Standardi CPT-a

VIJE!E EUROPE 

CPT/Inf/E (2002) 1 

Hrvatski / Croatian / Croate 

Europski odbor za sprije!avanje mu!enja i neljudskog 

ili poni"avaju#eg postupanja ili ka"njavanja 

(CPT) 

Standardi 

CPT-a 

"Najbitniji" odjeljci 

Op#ih izvje$#a CPT

3 

SADR%AJ 

Strana 

Predgovor..........................................................................................................................4 

I. Policijski pritvor ...................................................................................................6 

II. Zatvor ..................................................................................................................17 

III. Obuka osoblja za provedbu zakona (policije i zatvorskog osoblja)................29 

IV. Zdravstvene usluge u zatvorima........................................................................30 

V. Strani dr!avljani li"eni slobode prema zakonima o strancima ........................40 

VI. Prisilni smje"taj u psihijatrijskim ustanovama .................................................45 

VII. Maloljetnici li"eni slobode.................................................................................56 

VIII. #ene li"ene slobode ............................................................................................63 

Odbor za sprije$avanje mu$enja (u daljnjem tekstu: CPT) obvezan je svake godine 

sastaviti Op%e izvje"%e o svojim aktivnostima, koje se objavljuje. 

U nizu svojih Op%ih izvje"%a, CPT je opisao neka od materijalnih pitanja kojima se 

bavi tijekom posjeta mjestima na kojima se nalaze osobe li"ene slobode. Odbor se 

nada da %e na ovaj na$in unaprijed dati jasne naznake dr!avnim vlastima o svojim 

stajali"tima u pogledu na$ina na koji je potrebno postupati s osobama li"enim 

slobode te da %e, u op%enitom smislu, potaknuti raspravu o takvim pitanjima. 

U ovom su dokumentu prikupljeni dosad izra&eni "materijalni" dijelovi.

4 

Predgovor 

Europski odbor za sprije$avanje mu$enja i neljudskog ili poni!avaju%eg 

postupanja ili ka!njavanja (CPT) utemeljen je istoimenom Konvencijom Vije%a 

Europe iz 1987. godine (u daljnjem tekstu: “Konvencija”). Sukladno $lanku 1. 

Konvencije: 

"Uspostavit %e se Europski odbor za sprije$avanje mu$enja i neljudskog ili 

poni!avaju%eg postupanja ili ka!njavanja (u daljnjem tekstu: Odbor). Odbor 

%e putem posjeta provjeravati postupanje prema osobama li"enih slobode 

kako bi ja$ao, ukoliko je potrebno, za"titu tih ljudi od mu$enja i neljudskog 

ili poni!avaju%eg postupanja ili ka!njavanja." 

Rad CPT-a zami"ljen je kao sastavni dio sustava Vije%a Europe za za"titu 

ljudskih prava, koji postavlja proaktivan izvansudski mehanizam uz postoje%i 

reaktivan sudski mehanizam Europskog suda za ljudska prava. 

CPT primjenjuje svoju primarno preventivnu funkciju putem dvije vrste 

posjeta – periodi$nih i ad hoc. Periodi$ni posjeti redovito se obavljaju u svim 

strankama Konvencije. Ad hoc posjeti organiziraju se u tim dr!avama kada se 

Odboru $ini da su “potrebni u danim okolnostima”. 

Prema Konvenciji, CPT ima "iroke ovlasti prilikom posjeta: pristup 

teritoriju doti$ne dr!ave i pravo na putovanje bez ograni$enja, neograni$en pristup 

bilo kojem mjestu na kojem se nalaze osobe li"ene slobode, uklju$uju%i i pravo na 

kretanje unutar takvih mjesta bez ograni$enja; pristup potpunim informacijama o 

mjestima na kojima se nalaze osobe li"ene slobode, kao i drugim informacijama 

kojima dr!ava raspola!e, a koje su potrebne da bi Odbor obavio svoju zada%u. 

Odbor tako&er ima pravo nasamo razgovarati s osobama li"enima slobode 

te slobodno komunicirati sa svakim za koga vjeruje da mo!e dati relevantne 

informacije.

Mogu%e je posjetiti svako mjesto "gdje se nalaze osobe koje je javna vlast 

li"ila slobode”. Time se mandat CPT-a pro"iruje izvan zatvora i policijskih postaja te 

obuhva%a, primjerice, psihijatrijske ustanove, pritvorske odjele u vojarnama, 

prihvatne centre za azilante ili druge kategorije stranaca, i mjesta gdje maloljetne 

osobe mogu biti li"ene slobode sudskim ili upravnim nalogom. 

Odnose izme&u CPT-a i stranaka Konvencije ure&uju dva temeljna na$ela – 

suradnja i povjerljivost. U tom kontekstu, potrebno je naglasiti da uloga Odbora nije 

osu&ivati dr!ave, ve% im pomo%i u sprije$avanju zlostavljanja osoba li"enih slobode. 

Nakon svakog posjeta CPT sastavlja izvje"%e koje sadr!i njegove nalaze te 

prema potrebi obuhva%a preporuke i druge savjete, temeljem $ega se razvija dijalog 

s doti$nom dr!avom. Izvje"%e Odbora o posjetu u na$elu je povjerljivo; no gotovo 

sve dr!ave odlu$ile su se odre%i primjene pravila o povjerljivosti i objaviti izvje"%e. 

5

6 

I. Policijski pritvor 

Izvod iz 2. Op!eg izvje"!a [CPT/Inf (92) 3] 

36. CPT pridaje naro$itu va!nost trima pravima osoba pritvoren od strane policije: 

pravu te osobe da o svom pritvaranju obavijesti tre%e lice po svom izboru ($lana obitelji, 

prijatelja, svoje konzularno predstavni"tvo), pravu na usluge odvjetnika i pravu na medicinski 

pregled od strane lije$nika po izboru date osobe (pored medicinskog pregleda izvr"enog od 

strane lije$nika kojeg je pozvala policija). 1 To su, prema mi"ljenju CPT-a, tri osnovne 

garancije protiv zlostavljanja pritvorenih osoba koje bi trebalo primjenjivati od samog po$etka 

li"avanja slobode, bez obzira na to kako je to li"avanje slobode odredjeno od strane pravnog 

sistema u pitanju (uhi%enje, zadr!aranje itd.). 

37. Osobe uhicene od strane u policije zadr!aranje moraju bez odgode biti informirane 

o svim svojim pravima, uklju$uju%i i prava navedena u odjeljku 36. Nadalje, sve mogu%nosti 

kojima raspola!u vlasti za odga&anje ispunjenja nekog od ovih prava u svrhu za"tite interesa 

pravde moraju biti jasno odredjene i njihova primjena strogo vremenski ograni$ena. 'to se 

ti$e preciznijeg odre&ivanja prava pristupa odvjetniku i zahtjeva za medicinski pregled od 

strane lije$nika po izboru (koji ne predstavlja pregled od strane lije$nika pozvanog od strane 

policije), sistemi na osnovu kojih se, iznimno, odvjetnici i lije$nici mogu izabrati sa 

prethodno ustanovljenih spiskova sastavljenih u sporazumu sa relevantnim stru$nim 

organizacijama, trebali bi otkloniti bilo kakvu potrebu za odgodom ispunjenja ovih prava. 

38. Pristup odvjetniku osobe koja se nalazi u policijskom pritvoru mora uklju$ivati 

pravo kontaktiranja i pravo na posjete od strane istoga (u oba slu$aja pod uvjetima kojima se 

garantira povjerljivost njihovih razgovora), te, u principu, pravo osobe u pitanju da prilikom 

njenog saslu"anja bude nazo$an i odvjetnik. 

'to se ti$e medicinskog pregleda osoba koje se nalaze u policijskom pritvoru, svaki 

takav pregled mora biti obavljen izvan slu"nog, a po mogu%nosti i vidnog, doma"aja 

policijskih slu!benika. Nadalje, rezultati svakog pregleda, kao i relevantni iskazi od strane 

pritvorenika, te zaklju$ci lije$nika, moraju biti zvani$no zabilje!eni od strane lije$nika i 

u$injeni dostupnim pritvoreniku i njegovom odvjetniku. 

1 

Ovo pravo je naknadno bilo formulirano na slijede%i na$in: pravo na pristup zdravstvenim 

uslugama, uklju$uju%i i pravo na medicinski pregled, ukoliko uhi$ena osoba tako !eli, od strane 

lije$nika po vlastitom izboru (pored pregleda izvr"enog od strane lije$nika pozvanog od strane policije).

39. U pogledu procesa saslu"anja, CPT smatra da moraju postojati jasna pravila ili 

smjernice u pogledu na$ina na koji se vr"i policijsko ispitivanje. Pravila i smjernice trebaju, 

izme&u ostalog, sadr!ati sljede%e: informiranje pritvorenika o identitetu (imenu i/ili broju) 

osoba nazo$nih tokom saslu"anja; dozvoljenoj duljini trajanja saslu"anja; periodima odmora 

izme&u saslu"anja i pauzama tokom saslu"anja; mjestima na kojima se saslu"anja mogu 

odvijati; o tome da li se od pritvorenika mo!e zahtijevati da stoji tokom ispitivanja; o 

saslu"anju osoba koje su pod utjecajem lijekova, alkohola, itd. Tako&e bi trebala postojati 

obveza da se vrijeme u kojem saslu"anje po$inje i zavr"ava, svaki zahtjev u$injen od strane 

pritvorenika tokom saslu"anja i osobe koje su nazo$ne tokom svakog saslu"anja, sistematski 

uvode u zapisnik. 

CPT bi !elio dodati sa svoje strane da elektronsko snimanje policijskih saslu"anja 

predstavlja dodatnu korisnu garanciju protiv zlostavljanja pritvorenika (osim "to pru!a i 

zna$ajne pogodnosti policiji). 

40. CPT smatra da bi se osnovne garancije date osobama u policijskom pritvoru mogle 

dodatno osna!iti (a rad policijskih slu!benika mo!da i znatno olak"ati) ukoliko bi postojao 

jedinstven i sveobuhva%aju%i policijski zapisnik za svaku uhi$enu osobu, u kojem bi bili 

evidentirani svi aspekti pritvora i sve radnje poduzete u vezi uhi$enih osoba (vrijeme kada su 

li"ene slobode i razlozi za tu mjeru; kada su im saop%ena njihova prava; znaci pozljeda, 

psihi$ke bolesti, itd; kada su $lan obitelji/konzularno predstavni"tvo i odvjetnik bili 

kontaktirani i kada su ih ovi posjetili; kada im je bila ponu&ena hrana; kada su bili saslu"ani; 

kada su bili preba$eni ili oslobo&eni, itd.). Za razli$ite stavke (na primjer, stvari u posjedu 

date osobe, $injenicu da su osobi saop%ena njena prava i da se ta osoba na njih poziva ili da ih 

se odri$e) trebalo bi dobiti potpis pritvorenika, odnosno, ukoliko je potrebno, poobjasniti zbog 

$ega taj potpis manjka. Nadalje, odvjetniku pritvorenika bi trebalo omogu%iti uvid u taj 

zapisnik. 

41. Nadalje, jedna od su"tinskih garancija je postojanje neovisnog mehanizma za 

ispitivanje !albi na postupanje tokom policijskog pritvora. 

7

8 

42. Policijski pritvor trebao bi u principu biti relativno kratkog trajanja. Shodno tome, 

ne mo!e se o$ekivati da fizi$ki uvjeti pritvaranja budu tako dobri unutar policijske ustanove 

kao na drugim mjestima li"avanja slobode gdje se osobe dr!e tokom du!eg vremenskog 

perioda. Me&utim, izvjesni osnovni materijalni zahtjevi moraju biti zadovoljeni. 

Sve policijske %elije moraju biti razumne veli$ine u odnosu na broj osoba koje su 

obi$no u njima smje"tene i moraju biti dovoljno osvijetljene (tj. sa dovoljno svjetlosti da se 

pod njom mo!e $itati, osim u vrijeme spavanja), te dovoljno provjetrene; po mogu%nosti %elije 

bi trebale imati prirodno svjetlo. Nadalje, %elije bi trebale biti opremljene tako da se omogu%i 

odmor (npr. fiksiranim stolicama ili klupama), a osobama koje preko no%i moraju ostati u 

pritvoru trebalo bi osigurati $iste madrace i posteljinu. 

Osobama u pritvoru trebalo bi biti dozvoljeno da zadovoljavaju svoje prirodne 

potrebe u $istim i pristojnim uvjetima, te one moraju imati odgovaraju%e pogodnosti za 

odr!avanje osobne higijene. Hrana im treba biti davana u prikladno vrijeme, i pri tome treba 

uklju$ivati bar jedan puni obrok (tj. ne"to krepkije od sendvi$a) svaki dan. 1 

43. Pitanje "to su to razumne dimenzije policijske %elije (ili bilo kojeg drugog tipa 

smje"taja) je te"ko pitanje. Treba uzeti u obzir mnoge elemente prilikom pravljenja te 

procjene. Me&utim, delegacije CPT su smatrale da postoji potreba za osnovnim smjernicama 

u toj oblasti. Trenutno se koristi sljede%i kriterij (koji se vi"e smatra po!eljnim, a ne 

minimalnim standardom) prilikom procjene policijskih %elija namijenjenih jednoj osobi za 

boravak du!i od nekoliko sati: veli$ine od 7 $etvornih metara, sa 2 ili vi"e metara od zida do 

zida, 2,5 metra izme&u poda i stropa. 

