoja i obrazovanja 

djece s teškoćama u razvoju. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s 

teškoćama vida. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama 

sluha. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama u govornom i 

jezičnom razvoju. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s tjelesnim 

smetnjama i kroničnim oboljenjima. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece 

s poremećajima u ponašanju i osobnosti. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi 

djece s mentalnom retardacijom. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s 

autizmom. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama u čitanju i 

pisanju. Socijalna i pravna skrb o djeci s teškoćama u razvoju. Neki praktični problemi 

uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovnu školu. Rasprava o seminarskim 




(cilj) 

radovima. 

Upoznati studente s teoretskim saznanjima iz područja pedagogije djece s teškoćama u 

razvoju vezano za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju u redovnoj osnovnoj 

školi. Upoznati studente sa modelima odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. 

Upoznati studente sa pojedinim primjerima praktičnog rješavanja problema odgoja i 

obrazovanja djece s teškoćama u razvoju u redovnoj osnovnoj školi. Osposobiti studente 

za primjenu stećenih saznanja u praktičnom radu, putem izrade jednog praktičnog 

seminarskog rada. 



(ukupno) 15 15 - 







Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 


1. Gruden, Z. (1989.), Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: Školske novine. 

2. Komarica-Zibar, V. (1993.), Neuspjeh u školi. Zagreb: Školska knjiga. 

3. Levandovski D. (1991.), Mjerni instrumenti za utvrđivanje obrazovnih dostignuća 

učenika usporenog kognitivnog razvoja. Zagreb: Fakultet za defektologiju. 

4. Novosel, M. (1995.), Priručnik za djelatnike u osnovnoškolskom odgoju, obrazovanju i 

rehabilitaciji učenika s teškoćama u razvoju. Zagreb: Fakultet za defektologiju. 

5. Sekulić-Majurec, A., Djeca s teškoćama u razvoju. Zagreb: Školska knjiga. 

6. Zovko, G. (1986.), Specijalna pedagogija. Zagreb: Fakultet za defektlogiju. 

7. Zovko, Z. (1994.), Peripatologija. Zagreb: Školske novine. 

1. Matanović-Mamuzić, M. (1982.), Teškoće u čitanju i pisanju. Zagreb: Školska knjiga. 

2. Matijević, M. (1994.), Aletrnativne škole. Zagreb: Institut za pedagoška istraživanja. 

3. Manenica, B. (1994.), Ovisnosti. Zagreb: Vlastita naklada. 



Hrvatski 



22

Naziv kolegija Kemija čvrstog stanja s osnovama kristalokemije 

Šifra K2310 Status kolegija Izborni 

Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Doc.dr.sc. Berislav Marković 


kolegija 

Uvod u kemiju čvrstog stanja: neophodnost interdisciplinarnog pristupa (kemija 

materijala – mineralogija – fizika). Fazni dijagrami: sistemi, faze i komponente, 

binarni i ternarni sistemi, karakteristične točke u faznim dijagramima (eutektik, 

peritektik itd.), pravilo faza. Kemijske veze u čvrstom stanju: energija ionskih 

kristala, Born-Haberov ciklus, molekulski kristali. Kristalne strukture: povijesni 

razvoj kristalografskih metoda, kristalni sustavi, simetrija u kristalima, osnove 

rendgenografije monokristala i praha. Odnos strukture i svojstava kristala. 

Pogreške u kristalima. Svojstva čvrstih materijala: električna i elektronska svojstva, 

optička svojstva, magnetska svojstva, dielektrična svojstva. Sinteza i proizvodnja: 

sinteriranje, difuzija u čvrstom stanju, kalcinacija, sol-gel preparacije, 

koprecipitacija, depozicija iz plinovite faze, rast kristala. Staklo, keramika, cement: 

povijesni razvoj proizvodnje i upotrebe, suvremena stremljenja u keramičkim 

materijalima – nanomaterijali. Funkcionalni materijali: senzori, baterije, gorive 

ćelije, solarne ćelije, materijali za pohranu informacija, suvremena stakla itd. 

Tijekom seminara, studenti će samostalno ili u manjim grupama obraditi jedno od 




(cilj) 

navedenih područja i prezentirati ga u pismenom i usmenom obliku. 

Usvojiti osnovna znanja o sintezi, strukturi, faznim odnosima, svojstvima i upotrebi tvari u 

čvrstom stanju. 



(ukupno) 30 1 - 







Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 

Predavanja (obvezna) i seminari na kojima studenti samostalno ili u manjim 

grupama obrađuju i prezentiraju izabrana područja iz kemije čvrstog stanja. 


1. A.R. West, Basic Solid State Chemistry, 2. izd., John Wiley & Sons, New York, 

1999. 

2. W.D. Callister, Materials Science and Engineering: An Introduction, 6. izd., 

Wiley, New York, 2002. 

3. D. Grdenić, Molekule i kristali, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1987. 

1. C. Giacovazzo, H.L. Monaco, D. Viterbo et al., Fundamentals of 

Crystallography, Int. Union of Crystallogr., Oxford University Press, Oxford, 

1992. 

2. A.K. Cheetham, P. Day, Solid-State Chemistry – Techniques, Claredon Press, 

Oxford, 1987. 




Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu 

ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, seminarski 

rad – 20%, uspjeh na ispitu polovicom semestra – 20%, te uspjeh na završnom 

ispitu – 50%. 

Razgovori sa studentima i anonimne ankete 

23

Naziv kolegija Bioanorganska kemija 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Prof. dr.sc. Dubravka Matković-Čalogović 


kolegija 

Značaj i osnovni principi bioanorganske kemije. Odnos strukture i svojstva 

metaloproteina. Unos, prijenos i skladištenje metala i nemetala u organizmima 

(metaloproteini i neproteini u ulozi prijenosa i skladištenja; tetrapirolni ligandi, 

ionofori, siderofori, transferini, metalotioneini, feritin, hemoglobin, mioglobin, 

hemeritrin, hemocijanin). Biomineralizacija. Kataliza hemoproteinima. Citokromi. 

Peroksidaze. Kobalt, nikal i bakar u biološkim sustavima (vitamin B 12 , ureaza, 

superoksid-dismutaze, plastocijanin, azurin, askorbat-oksidaza, tirozinaza). Uloga 

cinka u organizmu (karboanhidraza, karboksipeptidaza, endopeptidaze, alkalijska 

fosfataza, alkohol-dehidrogenaza, inzulin). Biološka uloga Mo, W, V Cr i Mn u 

metaloproteinima. Zemnoalkalijski metalni ioni; kataliza i regulacija (enolaza, 

kalmodulin). Alkalijski i zemnoalkalijski kationi kao elektroliti. Toksični metali i 

nemetali. Anorganski radionuklidi u dijagnostici i terapiji. Kemoterapija spojevima 

neesencijalnih elemenata. 




(cilj) 

Razumijevanje uloge metala u biološkim molekulama.Potaknuti studente da se 

samostalno i interaktivno pomoću računala upoznaju sa strukturom biomolekula. 



(ukupno) 30 15 - 







Predavanja (obvezna) i seminari. Interaktivno upoznavanje sa strukturom 

biomolekula pomoću računala, CSDB i PDB baza podataka, Internet-a i WEB 

tehnologije. 

1. W. Kaim, B. Schwederski: Bioinorganic Chemistry: Inorganic Elements in the 

Chemistry of Life, Wiley, Chichester, 1994, ISBN 0-471-94369-x. 

Dopunska 

literatura 

1. J.J.R. Frausto da Silva, R.J.P. Williams: The Biological Chemistry of the 

Elements: the Inorganic Chemistry of Life, Oxford Univ. Press, Oxford 1994, 

ISBN 0 19 855598 3 

2. L. Stryer: Biochemistry, 4. izd., W.H. Freeman, New York 1995., ISBN 0-7167- 

2009-4. 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 




Pismeni i usmeni ispit 


24

Naziv kolegija Suvremene spektroskopske metode u kemiji 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Doc.dr.sc. Berislav Marković 


kolegija 

Elektromagnetsko zračenje. Elektromagnetski spektar. Apsorpcija i emisija 

elektromagnetskog zračenja. Spektroskopski instrumenti. NMR spektroskopija 

(nuklearna magnetska rezonancija). ESR spektroskopija (elektronska spinska 

rezonancija). Ramanova spektroskopija. Infracrvena spektroskopija (IR, FTIR). 

Ultraljubičasta i vidljiva spektroskopija (UV-VIS). Ultraljubičasta fotoelektronska 

spektroskopija (UPS). Rendgenska fotoelektronska spektroskopija (XPS). 

Mössbauerova spektroskopija. 




(cilj) 

Upoznati svojstva elektromagnetskog zračenja, osnove nastajanja spektara, 

glavne dijelove spektroskopskih instrumenata i neke od suvremenih 

spektroskopskih metoda, kao i informacije koje mogu pružiti. 


(sati/tjedan) 2 1 

(ukupno) 30 15 

Oblici provođenja Predavanja (obvezna) i studentski seminari. Pismeni ispit polovicom semestra. 






1. D.A. Skoog & D.M. West, Principles of Instrumental Analysis, Holt, Rinehart & 

Winston Inc., New York, 1973. 

2. P.W. Atkins & J. de Paula, Physical Chemistry, Oxford University Press, Oxford, 

2002. 

3. D.A. Skoog, D.M. West & F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, 

Zagreb, 1999. 

Dopunska 

literatura 

1. G.W. Ewing, Instrumental Methods of Chemical Analysis, McGraw-Hill 

Kogakusha Ltd., Tokyo, 1975. 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 

5 boda od kojih se 3 dodjeljuje za potpuno izvršavanje obveza (redovito pohađanje 


Hrvatski (Engleski) 







kolegija 

25

Naziv kolegija Kemija hrane 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Doc.dr.sc Spomenka Kovač 


kolegija 

Kemijske i fizikalne interakcije između sastojaka hrane tijekom prerade i čuvanja. 

Voda i led. Ugljikohidrati (struktura i promjene), lipidi u hrani (struktura, 

funkcionalna svojstva i promjene). Aminokiseline, peptidi i proteini (struktura, 

funkcionalna svojstva i promjene). 

Vitamini. Gubitci vitamina u hrani. Tvari boje biljnih i animalnih tkiva. Tvari arome 

hrane i promjene tijekom prerade i čuvanja hrane. 

Anorganske tvari. Utjecaj procesa prerade na sadržaj anorganskih tvari. 

Dodaci hrani: antioksidansi, sladila, konzervansi, emulgatori, boje, arome. Štetni i 

ljekoviti sastojci hrane. 




(cilj) 

Stječu se znanja o međusobnom djelovanju pojedinih sastojaka hrane i njihovim 

promjenama tijekom prerade i čuvanja. 


(sati/tjedan) 2 0 1 

(ukupno) 30 0 15 







1. H.-D. Belitz, W. Grosch, P. Schieberle: Food Chemistry, 3 rd revised ed, 

Springer-Verlag, Berlin, Heildelberg, 2004 

2. John M.De Man, Principles of Food Chemistry, III ed., New York, 1999. 

Dopunska 

literatura 

1. O.R. Fennema, Food Chemistry, 3 rd ed., by Marcel Dekker, Inc, N.Y., 1996. 

2. Norman N. Potter, Joseph H. Hotchkiss, Food Science (3 th ed.), 

Chapman&Hall, New York, 1995. 

3. W. Baltes, Lebensmittelchemie (Dritte Auflage), Springer-Verlag Berlin, 

Heildelberg, 1992. 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 




Usmeni 

Tijekom semestra predviđeno je aktivno uključivanje studenata u nastavu, putem 

rasprave na predavanjima i vježbama. 


kolegija 

26

Naziv kolegija Zelena kemija 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Doc.dr.sc Spomenka Kovač 


kolegija 

Uvod: zelena kemija put prema čistim, ekološki prihvatljivim kemijskim procesima i 

proizvodima. Dvanaest načela zelene kemije. Zelena kemija u osnovnim 

reakcijama organske sinteze (halogeniranje, oksidacija, alkiliranje, nitriranje i 

sulfoniranje). Kataliza-temelj zelene kemije. Zeleni alternativni reakcijski mediji 

(voda, superkritične i ionske tekućine). Zeleni alternativni reakcijski uvjeti. 

Biokatalitički procesi- proizvodi koji nastaju konverzijom biomase i bioprocesima iz 

obnovljivih sirovina. Biokatalitičke reakcije u altern. medijima (ionske tekućine i sc- 

CO 2 ), biokatalitička deracemizacija. Fotokatalitičke reakcije. Zeleni postupci i 

proizvodi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji kao i pri sintezi specijalnih 

kemikalija. Kemija bez otapala- reakcije aktivirane mikrovalnim zračenjem. Zeleni 

procesi u kemo-, regio- i enantioselektivnim biokatalitičkim transformacijama 

sintetskih i prirodnih materijala. 




(cilj) 

Cilj je pokazati metode i naučiti studente na koji način zelena kemija smanjuje 

negativni utjecaj kemijskih procesa i tehnologije na okoliš. Usvajanjem postupaka 

zelene kemije postiže se kako ekološki tako i ekonomski boljitak. 



(ukupno) 30 0 15 

Oblici provođenja Predavanja i laboratorijske vježbe, razgovori sa studentima 






1. Green Chemistry, Theory and Practice, Paul T. Anastas, John C. Warner, 

Oxford University Press, 1998. 

2. Green Organic Chemistry: Strategies, Tools, and Laboratory 

Experiments,"Kenneth M. Doxsee, James E. Hutchison, Brooks/Cole, 

ISBN: 0-759-31418-7 (2004). 

3. K. Faber,: Biotransformations in Organic Chemistry, Springer, Berlin, 2000. 

Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 

1. Microwave and High Frequency Heating Principles and Chemical 

Applications, A. Breccia, A. C. Metaxas (ur.), UCISCRM, Bologna, Italy, 

1997. 