1 

CPT tako&e zagovara da osobama dr!anim u policijskom pritvoru 24 sata ili du!e bude 

omogu%en, u mjeri u kojoj je to mogu%e, boravak na svje!em zraku svakoga dana.

9 

Izvod iz 6. Op!eg izvje"!a 

[CPT/Inf (96) 21] 

14. CPT pozdravlja podr"ku koju je dobio za svoj rad, izra!enu u Preporuci 

Parlamentarne skup"tine 1257 (1995), u vezi uvjeta li"avanja slobode u dr!avama $lanicama 

Vije%a Europe. Tako&e je sa velikim zadovoljstvom saznao iz odgovora na Preporuku 1257 da 

je Odbor ministara pozvao vlasti dr!ava $lanica da po"tuju smjernice o policijskom pritvoru 

date u II Op%em izvje"%u CPT (vidi CPT/Inf (92) 3, odjeljci 36 do 43). 

U vezi ovoga, treba primjetiti da neke dr!ave potpisnice Konvencije oklijevaju da u 

potpunosti primjene neke od preporuka CPT-a koje se ti$u garancija protiv zlostavljanja 

osoba u policijskom pritvoru, a naro$ito preporuke da tim osobama treba omogu%iti pristup 

odvjetniku od samog po$etka njihovog pritvora. 

15. CPT !eli naglasiti da je, po njegovom iskustvu, period koji neposredno slijedi 

li"avanju slobode upravo period sa najve%im rizikom od zastra"ivanja i fizi$kog zlostavljanja. 

Shodno tome, mogu%nost da osobe koje su stavljene u pritvor imaju pristup odvjetniku upravo 

u tom periodu predstavlja osnovnu garanciju protiv zlostavljanja. Postojanje takve 

mogu%nosti %e djelovati odvra%aju%e na one koji namjeravaju zlostavljati pritvorene osobe; 

nadalje, odvjetnik je u najboljem polo!aju da pokrene odgovaraju%i postupak ukoliko do 

zlostavljanja zaista do&e. 

CPT shva%a da u svrhu za"tite interesa pravde mo!e u iznimnim slu$ajevima biti 

nu!no da se, na izvjestan vremenski period, uhi$enoj osobi odgodi pristup odre&enom 

odvjetniku. Me&utim, ovo ne bi smjelo rezultirati time da pravo na pristup odvjetniku bude u 

potpunosti uskra%eno tijekom tog perioda. U takvim slu$ajevima, trebalo bi omogu%iti pristup 

nekom drugom neovisnom odvjetniku, u kojeg se mo!e imati povjerenja da ne%e ugroziti 

legitimne interese policijske istrage. 

16. CPT je tako&e naglasio u svom 2. Op%em izvje"%u va!nost toga da osobe koje budu 

uhi$ene budu bez odlaganja obavije"tene o svim svojim pravima. 

Kako bi se ovo osiguralo, CPT smatra da formular u kojem se ova prava izla!u na 

jasan na$in treba biti sistematski davan osobama uhi$enim od strane policije na samom 

po$etku pritvora. Nadalje, od uhi$enih osoba trebalo bi zatra!iti potpisivanje izjave kojom 

potvr&uju da su bile obavije"tene o svojim pravima. 

Gore navedene mjere se mogu lako primijeniti, ne bi bile skupe, a bile bi 

djelotvorne.

10 


33. Za dobro funkcioniranje dru"tva neophodno je da policija ima ovlast uhititi, 

privremeno pritvoriti i ispitivati osumnji$enike za kaznena djela i druge kategorije osoba. 

Me&utim, te ovlasti same po sebi sadr!e rizik od zastra"ivanja i fizi$kog zlostavljanja. Bit 

rada CPT-a je u iznala!enju na$ina za smanjivanje tog rizika na apsolutno najmanju mjeru bez 

nepotrebnog ometanja policije u pravilnom obavljanju njezinih du!nosti. Zabilje!ene su 

ohrabruju%e pojave na podru$ju policijskog pritvora u nizu zemalja; no nalazi CPT-a tako&er 

vrlo $esto isti$u potrebu za konstantnom budno"%u. 

34. Ispitivanje osumnji!enika za kaznena djela stru$an je posao koji zahtijeva 

specifi$nu obuku kako bi se obavljao na zadovoljavaju%i na$in. Prije svega, potrebno je 

kristalno jasno definirati sam cilj takvog ispitivanja: taj cilj treba biti dobivanje to$nih i 

pouzdanih informacija radi otkrivanja istine o pitanjima koja su predmet istrage, a ne 

dobivanje priznanja od nekoga koga slu!bene osobe koje obavljaju ispitivanje unaprijed 

smatraju krivim. Uz osiguranje primjerene obuke, izrada kodeksa pona"anja prilikom 

ispitivanja osumnji$enika za kaznena djela uvelike %e pripomo%i da osobe koje provode zakon 

po"tuju gore navedeni cilj. 

35. Tijekom godina, izaslanstva CPT-a razgovarala su s velikim brojem osoba li"enih 

slobode u raznim zemljama koje su izrekle vjerodostojne tvrdnje o tome da su bile fizi$ki 

zlostavljane ili zastra"ivane na drugi na$in, ili im se prijetilo od strane pripadnika policije koji 

su u tijeku ispitivanja nastojali dobiti priznanja. Samo je po sebi o$ito da kazneno-pravosudni 

sustav koji se najvi"e oslanja na priznanje kao dokazni materijal stvara poticaje da slu!bene 

osobe uklju$ene u istragu zlo$ina – a koje su $esto pod pritiskom ostvarivanja rezultata – 

pribjegnu fizi$koj ili psiholo"koj prisili. U kontekstu sprije$avanja mu$enja i drugih oblika 

zlostavljanja, od temeljne je va!nosti razviti metode provo&enja istrage zlo$ina koje %e 

smanjiti oslanjanje na priznanja te druge dokaze i podatke dobivene ispitivanjem s ciljem 

osiguranja osu&uju%e presude. 

36. Elektroni!ko (tj. audio i/ili video) snimanje policijskih razgovora predstavlja 

va!nu dodatnu mjeru za"tite protiv zlostavljanja osoba li"enih slobode. CPT sa zadovoljstvom 

primje%uje da sve ve%i broj zemalja razmatra uvo&enje takvih sustava. Takvo sredstvo mo!e 

osigurati cjelovit i autenti$an zapis o postupku vo&enja razgovora, $ime %e se bitno olak"ati 

istraga o navodima o zlostavljanju. To je u interesu i osoba koje je policija zlostavljala, i 

policajaca suo$enih s neutemeljenim navodima da su primijenili fizi$ko zlostavljanje ili 

psiholo"ki pritisak. Elektroni$ko snimanje policijskih razgovora smanjuje i mogu%nost da 

optu!enici kasnije la!no poreknu da su dali odre&ena priznanja.

11 

37. CPT je u vi"e navrata i u vi"e zemalja otkrio krajnje zastra"uju%e prostorije za 

ispitivanje: na primjer, prostorije potpuno obojene u crno i opremljene svjetiljkama 

usmjerenima na sjedalo gdje se nalazi osoba podvrgnuta ispitivanju. Takvim sredstvima nije 

mjesto u policijskoj slu!bi. 

Osim odgovaraju%eg osvjetljenja, grijanja i prozra$ivanja, prostorije za obavljanje 

razgovora trebaju omogu%iti svim sudionicima u postupku obavljanja razgovora da sjede na 

sjedalima sli$nog stila i standarda udobnosti. Osoba koja obavlja razgovor ne smije imati 

dominantan (npr. povi"en) ili udaljen polo!aj u odnosu na osumnji$enika. Osim toga, boje u 

prostoriji trebaju biti neutralne. 

38. U nekim se zemljama CPT susreo s praksom stavljanja poveza preko o!iju 

osobama u policijskom pritvoru, osobito tijekom razdoblja ispitivanja. Izaslanstva CPT-a 

dobila su razli$ita – i $esto proturje$na – obja"njenja pripadnika policije o svrsi te prakse. 

Temeljem informacija prikupljenih tijekom godina, CPT shva%a da se u mnogim, ako ne i 

ve%ini slu$ajeva, osobama stavlja povez preko o$iju kako ne bi mogle identificirati osobe 

zadu!ene za provedbu zakona koje ih zlostavljaju. (ak i u slu$ajevima kada nema fizi$kog 

zlostavljanja, stavljanje poveza preko o$iju pritvorenoj osobi – a posebno osobi koja je 

podvrgnuta ispitivanju – predstavlja oblik okrutnog pona"anja, $iji %e u$inak na doti$nu osobu 

$esto biti jednak psiholo"kom zlostavljanju. CPT preporu$uje da se izrijekom zabrani 

stavljanje poveza preko o$iju osobama u policijskom pritvoru. 

39. Nije neuobi$ajeno da CPT prona&e sumnjive predmete u policijskim prostorijama, 

kao "to su drveni "tapovi, dr"ke metle, palice za baseball, metalne "ipke, dijelove debelog 

elektri$nog kabla, la!no oru!je ili no!eve. Postojanje takvih predmeta u vi"e je navrata u$inilo 

uvjerljivima navode koje su zaprimila izaslanstva CPT-a, a prema kojima su osobe dr!ane u 

navedenim prostorijama bile izlo!ene prijetnjama i/ili udarane takvim predmetima. 

Uobi$ajeno obja"njenje pripadnika policije o takvim predmetima jest da su oduzeti 

od osumnji$enika i da %e biti upotrijebljeni kao dokazni materijal. (injenica da su navedeni 

predmeti redovito neozna$eni i $esto na&eni razasuti po prostorijama (katkad smje"teni iza 

zavjesa ili ormara) samo pobu&uje skepticizam u pogledu takvog obja"njenja. Kako bi se 

izbjegla naga&anja o neprimjerenom pona"anju pripadnika policije i otklonili mogu%i izvori 

opasnosti i za osoblje i za pritvorenike, predmeti oduzeti s ciljem kori"tenja kao dokaznog 

materijala trebaju uvijek biti propisno ozna$eni, evidentirani i pohranjeni u prostoriji 

odre&enoj za tu namjenu. Svi ostali predmeti gore navedene vrste trebaju biti uklonjeni iz 

policijskih prostorija.

12 

40. Od samog po$etka svojih aktivnosti CPT se zauzimao za tri prava osoba u 

policijskom pritvoru: pravo pristupa odvjetniku, pravo pristupa lije!niku i pravo da se o 

pritvaranju obavijesti ro"ak ili tre#a osoba po vlastitom izboru. Na temelju preporuka 

CPT-a mnoge su dr!ave poduzele korake s ciljem uvo&enja ili ja$anja tih prava. Naime, pravo 

pristupa odvjetniku tijekom policijskog pritvora sada je "iroko priznato u zemljama koje je 

CPT posjetio; u malobrojnim zemljama gdje to pravo jo" ne postoji, postoje planovi o 

njegovom uvo&enju. 

41. Me&utim, u nizu zemalja postoji znatna nevoljkost u smislu primjene preporuke 

CPT-a da pristup odvjetniku bude zajam$en od samog po$etka pritvora. U nekim zemljama 

osobe koje je pritvorila policija stje$u to pravo tek nakon "to su provele odre&eno vrijeme u 

pritvoru; u drugima, pravo stupa na snagu tek nakon "to je pritvorena osoba formalno 

progla"ena “osumnji$enikom”. 

CPT je opetovano nagla"avao da je, prema njegovom iskustvu, rizik od 

zastra"ivanja i fizi$kog zlostavljanja najve%i u razdoblju neposredno nakon li"avanja slobode. 

Sukladno tome, mogu%nost da osobe u policijskom pritvoru imaju pristup odvjetniku u tom 

razdoblju temeljno je jamstvo protiv zlostavljanja. Postojanje takve mogu%nosti imat %e 

odvra%aju%i u$inak na one koji namjeravaju zlostavljati pritvorene osobe; osim toga, odvjetnik 

je u polo!aju poduzeti primjerene korake ako se zlostavljanje doista dogodi. CPT uvi&a da 

iznimno mo!e na odre&eno vrijeme biti nu!no odgoditi pristup pritvorene osobe odvjetniku po 

njezinom izboru, u cilju za"tite legitimnih interesa policijske istrage. No, to ne smije dovesti 

do potpunog uskra%ivanja prava pristupa odvjetniku u navedenom razdoblju. U takvim je 

slu$ajevima potrebno osigurati pristup drugom neovisnom odvjetniku. 

Pravo pristupa odvjetniku mora obuhva%ati pravo razgovora s njim nasamo. 

Navedena osoba tako&er treba, u na$elu, imati pravo na nazo$nost odvjetnika tijekom bilo 

kojeg ispitivanja koje provodi policija. Naravno, to ne treba sprije$avati policiju da ispita 

pritvorenu osobu o hitnim pitanjima, $ak i ako odvjetnik nije prisutan (mo!da nije trenutno 

dostupan), niti isklju$iti zamjenu odvjetnika koji ometa propisno provo&enje ispitivanja. 

CPT je tako&er nagla"avao da pravo pristupa odvjetniku trebaju imati ne samo 

osumnji$enici za kaznena djela, nego i svatko tko ima zakonsku obvezu biti prisutan – i 

boraviti – u policijskoj ustanovi, npr. kao “svjedok”. 

Nadalje, kako bi pravo pristupa odvjetniku bilo potpuno primjenjivo u praksi, 

potrebno ga je na odgovaraju%i na$in osigurati osobama koje nisu u mogu%nosti platiti 

odvjetnika.

13 

42. Osobe u policijskom pritvoru trebaju imati formalno priznato pravo pristupa 

lije!niku. Drugim rije$ima, lije$nika je uvijek potrebno pozvati bez odgode ako osoba tra!i 

lije$ni$ki pregled; pripadnici policije ne bi smjeli nastojati filtrirati takve zahtjeve. Nadalje, 

pravo pristupa lije$niku treba obuhva%ati pravo osobe u pritvoru da ju pregleda, ako navedena 

osoba to !eli, lije$nik po vlastitom izboru (uz lije$ni$ki pregled koji obavlja lije$nik kojeg je 

pozvala policija). 

Svi lije$ni$ki pregledi osoba u policijskom pritvoru moraju se obavljati izvan 

slu"nog doma"aja osoba koje provode zakon i, osim ako doti$ni lije$nik ne zahtijeva druk$ije 

u odre&enom slu$aju, izvan vidokruga tih slu!benika. 

Va!no je i da osobe koje su pu"tene iz policijskog pritvora, a nisu bile izvedene 

pred suca, imaju pravo izravno zatra!iti lije$ni$ki pregled/potvrdu priznatog lije$nika sudske 

medicine. 

43. Pravo pritvorene osobe da se o njezinom pritvaranju obavijesti tre#a strana 

treba u na$elu biti zajam$eno od samog po$etka policijskog pritvora. Naravno, CPT priznaje 

da vr"enje ovog prava mo!e podlijegati odre&enim iznimkama kako bi se za"titili legitimni 

interesi policijske istrage. Me&utim, takve je iznimke potrebno jasno definirati i strogo 

vremenski ograni$iti, a njihova primjena treba biti pra%ena odgovaraju%im mjerama za"tite 

(npr. ka"njenja u obavje"%ivanju o pritvoru i razlozi odgode trebaju se pismeno zabilje!iti, te 

ih treba odobriti vi"i policijski slu!benik koji nije povezan s predmetom, ili dr!avni 

odvjetnik). 

44. Prava osoba li"enih slobode ne%e vrijediti mnogo ako te osobe ne znaju za njihovo 

postojanje. Dakle, neophodno je osobe u policijskom pritvoru izrijekom upoznati o 

njihovim pravima bez odgode i na jeziku koji razumiju. Kako bi se provedba toga osigurala, 

osobama u policijskom pritvoru potrebno je odmah po pritvaranju na sustavan na$in dati 

obrazac koji jasno navodi ta prava. Osim toga, od doti$nih je osoba potrebno zatra!iti da 

potpi"u izjavu kojom potvr&uju da su obavije"tene o svojim pravima.

14 

45. CPT je u nekoliko navrata nagla"avao ulogu sudbene i dr$avnoodvjetni!ke vlasti 

u suzbijanju policijskog zlostavljanja. 

Na primjer, sve osobe u policijskom pritvoru za koje je predlo!eno upu%ivanje u 

zatvor trebaju biti fizi$ki izvedene pred suca koji mora odlu$iti o tom pitanju; jo" uvijek ima 

zemalja koje je CPT posjetio, u kojima se ovo ne doga&a. Izvo&enje osobe pred suca 

pravodobno %e omogu%iti osumnji$eniku za kazneno djelo koji je zlostavljan da ulo!i 

prigovor. Nadalje, $ak i u nedostatku izri$itog prigovora sudac %e mo%i djelovati na vrijeme 

ako postoje druge naznake o zlostavljanju (npr. vidljive ozljede; op%i izgled ili pona"anje 

osobe). 

Naravno, sudac mora poduzeti odgovaraju%e korake kada postoje naznake da je 

mo!da do"lo do zlostavljanja od strane policije. U tom pogledu, uvijek kada osumnji$enici za 

kazneno djelo koji su izvedeni pred suca nakon policijskog pritvora iznose tvrdnje o 

zlostavljanju, sudac treba pismeno zabilje!iti takve navode, odmah narediti lije$ni$ki pregled 

po lije$niku sudske medicine i poduzeti potrebne korake kako bi se navodi propisno istra!ili. 

Takav je pristup potrebno primijeniti bez obzira ima li doti$na osoba ili nema vidljive vanjske 

ozljede. Osim toga, $ak i u nedostatku izri$itog navoda o zlostavljanju, sudac treba zatra!iti 

lije$ni$ki pregled po lije$niku sudske medicine uvijek kada postoje drugi razlozi vjerovati da 

je osoba izvedena pred njega mogla biti !rtva zlostavljanja. 

Revno ispitivanje svih pritu!bi od strane sudskih i drugih mjerodavnih vlasti o 

zlostavljanju od strane osoba koji provode zakon, te izricanje odgovaraju%e kazne kada je to 

primjereno, imat %e sna!an odvra%aju%i u$inak. Nasuprot tome, ako te vlasti ne poduzmu 

u$inkovite mjere u vezi s pritu!bama koje su im upu%ene, osobe koje provode zakon i sklone 

su zlostavljati osobe koje su u njihovom pritvoru brzo %e povjerovati da to mogu $initi 

neka!njeno. 

46. Katkad mo!e biti potrebno dopunsko policijsko ispitivanje osoba upu#enih u 

istra$ni zatvor. CPT smatra da bi sa stajali"ta spre$avanja zlostavljanja bilo daleko bolje da 

se takvo ispitivanje odvija u navedenom zatvorskom objektu umjesto u policijskim 

prostorijama. Povratak osobe iz istra!nog zatvora u policijski pritvor radi daljnjeg ispitivanja 

treba tra!iti i odobriti samo kada je to apsolutno neizbje!no. Tako&er je potpuno jasno da u 

onim iznimnim okolnostima kada se osoba iz istra!nog zatvora vra%a u policijski pritvor, 

on/ona treba u!ivati sva tri prava navedena u $lancima 40. do 43.

47. Policijski pritvor je (ili bi barem trebao biti) razmjerno kratkog trajanja. Ipak, uvjeti 

pritvora u policijskim #elijama moraju zadovoljiti odre&ene temeljne uvjete. 

15 

Sve policijske %elije trebaju biti $iste i razumne veli$ine 1 za broj osoba koje su u 

njima smje"tene, i imati odgovaraju%e osvjetljenje (tj. dostatno za $itanje, pri $emu se ne 

ra$unaju razdoblja spavanja); po!eljno je da %elije imaju prirodno svjetlo. Nadalje, %elije 

trebaju biti opremljene sredstvom za odmaranje (npr. fiksiran stolac ili klupa), a osobama koje 

preko no%i moraju ostati u pritvoru treba osigurati $ist madrac i $istu posteljinu. Osobe u 

policijskom pritvoru trebaju imati pristup odgovaraju%em sanitarnom $voru u pristojnom 

stanju te odgovaraju%im sredstvima za pranje. Trebaju imati neometan pristup pitkoj vodi, i 

potrebno im je davati hranu u primjereno vrijeme, uklju$uju%i najmanje jedan puni obrok (tj. 

ne"to krepkije od sendvi$a) svaki dan. Osobama koje su u policijskom pritvoru 24 sata ili 

dulje potrebno je, u mjeri u kojoj je to mogu%e, omogu%iti svakodnevnu rekreaciju na svje!em 

zraku. 

Mnoge prostorije za policijski pritvor koje su posjetila izaslanstva CPT-a ne 

ispunjavanju ove minimalne standarde. To je posebno nepovoljno za osobe koje se nakon 

pritvora pojavljuju pred sudom; osobe se pre$esto izvode pred suca nakon "to su provele 

jedan ili vi"e dana u nezadovoljavaju%im i prljavim %elijama, gdje im nisu ponu&eni 

odgovaraju%i odmor ni hrana, kao ni mogu%nost da se operu. 

48. Obveza brige za njih koju policija ima u odnosu na osobe u njezinom pritvoru 

obuhva%a odgovornost da se osigura njihova sigurnost i fizi!ki integritet. Iz toga proizlazi da 

je pravilan nadzor nad objektima za pritvor integralna sastavnica obveze $uvanja koju je 

preuzela policija. Potrebno je poduzeti odgovaraju%e mjere kako bi se osiguralo da su osobe u 

policijskom pritvoru uvijek u mogu%nosti uspostaviti kontakt s pritvorskim osobljem. 

Izaslanstva CPT-a u vi"e su navrata otkrila da su policijske %elije udaljene od ureda 

ili radnih mjesta gdje se uobi$ajeno nalaze pripadnici policije i da nisu opremljene sredstvima 

(npr. sustavom pozivanja) koja pritvorenim osobama omogu%uju privu%i pozornost policajca. 

U takvim uvjetima postoji znatan rizik da se na razne incidente (nasilje me&u pritvorenicima; 

poku"aji samoubojstva, po!ari itd.) ne%e pravodobno reagirati. 

1 

Glede veli$ine policijskih %elija, vidi i stavak 43. 2. Op%eg izvje"%a (CPT/Inf (92) 3).

16 

49. CPT je izrazio zabrinutost i zbog prakse uo$ene u pojedinim zemljama da svaki 

operativni odjel policije (narkotici, organizirani kriminal, borba protiv terorizma) ima vlastite 

prostorije za pritvor u kojima rade pripadnici tog odjela. Odbor smatra da je takav pristup 

potrebno odbaciti u korist sredi"njeg objekta za pritvor, u kojoj radi posebna skupina 

policajaca posebno obu$ena za pritvorsku slu!bu. To bi gotovo sigurno bilo korisno sa 

stajali"ta spre$avanja zlostavljanja. Osim toga, osloba&anje pojedina$nih operativnih odjela 

od pritvorskih du!nosti moglo bi se pokazati svrsishodnim sa stajali"ta upravljanja i logistike. 

50. Zaklju$no, inspekcija policijskih ustanova od strane neovisnog tijela mo!e dati 

va!an doprinos sprije$avanju zlostavljanja osoba koje dr!i policija i, op%enito, pomo%i 

osigurati zadovoljavaju%e uvjete pritvora. Kako bi zaista bili u$inkoviti, posjeti takvog tijela 

trebaju biti i redoviti i nenajavljeni, a navedeno tijelo treba imati ovlast nasamo razgovarati s 

pritvorenim osobama. Nadalje, ono treba ispitati sva pitanja koja se odnose na postupanje 

prema pritvorenicima: evidentiranje pritvora; informacije dane pritvorenim osobama o 

njihovim pravima i stvarno vr"enje tih prava (posebno tri prava navedena u $lancima 40. do 

43.); pridr!avanje pravila koja ure&uju ispitivanje osumnji$enika za kaznena djela; i 

materijalne uvjete pritvora. 

Nalazi gore navedenog tijela trebaju biti proslije&eni ne samo policiji, nego i 

drugom tijelu koje je neovisno o policiji.

17 

II. Zatvor 


44. U uvodu treba naglasiti da CPT mora razmotriti mnoga pitanja prilikom posjete 

zatvoru. Naravno, CPT pridaje posebnu pa!nju svim navodima o zlostavljanju zatvorenika od 

strane osoblja. Me&utim, za mandat CPT-a bitni su svi uvjeti li"avanja slobode u nekom 

zatvoru. Zlostavljanje se mo!e javiti u razli$itim oblicima, a mnogi od tih oblika ne moraju 

biti hotimi$ni, nego su prije rezultat organizacionih nedostataka ili neprilagodjenih sredstava. 

Za CPT je prema tome od zna$aja ukupna kvaliteta !ivota u nekoj ustanovi, koja u velikoj 

mjeri ovisi o aktivnostima koje se nude zatvorenicima i uop%e, o odnosima izme&u 

zatvorenika i osoblja. 

45. CPT pa!ljivo promatra kakva klima prevladava unutar dane ustanove. 

Unapre&ivanje konstruktivnih odnosa izme&u zatvorenika i osoblja, za razliku od odnosa 

suprotstavljenosti, slu!i smanjenju napetosti svojstvenih svakom zatvorskom okru!enju, te u 

istom duhu u zna$ajnoj mjeri smanjuje i vjerojatnost pojave nasilnih incidenata i 

zlostavljanja. Ukratko, CPT se zala!e za to da duh me&usobne komunikacije i skrbi prati 

mjere kontrole i ograni$avanja slobode. Takav pristup bi u velikoj mjeri mogao poja$ati 

sigurnost unutar ustanove. 