2. Collection of lectures, Summer Schools on Green Chemistry, Venice 1998- 

2000, Green Chemistry Series No.1, P. Tundo (ur.) INCA, 2001. 

3. Environmental Education from an Industrial Perspective, J. C.- Tully, ACS 

Preprints, Division of Environmental Chemistry 34, 1994 No 2, 2003 



Hrvatski (engleski, njemački) 

Usmeni 

Tijekom semestra predviđeno je aktivno uključivanje studenata u nastavu, putem 

rasprave na predavanjima i vježbama. 


kolegija 

27

Naziv kolegija Koloidna i međupovršinska kemija 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Doc. dr.sc. Berislav Marković 


kolegija 

Koloidni sustavi: podjela koloida, difuzija i Brownovo gibanje, tehnološki i biološki 

značaj koloida. Termodinamika površina: površinska energija, gibbsova jednadžba 

stanja, nukleacija, kontaktni kut i površinska napetost. Sedimentacija i viskoznost 

suspenzija. Čestice i njihova karakterizacija: veličina i oblik čestica, metode 

mjerenja. Adsorpcija na međupovršinama: adsorpcijske izoterme, adsorpcija 

polimera. Električnost površina: nastajanje površinskog potencijala, električni 

dvosloj, elektrokinetika i zeta potencijal. Asocijacijski koloidi: micele, tekući kristal i 

membrane. Interakcije koloidnih čestica: kinetika koagulacije, utjecaj polimera na 

koloidnu stabilnost. Suvremene metode proučavanja koloidnih disperzija. Koloidna 

kemija danas i sutra – nano-kemija i nano-tehnologija. 




(cilj) 

Upoznati svojstva i široku primjenu raznovrsnih koloidnih sustava kao i osnove 

reakcija na površinama 



(ukupno) 30 15 - 







Predavanja (obvezna) i seminari na kojima studenti samostalno ili u manjim 

grupama obrađuju i prezentiraju izabrana područja iz primjene koloidnih sustava. 

Pismeni ispit (mid-term) na polovici semestra koji se računa u konačnoj ocjeni sa 

završnim ispitom. 

1. R.J. Hunter, Foundations of Colloid Science, 2. izd., Oxford University Press, 

New York, 2001. 

2. P.C. Hiemenz i R. Rajagopalan, Principles of Colloid and Surface Chemistry, 

3. izd., Marcel Dekker, New York, 1997. 

Dopunska 

literatura 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 

1. R.J. Hunter, Introduction to Modern Colloid Science, 2. izd., Oxford University 

Press, Oxford, 1994. 

2. Lj. Đaković, Koloidna Kemija, Tehnološki fakultet u Novom Sadu, Novi Sad, 

1985. 

3. Izabrani radovi iz primarne literature o primjeni koloidne kemije u suvremenim 

tehnologijama 










kolegija 

28

Naziv kolegija Osnove radiokemije i radijacijske kemije 

Šifra K2305 Status kolegija izborni 

Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Dr. sc. Marija Bonifačić, znanstveni savjetnik 


kolegija 

Ionizirajuće zračenje – što je to i kakve ima veze s kemijom? Zašto i koliko je 

štetno po ljudsko zdravlje? Koje su korisne primjene? Upoznat će se studente s 

vrstama, porijeklom i izvorima zračenja. Građa atomske jezgre, izotopima, 

radioaktivnosti, načinima i kinetikom radioaktivnog raspada. Koji su radioaktivni 

izotopi prirodni a koji umjetno stvoreni i na koji način (nuklearne mašine, reaktori). 

Kako i kada dolazi do nuklearne reakcije. O principima mjerenja zračenja, kojim 

instrumentima i u kojim se jedinicama izražavaju rezultati. Kako međusobno djeluju 

zračenje i njemu izloženi materijal. Što je to radioliza, kako sve nastaju slobodni 

radikali, koja su im svojstva i koje kemijske promjene uzrokuju. Što su 

antioksidansi i kako djeluju. Gdje se sve primjenjuju radionuklidi i ionizirajuće 

zračenja (kemija, medicina, industrija). Posebnosti tehnika i metoda rada u 

radiokemiji i radijacijskoj kemiji. Objasnit će se principi suvremenog pristupa zaštiti 

i kontroli od štetnog djelovanja ionizirajućeg zračenja. 




(cilj) 

Usvajanje osnovnih znanja o prirodi radioaktivnosti, svojstvima ionizirajućeg 

zračenja, kemijskim promjenama koje izaziva; korisnoj primjeni (posebno u kemiji); 

zbog čega je ta vrsta zračenja štetna po zdravlje te koje su metode i kontrole 

zaštite. 



(ukupno) 30 15 - 

Oblici provođenja Obvezna predavanja i studentski seminari. Pismeni ispit polovicom semestra. 






1. G.R. Choppin, J.-O. Liljenzin and J. Rydberg, Radiochemistry and Nuclear 

Chemistry, Butterwoth-Heinemamm, 1995. 

2. J.W.T. Spinks and R.J. Woods, Introduction to Radiation Chemistry, J. 

Wiley&Sons, 1990. 

Dopunska 

literatura 

1. W.D. Ehman and D.E. Vance, Radiochemistry and Nuclear Methods of 

Analysis, J. Wiley&Sons, 1993. 

2. C. von Sonntag, The Chemical Basis of Radiation Biology, Taylor&Francis, 

1987. 

3. International Basic Safety Standards for Protection against Ionizing Radiation 

and for Safety of Radiation Sources, IAEA Safety Series No. 115, 1996. 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 



Hrvatski 

Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. Konačnu ocjenu čine: 

redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, seminarski rad – 20%, uspjeh na 

ispitu polovicom semestra – 20%, te uspjeh na završnom ispitu – 50%. 



kolegija 

29

Naziv kolegija Kataliza i katalizatori 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Doc.dr.sc. Berislav Marković, Dr.sc. Goran Šmit 


kolegija 

Homogena i heterogena kataliza. Aktivnost, selektivnost i stabilnost katalizatora. 

Kemija i kataliza. Kinetika i mehanizam heterogeno-katalitičkih reakcija. Sastav i 

priprava katalizatora. Nosači katalizatora. Metali, poluvodiči i izolatori kao 

katalizatori. Promotori. Katalitički otrovi. Primjene katalizatora. Eksperimentalne 

metode ispitivanja u katalizi. 




(cilj) 

Upoznati vrste kataliza i katalizatora, osnove djelovanja katalizatora i njihovu 

praktičnu primjenu, te osnovne metode ispitivanja u katalizi. 


(sati/tjedan) 2 1 

(ukupno) 30 15 

Oblici provođenja Predavanja (obvezna) i studentski seminari. Pismeni ispit polovicom semestra. 






1. S. Zrnčević, Kataliza i katalizatori, HINUS, Zagreb, 2005. 

2. R.A. van Santen, P.W.N.M. van Leeuwen, J.A. Moulijin & B.A. Averil, Catalysis: 

An Integrated Approach, Elsevier, Amsterdam, 2000. 

3. G. Ertl, H. Knözinger & J. Weitkamp, Handbook of Heterogeneous Catalysis, 

VCH, Weinheim, 1997. 

Dopunska 

literatura 

1. G.C. Bond, Principles of Catalysis, The Chemical Society, Cambridge, 1972. 

2. P. Fuderer, Kataliza i katalizatori, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967. 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 



Hrvatski (Engleski) 







kolegija 

30

Naziv kolegija Supramolekularne strukture 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Doc.dr.sc. Elizabeta Has-Schön 


kolegija 

Nastava će se održati sa računala, a nastavni sadržaji prezentirati u programu 

"Chime". Koristit će se nastavni materijali sa najpoznatijih svjetskih sveučilišta, koji 

su besplatno stavljeni na raspolaganje na Internetu: Arizona, Hamburg, Virginia, 

Illinois, Kenyon. Ovi materijali obuhvaćaju strukturne proteinske motive u interakciji 

s informacijskim makromolekulama, regulatorne proteine u ekspresiji gena, 

enzime, membranske kanale i propuste, receptorne strukture, proteinske nakupine 

u fotosintezi, nakupine ključne pri imunološkom odgovoru, viruse, nukleosome i 

ribosome. 

Seminarski dio nastave pripremit će i održat studenti samostalno iz odabrane 




(cilj) 

teme, prema vlastitom afinitetu. 

Pružiti studentima specifičan, neuobičajen i do sada uglavnom nepristupačan uvid 

u trodimenzionalnu (3D) građu makromolekula i njihovih asocijacija. 



(ukupno) 15 30 - 







Predavanja i seminari – obvezni. Izrada prezentacija i kolokviji. 

1. J.M. Berg, J.L. Tymoczko and L. Stryer, Biochemistry, 5 th ed., Freeman & 

Comp., New York, 2002. 

Dopunska 

literatura 

1. Nelson D.L. and Cox M.M., Lehninger Principles of Biochemistry, 

3 rd ed., Worth Publishers, New York, 2000. 

2. Voet D. and Voet J.G., Biochemistry, 2 nd ed., J. Wiley & Sons,inc., 

New York, 1995. 

3. Has-Schön E., Biokemijske teme - Oksidacijska fosforilacija, 

digitalni udžbenik, Pedagoški fakultet, Osijek, 2002. 

4. Devlin T. M., Editor, Textbook of Biochemistry with Clinical 

Correlations, 4 th ed., Wiley-Liss, New York, 1997. 

5. www.whfreeman.com/biochem5 

6. www.clunt.edu/BioDev/omm/exhibits.htm 

7. www.biologie.uni-hamburg.de/lehre/bza/eanfang.htm 

8. www.umass.edu/molvis/freichman/index.html 

9. http://biology.kenyon.edu/BMB/chime.htm 

10. http://mcdb.colorado.edu/courses/3280/projects.html 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 


nastave, izrada seminara, kolokviji) i 2 za uspješno položen završni ispit. 

Hrvatski 

Usmeni ispit. 


31

Naziv kolegija Primjena računala u nastavi kemije 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Dr.sc. Vlatka Gvozdić, viši predavač 


kolegija 

Rad s programskim paketom Mathematica i statistička obrada kemijskih podataka, 

kao i upotreba Matematice u nastavi kemije. Rad s računalnim programom Origin 

koji omogućava kvalitetnu analizu kemijskih podataka i njihov prikaz u nastavi 

kemmije. Rad s programskim paketom Statistica za obradu podataka, njihovu 

prezentaciju i korištenje u nastavi. Upotreba programa Chem-Win za prikaz i 

crtanje struktura molekula. 




(cilj) 

Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i različitim mogućnostima 

upotrebe računala u nastavi kemije kao i o prednostima njegove upotrebe. 



(ukupno) 15 0 30 



Predavanja, praktični rad. 





1. Priručnici programskih paketa 

2. Đ. Težak, OVID program za korisnike online baze podataka, skripta. 

3. Đ. Težak, Web i Internet: pretraživanje informacija na Internetu, skripta 2002. 

4. Upute za rad s pojedinim programima. Word. Excel. 

Dopunska 

literatura 

1. D. Petrić, Naučite HTML i oblikujte sami efektne WWW stranice, Znak, Zagreb, 

1997. 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 

5 boda koji se baziraju na završenim vježbama (50%) i završnom usmenom ispitu. 

(50%). 

Hrvatski 

Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanih predavanja. 



kolegija 

32

Naziv kolegija Istraživački rad u metodici nastave kemije 


Studij 

Diplomski studij kemija (nastavni smjer) 

Semestar 

od trećeg 

Autor programa Doc.dr.sc. Božica Šuveljak 


kolegija 

Učenički projekti, e-skole, pilot projekti vezani zu nastavu kemije i stručno 

usavršavanje nastavnika, rad s nadarenim učenicima. 




(cilj) 

Usvojiti smisao za kreativnost, timski rad, samostalnost te usvojiti metodologiju 

jednostavnih istraživanja, korištenje literature i internetskih izvora. 



(ukupno) 15 30 - 







Dopunska 

literatura 

Predavanja i seminarima na kojima studenti izrađuju primjere radova što će 

primjenjivati u nastavi. 

Originalni časopisi: 


American Chemical Society, New York 

2. Education in Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, Piccadilly 

London WIE WF, England 

3. Praxis der Naturwissenschaften Chemie, Aulis Verlag Eubner und co KG, Köln 

4. R. F. Tinker, Microcomputer-Based Labs: Educational Research and Standars. 

NATO ASI Series F,Vol 156 (1991) and all. 

1. C. G. Gebelein, Chemistry and our World, WCB Publishers 1997. 

2. N.Raos, Nove slike iz kemije, Školska knjiga 2004. 

3. P.J. Jurs, Computer Software Aplications in Chemistry, 2 nd ed., Pensilvania 

State University, 1996. 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 



hrvatski 

Pismeni i usmeni 


Odslušan kolegij Metodika nastave kemije 1 

33

Naziv kolegija Odabrana poglavlja analitike okoliša 


Studij 


Semestar 

od prvog 

Autor programa Doc.dr.sc. Milan Sak-Bosnar 


kolegija 

Odabrane primjene analitičke kemije u kemiji okoliša s naglaskom na 

elektroanalitičke metode (senzori za anorganske i organske analite), 

spektroskopske i kromatografske metode. 




(cilj) 

Razumijevanje metodologija koje se koriste u analizi okoliša. 



(ukupno) 30 15 0 

Oblici provođenja Predavanja, pisanje i izlaganje seminarskih radova, domaće zadaće 






1. F.W Fifield, P.J. Haines: Environmental Analytical Chemistry, Blackwell 

Science, 2 nd Ed., 2000. 

2. D.A. Skoog, D.M. West i F.J. Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, 

Zagreb, 1999. 

Dopunska 

literatura 

1. D.A. Skoog, F.J.Holler, A. Nieman, Principles of Instrumental Analysis, 5 th 

Edition, Saunders College Publishing, New York, 1998. 





ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 





ocjenu čine: redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 10%, referati – 

20%, seminarski radovi tijekom semestra – 20%, te uspjeh na završnom ispitu – 

50%. 


34

Naziv kolegija Kemijski senzori i biosenzori 


Studij 


Semestar 

od prvog 



kolegija 

Kemijski senzori: njihova uloga u analitičkoj kemiji; Elementi za prepoznavanje u 

senzorima; Postupci imobilizacije; Elektrokemijski senzori; Optički senzori; 

Termički senzori; Maseni senzori; Integrirani uređaji 




(cilj) 

Razumijevanje principa, konstrukcije i primjene kemijskih senzora i biosenzora. 



(ukupno) 30 15 0 







1. B.R. Eggins, Chemical sensors and biosensors, 2 nd Edition, John Wiley & 

Sons, Ltd. (UK), 2002. 

2. I. Piljac, Elektroanalitičke metode: Teorijske osnove, mjerne naprave i 

primjena, RMC, Zagreb, 1995. 

Dopunska 

literatura 







ispita 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 







50%. 


35

Naziv kolegija Elektroanalitičke metode 


Studij 


Semestar 

od prvog 



kolegija 

Osnovi elektrokemije; Voltametrijske tehnike; Potenciometrija; Ostale 

elektroanalitičke tehnike. 




(cilj) 

Razumijevanje principa i primjene modernih elektroanalitičkih tehnika. 



(ukupno) 30 15 0 







1. Piljac, Elektroanalitičke metode: Teorijske osnove, mjerne naprave i primjena, 

RMC, Zagreb, 1995. 

2. F. Scholz, Electroanalytical Methods, Springer Verlag GmbH, 2005. 

Dopunska 

literatura 







ispita 







50%. 


kvalitete i 

uspješnosti 


kolegija 


36

3.3. STRUKTURA STUDIJA 

Diplomski nastavnički sveučilišni studij KEMIJA, strukturiran je na način da 

polaznici kroz izborne predmete kemije produbljuju i proširuju kompetenciju iz tog područja 

koju su postigli tijekom preddiplomskog studija, te da se izučavajući tzv. «PEPSI» 

(pedagogija, psihologija, didaktika) predmete, a naročito metodičku grupu kolegija (metodika 

nastave, praktikum metodike, stručno-pedagoška praksa), u potpunosti osposobe za 

odgovornu ulogu predmetnih nastavnika kemije u osnovnim i srednjim školama. Nakon 

završetka diplomskog studija, očekuje se da će većina studenata naći zaposlenje ili u školama 

različitog tipa ili u nekoj od ustanova kako je to istaknuto u točki 2.6. ovog Prijedloga, a 

studenti koji se odluče za nastavak studija, mogu nastaviti poslijediplomski (doktorski) studij 

u području prirodnih znanosti na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku, na nekom drugom 

srodnom studiju u Hrvatskoj ili u zemljama potpisnicama Deklaracije iz Bologne (uz 

eventualno polaganje razlikovnih ispita). Detaljan plan studija prikazan je u nastavku po 

godinama i semestrima. Ukupno opterećenje je 20 - 21 sati tjedno (predavanja, seminari, 

vježbe), a broj ECTS bodova 30 po semestru. Ritam studiranja je planiran semestralno sa 

ispitnim rokovima prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. 

Ispiti se polažu zasebno u za to predviđenim i unaprijed najavljenim rokovima. Iznimno, ako 

se nastava nekih od izbornih kolegija, u cilju poboljšanja kvalitete, može organizirati u tzv. 

bloku, ispiti za taj kolegij biti će održani izvan redovnih rokova tj. odmah po završetku 

predmetnog bloka. 

Obveze studenata su prvenstveno: redovito i savjesno pohađanje predavanja i 

seminara, a u sklopu laboratorijskih vježbi (praktikuma) studenti su dužni položiti ulazne 

kolokvije prije izrade samih vježbi kao i predati referate o izvršenim vježbama. Uspješno 

izrađene sve predviđene vježbe (sa kolokvijima i referatima) su i preduvjet da studenti mogu 

pristupiti polaganju završnih ispita. Uvjet za upis u 2. godinu studija je taj da student uspješno 

sakupi minimum 80% ECTS bodova od ukupnog broja iz 1. godine (80% od 60 = 48). Uz 

ispunjenje svojih obveza (pohađanje nastave, seminarski radovi, domaće zadaće) i završetak 

propisanih vježbi u praktikumima, studenti bi trebali prikupiti minimalno 50% bodova (50% 

od 60 = 30) što bi omogućavalo ponavljanje godine uz eventualni upis nekih kolegija više 

godine. Preduvjeti upisa za svaki pojedini kolegij su eksplicitno navedeni u okviru točke 3.2. 

(Opis predmeta). 

37

PLAN SVEUČILIŠNOG DIPLOMSKOG NASTAVNIČKOG STUDIJA 

KEMIJE 

1. GODINA STUDIJA 

Zimski semestar 

Ljetni semestar 

Kolegij Sati tjedno Sati 

Sati tjedno Sati 

ECTS 

(P+V+L)* ukupno 


ECTS 

Osnove suvremene 

pedagogije 

2+1+0 30+15+0 5 

Didaktika 2+2+0 30+30+0 5 

Psihologija odgoja 

i obrazovanja 

3+3+0 45+45+0 8 

Izborni kolegij 1 2+1+0 30+15+0 5 


Specijalna 

pedagogija 

1+1+0 15+15+0 3 

Metodika nastave 

kemije 1 

2+2+0 30+30+0 6 

Praktikum 

metodike nastave 

0+0+4 0+0+60 6 




Stručno-pedagoška 

praksa 1 i 2 

0+0+2 0+0+30 2 0+0+4 0+0+60 5 

UKUPNO 21 315 30 20 300 30 

* P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vježbi/seminara tjedno, L = broj sati 

laboratorijskih vježbi (praktikuma) tjedno 

38

2. GODINA STUDIJA 

Zimski semestar 

Ljetni semestar 

Kolegij Sati tjedno Sati 

Sati tjedno Sati 

ECTS 



ECTS 

Metodika nastave 


2+2+0 30+30+0 6 

Praktikum 

metodike nastave 0+0+4 0+0+60 6 



Stručno-pedagoška 

praksa 3 

0+0+2 0+0+30 2 


Diplomski rad 0+0+5 0+0+75 8 0+0+15 0+0+225 22 

Seminar uz 

diplomski rad 

0+2+0 0+30+0 3 0+2+0 0+30+0 3 

UKUPNO 20 300 30 20 300 30 

* P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vježbi/seminara tjedno, L = broj sati 

laboratorijskih vježbi (praktikuma) tjedno 

39

3.4. POPIS PREDMETA I/ILI MODULA KOJI STUDENTI MOGU IZABRATI S 

DRUGIH STUDIJA 

Uz obvezne i izborne predmete Sveučilišnog diplomskog nastavničkog studija Kemija 

(vidi 3.1.), studenti mogu upisati i dva (2) izborna kolegija izvan područja kemije na drugim 

sastavnicama Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku (Filozofski fakultet, Odjel za 

matematiku, Odjel za fiziku, Odjel za biologiju…) uz pristanak nositelja tog kolegija i 

odobrenje Pročelnika Odjela za kemiju. 

3.5. POPIS PREDMETA ILI MODULA KOJI SE MOGU IZVODITI NA 

STRANOM JEZIKU 

PREDMET STATUS PREDMETA JEZIK 

Kemija čvrstog stanja s osnovama kristalokemije izborni engleski 

Bioanorganska kemija izborni engleski 

Suvremene spektroskopske metode u kemiji izborni engleski 

Kemija hrane izborni engleski 

njemački 

Zelena kemija izborni engleski 

njemački 

Koloidna i međupovršinska kemija izborni engleski 

Osnove radiokemije i radijacijske kemije izborni engleski 

Kataliza i katalizatori izborni engleski 

Supramolekularne strukture izborni engleski 

Odabrana poglavlja analitike okoliša izborni engleski 

njemački 

Kemijski senzori i biosenzori izborni engleski 

njemački 

Elektroanalitičke metode izborni engleski 

njemački 

3.6. KRITERIJI I UVJETI PRIJENOSA ECTS BODOVA 

Pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija 

na sveučilištu ili drugim visokim učilištima, utvrđuju s prema načelu programske povezanosti 

ili posebnom odlukom Senata Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. 

3.7 NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA 

40

Studenti trebaju odslušati sve predmete na diplomskom studiju (obvezne i odabrane 

izborne), ispuniti sve predviđene obveze (seminari, kolokviji, zadaće) te položiti sve ispite 

odnosno sakupiti ukupno 84 ECTS bodova. Završnih 36 bodova (do konačnog zbroja od 120) 

studentu donose uspješno izrađen i obranjen Diplomski rad (prema postupku propisanom u 

točkama 59. – 65. Pravilnika o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku) – 30 

bodova i Seminar uz diplomski rad – 6 bodova. 

3.8 UVJETI POD KOJIMA STUDENTI KOJI SU PREKINULI STUDIJ ILI SU 

IZGUBILI PRAVO STUDIRANJA NA JEDNOM STUDIJSKOM PROGRAMU 

MOGU NASTAVITI STUDIJ 

Studenti s prekidom ili izgubljenim pravom studija moraju predati zamolbu koja će se 

na temelju zakonskih odrednica i pravilnika Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku 

pojedinačno rješavati na Vijeću Odjela za kemiju. 

41

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 

42

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa 

Sveučilišni Odjel za kemiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: 

- novosagrađeni prostori (laboratoriji i kabineti) Odjela za kemiju, Kuhačeva 20 

- prostori Odjela za kemiju (laboratoriji i kabineti) u zgradi Prehrambeno-tehnološkog 

fakulteta 

- prostori u izgradnji u novoj zgradi Sveučilišnog campusa koja se adaptira za Odjel za 

kemiju i Odjel za biologiju, Hadrijanova 3. 

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 

Mjesta izvođenja Stručno-pedagoške prakse kao i metodičke prakse iz Metodike nastave 

kemije su osnovne i srednje škole u Osijeku (vidi pod 4.5.). 

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija 

4.2.1. Podaci o prostoru. 

Završetkom adaptacije prostora u Kuhačevoj 20, Odjel za kemiju raspolaže slijedećim 

prostorima (ukupne površine cca 300 m 2 ) : 

tri studentska laboratorija i za znanstveno istraživanje predviđena su 2 laboratorija, 

jedan istraživačko-preparativni, a drugi istraživačko-instrumentalni laboratorij, te vagaonica i 

dodatno skladište kemikalija. Djelatnici Odjela koristit će se s pet kabineta i potrebitim 

nusprostorijama. Velika, nova knjižnica je zajednička s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom. 

U zgradi Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Odjel za kemiju raspolaže sa slijedećim 

prostorima (ukupne površine cca 350 m 2 ) : 

tri studentska laboratorija, jedna informatička učionica, jedan laboratorij za 

instrumentalne metode i jedan kabinet za nastavnike. 

Za potrebe Odjela za kemiju, na raspolaganju je ukupno 5 predavaonica (cca 350 m 2 ) u 

zgradi Prehrambeno-tehnološkog fakulteta koje će se koristiti prema rasporedu i u dogovoru 

sa Upravom Prehrambeno-tehnološkog fakulteta. 

Uz nabrojeni raspoloživi prostor, potrebno je posebno istaknuti početak 

adaptacije postojeće zgrade u Sveučilišnom campusu (bivša vojarna „Drava“, 

Hadrijanova 3) namijenjene Odjelu za kemiju i Odjelu za biologiju. Završetak radova 

predviđa se za jesen 2010. što bi se izvanredno poklopilo i s početkom nastave odnosno 

prvom generacijom studenata diplomskog studija kemije. Za potrebe Odjela 

namijenjene su kompletne dve etaže ukupne površine od cca. 1500 m 2 . Projektnom 

dokumentacijom u tom prostoru predviđene su: 

• dvije velike predavaonice (jedna amfiteatarska, druga multifunkcionalna) od po 

100 m 2 ; 

• tri seminarske (računalne) učionice od 60, 50 i 40 m 2 ; 

• pet velikih studentskih laboratorija (za nastavu) svaki od 80 m 2 ; 

• dva veća istraživačka laboratorija od po 40 m 2 ; 

• dva manja istraživačka laboratorija od po 30 m 2 ; 

• 15 kabineta za nastavnike i suradnike ukupne površine cca. 280 m 2 ; 

• prostori za studente, zajedničke službe i pomoćno osoblje ukupne površine cca. 

250 m 2 ; 

• skladišni prostor od 70 m 2 

43

Sasvim je suvišno isticati što će izgradnja i opremanje takvog prostora značiti za 

kvalitetu nastave na Odjelu za kemiju 

Nastava kolegija pedagogije, psihologije i didaktike održavati će se u predavaonicama 

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, L. Jägera 9. 

4.2.2. Oprema predviđena za izvođenje studija 

Popis opreme na Odjelu za kemiju. Uz navedeno, osigurane su i sve potrebne 

kemikalije kao i potrebno laboratorijsko posuđe. 