46. Prenatrpanost zatvora je pitanje koje direktno spada u nadle!nost CPT-a. Sve %e 

slu!be i aktivnosti unutar zatvora trpjeti "tetu ukoliko se taj zatvor mora pobrinuti za ve%i broj 

zatvorenika nego "to je predvi&eno; ukupna kvaliteta !ivota u toj ustanovi biti %e pogor"ana, 

mo!da $ak i u zna$ajnoj mjeri. 'tovi"e, stupanj prenatrpanosti u nekom zatvoru ili u nekom 

njegovom dijelu mo!e biti toliki da je ve% po sebi neljudski ili poni!avaju%i sa fizi$ke to$ke 

gledi"ta. 

47. Zadovoljavaju%i program aktivnosti (rada, naobrazbe, sporta, itd.) od klju$ne je 

va!nosti za dobrobit zatvorenika. Ovo va!i za sve ustanove, bilo da se radi o osu&enim 

zatvorenicima ili o onima koji tek $ekaju su&enje. CPT je uo$io da su aktivnosti u mnogim 

istra!nim zatvorima vrlo ograni$ene. Organizacija spomenutih aktivnosti u takvim 

ustanovama – u kojima postoji relativno visok protok pritvorenika – nije jednostavna. Jasno je 

da se tu uop%e ne mo!e govoriti o individualiziranim programima tretmana na na$in na koji se 

to mo!e o$ekivati od neke ustanove za osu&ene zatvorenike. Me&utim, zatvorenici ne mogu 

jednostavno biti ostavljeni da tjednima, mo!da $ak i mjesecima, $ame zatvoreni u svojim 

%elijama, bez obzira kako dobri bili materijalni uvjeti unutar samih %elija. CPT smatra da bi 

trebalo te!iti tome da se osigura da zatvorenici u istra!nim zatvorima budu u mogu%nosti da 

provedu zna$ajan dio dana (8 sati ili vi"e) van svojih %elija, uklju$eni u svrsishodne aktivnosti 

raznolikog karaktera. Naravno, re!imi u ustanovama za osu&ene zatvorenike bi trebali biti jo" 

povoljniji.

18 

48. Posebno treba napomenuti boravak na otvorenom. Obveza da zatvorenicima bude 

dozvoljen jedan sat na otvorenom svakoga dana je "iroko prihva%ena kao osnovna garancija 

(po mogu%nosti, to bi trebalo biti dijelom "ireg programa aktivnosti). CPT !eli ista%i da svi 

zatvorenici bez izuzetka (uklju$uju%i one koji su ka!njeni konfinacijom u %eliji) moraju 

imati mogu%nost da svakodnevno borave na otvorenom. Tako&e se podrazumijeva da objekti 

za vje!be na otvorenom moraju biti relativno prostrani i kad god je to mogu%e da nude zaklon 

od nepovoljnih atmosferskih uvjeta. 

49. Mogu%nost pristupa odgovaraju%em nu!niku i odr!avanje dobrih higijenskih 

standarda predstavljaju su"tinske komponente humanog okru!enja. 

S tim u vezi, CPT mora napomenuti da ne odobrava praksu primje%enu u izvjesnim 

zemljama gdje zatvorenici koriste kante u svojim %elijama kao nu!nik (pri $emu se te kante 

naknadno «prazne» u odrijedjeno vrijeme). Nu!nik mora biti lociran ili unutar %elijskog 

smje"taja (po mogu%nosti u nu!ni$kom aneksu) ili moraju postojati na$ini kojima se 

omogu%ava zatvorenicima koji moraju koristiti nu!nik da u svako doba dana ili no%i budu 

pu"teni iz svojih %elija bez neprili$nog zadr!avanja. 

Nadalje, zatvorenici moraju imati odgovaraju%i pristup tu"evima ili kupaonama. 

Tako&e je po!eljno da teku%a voda bude dostupna unutar %elijskog smje"taja. 

50. CPT dodaje da ga posebno brine kada otkrije kombinaciju prenatrpanosti, niskog 

nivoa aktivnosti i neadekvatnog pristupa nu!niku/kupaonama unutar jedne iste ustanove. 

Kumulativni u$inak takvih uvjeta mo!e biti krajnje "tetan za zatvorenike. 

51. Tako&er je vrlo va!no da zatvorenici odr!avaju dobar kontakt sa vanjskim svijetom. 

Iznad svega, zatvoreniku treba omogu%iti na$in da mu se garantira odr!avanje odnosa sa 

familijom i bliskim prijateljima. Ideja vodilja mora biti unapre&ivanje odnosa sa vanjskim 

svijetom; svako ograni$avanje takvog kontakta mora biti zasnovano isklju$ivo na dovoljno 

jakim razlozima sigurnosti ili na razlozima koji se ti$u raspolo!ivih sredstava. 

CPT !eli u ovom kontekstu istaknuti da postoji potreba za izvjesnom fleksibilno"%u 

u odnosu na primjenu pravila u pogledu posjeta i telefonskih kontakata kada se radi o 

zatvorenicima $ije obitelji !ive daleko ($ime redovne posjete postaju prakti$no nemogu%e). 

Na primjer, takvim zatvorenicima treba biti dozvoljeno da akumuliraju vrijeme za dozvoljene 

posjete i/ili da im se omogu%e bolji uvjeti za telefonske kontakte sa $lanovima obitelji. 

52. Naravno, CPT je tako&e osjetljiv na specifi$ne probleme sa kojima se mogu suo$iti 

izvjesne specifi$ne kategorije zatvorenika, npr. !ene, maloljetnici i stranci.

19 

53. Zatvorsko osoblje mora povremeno primijeniti silu kako bi obuzdalo zatvorenike 

koji nasilno reagiraju i mo!da, izuzetno, mora $ak pribje%i instrumentima fizi$kog ograni$enja 

slobode kretanja. Ovo su o$igledno situacije visokog rizika u pogledu na mogu%e zlostavljanje 

zatvorenika, te kao takve zahtijevaju specifi$ne garancije. 

Zatvorenik protiv kojeg se koristi bilo koje sredstvo prisile mora imati pravo da 

bude odmah pregledan i, ukoliko je nu!no, da bude lije$en od strane lije$nika. Ovaj se pregled 

mora vr"iti izvan slu"nog, a po mogu%nosti i vidnog doma"aja nemedicinskog osoblja, a 

rezultate tog pregleda (uklju$uju%i i sve relevantne iskaze zatvorenika i zaklju$ke lije$nika) 

treba zvani$no zabilje!iti i u$initi dostupnima zatvoreniku. U onim rijetkim slu$ajevima kada 

je neophodno pribje%i instrumentima fizi$kog ograni$enja slobode kretanja, zatvorenik u 

pitanju mora biti pod stalnim i odgovaraju%im nadzorom. Nadalje, instrumente fizi$kog 

ograni$enja slobode kretanja treba ukloniti $im se za to uka!e mogu%nost; njih se nikad ne 

smije primijenjivati, niti se njihova primjena smije produ!avati, kao sredstvo ka!njavanja. 

Kona$no, svaki slu$aj kori"tenja sile protiv zatvorenika treba unijeti u zapisnik. 

54. U$inkovit !albeni postupak i inspekcije predstavljaju osnovne garancije protiv 

zlostavljanja u zatvorima. Zatvorenicima treba omogu%iti putove za ulaganje !albe, kako 

unutar tako i izvan zatvorskog okru!ja, uklju$uju%i i mogu%nost povjerljivog pristupa 

odgovaraju%im vlastima. CPT pridaje naro$itu va!nost redovnim posjetima svakoj zatvorskoj 

instituciji od strane nekog neovisnog tijela (npr. odbora posjetilaca ili sudca koji vr"i nadzor), 

koje ima ovla"tenje da saslu"a !albe zatvorenika (a i da postupi po njima, ukoliko je potrebno) 

i da izvr"i inspekciju prostorija date ustanove. Takva tijela mogu, izme&u ostalog, igrati va!nu 

ulogu u razrje"enju nesuglasica izme&u uprave zatvora i pojedinog zatvorenika ili zatvorenikâ 

op%enito. 

55. U interesu je i zatvorenika i zatvorskog osoblja da jasno odredjeni disciplinski 

postupci budu formalno uspostavljeni i primijenjeni u praksi; bilo kakve nejasne «sive zone» 

u ovoj oblasti nose sa sobom opasnost da se razviju nezvani$ni (i nekontrolirani) sistemi. 

Disciplinski postupci moraju omogu%avati zatvorenicima pravo da budu saslu"ani glede 

prekr"aja koje su navodno po$inili, te pravo !albe vi"im vlastima protiv svih nametnutih 

sankcija. 

Uz formalne disciplinske postupke, $esto postoje i drugi postupci, na osnovu kojih 

zatvorenik mo!e biti prisilno razdvojen od drugih zatvorenika iz disciplinskih/sigurnosnih 

razloga (tj. u interesu odr!avanja reda unutar neke ustanove). I ovi postupci tako&er moraju 

biti pra%eni djelotvornim garancijama. Zatvorenik mora biti obavije"ten o razlozima zbog 

kojih su protiv njega poduzete takve mjere, osim ukoliko zahtjevi sigurnosti ne nala!u 

suprotno 1 , mora mu se dati mogu%nost da izlo!i svoja gledi"ta o toj stvari, te da se !ali na te 

mjere odgovaraju%im vlastima. 

1 

Ovaj zahtjev je naknadno izmjenjen kao "to slijedi: zatvorenik mora biti pismeno obavije"ten 

o razlozima zbog kojih su te mjere protiv njega poduzete (pri $emu se podrazumijeva da razlozi koji se 

daju ne moraju uklju$ivati i one detalje za koje zahtjevi sigurnosti nala!u da budu uskra%eni zatvoreniku).

20 

56. CPT obra%a naro$itu pa!nju na zatvorenike koji se iz bilo kojeg razloga (u 

disciplinske svrhe; kao rezultat njihovog «opasnog» ili «izgredni$kog» pona"anja; u interesu 

istrage; po vlastitom zahtjevu), dr!e u uvjetima koji su sli$ni zatvaranju u samicu. 

Princip proporcionaliteta zahtijeva uspostavljanje ravnote!e izme&u onoga "to 

iziskuje pojedini slu$aj i primjene re!ima tipa samice, $ija primjena predstavlja korak koji 

mo!e imati vrlo "tetne posljedice za osobu u pitanju. Zatvaranje u samicu mo!e, pod 

izvjesnim okolnostima, predstavljati neljudski ili poni!avaju%i na$in postupanja; u svakom 

slu$aju, svaki oblik zatvaranja u samicu mora trajati "to je kra%e mogu%e. 

U slu$aju da se takav re!im nametne ili se primjenjuje na zahtjev zatvorenika, 

osnovna garancija sastoji se u tome da kada god pojedini zatvorenik (ili zatvorski slu!benik u 

ime tog zatvorenika) zatra!i lije$nika, isti mora biti pozvan bez odlaganja u svrhu obavljanja 

medicinskog pregleda zatvorenika. Rezultati tog pregleda, uklju$uju%i i izvje"%e o 

zatvorenikovom tjelesnom i psihi$kom stanju, te, ukoliko je potrebno, o mogu%im 

posljedicama produ!ene izolacije, moraju biti dati u obliku pismene izjave koja se upu%uje 

nadle!nim vlastima. 

57. Premje"tanje izgredima sklonih zatvorenika predstavlja drugu vrstu pitanja od 

interesa za CPT. Sa izvjesnim zatvorenicima je krajnje te"ko iza%i na kraj i mo!e se ponekada 

pokazati neophodnim da se takvi zatvorenici premjeste u neku drugu ustanovu. Me&utim, 

stalno premje"tanje zatvorenika iz jedne ustanove u drugu mo!e imati veoma "tetne posljedice 

po njegovu psihofizi$ku dobrobit. 'tovi"e, zatvorenik u takvom polo!aju ima pote"ko%a u 

odr!avanju prikladnih kontakata sa svojom obitelji i odrjetnikom. Ukupni u$inak ponovljenih 

premje"tanja na zatvorenika mo!e predstavljati neljudsko ili poni!avaju%e postupanje.

21 


12. U toku nekoliko svojih posjeta tijekom 1996.g.. CPT se jo" jednom susreo sa 

problemom pretrpanih zatvora, fenomenom koji predstavlja po"ast zatvorskih sistema "irom 

Europe. Pretrpanost se $esto javlja u naro$ito akutnoj formi u zatvorima u kojima se smje"taju 

pritvorenici u istra!nom postupku (tj. osobe koje $ekaju su&enje); me&utim, CPT je na"ao da 

se u nekim zemljama ovaj problem pro"irio na cjelinu zatvorskog sustava. 

13. Kao "to je CPT istakao u svom 2. Op%em izvje"%u, pretrpani zatvori predstavljaju 

problem koji se neposredno ti$e nadle!nosti Odbora (vidi CPT/Inf (92) 3, odjeljak 46). 