POMOĆNI INSTRUMENT PROIZVOĐAČ MODEL KOM 

Ispravljač Gw Instek GPS-3030 1 

Magnetska miješalica Tehtnica 550 MMH 4 

Elektromagnetske miješalice Ika Labortechnik 25810000 7 

Mehanička mješalica Tehtnica UM 40 1 

Termostat Sutjeska 2 

Vaga, tehnička Tehtnica PT-2 5 

Vaga, digitalna Ohaus SCOUT 3 

Vaga, digitalna Sartorius CP423S 1 

Vaga, poluanalitička Sartorius 2431 1 

Vaga, analitička AND LD Instruments 1 

Sušionik Aëro-Steril 1 

Sušionik Instrumentaria 11,1 1 

Peć za žarenje Lenjingrad, Elektrodelo 1 

Destilator Sutjeska 1 

UV-lampa Herolab, Gmbh NU-6 KL 1 

Digitalni multimetar Ihit 8501 1 

Rumkorfov induktor ručna izrada 1 

Rotavapor Elektromedicina, Heidolph 2 

Varijak Iskra TRN 105 1 

Suhi usmjernik Iskra P: UD0303e 1 

Laboratory DC Power Supply Gw Instek GPS 3030 1 

INSTRUMENT PROIZVOĐAČ MODEL KOM 

FTIR spektrofotometar Shimadzu 8400S 1 

UV-Vis spektrofotometar Shimadzu 1700 1 

UV-Vis spektrofotometar Analytik Jena Specord 200 1 

FTIR spektrofotometar Perkin-Elmer Paragon 500 1 

Automatski titrator Metrohm Titrino 794 1 

Digitalna bireta Schott Geraete GmbH Titronic Basic 1 

44

Centrifuga Janetzcky T32c 1 

Digitalna vaga Mettler 1 

Digitalni pH-metar Schott Geraete GmbH Handylab 1 

pH12 

pH metar Mettler toledo MP-220 1 

pH metar Cole parmer BENCHTOP 1 

pH metar Iskra MA 5273 1 

Ultramikroskop ručna izrada 1 

Spekol Carlzeiss Jena 1 

Konduktometar Mettler Toledo MC-226 1 

IR spektrofotometar Perkin-Elmer Mo: 281-283 1 

UV spektrofotometar Iskra MA 9522 1 

Kalorimetar ručna izrada 1 

4.3. Imena nastavnika i broj suradnika koji će sudjelovati pri izvođenja svakog 

predmeta pri pokretanju studija. 

Vidi priloženu tablicu 

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku : 

-naziv ustanove u kojoj je uposlen 

-e-mail adresa i adresa osobne web stranice 

-životopis 

-datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje 

Životopisi u prilogu 

4.4.1. Pismene izjave nastavnika koji nisu zaposleni na Odjelu za kemiju kao i dozvole 

čelnika ustanova za izvođenje nastave kolegija: 

- u prilogu (sve izjave i dozvole su zatražene, a one koje pristignu sa zakažnjenjem biti 

će pridodane) 

45

PREDMET 

Ad 4.3. 

POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA PO PREDMETIMA 

NOSITELJ KOLEGIJA 

(NASTAVNIK) 

SURADNIK 

Metodika nastave kemije 1 Doc.dr.sc. Goran Šmit 

Mr.sc. Elvira Kovač-Andrić i 

Ivana Šipek, asistenti 

Metodika nastave kemije 2 Doc.dr.sc. Goran Šmit 



Praktikum metodike nastave 


Doc.dr.sc. Goran Šmit 



Praktikum metodike nastave 





Stručno-pedagoška praksa 1 

Doc.dr.sc. Božica Šuveljak- Nastavnici osnovnih i srednjih 

Žuljević 

škola 



Žuljević 

škola 



Žuljević 

škola 

Seminar uz diplomski rad Nastavnici Odjela za kemiju Suradnici Odjela za kemiju 

Diplomski rad Nastavnici Odjela za kemiju Suradnici Odjela za kemiju 

Osnove suvremene pedagogije Doc.dr.sc. E. Munjiza 

Didaktika 

Doc.dr.sc. Anđelka Peko 

Psihologija odgoja i obrazovanja 

Dr.sc. Anđelka Metzing, viši 

predavač 

Specijalna pedagogija 

Mr.sc. Geza Dudaš, viši 

predavač 

Kemija čvrstog stanja s 

osnovama kristalokemije 

Doc.dr.sc. Berislav Marković 

Dr.sc. Anita Blagus, 

viši asistent 

Bioanorganska kemija 

Prof.dr.sc. Dubravka Matković- 

Čalogović 

Tomislav Balić, asistent 

Suvremene spektroskopske Doc.dr.sc. Berislav Marković 

metode u kemiji 


1 suradnik 

Kemija hrane 

Doc.dr.sc. Spomenka Kovač 

Mr.sc. Dajana Gašo-Sokač, 

asistent 

Zelena kemija 

Doc.dr.sc. Nela Malatesti 

Dr.sc. Kaja Glavaš, 

viši asistent 

Koloidna i međupovršinska 

kemija 

Doc.dr.sc. Berislav Marković Tomislav Balić, asistent 

Osnove radiokemije i 

Dr.sc. Marija Bonifačić, 

radijacijske kemije 

znanstveni savjetnik 

1 suradnik 

Kataliza i katalizatori Doc.dr.sc. Goran Šmit 1 suradnik 

Supramolekularne strukture 

Prof.dr.sc. Đuro Josić 

Martina Šrajer Gajdošik, 

Izv.prof.dr.sc. Elizabeta Haasasistent 

Schön 

Primjena računala u nastavi 

Martina Šrajer Gajdošik, 

Prof.dr.sc. Đuro Josić 

kemije 

asistent 

Istraživački rad u metodici 

Mr.sc. Elvira Kovač-Andrić i 1 

Doc.dr.sc. Nela Malatesti 

nastave kemije 

suradnik 

Odabrana poglavlja analitike 

okoliša 

Izv.prof.dr.sc. Milan Sak-Bosnar Nikola Sakač, asistent 

Kemijski senzori i biosenzori Doc.dr.sc. Ružica Matešić-Puač Olivera Galović, asistent 

Elektroanalitičke metode Izv.prof.dr.sc. Milan Sak-Bosnar 

Mirela Samardžić, 

zn. novak 

46

4.4. ŽIVOTOPISI NASTAVNIKA 

47

Ime i Prezime: Djuro Josic 

Ustanova zaposlenja: Odjel za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 

Elektronička pošta: Djuro_Josic@brown.edu 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Gibarac, 14.12.1948 

Visokoškolsko obrazovanje: 

● Dipl. Ing., Prehrambeno-biotehnoloski Fakultet Sveucilista u Zagrebu (1971) 

Mag. Sci., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1977) 

● Dr.sc., Technische Universitaet Berlin (West), Njemacka (1981) 

Dr.hab. sci., Freie Universitaet Berlin, Njemacka (1991) 

Radno iskustvo: 

1971-1972 Asistent, Tehnologija vrenja, Prehrambeno-biotehnoloski Fakultet Sveucilista u Zagrebu 

1972-1980 Znanstveni suradnik, Institut fuer Gaerungsgewerbe und Biotechnologie, Berlin (West) 

1981-1990 Znanstveni suradnik i visi znanstveni suradnik, Institut fuer Molekularbiologie und 

Biochemie, Berlin (West) 

1990-1991 Procelnik Istrazivackog odjela, Firma Knuaer Geraetebau, Berlin 

1991-2003 Voditelj Instituta za istrazivanje i razvoj, Octapharma, Bec, Austrija 

2003-2008 Direktor, Proteomics Core, COBRE Center for Cancer Research Development, 

Providence, RI, SAD 

2008- Redoviti profesor biokemije, Odjel za kemiju, Sveuciliste J. J. Strossmayera u Osijeku 

Usavršavanje: Postdoktorski studij – National Institutes of Health, Bethesda MD (1984-1985) 

Habilitacija, Freie Universitaet, Berlin (1991) 

Naslovni profesor, Freie Universitaet, Berlin (1994-1999) 

Naslovni redoviti profesor biokemije, 

Prehrambeno-biotehnoloski Fakultet Sveucilista u Zagrebu 

Nastavni rad: Predavanja, seminari i vjezbe iz biokemije i klinicke kemije 

Predavanja, seminari i vjezbe iz proteomike 

Mentor – diplomski, doktorski i poslijediplomski studij 

Znanstveni rad: Voditelj vise projekata financiranih od Ministarstva za znanost SR Njemacke i 

Europske Unije, National Institutes of Health, USA, Izdavac vise znanstvenih casopisa, Procelnik 

(Chairmen) znanstvenih skupova, Predavac i plenarni predavac na internacionalnim znanstvenim 

skupovima, Recenzent vise od 10 znanstvenih casopisa. 

Područje znanstvene djelatnosti: Proteini plazmatskih membrana, proteini humane plazme, 

proteomika. 

Znanstvena i strukovna društva: Hrvatsko biokemijsko društvo, Hrvatsko drustvo biotehnologa, 

Deutsche Biochemische Gesellschaft, New York Academy of Sciences. 

Znanstveni radovi (od 2005.) od ukupno preko 130: 

1. Josic, Dj., Brown, M. K., Huang, F., Callanan, H., Rucevic, M., Nicoletti, A. , Clifton, J., Hixson, 

D.C., (2005) Use of selective extraction and fast chromatographic separation combined with 

electrophoretic methods for mapping of membrane proteins, Electrophoresis 26, 2809-2822. 

2. Lim Y.-P., Josic Dj., Callanan H., Brown J., Hixson D.C., (2005), Affinity purification and 

enzymatic cleavage of inter-alpha inhibitor proteins using antibody and elastase immobilized 

on CIM monolithic disks, J. Chromatogr. A, 1065, 39-43. 

3. Demelbauer, U.M., Plematl, A., Josic, Dj., Allmaier, G., Rizzi, A (2005). On the variation of 

glycosylation in human plasma derived antithrombin. J. Chrom.A, Plematl, A., Demelbauer, 

U.M., Josic, Dj., Rizzi, A., (2005), Determination of the site-specific and isoform-specific 

glycosylation in human plasma-derived antithrombin by IEF and capillary HPLC-ESI-MS/MS, 

Proteomics, 5, 4025-4033. 

4. Josic, Dj., Brown, M.K., Huang, F., Lim, Y.-P., Rucevic, M., Clifton, J.G., Hixson, D.C., (2006), 

Proteomic characterization of inter-alpha inhibitor proteins from human plasma, Proteomics, 6, 

2874-2885. 

5. Lawson, E.L., Clifton, J.G., Huang, F., Li, X., Hixson, D.C., Josic, Dj, (2006), Use of magnetic 

beads with immobilized monoclonal antibodies for isolation of highly pure plasma membranes, 

48

Electrophoresis, 27, 2747-2758. 

6. Rucevic, M., Clifton, J. G., Huang, F., Li, X., Callanan, H., Hixson, D.C., Josic, Dj, (2006), Use 

of short monolithic columns for isolation of low abundance membrane proteins, J. Chromatogr 

.A, 1123: 199-204. 

7. Clifton, J.G., Brown, M.K., Huang, F., Li, X., Reutter, W., Hofmann, W., Hixson, D.C., Josic, 

Dj., (2006), Identification of members of the annexin family in the detergent-insoluble fraction 

of rat Morris hepatoma plasma membranes, J. Chromatogr. A, 1123: 205-211. 

8. Josic, D., Clifton, J., Wang, A., Li, X., Hixson, D., Dong, H., Rosenquist, T.,(2006) Proteomics 

of aristolochic acid nephropathy, Coll. Anthropol. 30, (S1), 28 

9. JI, H., LONG, V., JOSIC, D., CHANG, E., (2006) PGE2 induced ripening modulates 

proteoglycan expression. Amer. J. Obstetr. Gynecol. 2006, 195, (S-S), 33. 

10. Clifton, J.G., Li X., Reutter W., Hixson, D.C., Josic Dj., (2007) Comparative proteomics of rat 

liver and morris hepatoma 7777 plasma membranes. J. Chromatogr. B 849: 293-301. 

11. Josic Dj., Clifton J.G., Use of monolithic supports in proteomics technology. (2007) J. 

Chromatogr. A 1144: 2-13. 

12. Josic Dj., Clifton J.G., (2007) Mammalian plasma membrane proteomics. Proteomics 7. 3010- 

3029. 

13. Josic Dj., Clifton, J.G., Hixson, D.C., (2008) Membrane proteins as diagnostic biomarkers and 

targets for new therapies, Curr. Opinion Mol. Ther. 10, 116-123. 

14. Kovac, S., Yang, X., Huang, F., Hixson, D., Josic, D., (2008) Proteomics as a tool for 

optimization of human plasma protein separation, J. Chromatogr. A 1194, 38-94. 

15. Josic, D., Kovac, S. (2008) Application of proteomics in biotechnology – Microbial proteomics, 

Biotechnol. J. 3, 496-509. 

16. Josic, D. (2008) 5th Hydrophobic Interaction Chromatography/Reversed Phase Liquid 

Chromatography Bioseparation Conference (Editorial). J. Chromatogr. 1177, 199 

17. Roser, M., Josic, Dj., Kontou, M., Mosetter, K., Maurer, P., Reutter, W. (2009): Metabolism of 

galactose in the brain and liver of rats and its conversion into glutamate and other amino 

acids. J. Neural Transm. doi 10.1007/s00702-008-0166-9. 

18. Yang, X., Clifton, J., Huang, F., Kovac, S., Hixson, D., Josic, D., (2008) Separation and 

proteomics analysis of therapeutic proteins from human plasma after chromatographic 

fractionation, Electrophoresis, accepted. 

Datum zadnjeg izbora: 15.12.2008. Prirodne znanosti, polje: kemija 

49

Ime i Prezime: Milan Sak-Bosnar 


Elektronička pošta:: msbosnar@kemija.unios.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Bosanski Šamac, BiH, 19.01.1947. 


• B.Sc., Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu (1976) 

• M.Sc., Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu (1980) 

• Ph.D., Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu (1982) 


2005. - Odjel za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, docent, a potom 

izvanredni profesor na kolegiju Analitička kemija 

1994. - 2004. Metaport AG, Adlikon-Zuerich, Švicarska, tehnički direktor 

1990. - 1994. Denit AG, Zuerich, Švicarska, tehnički direktor 

1986. - 1990. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Osijeku, predavač na kolegiju analitička 

kemija 

1972. - 1986. Saponia kemijska industrija Osijek, različite funkcije 

Usavršavanje: Autoanalizatori – industrijska primjena (Vlaardingen, Nizozemska); Atomska 

spektroskopija – teorijska počela i praksa (Überlingen, Njemačka); Analitika aktivnih tvari u 

kozmetici (Nancy, Francuska). 

Dr. Sak-Bosnar je autor 21-og znanstvenog rada objavljenog u časopisima koje citira CC, 4 

znanstvena rada koja citira SCI, 2 znanstvena rada objavljena u knjizi, 1-og rada 

objavljenog u stručnim časopisima, 15 znanstvenih radova objavljenih u zbornicima 

kongresa. Sudjelovao je aktivno na brojnim domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. 

Bio je, i još uvijek je, uključen na nekoliko znanstvenih projekata. Glavni znanstveni interesi 

M. Sak-Bosnara su: elektrokemijske metode; razvoj, istraživanje i izrada kemijskih i 

elektrokemijskih senzora i biosenzora. 

Aktivni je član Američkog kemijskog društva (analitička sekcija), Švicarskog kemijskog 

društva, Njujorške akademije znanosti. 

Znanstveni radovi (od 2005. do sada): 

1. R. Matesic-Puac, M. Sak-Bosnar, M. Bilic, B.S. Grabaric: Potentiometric determination of 

anionic surfactants using a new ion-pair-based all-solid-state surfactant sensitive electrode. 

Sens. Actuators B, 106 (2005) 221-228. 

2. M. Sak-Bosnar, K. Kovar: Acid-base characterization of 5-hydroxypyrazine-2-carboxylic 

acid and the role of ionic equilibria in the optimization of some process conditions for its 

biocatalytic production. Anal. Bioanal. Chem., 383 (2005) 539-545. 

3. M. Sak-Bosnar, R. Matesic-Puac, D. Madunic-Cacic, Z. Grabaric: New potentiometric 

sensor for determination of low levels of anionic surfactants in industrial effluents.Tenside 

Surf. Det. 43 (2006) 82-87. 

4. M. Sak-Bosnar, D. Madunic-Cacic, R. Matesic-Puac, Z. Grabaric: Nonionic surfactantselective 

electrode and its application for determination in real solutions. Anal. Chim. Acta 

581 (2007) 355-363. 

5. M. Sak-Bosnar, D. Madunic-Cacic, R. Matesic-Puac, Z. Grabaric: Sensitive potentiometric 

method for determination of micromolar level of polyethoxylated nonionic surfactants in 

effluents. Tenside Surf. Det. 44 (2007) 11-18. 

6. D. Madunić-Čačić, M. Sak-Bosnar, R. Matešić-Puač, Z. Grabarić: Determination of 

anionic surfactants in real systems using 1,3-didecyl-2-methyl-imidazoliumtetraphenylborate 

as sensing material. Sensor Lett. 6 (2008) 339-346. 

7. D. Madunić-Čačić, M. Sak-Bosnar, O. Galović, N. Sakač, R. Matešić-Puač: Determination 

of cationic surfactants in pharmaceutical disinfectants using a new sensitive potentiometric 

sensor. Talanta 76 (2008) 259-264. 

8. D. Madunić-Čačić, M. Sak-Bosnar, M. Samardžić, Z. Grabarić: Determination of anionic 

surfactants in industrial effluents using a new highly sensitive surfactant-selective sensor. 

Sensor Lett. 7 (2009) 50-56. 

Datum zadnjeg izbora: 23.07.2007. Prirodne znanosti, Polje: Kemija 

50

Ime i Prezime: Goran Šmit 


Elektronička pošta:: gsmit@kemija.unios.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Osijek, 5. kolovoza 1965. 


• B.sc., Pedagoški fakultet Sveučilišta u Osijeku (1990) 

• Mr.sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1997) 

• Dr.sc., Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (2004) 


2007. – sada Docent Odjela za kemiju, Sveučilište J.J. Strossmayer, Osijek 

2004. – 2007. Viši asistent Odjela za kemiju, Sveučilište J.J. Strossmayer, Osijek 

(ranije Filozofski fakultet) 

1992. – 2004. Asistent Katedre za kemiju Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Osijeku 

(ranije Pedagoški fakultet) 

1990. – 1992. Nastavnik osnovne škole “Vinica” 

Nastavnički rad: 

Praktikum iz fizikalne kemije 

Seminar iz fizikalne kemije 

Seminar iz metodike nastave kemije 

Znanstvena usavršavanja: Frei Universität, Berlin, SR Njemačka (2001 – 2002) 

University of Dundee, Velika Britanija (2002) 

Znanstveni rad: 

objavio 12 znanstvena i stručna rada (9 navedenih u CC) 

Znanstvena i strukovna društva: 

Hrvatsko kemijsko društvo, 

Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, 

Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja 


1. G. Šmit, Magnetite and Maghemite as Gold-Supports for Catalyzed CO Oxidation at Low 

Temperature, Croatica Chemica Acta 76 (2003) 269-271. 

2. V. Radolić, B. Vuković, G. Šmit, D. Stanić & J. Planinić, Radon in the Spas of Croatia, 

Journal of Environmental Radioactivity 83 (2005) 191-198. 

3. G. Šmit, Zlato kao katalizator, Kemija u industriji 54 (2005) 389-397. 

4. G. Šmit, S. Zrnčević & K. Lázár, Adsorption and Low-Temperature Oxidation of CO over 

Iron Oxides, Journal of Molecular Catalysis A: Chemical 252 (2006) 103-106. 

5. G. Šmit, N. Strukan, M.W.J. Crajé & K. Lázár, A Comparative Study of CO Adsorption and 

Oxidation on Au/Fe 2 O 3 Catalysts by FT-IR and DRIFTS Spectroscopies, Journal of 

Molecular Catalysis A: Chemical 252 (2006) 163-170. 

6. G. Šmit, K. Lázár & M.W.J. Crajé, Influence of Water Vapour on Low-Temperature CO 

Oxidation over Au/Fe 2 O 3 Catalyst, Croatica Chemica Acta, prihvaćeno. 


51

Ime i Prezime: Berislav Marković 


Elektronička pošta:: berislav.markovic@kemija.unios.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Zagreb, 9. rujna 1957. 


• B.sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1981) 


• Dr.sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1996) 


2004. – sada Docent Odjela za kemiju, Sveučilište J.J. Strossmayer, Osijek, Hrvatska 

2003. – 2004. Zamjenik direktora razvoja, Chromos d.d., Samobor, Hrvatska 

2000. – 2002. Znanstveni istraživač/Vođa grupe (Research Scientist/Team Leader), Skin Care 

R&D, International Specialty Products, Wayne, New Jersej, SAD. 

1997. – 2000. Stariji istraživač (Senior Research Chemist), Skin Care R&D, International 

Specialty Products, Wayne, New Jersej, SAD. 

1993. – 1997. Znanstveni suradnik (Associate Research Scientist/Postdoctoral Research 

Scientist), Henry Krumb of Mines, Columbia University, New York, SAD 

1991. – 1993. Gostujući istraživač (Visiting Scholar), Henry Krumb of Mines, Columbia 

University, New York, SAD – Fulbrightova stipendija za prijedoktorska 

istraživanja. 

1988. – 1991. Znanstveni asistent u Lab. za koloidnu kemiju, IRB, Zagreb. 

1983. – 1988. Stručni suradnik Istraživačkog odjela, JUCEMA, Zagreb 

1981. – 1983. Asistent Zavoda za opću i anorgansku kemiju, PMF, Zagreb. 

Nastavnički rad i mentorstva: 

Voditelj studenata na dodiplomskom i doktorskom studiju, 

Columbia University, New York, SAD. 

Nositelj kolegija: Materijali 21. stoljeća, Columbia 

University, New York, SAD. 

Nositelj kolegija Fizikalna kemija i Anorganska kemija, 

Odjel za kemiju, Sveučilište J.J. Strossmayer, Osijek, 

Znanstveni rad: objavio 36 znanstvena i stručna rada (13 navedenih u CC) i 1 knjigu. 

Nagrade: Fulbrigtova stipendija za prijedoktorska istraživanja (1991.) 

Rektorova nagrada za znanstveni rad (1979.) 

Znanstvena i strukovna društva: Američko kemijsko društvo, Akademija znanosti New Yorka, 

Američko udruženje za promicanje znanosti, Međunarodna unija za koloidnu kemiju, Hrvatsko 

kemijsko društvo. 


1. B. Marković, M. Rerek, C. Rivier, L. Zhang and P. Somasundaran, Adsorption of 

Polyvinylpyrrolidone (PVP) and Alkylated PVP on Nanosized Pigments, Book of Abstracts, 

2000, 175, 13 th International Symposium on Surfactants in Solution (SIS-2000), Gainesville, 

Florida, SAD, 2000 

2. M.E. Rerek, H. Chen, B. Marković, D. Van Wyck, P. Garidel, R. Mendelsohn and D.J. 

Moore, Phytosphingosine and Sphingosine Ceramide Headgroup Hydrogen Bonding: 

Structural Insights Through Thermotropic Hydrogen/Deuterium Exchange, J. Phys. Chem. 

2001, B 105, 9355 

3. B. Marković, D. Laura and M. Rerek, A Laboratory Method for the Measurement of 

Sunscreen Water Resistance, Cosmetics & Toiletries, 2001, 116, 69 

4. D.J. Moore, M.E. Rerek, B. Marković, D. VanWyck, P. Garidel, H.C. Chen and R. 

Mendelsohn, Phytosphingosine and Sphingosine Ceramide H-bonding: Structural Insights 

from Thermotropic H-D Exchange, Biophysical Journal, 2002, 82(1), 159. 

5. B. Marković and M. Rerek, Properties of Nanosized Particles in Sunscreen Formulation, 

Abstracts of Papers of the ACS, 2002, Coll.1, 358, 223 rd ACS National Meeting, Orlando, 

Florida, SAD, 2002 

6. D. MacDonald, N. Deo, B. Marković, M. Stranick, and P. Somasundaran, Adsorption and 

Dissolution Behavior of Human Plasma Fibronectin on Thermally and Chemically Modified 

Titanium Dioxide, Biomaterials, 2002, 23, 1269 

7. Concentrated Colloidal Dispersion: Theory, Experiment, and Applications, ACS Symposium 

Series Book, B. Marković and P. Somasundaran eds., American Chemical Society, 

Washington, D.C., 2004. – knjiga 

Datum zadnjeg izbora: 31.03.2004. Prirodne znanosti, polje: Kemija 

52

Ime i prezime: Spomenka Kovač 

Ustanova zaposlenja: Prehrambeno tehnološki fakultet Osijek 

e-mail adresa: spomenka.kovac@ptfos.hr 

CV 

Mjesto i datum rođenja: Osijek, 22. rujna 1947. 


• Tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1971) 

• Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1983) 

• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (1991) 


1993. – sada Docent Prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku (50%) i Odjela za 

kemiju Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku (50%) 

1983. - 1994. Znanstveni asistent Prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku 

1972. - 1983. Asistent Prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku 

Nastavna djelatnost: 

Preddiplomski studij: Organska kemija 

Diplomski studij: Antioksidansi u hrani, Izolacije prirodnih spojeva 

Poslijediplomski studij: Izabrana poglavlja iz izolacija prirodnih spojeva 

Stručno usavršavanje: Studij pedagoško-psihološke skupine predmeta – Pedagoški fakultet (1981.) 

Znanstvena djelatnost: 113006 "Kemoluminiscentni reagensi" - voditelj 

Aktivno sudjelovanje u realizaciji znanstvenih projekata 

− 1-07-106 Priprava i svojstva (hetero)cikličkih spojeva i metalocena (voditelj prof.dr.V. Rapić) 

− 1-07-037 Kemijska i elektrokemijska istraživanja vodljivih polimera (voditelj prof.dr. LJ Duić) 

− 125003 Sinteza, struktura, antivirusna i antitumorska ispitivanja modelnih kiralnih i farmakološki 

zanimljivih spojeva (voditelj prof.dr.M. Mintas) 

− 0113006 Interakcije u sustavu metalni ambalažni materijal – hrana ( voditelj prof.dr. Marijan 

Šeruga) 

− 291-0580000-0169 Kemijski senzori za primjenu u biomedicini, hrani i zaštiti okoliša ( voditelj 

− 

prof.dr.sc. Milan Sak-Bosnar) 

073-0731674-0841 Stanična i tkivna diferencijacija tijekom razvoja biljnih organa (voditelj 

prof.dr.sc. Vera Cesar) – program 0731674 Biljke: razvoj, stanična diferencijacija i stres (voditelj 

prof.dr.sc. Vera Cesar) 

Znanstveni radovi: 

1. V. Šimunić, S. Kovač, D. Gašo-Sokač, H. Lepeduš, Antioxidative Activity of Anthocyanins 

From Sour Cherries, Acta Alimentaria, (2008) 37 (3), 391-397DOI: 10.1556/AAlim.2008.0007 

2. S. Kovač, X. Yang, F. Huang, D. Hixson and Dj. Josic, Proteomics as a tool for optimization 

of human plasma protein separation, J. Chromatogr A.,(2008) 1194 38-47, DOI. 

10.1016/j.chroma.2008.04.026 

3. I. Radojčić, K. Berković, S. Kovač, J. Vorkapić-Furač, Natural honey and black radish juice as 

tin corrosion inhibitors, Corrosion Sci., (2008) 50, 1498-1504, DOI 

10.1016/corsci.2008.01.013 

4. Dj. Josić, J.G. Clifton, S. Kovač, D. C. Hixson, Membrane proteins as diagnostic biomarkers 

and targets for new therapies, Curr. Opin. Mol. Ther., (2008) 10 (2), 116-123 

5. V.Šimunić, S.Kovač, D. Gašo-Sokač, W. Pfannhauser, M. Murkovic, Determination of 

Anthocyanins in Four Croatian Cultivars of Sour Cherries (Prunus Cerasus), Eur Food Res 

Technol, 220 (2005) 575-578. 

Popis ostalih radova koji nastavnika kvalificiraju za izvođenje nastave: 

6. K. Berković, S. Kovač, J. Vorkapić-Furač, Natural Compounds as environmentally friendly 

Corrosion Inhibitors of Aluminium, Acta Alimentaria, 33 (3), (2004) 237-347. 