Pretrpan zatvor zna$i smje"taj u sku$enim i nehigijenskim uvjetima; neprekidan 

nedostatak privatnosti ($ak i kad se obavljaju takve osnovne radnje kao "to je uporaba 

nu!nika); smanjenje aktivnosti izvan %elije, zato "to to daleko nadilazi mogu%nosti u smislu 

raspolo!ivog osoblja i objekata; preoptere%enost zdravstvenih slu!bi; pove%anu napetost koja 

dovodi do ve%eg stupnja nasilja izme&u zatvorenika i izme&u zatvorenika i osoblja. Ovim se 

lista ni izdaleka ne iscrpljuje. 

CPT je bio prisiljen vi"e nego jednom zaklju$iti da su "tetni u$inci pretrpanosti 

rezultirali neljudskim i poni!avaju%im uvjetima zatvaranja. 

14. Kako bi razrije"ile problem pretrpanosti, neke zemlje su se odlu$ile pove%ati broj 

zatvorskih mjesta. Sa svoje strane, CPT nije ubije&en da osiguravanje dodatnog smje"taja 

samo po sebi nudi trajnije rje"enje. Naime, $itav niz europskih dr!ava je pokrenuo razradjene 

programe izgradnje zatvora, da bi na kraju te zemlje zaklju$ile da se njihova zatvorska 

populacija pove%ala usporedo sa pove%anim kapacitetima zatvora. Nasuprot tome, postojanje 

politika kojima bi se ograni$io ili modulirao broj osoba koje se "alju u zatvore predstavljalo je 

u izvjesnim dr!avama va!an doprinos u odr!avanju zatvorske populacije na nivou na kojem se 

njome mo!e upravljati. 

15. Problem pretrpanosti zatvora je dovoljno ozbiljan da bi zahtijevao suradnju na 

europskom nivou, s ciljem da se osmisle strategije za rje"avanje ovog problema. Shodno 

tome, CPT je sa velikim zadovoljstvom saznao da je rad na ovom problemu nedavno zapo$et 

u okviru Europskog Odbora za probleme kriminaliteta (CDPC). CPT se nada da %e uspje"nom 

okon$anju ovog posla biti dat prioritet. 1 

1 

30. rujna 1999.g., Odbor ministara Vije%a Europe usvojio je Preporuku br. R (99) 22 u vezi 

pretrpanosti i inflacije zatvorske populacije.

22 


Odnosi izme"u osoblja i zatvorenika 

26. Temelj humanog zatvorskog sustava uvijek %e biti primjereno odabrano i obu$eno 

zatvorsko osoblje koje zna kako zauzeti odgovaraju%i stav u odnosima sa zatvorenicima, i 

svoj posao smatra vi"e pozivom nego pukim poslom. Uspostavljanje pozitivnih odnosa sa 

zatvorenicima treba promatrati kao klju$nu odliku tog poziva. 

Na!alost, CPT $esto utvr&uje da su odnosi izme&u osoblja i zatvorenika formalni i 

distancirani, pri $emu osoblje zauzima krut stav prema zatvorenicima i smatra verbalnu 

komunikaciju s njima marginalnim vidom svog posla. Sljede%e prakse koje je CPT $esto 

uo$io simptomati$ne su za takav pristup: prisiljavanje zatvorenika da stoje licem okrenuti 

prema zidu dok $ekaju da im se osoblje obrati ili dok pro&u posjetitelji; tra!enje od 

zatvorenika da sagnu glavu i dr!e ruke sklopljene iza le&a dok se kre%u po zatvoru; zatvorsko 

osoblje koje nosi svoje palice na vidljiv i $ak provokativan na$in. Takve su prakse nepotrebne 

sa sigurnosnog stajali"ta i nimalo ne pridonose ja$anju pozitivnih odnosa izme&u osoblja i 

zatvorenika. 

Stvarni profesionalizam zatvorskog osoblja zahtijeva da bude sposobno ophoditi se 

sa zatvorenicima na pristojan i human na$in, istodobno vode%i ra$una o pitanjima sigurnosti i 

reda. U tom pogledu, uprava zatvora treba poticati osoblje da ima primjeren osje%aj 

povjerenja i o$ekivanja da su se zatvorenici voljni propisno pona"ati. Razvoj konstruktivnih i 

pozitivnih odnosa izme&u zatvorskog osoblja i zatvorenika ne%e samo smanjiti rizik od 

zlostavljanja, nego i pove%ati nadzor i sigurnost. Zauzvrat, u$init %e posao zatvorskog osoblja 

osjetno ugodnijim. 

Uspostavljanje pozitivnih odnosa izme&u osoblja i zatvorenika uvelike %e ovisiti i o 

postojanju odgovaraju%eg broja osoblja koje je u svakom trenutku nazo$no u prostorijama za 

pritvor i prostorijama koje zatvorenici koriste za aktivnosti. Izaslanstva CPT-a $esto utvr&uju 

da to nije slu$aj. Op%i nedostatak osoblja i/ili specifi$ni sustavi rasporeda du!nosti osoblja 

koji smanjuju mogu%nosti izravnog kontakta sa zatvorenicima, zasigurno %e ote!avati razvoj 

pozitivnih odnosa; op%enito gledano, stvorit %e nesigurno okru!enje i za osoblje i za 

zatvorenike. 

Potrebno je napomenuti da u slu$aju manjka osoblja mo!e postojati potreba za 

znatnim brojem prekovremenih sati kako bi se odr!ala temeljna razina sigurnosti i odr!avanja 

reda u zatvoru. Takvo stanje mo!e lako dovesti do visoke razine stresa kod osoblja i njegovog 

preranog gubljenja volje za rad, a takva situacija mo!e pogor"ati napetost svojstvenu svakoj 

zatvorskoj sredini.

23 

Nasilje me"u zatvorenicima 

27. Du!nost brinuti za njih koju osoblje ima prema osobama u svojoj nadle!nosti 

obuhva%a i odgovornost da ih se za"titi od drugih zatvorenika koji im !ele nauditi. Zapravo, 

nasilni incidenti me&u zatvorenicima redovita su pojava u svim zatvorskim sustavima; oni 

obuhva%aju "irok raspon pojava, od suptilnih oblika maltretiranja do otvorenog zastra"ivanja i 

ozbiljnih tjelesnih napada. 

Rje"avanje fenomena nasilja me&u zatvorenicima tra!i da zatvorsko osoblje bude u 

polo!aju, uklju$uju%i i njihovu dovoljnu zastupljenost, da na odgovaraju%i na$in ostvaruje 

svoje ovlasti i nadzorne zadatke. Zatvorsko osoblje mora biti spremno uo$iti znakove 

problema te biti i odlu$no i primjereno obu$eno za interveniranje u slu$aju potrebe. 

Postojanje pozitivnih odnosa izme&u osoblja i zatvorenika, koje se temelji na idejama 

sigurnog zatvora i brige, odlu$uju%i je $imbenik u ovom kontekstu; to %e uvelike ovisiti o 

tome ima li osoblje odgovaraju%e interpersonalne komunikacijske vje"tine. Nadalje, uprava 

mora biti potpuno spremna podr!ati osoblje u ostvarivanju njegove nadle!nosti. Mogu biti 

potrebne i posebne sigurnosne mjere prilago&ene odre&enim zna$ajkama nastalog stanja 

(uklju$uju%i u$inkovite postupke pretresa); no, takve mjere mogu biti samo dopuna gore 

navedenim temeljnim zahtjevima. Osim toga, zatvorski sustav se treba pozabaviti pitanjem 

primjerenog razvrstavanja i raspore&ivanja zatvorenika. 

Zatvorenici osumnji$eni ili osu&eni za seksualna djela izlo!eni su posebno visokom 

riziku napada od strane drugih zatvorenika. Sprije$avanje takvih djela uvijek %e predstavljati 

te!ak izazov. Rje"enje koje se $esto primjenjuje jest odvajanje tih zatvorenika od ostale 

zatvorske populacije. Ovi zatvorenici, me&utim, mogu platiti visoku cijenu za svoju – 

razmjernu – sigurnost, u obliku osjetno ograni$enijih programa aktivnosti od onih koji su 

raspolo!ivi u uobi$ajenom zatvorskom re!imu. Drugi je pristup razmje"tanje zatvorenika 

osumnji$enih ili osu&enih za seksualne prijestupe po cijelom zatvoru. Da bi takav pristup 

uspio, potrebno je zajam$iti neophodno okru!enje za odgovaraju%u integraciju takvih 

zatvorenika u blokove obi$nih %elija; konkretno, zatvorsko osoblje mora biti iskreno 

opredijeljeno odlu$no reagirati na bilo kakve znakove neprijateljstva ili proganjanja. Tre%i 

pristup se mo!e sastojati od premje"tanja zatvorenika u drugi zatvor, uz mjere $iji je cilj ne 

otkriti prirodu njihovog prijestupa. Svaki od ovih pristupa ima prednosti i nedostatke, i CPT 

ne nastoji dati prednost odre&enom pristupu nau"trb drugog. Odluka o izboru pristupa 

uglavnom %e ovisiti o odre&enim okolnostima svakog slu$aja.

24 

Pretrpanost zatvora 

28. Pojava pretrpanosti zatvora i dalje mu$i zatvorske ustanove u Europi te ozbiljno 

naru"ava napore da se pobolj"aju zatvorski uvjeti. Negativni u$inci pretrpanosti zatvora ve% su 

iznijeti u prethodnim Op%im izvje"%ima. 1 Budu%i da se opseg djelovanja CPT-a pro"irio na 

cijeli europski kontinent, Odbor je nai"ao na visoke stope li"avanja slobode i uslijed toga na 

veliku pretrpanost zatvora. (injenica da dr!ava zatvara tako mnogo svojih gra&ana ne mo!e 

se uvjerljivo objasniti visokom stopom kriminaliteta; za to je sigurno djelomi$no odgovoran 

op%i stav pripadnika tijela za provedbu zakona i pravosu&a. 

U takvim uvjetima, pove%anje financijskih sredstava za zatvorski sustav ne%e 

ponuditi rje"enje. Umjesto toga, potrebno je preispitati postoje%i zakon i praksu koji se odnose 

na pritvor tijekom su&enja do izricanja presude kao i na raspon mogu%nosti izricanja kazne 

bez li"enja slobode. Upravo se ovakav pristup zagovara u Preporuci br. R (99) 22 Odbora 

ministara o pretrpanosti zatvora i porastu zatvorske populacije. CPT se iskreno nada da %e 

dr!ave $lanice primjenjivati na$ela izlo!ena u tom va!nom tekstu; primjena ove Preporuke 

zaslu!uje pozoran monitoring Vije%a Europe. 

Spavaonice velikog kapaciteta 

29. U nizu zemalja koje je posjetio CPT, osobito u srednjoj i isto$noj Europi, 

zatvorenici su $esto smje"teni u spavaonicama velikog kapaciteta koje sadr!e sve ili ve%inu 

onoga "to zatvorenici svakodnevno koriste, kao "to su prostorije za spavanje i dnevne 

aktivnosti te sanitarni $vorovi. CPT ima primjedbe na samo na$elo takvog smje"taja u 

zatvorima zatvorenog tipa, posebno kada se ustanovi, "to je $est slu$aj, da zatvorenici u 

takvim spavaonicama borave u iznimno pretrpanim i nezdravim uvjetima. Nema dvojbe, razni 

$imbenici – uklju$uju%i i one kulturne naravi – utje$u na to da neke zemlje osiguravaju 

smje"taj za vi"e osoba umjesto pojedina$nih %elija. Me&utim, malo se toga mo!e re%i u korist 

– a mnogo toga protiv – organizacije u kojoj desetine zatvorenika !ive i spavaju u zajedni$koj 

spavaonici. 

1 

2. Op%e izvje"%e - CPT/Inf (92) 3, stavak 4. I 7. Op%e izvje"%e – CPT/Inf (97) 10, stavci 12.-15.

25 

Spavaonice velikog kapaciteta neizbje!no podrazumijevaju nepostojanje privatnosti 

u svakodnevnom !ivotu zatvorenika. 'tovi"e, visok je rizik od zastra"ivanja i nasilja. Ovakav 

na$in smje"taja mo!e potaknuti razvoj prijestupni$kih potkultura i olak"ati odr!avanje 

povezanosti zlo$ina$kih organizacija. Mo!e i iznimno ote!ati, $ak i onemogu%iti, propisan 

nadzor osoblja; to$nije, u slu$aju nereda u zatvoru, te"ko je izbje%i vanjske intervencije koje 

obuhva%aju primjenu znatne sile. S takvim na$inom smje"taja, odgovaraju%e raspore&ivanje 

pojedina$nih zatvorenika, na temelju procjene rizika i procjene od slu$aja do slu$aja, tako&er 

postaje gotovo nemogu%e. Svi ti problemi postaju jo" te!i kada je broj zatvorenih osoba 

znatno iznad uobi$ajenog kapaciteta zatvora; nadalje, u takvoj situaciji preoptere%enost 

zajedni$kih sredstava, kao "to su umivaonici ili zahodi, te nedostatno provjetravanje za tako 

mnogo osoba $esto %e dovesti do nastanka neprihvatljivih uvjeta. 