7. Z. Hameršak, D. Gašo, S. Kovač, I. Vicković, V. Šunjić, Convenient Entry to alfa-Amino-betahydroxy-gama-methyl 

carboxylic acids. Diastereoselective Formation and Directed 

Homogeneous Hydrogenation of 3-(1'-Hydroxy-2'-methyl-3'-aryl)-propen-2'-yl-1,4- 

benzodiazepin-2-ones, Helvetica Chimica Acta. 86 (2003) 2247-2257. 

8. Lj. Duić, Z. Mandić, S. Kovač, Polymer - Dimer Distribution in the Electrochemical Synthesis 

of Polyaniline, Electrochimica Acta, 40 (1995) 1681-1688. 

9. S. Lisac, V. Rapić, S. Kovač, Ferrocene Compounds XXI. Synthesis of Some β-Aryl-βferrocenylpropionic 

Acids and β,β-(1,1′-Ferrocenylene)bis(β-arylpropionic Acids), Croatica 

Chemica Acta 67 (1994) 531-541. 

10. S. Kovač, V. Rapić, N. Filipović-Marinić, Ferrocene Compounds XX. Synthesis and 

Reactions of some Ferrocene Fulvenes, Journal of Organometallic Chemistry 448 (1993) 

181-187 

Datum zadnjeg izbora:28.rujna 2005. Područje: prirodne znanosti, polje: kemija 

53

Ime i Prezime: Nela Malatesti 


Elektronička pošta: nmalates@kemija.unios.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Zagreb, 3. prosinca 1972. 


● B.sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1997) 

● Dr.sc., Department of Chemistry, University of Hull, Velika Britanija (2002) 


2008 – Docent Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 

2007 – 2008. Viši asistent Odjela za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 

1998 − 2007. Znanstveni novak na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku 

1997 – 1998. Profesor kemije u srednjoj školi u Zagrebu 

Usavršavanje: Postdoktorski studij, Department of Chemistry, University of Hull, UK (2002-2005) 

Nastavni rad: Predavanja, seminari i vježbe iz Organske kemije (1,2) 

Znanstveni rad: Aktivno sudjelovanje na projektu „Isothiocyanatodiphenyl porphyrins and Bacteriochlorins for 

Targeted Photodynamic Therapy and Imaging“. Objavila 12 znanstvenih radova navedenih u CC. Sudjelovala na 

više međunarodnih skupova (usmena predstavljanja i posteri). 

Područje znanstvene djelatnosti: Sinteza heterocikla s biološkom aktivnošću. Cikloadicije. Porfirini. 

Znanstvena i strukovna društva: Hrvatsko kemijsko društvo 


1. C. Staneloudi, K. A. Smith, R. Hudson, N. Malatesti, H. Savoie, R. W. Boyle and J. Greenman, 

“Development and 

characterization of novel photosensitizer : scFv conjugates for use in photodynamic therapy of cancer”, 

Immunology, 2007, 120, 512-517. 

2. G. S. Coumbarides, J. Eames, M. Motevalli, N. Malatesti and Y. Yohannes, “(+)-(4R,5S)-4-Methyl-5- 

phenyl-3-[2(S)-phenyl-propionyl]oxazolidin-2-one”, Acta Crystallographica Section E: Structure Reports 

Online, 2006, E62, o4032-o4034. 

3. G. S. Coumbarides, M. Dingjan, J. Eames, M. Motevalli and N. Malatesti, “(+)-(4R,5S)-3-[2(S)-(4- 

Isobutylphenyl)propionyl]-4-methyl-5-phenyloxazolidin-2-one”, Acta Crystallographica Section E: 

Structure Reports Online, 2006, E62, o4035-o4036. 

4. S. Chavda, J. Eames, A. Flinn, M. Motevalli and N. Malatesti, “(−)-(4R,5S)-4-Methyl-3-[2(R)-(4-methylphenyl)propionyl]-5-phenyloxazolidin-2-one”, 

Acta Crystallographica Section E: Structure Reports 

Online, 2006, E62, o4037-o4038. 

5. S. Chavda, J. Eames, A. Flinn, M. Motevalli and N. Malatesti, “(−)-(4R,5S)-3-[2(R)-(4- 

Chlorophenyl)propionyl]-4-methyl-5-phenyloxazolidin-2-one”, Acta Crystallographica Section E: Structure 

Reports Online, 2006, E62, o4039-o4040. 

6. G. S. Coumbarides, J. Eames, M. Motevalli, N. Malatesti and Y. Yohannes, “(+)-(4R,5S)-4-Methyl-3- 

[2(R)-phenoxypropionyl]-5-phenyloxazolidin-2-one”, Acta Crystallographica Section E: Structure Reports 

Online, 2006, E62, o4041-o4042. 

7. S. Chavda, J. Eames, M. Motevalli and N. Malatesti, “(−)-(4R,5S)-4-Methyl-3-[2(S)-phenoxypropionyl]-5- 

phenyloxazolidin-2-one”, Acta Crystallographica Section E: Structure Reports Online, 2006, E62, o4043- 

o4045. 

8. N. Malatesti, A. N. Boa, S. Clark and R. Westwood, “1,3-Dipolar cycloaddition reactions of 

benzo[b]thiophene 1,1-dioxide with azomethine ylides”, Tetrahedron Letters, 2006, 47, 29 (July), 5139- 

5142. 

9. N. Malatesti, K. Smith, H. Savoie, J. Greenman and R. W. Boyle, “Synthesis and in vitro investigation of 

cationic 5, 15-diphenyl porphyrin-monoclonal antibody conjugates as targeted photodynamic 

sensitisers”, International Journal of Oncology, 2006, 28, 6 (June), 1561-1569. 

10. N. Malatesti, R. Hudson, K. Smith, H. Savoie, K. Rix, K. Welham and R. W. Boyle, “Isothiocyanato 

Boron Dipyrromethenes - The First BODIPY Analogues of Fluorescein Isothiocyanate (FITC)”, 

Photochemistry and Photobiology, 2006, 82, 3 (May), 746-749; doi: 10.1562/2006-01-10-RA-769 

11. N. Peša, C. J. Welch and A. N. Boa, "An efficient preparation of β-dimethylaminovinyl sulfone and 

sulfoximide, and investigation of their reactivity as dipolarophiles", Journal of Heterocyclic Chemistry, 

2005, 42, 599-607. 

12. S. Archibald, A. N. Boa and N. Peša, "On the sulfimidation of benzo[b]thiophene", Chem. Commun., 

2003, 1736-1737. 

Datum zadnjeg izbora: 15.12.2008. Prirodne znanosti, polje: kemija 

54

Ime i Prezime: Ružica Matešić-Puač 


Elektronička pošta:: ruzica.matesic-puac@ptfos.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Osijek, RH, 03.02.1955. 


• B.Sc., Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku (1979) 

• M.Sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1990) 

• Ph.D., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2002) 


2008. - Odjel za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, docent na 

kolegijijima analitičke kemije 

2002. - 2008. viši asistent Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku 

1990. - 2002. asistent Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u 

Osijeku 

1985. - 1990. pripravnik postdiplomand Prehrambeno-tehnološkog fakulteta 

Sveučilišta u Osijeku 

Znanstveni rad: autor 10 znanstvenih radova objavljenih u časopisima koje citira CC, 1 

znanstvenog rada koja citira SCI, 1-og rada objavljenog u stručnim časopisima, 12 

znanstvenih radova objavljenih u zbornicima kongresa. Sudjelovala je aktivno na brojnim 

domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. Bila je, i još uvijek je, uključena na nekoliko 

znanstvenih projekata. 

Područje znanstvene djelatnosti: elektrokemijske metode; razvoj, istraživanje i izrada 

kemijskih i elektrokemijskih senzora i biosenzora. 

Znanstvena i strukovna društva: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, 

Društvo kemičara i tehnologa Slavonije i Baranje, Udruga inovatora Hrvatske. 


1. R. Matesic-Puac, M. Sak-Bosnar, M. Bilic, B.S. Grabaric: Potentiometric determination of 

anionic surfactants using a new ion-pair-based all-solid-state surfactant sensitive electrode. 

Sens. Actuators B, 106 (2005) 221-228. 

2. M. Sak-Bosnar, R. Matesic-Puac, D. Madunic-Cacic, Z. Grabaric: New potentiometric 

sensor for determination of low levels of anionic surfactants in industrial effluents.Tenside 

Surf. Det. 43 (2006) 82-87. 

3. M. Sak-Bosnar, D. Madunic-Cacic, R. Matesic-Puac, Z. Grabaric: Nonionic surfactantselective 

electrode and its application for determination in real solutions. Anal. Chim. Acta 

581 (2007) 355-363. 

4. M. Sak-Bosnar, D. Madunic-Cacic, R. Matesic-Puac, Z. Grabaric: Sensitive potentiometric 

method for determination of micromolar level of polyethoxylated nonionic surfactants in 

effluents. Tenside Surf. Det. 44 (2007) 11-18. 

5. D. Madunić-Čačić, M. Sak-Bosnar, R. Matešić-Puač, Z. Grabarić: Determination of 

anionic surfactants in real systems using 1,3-didecyl-2-methyl-imidazoliumtetraphenylborate 

as sensing material. Sensor Lett. 6 (2008) 339-346. 

6. D. Madunić-Čačić, M. Sak-Bosnar, O. Galović, N. Sakač, R. Matešić-Puač: Determination 

of cationic surfactants in pharmaceutical disinfectants using a new sensitive potentiometric 

sensor. Talanta 76 (2008) 259-264. 


55

Ime i Prezime: Elizabeta Has-Schön 

Ustanova zaposlenja: Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 

Elektronička pošta:: elschon@yahoo.com 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Gospić, 23. veljače 1951. 


• B.sc., Farmacutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1973) 



Nastavni rad: Preddiplomski studij - Biokemija 1, Biokemija 2, Praktikum iz biokemije, 

Supramolekularne strukture 

Poslijediplomski studij - 

Odabrana poglavlja iz biokemije, Teški metali i 

metabolizam 

Znanstveni rad: objavila 19 znanstvena i stručna rada (11 navedenih u CC). Sudjelovala na 

mnogobrojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. 

Područje znanstvene djelatnosti: 

Identifikacija i karakterizacija proteinskih komponenti u koagulaciji ejakulata štakora i čovjeka; 

ispitivanje mehanizma interakcije diuretika s plazmatskim membranama bubrega štakora; 

metabolizam kalcija i fosfora te istraživanje uzroka prijeloma natkoljenične kosti u čovjeka; istraživanja 

vegetativnih pupova smreke; istraživanje optimalnih uvjeta prehrane na rast Europskog soma; analiza 

teških metala u ribama koje se koriste u ljudskoj prehrani 

Znanstvena i strukovna društva: Hrvatsko kemijsko društvo (osnivač i pročelnik sekcije Osijek), 

Hrvatsko društvo bikemičara i molekularnih biologa, Federation of European Biochemical Societies, 

International Federation of Clinical Chemistry,Društvo kemičara i tehnologa 


1. Bogut, I., Has-Schön, E., Janson, R., Antunović, Z, Bodakoš, D., 2000: Concentrations of Pb, 

Hg, Cd and As in meat of fish-pond carp (Cyprinus carpio). Agriculture 6, Papers of 8 th 

International Symposium, Animal Science Days, Animal Products and Human Health, 123- 

125. 

2. Lepeduš, H., Cesar, V., Has-Schön, E., 2001: The effect of disturbed mineral nutrition on 

Picea omorika Pančić needles - a single case study. Natura Croatica 10, 293-304. 

3. Cesar, V., Lepeduš, H., Has-Schön, E. 2001: Total souble proteins amount in vegetative 

buds and needles of Norway spruce during bursting time. Acta Botanica Hungarica 43, 299- 

309. 

4. Has-Schön, E., Lepeduš, H., Cesar, V., 2002: Trendline analysis in biological processes 

during the ptoliferation of spruce vegetative buds into young needles. Periodicum biologorum 

104, 469-474. 

5. Bogut, I., Has-Schön, E., Čačić, M., Milaković, Z., Novoselić, D., Brkić, S., 2002: Linolenic 

acid supplementation in the diet of European catfish (Silurus glanis): effect on growth and 

fatty acid composition. Journal of Applied Ichtiology 18, 1-6. 

6. Lepeduš, H., Cesar, V., Ljubešić, N., Has-Schön, E., 2003: Photosynthetic pigments, 

chloroplast distribution and fine structure in vegetative buds of two spruce species. Biologia 

(Bratislava) 58, 867-873. 

7. Čačić, M., Trkovnik, M. Has-Schön, E., 2003: Synthesis of N1-Substituted Coumarino(4, 3-c) 

pyrazoles. Journal of Heterocyclic Chemistry. 40, 833-836. 

8. Has-Schön, E., Bogut, I. Kralik, D., Vuković, B., 2004: Mutual Influence of Protein and Lipid 

Feed Content on European Catfish (Silurus glanis) Growth. Journal of Applied Ichthyology 

20, 92-98. 

Dodatni radovi koji nastavnika kvalificiraju za izvođenje nastave: 

1. Ožegović, B., Schön, E., Milković, S. 1979: The Effect of Triamterene upon the Rat Kidney 

Plasma Membrane Na-K-ATP-ase Activity. Archives internationales de Pharmacodynamie et 

de Therapie 241, 16-23. 

2. Schön, E., Lukač, J., Milković, S., 1982: A New Proteinaceous Factor Participating in the Rat 

Ejaculate Coagulation - Identification, Isolation and Function. Biology of Reproduction 26, 

875-884. 

3. Schön, E., Lukač, J., Milković, S. 1984: A new protein fraction in human serum and 

reproductive tissues possibly realted to the ejaculate coagulation process: identification, 

isolation and characterization. Periodicum biologorum 86, 349-354. 