Ipak, CPT mora naglasiti da zamjena spavaonica velikog kapaciteta manjim 

prostorijama mora biti pra%ena mjerama koje osiguravaju da se zatvorenici odgovaraju%i dio 

dana bave raznolikim korisnim aktivnostima izvan prostorije u kojoj borave. 

Pristup prirodnom svjetlu i svje$em zraku 

30. CPT $esto nalazi predmete, kao "to su metalni kapci, !aluzine ili plo$e pri$vr"%ene 

uz prozore %elije koje zatvorenicima sprije$avaju pristup prirodnom svjetlu i prije$e ulazak 

svje!eg zraka u prostoriju. Oni su posebno uobi$ajeni u objektima u kojima se nalaze 

zatvorenici koji $ekaju su&enje. CPT u potpunosti prihva%a da su u slu$aju odre&enih 

zatvorenika potrebne odre&ene sigurnosne mjere kako bi se sprije$io rizik od tajnih dogovora 

i/ili kriminalnih aktivnosti. Me&utim, nametanje mjera ove vrste treba biti iznimka, a ne 

pravilo. To zna$i da mjerodavne vlasti moraju preispitati slu$aj svakog zatvorenika kako bi 

utvrdile jesu li posebne sigurnosne mjere zaista opravdane u njegovom/njezinom slu$aju. 

Nadalje, $ak i kada su takve mjere potrebne, one nikada ne smiju zna$iti sprije$avanje 

zatvorenikovog pristupa prirodnom svjetlu i svje!em zraku. To su temeljni !ivotni uvjeti na 

koje svaki zatvorenik ima pravo; "tovi"e, nepostojanje tih elemenata stvara uvjete koji 

pogoduju "irenju bolesti, posebno tuberkuloze. 

CPT uvi&a da osiguranje pristojnih !ivotnih uvjeta u zatvorskim objektima mo!e 

biti vrlo skupo, te da njihovo pobolj"anje u mnogim zemljama prije$i nedostatak sredstava. 

Ipak, uklanjanje predmeta koji blokiraju zatvorske prozore (i stavljanje alternativnih 

sigurnosnih predmeta odgovaraju%eg izgleda u onim iznimnim slu$ajevima gdje je to 

potrebno) ne bi trebalo zna$iti velika ulaganja, dok bi istodobno bilo vrlo korisno za sve 

strane.

26 

Prenosive bolesti 

31. 'irenje prenosivih bolesti, posebno tuberkuloze, hepatitisa i HIV-a/AIDS-a, postalo 

je glavno pitanje javno-zdravstvene za"tite u nizu europskih zemalja. Iako poga&aju 

cjelokupno stanovni"tvo, ove su se bolesti pojavile kao dramati$an problem u nekim 

zatvorskim sustavima. S tim u vezi, CPT je u vi"e navrata morao izraziti ozbiljnu zabrinutost 

zbog neodgovaraju%ih mjera koje se poduzimaju radi rje"avanja tog problema. Nadalje, 

utvr&eno je da su materijalni uvjeti u kojima se dr!e zatvorenici $esto takvi da samo pogoduju 

"irenju tih bolesti. 

CPT je svjestan da se u razdobljima gospodarskih pote"ko%a – kakve su danas 

prisutne u mnogim zemljama koje posje%uje CPT – neke stvari moraju !rtvovati, uklju$uju%i i 

zatvorske sustave. Me&utim, bez obzira na pote"ko%e u odre&enom trenutku, $in li"avanja 

osobe slobode uvijek podrazumijeva obvezu brige za nju koja zahtijeva u$inkovite metode 

prevencije, kontrole i lije$enja. Po"tivanje te obveze od strane javnih vlasti tim je va!nije 

ukoliko je rije$ o brizi za te osobe zbog lije$enja bolesti opasnih po !ivot. 

Primjena suvremenih metoda kontrole, redovito snabdijevanje lijekovima i drugim 

materijalom, dostupnost osoblja koje osigurava da zatvorenici uzimaju propisane lijekove u 

pravilnim dozama i u pravilnim razmacima, te omogu%avanje posebne ishrane u slu$aju 

potrebe, predstavljaju neophodne elemente u$inkovite strategije za suzbijanje gore navedenih 

bolesti i pru!anje odgovaraju%e njege tim zatvorenicima. Sli$no tome, materijalni uvjeti 

smje"taja zatvorenika s prenosivim bolestima moraju pogodovati pobolj"anju njihova 

zdravlja; osim prirodnog svjetla i dobre prozra$enosti, mora postojati i zadovoljavaju%a 

higijena, kao i nepretrpanost kapaciteta. 

Nadalje, navedeni zatvorenici ne trebaju biti odvojeni od ostale zatvorske 

populacije, osim ako to nije strogo potrebno iz medicinskih ili drugih razloga. S tim u vezi, 

CPT !eli osobito naglasiti da ne postoji medicinsko opravdanje za odvajanje zatvorenika 

samo zbog toga "to su HIV-pozitivni. 

Kako bi se raspr"ile zablude o ovim pitanjima, neophodno je da dr!avne vlasti 

osiguraju program potpune edukacije o prenosivim bolestima i za zatvorenike i za zatvorsko 

osoblje. Program treba obuhvatiti na$ine prijenosa i sredstva za"tite, kao i primjenu 

odgovaraju%ih preventivnih mjera. Konkretno, potrebno je objasniti rizike od zaraze HIV-om 

ili hepatitisom B/C seksualnim kontaktima i intravenoznim uzimanjem droge, te objasniti 

ulogu tjelesnih teku%ina kao prijenosnika virusa HIV-a i hepatitisa. 

Potrebno je naglasiti i da je neophodno osigurati odgovaraju%e informacije i savjete 

prije i – u slu$aju pozitivnog rezultata – nakon svake kontrole. Nadalje, neophodno je da 

informacije o pacijentu budu za"ti%ene lije$ni$kom povjerljivo"%u. U na$elu, bilo kakve 

intervencije u ovom podru$ju trebaju se temeljiti na pristanku osoba o kojima je rije$.

27 

Osim toga, kako bi nadzor gore navedenih bolesti bio djelotvoran, sva ministarstva i 

agencije koji su aktivni u ovom podru$ju u odre&enoj zemlji moraju osigurati najbolju 

mogu%u koordinaciju svojih aktivnosti. U tom pogledu, CPT !eli naglasiti da se nakon 

pu"tanja iz zatvora mora zajam$iti nastavak lije$enja. 1 

Odjeli visoke sigurnosti 

32. U svakoj zemlji postoji odre&eni broj zatvorenika za koje se smatra da predstavljaju 

posebno visok sigurnosni rizik te stoga zahtijevaju posebne zatvorske uvjete. Dojam o 

visokom sigurnosnom riziku takvih zatvorenika mo!e proistjecati iz naravi kaznenog djela 

koje su po$inili, na$ina na koji reagiraju na ograni$enja !ivota u zatvoru, ili njihovog 

psiholo"kog/psihijatrijskog profila. Ova skupina zatvorenika predstavlja (ili bi barem trebala 

predstavljati, ako klasifikacijski sustav zadovoljavaju%e funkcionira) vrlo mali dio ukupne 

zatvorske populacije. Ta je skupina, me&utim, posebno va!na za CPT, jer potreba za 

poduzimanjem iznimnih mjera prema takvim zatvorenicima donosi ve%i rizik ne$ovje$nog 

postupanja. 

Zatvorenici koji predstavljaju posebno visok sigurnosni rizik trebaju, u okviru 

svojih prostorija, imati razmjerno lagan re!im kao kompenzaciju za stroge uvjete 

zato$eni"tva. Konkretno, treba im omogu%iti susretanje s drugim zatvorenicima u odjelu i dati 

im veliku mogu%nost izbora aktivnosti. Potrebno je poduzeti posebne napore kako bi se 

razvila dobra interna atmosfera u odjelima visoke sigurnosti. Cilj treba biti izgradnja 

pozitivnih odnosa izme&u osoblja i zatvorenika. To je u interesu ne samo $ovje$nog 

postupanja prema osobama koje borave u odjelu, nego i odr!avanja u$inkovitog nadzora i 

sigurnosti, kao i sigurnosti osoblja. 

Postojanje zadovoljavaju%eg programa aktivnosti jednako je va!no – ako ne i 

va!nije – u odjelu visoke sigurnosti nego u obi$nom. Takav program mo!e uvelike pridonijeti 

neutraliziranju "tetnih posljedica !ivota u izoliranom odjelu na osobnost zatvorenika. 

Ponu&ene aktivnosti trebaju biti "to raznolikije (obrazovanje, sport, aktivnosti prema 

njihovom zvanju, itd.). Posebno kada su u pitanju radne aktivnosti, jasno je da sigurnosno 

razlozi mogu isklju$iti brojne vrste rada koji postoje u obi$nim zatvorskim odjelima. Ipak, to 

ne zna$i da se zatvorenicima treba nuditi samo monoton posao. 

Podrazumijeva se da zatvorenici ne budu podvrgnuti posebnom sigurnosnom 

re!imu dulje nego "to to iziskuje rizik koji predstavljaju. To zahtijeva redovito preispitivanje 

odluka o raspore&ivanju zatvorenika. Takvo preispitivanje uvijek se treba temeljiti na stalnoj 

procjeni pojedina$nog zatvorenika od strane osoblja koje je posebno obu$eno za takvu 

procjenu. Osim toga, zatvorenici trebaju u "to ve%oj mjeri biti u potpunosti obavije"teni o 

razlozima svog raspore&ivanja i, ako je potrebno, obnavljanja mjere; to %e im, me&u ostalim, 

omogu%iti da djelotvorno koriste pravna sredstva za osporavanje takve mjere. 

1 

Vidjeti tako&er "Zdravstvene usluge u zatvorima", pod "prenosive bolesti".

28 

Osobe osu"ene na do$ivotnu kaznu zatvora i druge dugotrajne kazne 

33. U mnogim europskim zemljama raste broj zatvorenika osu&enih na do!ivotnu kaznu 

zatvora i druge dugotrajne kazne. Tijekom nekih posjeta CPT je ustanovio da stanje takvih 

zatvorenika nije ni izdaleka zadovoljavaju%e u smislu materijalnih uvjeta, aktivnosti i 

mogu%nosti za ljudski kontakt. Nadalje, mnogi takvi zatvorenici podvrgnuti su posebnim 

ograni$enjima koja mogu pogor"ati "tetne u$inke dugotrajnog zatvora; primjeri takvih 

ograni$enja su trajno razdvajanje od ostale zatvorske populacije, stavljanje lisica uvijek kada 

se zatvorenik izvodi iz %elije, zabrana komuniciranja s drugim zatvorenicima, i ograni$eno 

pravo posjeta. CPT ne uvi&a opravdanje za op%u primjenu ograni$enja na sve zatvorenike s 

odre&enom vrstom kazne, a da se pritom ne razmotri individualni rizik koji takvi zatvorenici 

predstavljaju (ili ne predstavljaju). 

Dugotrajni zatvor mo!e imati niz desocijaliziraju%ih u$inaka na zatvorenike. Osim 

"to postaju institucionalizirani, zatvorenici osu&eni na dugotrajnu kaznu zatvora mogu 

do!ivjeti niz psiholo"kih problema (uklju$uju%i gubitak samopouzdanja i socijalnih vje"tina), 

te imati tendenciju sve ve%eg udaljavanja od dru"tva, u koje %e se gotovo svi jednog dana 

vratiti. Prema mi"ljenju CPT-a, re!imi za zatvorenike koji izdr!avaju dugotrajnu kaznu 

zatvora trebaju nastojati kompenzirati te u$inke na pozitivan i proaktivan na$in. 

Ovi zatvorenici trebaju imati pristup cijelom nizu raznovrsnih korisnih aktivnosti 

(rad, po mogu%nosti prema njihovom zvanju; obrazovanje; sport; rekreacija/dru!enje). Osim 

toga, potrebno im je osigurati odre&enu mjeru slobode izbora na$ina na koji %e provoditi 

vrijeme, $ime se njeguje osje%aj autonomije i osobne odgovornosti. Potrebno je poduzeti 

dodatne korake kako bi se osmislio njihov boravak u zatvoru; konkretno, individualizirani 

planovi za zatvorenike i odgovaraju%a psihosocijalna potpora va!ni su elementi koji poma!u 

tim zatvorenicima da se pomire sa slu!enjem kazne i pripreme za pu"tanje na slobodu kada za 

to do&e vrijeme. Tako&er, negativni u$inci institucionalizacije na zatvorenike koji izdr!avaju 

dugotrajnu kaznu zatvora bit %e manje izra!eni i oni %e biti bolje pripremljeni za pu"tanje na 

slobodu, ako im se omogu%i djelotvorno odr!avanje kontakta s vanjskim svijetom.