4. Schön, E., Majetić-Cetina, N., Has, B., Bučević, B., Wagner, J., 1999: Age and sex 

dependence of total and ionized serum calcium concentration. Periodicum biologorum 101, 

211-214. 

Datum zadnjeg izbora: 02.12.2002. Prirodne znanosti, polje: Biologija, biokemija 

56

Ime i Prezime: Dubravka Matković-Čalogović 

Ustanova zaposlenja: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Elektronička pošta:: dubravka@chem.pmf.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Zagreb, 19. studenog 1957. 






2004. – sada Redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu 

1999. – 2004. Izvanredni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu 

1996. – 1999. Docent Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

1980. – 1996. Asistent Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

Nastavnički rad: Voditelj kolegija Kemija čvrstog stanja, Kristalokemija, Bioanorganska 

kemija (dodiplomski studij), Odabrana poglavlja bioanorganske kemija 

(postdiplomski studij) 

Znanstveni rad: objavila 63 znanstvena rada citiranih u CC), 34 saopćenja na domaćim i 

47 na međunarodnim znanstvenim skupovima. 

Voditelj projekta Istraživački projekt Strukturno istraživanje bioloških 

makromolekula; bioinformatika; 0119632 (sponzor: Ministarstvo znanosti i 

tehnologije RH; od 7. 2002.). Suradnik na međunarodnom projektu 

Ceepus projekt H0076-04/05 (2004. - 2005.). 

Znanstveni interes: kristalografija malih molekula i makromolekula, 

bioanorganska kemija, kemija čvrstog stanja. 

Znanstvena i strukovna društva: 

Hrvatsko kemijsko društvo, Hrvatska 

kristalografska zajednica 


vidi na http:/bib.irb.hr 

Datum zadnjeg izbora: 2004. Prirodne znanosti, Polje: Kemija 

57

Ime i Prezime: Marija Bonifačić 

Ustanova zaposlenja: Institut Ruđer Bošković, Zagreb 

Elektronička pošta:: bonifacic@irb.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Zagreb, 15. kolovoza 1943. 






2004. – sada Znanstvena savjetnica Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu 

1991. – 2004. Viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu 

1981. – 1991. Znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu 

1976. – 1981. Viša znanstvena asistentica Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu 

1972. – 1976. Znanstvena asistentica Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu 

1969. – 1972. Asistentica postdiplomandica Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu 

1981. - 1997. Voditeljica Laboratorija za radiokemiju, IRB, Zagreb. 

1973. - 1976. Dodoktorsko i postdoktorsko usavršavanje na Hahn-Meitner-Institutu (HMI), 

Bereich Strahlenchemie, Berlin, Njemačka. 

1977. - 1981. i 1986. - 1996. Višekratna kraća znanstvena gostovanja na HMI, Berlin 

1982. - 1985. Gostujuća znanstvenica na HMI, Berlin 

1995. - 2001. Višekratni znanstveni boravci u Radiation Lab., Univ. of Notre Dame, IN, USA. 

od 2002. 

Višekratni kraći znanstveni boravci na Uni. Leipzig, Fakutät für Chemie und 

Mineralogie, Arbeitsgruppe "Zeitaufgelöste Spektroskopie". 

1992. - 1995. Prevoditeljica i pratnja Promatračke misije Evropske zajednice u Hrvatskoj. 

Znanstveni rad: objavila 47 znanstvena i stručna rada (41 navedenih u CC), 2 knjige, 5 poglavlja u 

knjigama. Održala 5 pozivnih predavanja i sudjelovala u radu 30-tak konferencija. 

Nastava: 1969.- 1997. Organziranje i sudjelovanje u nastavi na mnogobrojnim tečajevima za 

osposobljavanje i rad s izvorima ionizirajućeg zračenja i zaštiti od zračenja. 

Od 1998. - Nastavnica, izvanjska suradnica na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera 

u Osijeku, dodiplomska nastava iz kolegija "Osnove radiokemije i radijacijske kemije". 

Mentorica 2 doktorata 

Znanstvena i strukovna društva: Hrvatsko kemijsko društvo. 


1. Štefanić, I., Bonifačić, M., Asmus, K.-D., Armstrong, D.A. Absolute Rate Constants and Yields of 

Transients from Hydroxyl Radical and H Atom Attack on Glycine and Methyl Substituted Glycine 

Anions. J. Phys. Chem. A, 105 (2001) 8681-8690. 

2. Bonifačić, M., Asmus, K.-D., Gray, K.A. On the Reaction of 2,4,5-Trichlorophenol with Hydroxyl 

Radicals: New Information on Transients and their Properties. J. Phys. Chem. A, 107 (2003) 

1307-1312. 

3. Bonifačić, M., Armstrong, D.A., Štefanić, I., Asmus, K.-D. Kinetic Isotope Effect for Hydrogen 

Abstraction by • OH Radicals from Normal and Carbon-Deuterated Ethyl Alcohol and Methylamine 

in Aqueous Solutions. J. Phys. Chem. B, 107 (2003) 7268-7276. 

4. Ganguli, O., Bicanic, D., Bonifačić, M., Nicoli, M.C., Chirtoc, M. Optothermal Window Method for 

On-Line Monitoring of Decay Kinetics of trans-β-Carotene in Thermally Treated Vegetable Oils. 

Eur. Food Res. & Technol., (2003) 74-79. 

5. Štefanić, I., Asmus, K.-D., Bonifačić, M. Quantification of Iodide Oxidation by Trichloromethyl 

Peroxyl Radicals and I − + I 2 ↔ I − 3 Equilibrium in Alcohol/Water Mixtures. Phys. Chem. Chem. 

Phys., 13 (2003) 2783-2789. 

6. Tarábek, P., Bonifačić, M., Naumov, S., Beckert, D., Time Resolved FT EPR Identification of (E) 

and (Z) Conformational Isomers of Glycyl Radicals Formed upon Photoinduced Oxidation of 

Glycine Esters in Aqueous Solutions. J. Phys. Chem. A, 108 (2004) 929-935. 

7. Bonifačić, M., Armstrong, D.A., Asmus, K.-D. H-Atom Abstraction from Amino Group by Oxide 

Radical Anion. A Pulse Radiolysis Study in Aqueous Solution of Aliphatic Amino Acids and 

Amines at High pH. J. Phys. Chem. A, 108 (2004) 2238-2246. 

8. Tarábek, P., Bonifačić, M., Beckert, D. Photooxidation of Glycylglycine. Indication of Two-channel 

Reaction Mechanism by Time-resolved FT EPR J. Phys. Chem. A, 108 (2004) 3467-3470. 

9. Štefanić, I., Asmus, K.-D., Bonifačić, M. Rate Constants for the Reaction of Halogenated 

Alkylperoxyl Radicals with Iodide: Influence of Substituents, Solvent Polarity, and Proton 

Concentration. J. Org. Phys. Chem. u tisku. 

Datum zadnjeg izbora: 2004. Prirodne znanosti, Polje: Kemija 

58

Ime i Prezime: Božica Šuveljak 


Elektronička pošta:: bsuveljak@ffos.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Bjelovar, 14. prosinca 1942. 






1984. – sada Docent Odjela za kemiju, Sveučilište J.J. Strossmayer, Osijek, Hrvatska 

(prije Filozofski fakultet i Pedagoški fakultet) 

1972. – 1984. Pedagoški fakultet u Osjeku, profesor više škole, kolegij Opća kemija I Organska 

kemija 

1966. – 1972. Pedagoška akademija, Slavonski Brod, asistent kolegij Opća i anorganska kemija 

do 1968. predavač na istom kolegiju, te od 1969. profesor više škole, kolegij Opća 

i anorganska kemija i Metodika nastave kemije 

1965. – 1966. V. gimnazija, Zagreb, profesor kemije 

Znanstvena usavršavanja: Visoka tehnička škola u Pragu, postdoktorski studij Sveučilište u Gentu 

Znanstveni rad: objavila 19 znanstvena i stručna rada (9 navedenih u CC) i niz znanstvenopopularnih 

članaka iz kemije. Sudjelovala na mnogobrojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim 

skupovima. 

Područje znanstvene djelatnosti: 

Koloidna kemija i Radioekologija. 

Aktivno sudjelovanje na znanstvenim projektima: 

Institut Ruđer Bošković, 3 projekta: Kemijsko procesno inženjerstvo, Osnovna i usmjerena istraživanja 

višefaznih sistema, koloidni i taložni sistemi ( SIZ 2), na projektu 1-07-127, te na projektu 1-07-190. 

Pedagoški fakultet, Osijek, projekt šifra 1-03-008, te sada na projektu šifra 1-22-005, Radioaktivnost i 

aerosoli u okolišu-radon. Na projektu 1.10.03.00, voditeljica na podprojektu 1.10.03.03.03. Nastava 

kemije u funkcije obrazovanja za visoke tehnologije 

Priznanja: 

Plaketa Instituta Ruđer Bošković 

Plaketa Pedagoškog fakulteta 

Znanstvena i strukovna društva: Hrvatsko kemijsko društvo (osnivač i pročelnik sekcije Osijek), 

Hrvatsko društvo za tenzide, Hrvatsko društvo za zaštitu od zračenja, European Colloid and Interfaces 

Society 


1. B. Šuveljak, Nobelovci Ružička i Prelog – gradovi Vukovar i Osijek , Međunarodni znanstveni 

kolokvij u osijeku «Istočna Hrvatska. Osijek – Vukovar – Ilok «, zbornik Osijek, 2002., pp. 137 

–162. 

2. J.Planinić, D. Faj, B. Vuković, Z. Faj, V. Radolić, D. Čulo, Z. Kajina, G. Šmit, B. Šuveljak i D. 

Stanić, Inddor radon and lung cancer risk in osijek, Proceedings of IRPA Regional Congress 

on Radiation Protection on Central Europae, may 20-25 2001, Dubrovnik, Croatia, Croatian 

Radiation protection Association, Zagreb, 2002, 50-06. 

3. J.Planinić, D. Faj, B. Vuković, Z. Faj, V. Radolić i B. Šuveljak, Radon exposure and lung 

cancer, Journal of Radioanalytical and Nuclear Chemistry, 256(2) (2003) 349-352. 

Dodatni radovi koji nastavnika kvalificiraju za izvođenje nastave: 

1. S. Musić, J. Šipalo-Žuljević, B. Šuveljak-Šipalo, Nagy-Czsako and A.Vertes, Mösbauer Spectra 

of Iron(III) Iodate and Periodates, Croat. Chem. Acta 49(1977)739-742. 

2. B. Šuveljak-Žuljević, R.H.H. Wolf and S. Musić, Precipitation of Thorium Hydroxide in the 

Presence of Gelatin and Sodium Nitrate, Croat. Chem. Acta 66(1993)331-334. 

3. J. Planinić, G. Šmit, Z. Faj, B. Šuveljak, B. Vuković and V. Radolić, Radon in schools and 

dwellings of Osijek, J. of Radioanalitycal and Nuclear Chemistry, 191(1)(1995)45-51 

4. J. Planinić, V. Radolić, Z. Faj, B. Šuveljak, Radon equilibrium factor and aerosols, Nuclear 

Instrumments and Methods in Physics Research, A 386(1997)414-417. 

5. B. Šuveljak-Šipalo, Kemokarcinoagensi, Zbornik Pedagoške akademije u Osijeku, 2(1976)217- 

250 

6. B. Šuveljak-Žuljević, Okrugli stol (zbornik), Nastava kemije u funkciji obrazovanja za visoke 

tehnologije, Osijek, siječanj, 1990., str. 1.-59. 

7. B. Šuveljak-Šipalo, Primjena helatnih reagensa u terapeutske svrhe, Zbornik Pedagoškog 

fakulteta u Osijeku, 1(1979)401-423. 


59

Ime i Prezime: Emerik Munjiza 

Ustanova zaposlenja: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 

Elektronička pošta:: emerik.munjiza@ffos.hr 

CV: 

Mjesto i datum rođenja: Ljubitovica, 9. ožujka 1945. 


• B.sc., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1981) 

• Mr.sc., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1984) 

• Dr.sc., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1989) 


2004. – sada Docent Filozofskog fakulteta, Sveučilište J.J. Strossmayer, Osijek 

1964. – 2004. Nastavnik, pedagog I ravnatelj osnovne škole Ivan Filipović u Osijeku 

1994. – 2003. Vanjski suradnik Pedagoškog fakulteta I Visoke učiteljske škole u Osijeku 

1989. znanstveni asistent 

2001. viši predavač 

Nastavnički rad: voditelj kolegija Opća I nacionalna povijest pedagogije I Osnove 

pedagogije 

Znanstveni rad: 

objavio 64 stručna i znanstvena rada (3 monografije, 27 članaka u 

zbornicima i 34 članka u časopisima). Suradnik na nekoliko 

znanstvenih projekata (Unutarnja reforma škole, Inovacijska škola, 

Edukacijski aspekt mirne reintegracija istočne Slavonije) 

Nagrade: Državna nagrada Ivan Filipović (1993.) 

Općinska nagrada Franjo Marinić (1988.) 

Znanstvena i strukovna društva: član Upravnog odbora Hrvatskog pedagoškoknjiževnog 

zbora, član Središnjeg odbora učeničkih zadruga Republike Hrvatske, član 

Državnog povjerenstva za provođenje državnih smotri 


1. Munjiza, E. (2000.), Subjektivnost učitelja u ocjenjivanju učenika. Zbornik Učiteljske 

akademije u Zagrebu, Vol. 2(1):95.-103. 

2. Munjiza, E. (2002.), Osposobljavanje za učiteljsku službu u Hrvatskoj prije 

utemeljenja učiteljskih škola. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, Vol. 4 br. 

1(4):37.-49. 

3. Munjiza, E. (2003.), Pedagogijska funkcija školskih vrtova. Slavonski Brod: Hrvatski 

pedagoško-književni zbor ogranak Slavonski Brod. 