29 

III. Obuka osoblja za provedbu zakona 

(policije i zatvorskog osoblja) 


59. Kona$no, CPT !eli naglasiti da pridaje veliku va!nost obuci osoblja za provedbu 

zakona 1 ("to tako&e treba uklju$iti i obu$avanje o pitanjima ljudskih prava – vidi tako&e 

$lanak 10 Konvencije Ujedinjenih naroda protiv mu$enja i drugog okrutnog, neljudskog ili 

poni!avaju%eg postupanja ili ka!njavanja). Moglo bi se opravdano re%i da nema bolje 

garancije protiv zlostavljanja neke osobe koja je li"ena slobode nego "to je to pravilno 

obu$eno policijsko ili zatvorsko osoblje. Obu$eni slu!benici bili bi sposobni da uspje"no 

obna"aju svoje du!nosti bez da pri tome pribjegavaju zlostavljanju, pri tome vode%i ra$una o 

osnovnim garancijama za pritvorenike i zatvorenike. 

60. S tim u vezi, CPT vjeruje da bi sposobnost za me&uljudsku komunikaciju trebala 

biti glavni $imbenik prilikom odabira i zapo"ljavanja osoblja za provedbu zakona, te da se 

tokom obuke treba staviti znatan naglasak na razvoj umije%â me&uljudske komunikacije, 

zasnovanih na po"tvanju ljudskog dostojanstva. Posjedovanje takvih umije%â omogu%ava 

policijskom ili zatvorskom slu!beniku da smiri situaciju koja bi se mogla okrenuti u nasilnu, 

odnosno op%enitije gledano, dovodi do smanjenja napetosti i podizanja kvalitete !ivota u 

policijskim i zatvorskim ustanovama, na korist svih zainteresiranih. 2 

1 

Izraz «osoblje za provedbu zakona» u ovom izvje"%u uklju$uje i policiju i zatvorske 

slu!benike. 

2 

CPT tako&e hrabri dr!avne vlasti u nastojanju da ugrade koncepte ljudskih prava u prakti$nu 

profesionalnu obuku, u svrhu kontroliranja visokorizi$nih situacija, kao "to su uhi%enje i ispitivanje 

osumnji$enih za kaznena djela; ovo se pokazuje djelotvornijim od zasebice organiziranih te$ajeva o 

ljudskim pravima.

30 

IV. Zdravstvene usluge u zatvorima 


30. Zdravstvene usluge za osobe li"ene slobode su predmet od direktnog zna$aja za 

nadle!nost CPT-a. 1 Nezadovoljavaju%i stupanj zdravstvene njege mo!e brzo dovesti do 

situacija koje spadaju u okvir termina «neljudskog ili poni!avaju%eg postupanja». Nadalje, 

slu!ba zdravstvene njege u datoj ustanovi mo!e potencijalno igrati va!nu ulogu u borbi protiv 

zlostavljanja, kako unutar te ustanove, tako i na drugim mjestima (naro$ito unutar policijskih 

ustanova). 'tovi"e, ta slu!ba je u takvom polo!aju da mo!e imati pozitivan utjecaj na 

sveukupnu kvalitetu !ivota unutar ustanove u kojoj djeluje. 

31. U odjeljcima koji slijede opisuju se neka od glavnih pitanja kojima se bave 

delegacije CPT tokom ispitivanja rada zdravstvenih slu!bi unutar zatvora. Me&utim, na 

samom po$etku CPT !eli jasno naglasiti va!nost koju pridaje op%em principu - a koji je ve% 

prihva%en u ve%ini, ako ne i u svim zemljama koje je Odbor do danas posjetio – a to je da 

zatvorenici imaju pravo na isti stupanj zdravstvene njege kao i osobe koje !ive na slobodi 

unutar iste zajednice. Ovaj princip je inherentan osnovnim pravima pojedinca. 

32. Pojedini parametri koje je razmatrao CPT tokom posjeta zatvorskim zdravstvenim 

slu!bama mogli bi se podvesti pod slijede%e naslove: 

a. Pristup lije$niku 

b. Jednakost njege 

c. Pacijentov pristanak i povjerljivost 

d. Preventivna zdravstvena za"tita 

e. Humanitarna pomo% 

f. Profesionalna neovisnost 

g. Profesionalna stru$nost. 

1 

Treba tako&er vidjeti i Preporuku Br. R (98) 7 u pogledu eti$kih i organizacionih aspekata 

zdravstvene njege u zatvoru, usvojenu 8. travnja 1998.g. od strane Odbora ministara Vije%a Europe.

31 

a. Pristup lije!niku 

33. Prilikom njihovog ulaska u zatvor, sve zatvorenike mora "to prije kontaktirati 

pripadnik zdravstvene slu!be date ustanove. U svojim izvje"%ima, CPT je preporu$ivao da 

svaki novodo"li zatvorenik bude na odgovaraju%i na$in ispitan i ukoliko je nu!no fizi$ki 

pregledan od strane lije$nika $im prije mogu%e. Treba dodati da se u nekim zemljama 

provjera zdravstvenog stanja po dolasku vr"i od strane kvalificirane medicinske sestre, koja o 

tome izvje"tava lije$nika. Ovaj drugi pristup mo!e se smatrati u$inkovitijim u pogledu 

kori"tenja raspolo!ivih ljudskih sredstava. 1 

Tako&e je po!eljno da zatvorenicima po dolasku bude data bro"ura ili knji!ica koja 

sadr!i informacije o postojanju i djelovanju slu!bi zdravstvene njege i koja slu!i kao 

podsjetnik za osnovne mjere higijene. 

34. Tijekom boravka u zatvoru, zatvorenici bi morali imati pristup lije$niku u bilo 

kojem trenutku, bez obzira na re!im li"avanja slobode (za pojedinosti u vezi pristupa lije$niku 

zatvorenicima u samici, vidjeti odjeljak 56 Drugog Op%eg izvje"%a CPT-a: CPT/Inf (92) 3). 

Zdravstvena slu!ba mora biti tako organizirana da omogu%i da se zahtjevima za posjete 

lije$niku udovolji bez nepotrebnog odlaganja. 

Zatvorenicima se mora omogu%iti da se koriste uslugama slu!be za zdravstvenu 

njegu na povjerljiv na$in, na primjer, pomo%u poruka koje se "alju u zape$a%enoj omotnici. 

Nadalje, zatvorski slu!benici ne bi smjeli pregledati zahtjeve za posjete lije$niku (i da 

odlu$uju o njihovoj opravdanosti). 

35. Zatvorska slu!ba za zdravstvenu njegu bi u najmanju ruku trebala biti u mogu%nosti 

da obezbjedi redovne ambulantne konzultacije i njegu u hitnim slu$ajevima (naravno, kao 

dodatak $esto mogu postojati i jedinice bolni$kog tipa, opremljene krevetima). Svaki 

zatvorenik bi tako&er trebao imati na raspolaganju i usluge kvalificiranog stomatologa. 

Nadalje, zatvorski lije$nici bi trebali biti u mogu%nosti da se poslu!e uslugama lije$nika 

specijalista. 

U pogledu potrebe za hitnom njegom, trebao bi uvijek postojati de!urni lije$nik. 

Nadalje, osoba koja je stru$na pru!iti prvu pomo% trebala bi uvijek biti prisutna u prostorijama 

zatvora, i to bi trebalo po mogu%nosti biti netko sa priznatom stru$nom spremom bolni$ara. 

Ambulantna njega trebala bi biti pod odgovaraju%im nadzorom zdravstvenog 

osoblja; u mnogim slu$ajevima, prilikom obezbje&ivanja nastavka zdravstvene njege nije 

dovoljno osloniti se na inicijativu samog zatvorenika. 

1 

Ovaj zahtjev je kasnije izmjenjen na slijede%i na$in: svaki novodo"li zatvorenik mora biti na 

odgovaraju%i na$in ispitan i tjelesno pregledan od strane lije$nika $im prije mogu%e nakon prijama; 

osim u izuzetnim okolnostima, ovo ispitivanje/ pregled treba izvr"iti na dan prijama, naro$ito ukoliko se 

radi o ustanovi istra!nog zatvora. Takva provjera zdravstvenog stanja po prijamu mo!e tako&e biti 

izvr"ena od strane kvalificirane medicinske sestre koja o tome izvje"tava lije$nika.

32 

36. Na raspolaganju bi trebala biti i neposredna podr"ka potpuno opremljene bolni$ke 

slu!be, bilo civilne ili zatvorske bolnice. 

Ukoliko se pribjegne uslugama civilne bolnice, postavlja se pitanje problema 

sigurnosti. U ovom pogledu, CPT !eli naglasiti da zatvorenici koji se "alju u bolnicu na njegu 

ne bi smjeli biti fizi$ki vezivani za bolni$ke krevete ili druge komade namje"taja u svrhu 

$uvanja. Mogu se i moraju na%i drugi na$ini udovoljavanja potrebama sigurnosti; stvaranje 

odjeljenja koja su pod stra!om $uvara u takvim bolnicama predstavlja jedno od mogu%ih 

rje"enja. 

37. Kada zatvorenici moraju biti hospitalizirani ili pregledani od strane specijaliste u 

bolnici, oni moraju biti transportirani bez odlaganja i na na$in na koji to zahtijeva njihovo 

zdravstveno stanje. 

b. Jednakost njege 

i) op#a medicina 

38. Zatvorska slu!ba za zdravstvenu njegu morala bi biti u stanju osigurati medicinski 

tretman i zdravstvenu njegu, kao i odgovaraju%i re!im ishrane, te fizioterapijske, 

rehabilitacijske ili bilo koje druge potrebne specijalne pogodnosti, pod uvjetima koji su 

usporedivi sa onima koji se pru!aju pacijentima u zajednici izvan zatvora. Opskrbljivanje 

zdravstvenog, bolni$arskog i tehni$kog osoblja, te prostorija, instalacija i opreme mora biti 

uskla&eno na odgovaraju%i na$in. 

Mora postojati odgovaraju%i nadzor nad ljekarnom i izdavanjem lijekova. Nadalje, 

priprema lijekova mora biti uvijek povjerena stru$nom osoblju (farmaceutu/medicinskoj 

sestri, itd.). 

39. Svaki pacijent mora imati vlastiti zdravstveni karton, koji sadr!i dijagnosti$ke 

informacije, kao i zapis o toku bolesti pacijenta, te o svim posebnim pretragama kojima je bio 

podvrgnut. U slu$aju premje"tanja te osobe, medicinski dosije treba biti upu%en ljekarima u 

ustanovi koja prima tu osobu. 

Nadalje, timovi za zdravstvenu njegu moraju voditi dnevnu evidenciju u kojoj se 

navode posebni incidenti u vezi pacijenata. Takva evidencija je korisna time "to pru!a ukupan 

pregled situacije u vezi zdravstvene njege u datom zatvoru, istovremeno isti$u%i specifi$ne 

probleme koji se eventualno mogu pojaviti. 

40. Rad slu!be zdravstvene njege koji se odvija bez problema podrazumijeva da se 

ljekari i osoblje za njegu bolesnika redovno sastaju i formiraju radni tim pod vodstvom 

glavnog lije$nika koji je nadle!an za datu slu!bu.

33 

ii) psihijatrijska njega 

41. U pore&enju sa op%om populacijom, me&u zatvorenicima je $esta pojava 

psihijatrijskih simptoma. Shodno tome, lije$nik kvalificiran u oblasti psihijatrije mora biti 

pridodat slu!bi zdravstvene njege svakog zatvora, a neke od medicinskih sestara koje su tu 

zaposlene moraju biti obu$ene za rad na ovom podru$ju. 

Zdravstveno osoblje, kao i oblik zatvora, moraju biti takve naravi da omogu%uju 

izvo&enje redovnih programa farmakolo"ke, psihoterapijske i okupacione terapije. 

42. CPT !eli potcrtati ulogu uprave zatvora u ranom otkrivanju zatvorenika koji boluju 

od psihijatrijskih smetnji (npr. depresije, reaktivnih stanja, itd.), u svrhu omogu%ivanja 

uspostave odgovaraju%ih prilagodbi u njihovom okru!enju. Ova aktivnost mo!e biti 

podstaknuta pru!anjem odgovaraju%e zdravstvene obuke izvjesnim pripadnicima zatvorskog 

osoblja. 

43. Zatvorenik koji je du"evno obolio trebao bi biti $uvan i njegovan u bolni$kom 

objektu koji je na odgovaraju%i na$in opremljen i koji posjeduje odgovaraju%e obu$eno 

osoblje. Taj objekt mo!e biti civilna du"evna bolnica ili posebno opremljeni psihijatrijski 

objekt unutar zatvorskog sistema. 

S jedne strane, $esto se tvrdi da je sa eti$kog gledi"ta dobro da mentalno oboljeli 

zatvorenici budu hospitalizirani izvan zatvora, u institucijama koje vode slu!be javnog 

zdravlja. S druge strane, postoji argument da psihijatrijski objekti unutar zatvorskog sustava 

omogu%avaju vr"enje njege pod optimalnim uvjetima sigurnosti, i da se aktivnosti 

zdravstvenih i socijalnih slu!bi intenziviraju unutar tog sustava. 