4. Raguž, M., Munjiza, E. (2003.b.), Analiza školskog uspjeha. Napredak 144(1):28.- 

39. 

5. Munjiza, E. (2004.), Pedagoško-psihološko osposobljavanje u učiteljskim školama 

od 1849. do 1960. godine. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, Vol. 6 br. 

1(7):31.-50. 

Datum zadnjeg izbora: 2004. 

60

Ime i Prezime: Anđelka Peko 


Elektronička pošta:: apeko@ffos.hr 

CV: 

Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Osijeku. Godine 1976. na Filozofskom fakultetu u 

Sarajevu završila je studij pedagogije i psihologije. U razdoblju 1977.-1979. bila je 

zaposlena u CUO Braća Ribar kao profesor pedagogije. Od 1979. do 1982. radila je na 

Pedagoškom fakultetu kao asistent didaktike i Metodike nastave matematike. 

Godine 1983. radila je kao psiholog osnovne škole "Vrh Sućidar" u Splitu. Od 1983. 

do danas radi na Pedagoškome fakultetu. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 

1985. godine (područje pedagogije, tema Utjecaj komunikacije u nastavi na anksioznost 

učenika u trećim razredima srednje škole i doktorirala na istom fakultetu (područje 

pedagogije, tema Efikasnost eksperimentalnog programa simetričnosti nastavne 

komunikacije.) 

Godine 1997. izabrana je u zvanje docenta. Potvrđen izbor je 1. lipnja 2004. godine. 

U razdoblju od 1977. do danas radi na kolegijima Didaktika, Alternativne škole i Suvremene 

nastavne strategije. 

Surađivala je u različitim istraživačkim projektima: od 1986. do 1990. na projektnom 

zadatku 1.10.03.04.02 Utjecaj komunikacije u nastavi na položaj učenika srednje škole. Od 

1991. je član projekta Vrednovanje obrazovnoga procesa (5-07-063) s temom: Mogućnost 

mjerenja verbalne aktivnosti nastavnika. 

Vodila je projekt (122003) Pedagoška pomoć djeci prognanika i povratnika. Tijekom 

istoga perioda bila je istraživač na projektu (122010) Model odgoja i izobrazbe u hrvatskome 

Podunavlju. Od 2002. godine vodi projekt Nastava usmjerena na istraživanje i djelovanje 

(0122003). 

Objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisima te u zbornicima s 

međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. 

Urednica je (uz I. Vodopija) Zbornika radova s međunarodnog znanstvenoga skupa 

Vrjednovanje obrazovanja, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, 

Osijek, 1998. Urednica je (uz A. Mijatovića, H. Vrgoča, A. Mrkonjića, J. Ledića) knjige 

Osnove suvremene pedagogije (Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1999.). 

Urednica je (uz J. Jankovića) knjige Zajedno jači pristupi kojima se potiče afirmacija, 

komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba, odgoj za mir i obrazovanje, Proni, Vukovar - 

Osijek, 2000.g. 

Bila je član Prosvjetnoga vijeća koje je izradilo Okvirni nacionalni program promjena sustava 

odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Vodila je povjerenstva Vrjednovanje rada, 

uspjeha i kvalitete Republike Hrvatske, Ministarstva prosvjete i športa (Zagreb, 2002.). 


1. Peko, A., Pintarić, A. (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika. Sveučilište Josipa 

Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek (recenzenti: prof. dr. Vlado 

Pandžić i izv. prof. Filip Jelavić) 

2. Peko, A. (1999.), Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije, (Ur.: Mijatović, A., 

Vrgoč, H., Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvtasko pedagoško-književni zbor, Zagreb, 

str. 203.-223. (recenzenti: prof. dr. Valentin Puževski, prof. dr. Esad Ćimić 

3. Peko, A. (1999.), Djeca prognanici u školama i u 1999. godini (studije slučajeva). Život i 

škola, broj 1-2, str. 93.-103. 

4. Peko, A. (2001.), Osnaživanje mladih u poslijeratnoj izgradnji mira u istočnoj Slavoniji. 

1999.-2000., Osijek, Život i škola, broj 5, str. 16.-28. 

5. Peko, A., Munjiza, E., Borić, E. (2003): Mogućnost simetrične nastavne komunikacije, 

Napredak, 44 (4), (Pregledni članak) ISSN1330-0059 

6. Borić, E., Peko, A. (2003): Razvijanje ekoloških spoznaja učenika osnovne škole. 

Napredak, 144 (2), 206-212. (Prethodno priopćenje)UDK 379.8, ISSN 1330-0059 

Datum zadnjeg izbora: 1.06.2004. 

61

Ime i Prezime: Anđelka Metzing 


Elektronička pošta:: ametzing@ffos.hr 

CV: 

Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirala na grupi psihologija. Na 

Medicinskom fakultetu u Zagrebu stekla je akademski naziv magistra medicinskih 

znanosti iz područja medicine. Naslov magistarskog rada je Lateralnost i uspjeh u 

čitanj. Na Univerzi E. Kardelja v Ljubljani, Filozofska fakulteta stekla diplomu o 

doktoratu psihologijskih znanosti. Naslov je doktorske disertacije Primerjava 

kognitivne socijalizacije pri otrocih iz različnih okolij. 

Do dolaska na Filozofski fakultet radila kao dipl. psiholog u "Slavoniji" IMK 

Osijek, Upravnoj školi te Gimnaziji B. Maslarić kao profesor psihologije. Na 

Filozofskom fakultetu predavala je razvojnu i pedagošku psihologiju na studijskoj 

skupini Razredne nastave. Sada predaje Psihologiju odgoja i obrazovanja na svim 

sveučilišnim skupinama Filozofskog fakulteta. 

Godine 1994. Znanstveno nastavno vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu 

izabire je u znanstvenoistraživačko zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno 

područje psihologije. Godine 1996. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u 

Zagrebu izabire je u zvanje višeg predavača iz područja humanističkih znanosti za 

kolegij Psihologija odgoja i obrazovanja. Od 01. travnja 2003. voditelj je studija 

psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. 

Znanstveno se usavršavala na sljedećim Sveučilištima: Universität 

Augsburg 1978. i 1981. godine, Univerza E. Kardelja v Ljubljani, Filozofska 

fakulteta, Oddelek za psihologijo 1983. godine, Ludwig-Maximilians- Universität 

München, Lehrstuhl Entwicklungspsyhologie und Pädagogische Psychologie 1992. 

godine. Godine 2000. stručno se usavršavala za uporabu MMPI-2, za vođenje 

SKID-I i SKID-II. Iste godine sudjelovala na tečaju Suvremeni dijagnostički i 

terapijski postupci u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja u organizaciji 

Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva hrvatskih branitelja. 

Glavni je istraživač i voditelj sljedećih Projekata: Istraživanje intelektualne 

razvijenosti i nekih osobina ličnosti djece treće generacije državljana Republike 

Hrvatske i Čovjekova slika o sebi i njegov odnos prema okolini. Od 01. svibnja 2005. 

istraživač je na projektu Tolerancija u svakodnevnom životu (šifra 0122034). 

Osječko-baranjska županija dodijelila joj je 4. listopada 1998. Povelju 

humanosti u znak priznanja za humana djela učinjena na području Osječko-baranjske 

županije. Član je Hrvatskog psihološkog društva, European Forum for Freedom in 

Education i Hrvatskog DAAD. 


1. Örter, R., Metzing, A., Dreher, (1987.), (M.: Ausländiche Jugendliche zwischen 

zwei Kulturen, Unterrichtswissenschaft Nr. 1.), 7.-27. 

2. Metzing, A. (1989.), The aplication of the semantic differential method in testing 

the conceptualization of adulthold, Working Papers, Pécs-Osijek, Volume 3, 435.- 

455. 

3. Fulgosi, A., Fulgosi, Lj., Knezović, Z., Masnjak, R., Metzing, A., Zarevski, P. 

(1986.), Kome po latentnoj strukturi ličnosti više sliče djeca naših radnika na 

privremenom radu u SR Njemačkoj: vršnjacima u Jugoslaviji ili SR Njemačkoj, 

Migracijske teme, 2,2. 

4. Fulgosi, A., Fulgosi, Lj., Masnjak, R., Knezović, Z., Metzing, A., Zarevski, P. 

(1987.), Children of workers living abroad and their peers in the native country: 

Cognitive and personality characteristics, Rev. psihol., 17, 1-2. 

5. Zupančić, M., Metzing, A. (1993.), The Concept off Human Nature: A Comparative 

Study in Slovenia and Croatia, III. Alps-Adria Simposium of Psychology, Ljubljana, 

Datum zadnjeg izbora: 1996. viši predavač 

62

Ime i Prezime: Geza Dudaš 

Ustanova zaposlenja: Visoka učiteljska škola Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u 

Osijeku 

Elektronička pošta:: gdudas@ffos.hr 

CV: 

Završio gimnaziju u Novom Sadu, diplomirao na Fakultetu za defektologiju u 

Zagrebu 1975. godine, na smjeru: Oštećenje vida, sluha i govora. Magistrirao 1988. godine 

na Fakultetu za defektologiju, iz logopedije. 

Zaposlio se 1973. godine u tadašnjem Zavodu za rehabilitaciju slijepih u Osijeku, 

gdje je adio do 1980. godine, kao nastavnik i odgojitelj. Od 1980. godine se zaposlio u novo 

osnovanom Centru SUVAG za rehabilitaciju slušanja i govora u Osijeku, kao logoped. Od 

1988. do 2002. je bio ravnatelj Poliklinike SUVAG Osijek. Od 1992. godine je vanjski 

suradnik Pedagoškog fakulteta, zatim Visoke učiteljske škole u Osijeku, kao predavač za 

predmet Pedagogija djece s teškoćama u razvoju. Od 1980. godine je član Prvostupne 

komisije za razvrstavanje djece s teškoćama u razvoju pri Centru za Socijalnu skrb u 

Osijeku. 

Evidentiran je u Registru istraživača Hrvatske od 1989. godine, kao znanstveni 

asistent. Od 2004 je viši predavač na Visokoj učiteljskoj školi. 


1. Dudaš, G. (2000.), Predicting acquirement of reading slills. IN: Schneider, W., 

Stengard, C. (Ed.): Inventory of European longitudinal studies of reading and 

spelling. A COST A8 project, European Commission, Würzburg,. (p. 25.-26.) 

2. Dudaš, G. (2002.), Neki uzroci nastanka teškoća u glasu kod odgojitelja. Govor, 

Vol 18., br. 2. str.141.-157. 

3. Dudaš, G. (2002.), Bilingvizam u djece. U: Dijete i jezik danas, dijete i učenje 

hrvatskoga jezika, dijete i učenje stranoga jezika. Zbornik radova s 

međunarodnoga stručnoga i znastvenoga skupa u europskoj godini jezika. Uredila 

Irena Vodopija. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Visoka učiteljska 

skola. Osijek, str.: 191.-198. 

4. Dudaš, G. (2002.), Kako može učitelj utjecati na razvoj govora autističnog djeteta. 

U: Dijete i jezik danas, Stručni i znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, 

Visoka učiteljska škola Osijek, 

5. Dudaš, G. (2004.), Samoprocjena čitanja kod učenika s teškoćama čitanja. U: 

Dijete i jezik danas, IV. stručni i znanstveni skup, Visoka učiteljska škola u Osijeku, 

Osijek. 

Datum zadnjeg izbora: 2004. viši predavač 

63

4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje praktične nastave, 

suglasnost rukovoditelja nastavne baze u kojoj se odvija praktična nastava, izjava o 

postojanju potrebne opreme i prostora za izvođenje praktične nastave sukladno 

studijskom programu, te popis i kvalifikacija suradnika koji će izvoditi praktičnu 

nastavu. 

4.5.1. Popis nastavničkih baza za metodičku praksu iz Metodike nastave kemije i Stručnopedagošku 

praksu: 

- I. Gimnazija, Osijek 

- III. Gimnazija, Osijek 

- Tehnološka škola, Osijek 

- Osnovna škola August Šenoa, Osijek 

- Osnovna škola Antun Mihanović, Osijek 

- Osnovna škola Franje Krežme, Osijek 

- Osnovna škola Retfala, Osijek 

Popis i kvalifikacija suradnika koji izvode praktičnu nastavu u navedenim školama 

(mentori): 

- Mr. sc. Nevenka Damjanović, profesorica-savjetnica kemije 

- Ljilja Kovačević, profesorica biologije i kemije 

- Ljubica Rebrina, profesorica biologije i kemije 

- Viktorija Uzur, profesorica mentorica kemije 

- Ankica Kelava, profesorica mentorica biologije i kemije 

- Branka Vuković, učiteljica mentorica biologije i kemije 

- Zdenka Dijanović, učiteljica biologije i kemije 

- Jadranka Radovančević, učiteljica-savjetnica biologije i kemije 

Za sve navedene suradnike postoji dopuštenje za rad sa studentima od strane Zavoda 

za školstvo (Ministarstva). 

Suglasnosti i Izjave o prostoru i opremi u prilogu 

4.5.2. Medicinski fakultet Kliničke bolnice, Osijek, Odjela za nuklearnu medicinu. 

Izvodi se dio nastave iz izbornog kolegija Osnove radiokemije i radijacijske kemije. 

Suradnik u tom dijelu nastave Boris Takač, profesor biologije i kemije 

Suglasnost i Izjava o prostoru i opremi u prilogu 

4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj 

nastavnika. 

30 studenata. 

4.7. Procjena troškova studija po studentu 

cca 27.000,00 kn 

64

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno 

način sudjelovanja u ocjenjivanju nastavnog programa. 

Osobni razgovori sa studentima. Anonimne studentske ankete, direktne ili putem Interneta. 

Poštanski sandučić ili kutija u koju studenti mogu kontinuirano ubacivati svoje primjedbe. 

Primjedbe studenata voditeljima godišta. 

65

Diplomskog sveučilišnog studija kemije - Odjel za kemiju ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?