Bez obzira na izabrani pristup, smje"tajni kapacitet psihijatrijskog objekta u pitanju 

mora biti adekvatan; previ"e $esto se dugo $eka prije nego "to se izvr"i neophodni premje"taj. 

Premje"taj date osobe u psihijatrijski objekat mora se tretirati kao pitanje od najvi"eg 

prioriteta. 

44. Mentalno bolesni i nasilni pacijent mora se tretirati uz pa!ljiv nadzor i podr"ku 

osoblja za zdravstvenu njegu, u kombinaciji, ukoliko se to smatra prikladnim, sa umiruju%im 

sredstvima. Pribjegavanje instrumentima ograni$enja tjelesne slobode je vrlo rijetko 

opravdano i mora biti bilo izri$ito nare&eno od strane lije$nika ili se o tome mora smjesta 

obavijestiti lije$nik s ciljem da se od njega pribavi odobrenje. Instrumenti za ograni$enje 

tjelesne slobode moraju se ukloniti $im prije to bude mogu%e. Oni se nikad ne smiju 

primijenjivati, niti se njihova primjena smije produljiti, u svrhu ka!njavanja. 

U slu$aju da se pribjegne instrumentima fizi$kog ograni$avanja slobode, to treba 

unijeti u pacijentov karton i o tome se mora voditi odgovaraju%a evidencija, u koju se unosi 

vrijeme kada se zapo$elo i zavr"ilo sa takvom mjerom, kao i okolnosti datog slu$aja, te 

razlozi za pribjegavanje takvim sredstvima.

34 

c. Pacijentov pristanak i povjerljivost 

45. Sloboda pristanka i po"tivanja povjerljivosti predstavljaju osnovna prava pojedinca. 

Oni su tako&e od su"tinske va!nosti za atmosferu povjerenja koja je neophodan sastavni dio 

odnosa izme&u lije$nika i pacijenta, naro$ito u zatvorima, gdje zatvorenici ne mogu slobodno 

birati svoje lije$nike. 

i) pacijentov pristanak 

46. Pacijentima treba dati sve bitne informacije (ukoliko je potrebno u obliku 

medicinskog izvje"%a) koji se ti$u njihovog stanja, toka njihovog lije$enja i lijekova koji su 

im propisani. Po mogu%nosti, pacijenti bi morali imati pravo upoznavanja sa sadr!ajem svog 

zatvorskog zdravstvenog kartona, osim ukoliko ovo nije preporu$ljivo sa terapijskog gledi"ta. 

Oni bi morali imati mogu%nost za zahtjevanje da se ove informacije prenesu 

njihovim obiteljima i odvjetnicima ili nekom lije$niku izvan zatvorskog kruga. 

47. Svaki pacijent koji je sposoban prosu&ivati je slobodan da odbije lije$enje ili bilo 

koju drugu zdravstvenu intervenciju. Svako odstupanje od ovog osnovnog principa mora biti 

zakonski zasnovano i mora se odnositi na jasno i strogo definiran izvanredne okolnosti koje se 

primjenjuju na pu$anstvo uop%e. 

Klasi$no te"ka situacija se javlja u onim slu$ajevima kada je odluka pacijenta u 

neskladu sa op%om obvezom lije$nika da pru!i zdravstvenu njegu. Ovo se mo!e desiti u onim 

slu$ajevima kada je pacijent pod utjecajem li$nih uvjerenja (npr. odbija primiti transfuziju 

krvi) ili kada nastoji koristiti svoje tijelo, ili osaka%enje, kako bi podupro svoje zahtjeve, 

prosvjedovao protiv nekog organa vlasti, ili demonstrirao svoju podr"ku nekoj ideji. 

U slu$aju "trajka gla&u, dr!avne vlasti ili stru$ne organizacije u nekim zemljama 

zahtijevaju da lije$nik intervenira kako bi sprije$io smrt $im postoji ozbiljno o"te%enje svijesti 

pacijenta. U drugim zemljama, postoji pravilo da se klini$ka odluka prepusti nadle!nom 

lije$niku, nakon "to je ovaj izvr"io konzultacije i odmjerio sve relevantne $injenice. 

48. 'to se ti$e pitanja medicinskog istra!ivanja sa zatvorenicima, jasno je da tu treba 

primijeniti veoma oprezan pristup, uzimaju%i u obzir da postoji rizik da je pristanak 

zatvorenika na u$estvovanje u istra!ivanju dat pod utjecajem kaznene situacije u kojoj se 

nalazi. Moraju postojati garancije kojima se osigurava da svaki zatvorenik u pitanju daje 

slobodan pristanak zasnovan na dovoljno obavje"tenja. 

Pravila koja se ovdje primjenjuju moraju biti pravila koja postoje u datom dru"tvu, 

uz intervenciju odbora za etiku. CPT !eli dodati da podupire istra!ivanja koja se ti$u 

zatvorske patologije ili epidemiologije ili nekih drugih aspekata koji su specifi$ni za uvjete 

pod kojima se zatvorenici nalaze. 

49. U$estvovanje zatvorenika u nastavnim programima za u$enike i studente tako&er 

zahtjeva pristanak zatvorenika.

35 

ii) povjerljivost 

50. Lije$ni$ku tajnu treba po"tivati u zatvorima na isti na$in kao i u cijelom dru"tvu. 

Lije$nik bi trebao biti nadle!an za vo&enje dosijea pacijenata. 

51. Sve zdravstvene pretrage zatvorenika (bilo po dolasku ili kasnije) moraju se 

provoditi tako da ih ne mogu $uti ni vidjeti zatvorski slu!benici, osim ukoliko dati lije$nik 

druk$ije ne zatra!i. Nadalje, pregled zatvorenika se mora vr"iti pojedina$no, a ne skupno. 

d. Preventivna zdravstvena za%tita 

52. Zadatak zatvorskih zdravstvenih slu!bi ne bi se smio ograni$iti samo na lije$enje 

bolesnih pacijenata. Njima tako&er treba biti povjerena odgovornost za socijalnu i preventivnu 

medicinu. 

i) higijena 

53. Na zatvorskim zdravstvenim slu!bama – koje na odgovaraju%i na$in rade u sprezi sa 

drugim nadle!nim tijelima – le!i odgovornost nadzora nad ishranom (koli$inom, kvalitetom, 

pripremom i raspodjelom hrane), kao i higijenskim uvjetima ($isto%om odje%e i posteljine, 

dostupno"%u teku%e vode; sanitarnim instalacijama), grijanjem, osvjetljenjem i 

prozra$ivanjem %elija, kao i na$inima organizacije rada i vje!bi na otvorenom. 

Ne$isto%a, pretrpanost, produljena izolacija i neaktivnost mogu prouzrokovati da se 

pojedinim zatvorenicima mora pru!iti medicinska pomo% ili da se u krajnjem slu$aju 

poduzme akcija prema odgovornim vlastima. 

ii) prenosive bolesti 1 

54. Zatvorska zdravstvena slu!ba mora osigurati da se informacije o prenosivim 

bolestima (posebno o hepatitisu, AIDS-u, tuberkolozi, ko!nim infekcijama) dostavljaju 

redovito kako zatvorenicima tako i zatvorskom osoblju. Tamo gdje je to potrebno, treba 

provesti medicinsku kontrolu nad onima sa kojima je odre&eni zatvorenik u redovitom 

kontaktu (suzatvorenicima, zatvorskim osobljem, $estim posjetiocima). 

55. 'to se posebice ti$e AIDS-a, treba omogu%iti odgovaraju%e zdravstveno 

savjetovanje kako prije tako i, ukoliko je potrebno, nakon op%eg zdravstvenog pregleda. 

Zatvorskom osoblju treba pru!ati stalnu obuku o preventivnim mjerama koje treba poduzeti i 

stavovima koje treba zauzeti u pogledu na HIV-pozitivne osobe, te dati odgovaraju%a uputstva 

u pogledu nediskriminacije i povjerljivosti. 

56. CPT !eli naglasiti da nema nikakvog medicinskog opravdanja za odvajanje HIVpozitivnog 

zatvorenika koji se dobro osje%a. 1 

1 

Vidjeti tako&er "Zatvor", pod "prenosive bolesti".

36 

iii) prevencija samoubojstava 

57. Prevencija samoubojstava predstavlja jo" jedno pitanje koje spada u djelokrug 

zatvorske zdravstvene slu!be, koja treba osigurati da svi unutar cijele ustanove budu u 

dovoljnoj mjeri svjesni ovog problema i da su uspostavljeni odgovaraju%i postupci. 

58. Zdravstvena provjera po dolasku, kao i cijeli proces prijama, imaju va!nu ulogu u ovom 

kontekstu; ukoliko se pravilno obna"aju, tim putem se mogu identificirati bar neki od onih koji su 

pod rizikom samoubojstva, te donekle smanjiti strah koji osje%aju svi novodo"li zatvorenici. 

Nadalje, zatvorsko osoblje, bez obzira na pojedina$ne poslove koje obavljaju, mora 

biti svjesno znakova rizika samoubojstva ("to zna$i za prepoznavanje simptoma). U vezi 

ovoga treba primijetiti da su periodi neposredno prije i nakon su&enja, a u nekim slu$ajevima 

i period prije osloba&anja, periodi kada postoji pove%ani rizik samoubojstva. 

59. Osoba identificirana kao osoba pod rizikom samoubojstva trebala bi, onoliko dugo 

koliko je to potrebno, biti pod posebnim programom promatranja. Nadalje, takvim osobama 

ne bi smjela biti lako dostupna sredstva kojima bi se mogle ubiti ("ipke na prozorima %elije, 

komadi razbijenog stakla, opasa$i ili kravate, itd.). 

Trebalo bi tako&er poduzeti korake da se osigura odgovaraju%i protok informacija – 

kako unutar date ustanove tako i, ako je potrebno, izme&u ustanova (posebno izme&u njihovih 

odgovaraju%ih zdravstvenih slu!bi) – o osobama koje su identificirane kao osobe pod 

mogu%im rizikom samoubojstva. 

iv) sprije!avanje nasilja 

60. Zatvorske zdravstvene slu!be mogu doprinijeti sprije$avanju nasilja nad osobama 

li"enih slobode putem sistematskog evidentiranja ozljeda i ukoliko je potrebno, 

obezbje&ivanja op$ih informacija relevantnim organima. Informacije se tako&e mogu 

proslije&ivati u vezi specifi$nih slu$ajeva, mada bi po pravilu takove radnje trebalo 

poduzimati samo uz pristanak zatvorenika u pitanju. 

61. Svi znakovi nasilja koji se primjete prilikom zdravstvene provjere zatvorenika kod 

prijama u ustanovu moraju biti u potpunosti zapisani, skupa sa svim relevantnim izjavama od 

strane samog zatvorenika, te zaklju$cima lije$nika. Nadalje, ove informacije trebaju biti 

dostupne samom zatvoreniku. 

Isti pristup treba primijenjivati kod svakog zdravstvenog pregleda zatvorenika 

nakon nasilnog dogadjaja unutar zatvora (vidjeti tako&e odjeljak 53 CPT-ovog 2. Op%eg 

izvje"%a: CPT/Inf (92) 3) ili po ponovnom prijamu u zatvor nakon privremenog vra%anja u 

policijski pritvor u svrhu istrage. 

62. Zdravstvena slu!ba mo!e sastavljati periodi$ne statistike uo$enih ozljeda, koje bi 

dostavljala zatvorskoj upravi, Ministarstvu pravosudja itd. 

1 

Naknadno izmjenjeno kao "to slijedi: nema nikakvog medicinskog opravdanja za odvajanje 

zatvorenika isklju$ivo na temelju toga "to je HIV – pozitivan.

37 

v) dru"tvene i porodi!ne veze 

63. Zdravstvena slu!ba tako&er mo!e pomo%i smanjenju kidanja dru"tvenih i 

porodi$nih veza, koja obi$no prate li"avanje slobode. Ta slu!ba bi - skupa sa relevantnim 

socijalnim slu!bama – trebala tako&e podr!ati mjere koje pobolj"avaju kontakte zatvorenikâ 

sa vanjskim svijetom, kao "to su prikladno opremljene prostorije za posjete, posjete obitelji ili 

supruge/supru!nika ili partnerke/partnera u odgovaraju%im uvjetima, te privremeni dopust u 

obiteljskom, radnom, obrazovnom ili socio-kulturnom okru!enju. 

Ovisno od okolnosti, zatvorski lije$nik mo!e pokrenuti akciju kako bi dobio 

odobrenje za isplatu ili nastavak isplate primanja od strane socijalnog osiguranja za 

zatvorenike i njihove obitelji. 

e. Humanitarna pomo# 

64. Odre&ene specifi$ne kategorije posebno ugro!enih zatvorenika se moraju 

identificirati. Zatvorske zdravstvene slu!be trebale bi posvetiti naro$itu pa!nju njihovim 

potrebama. 

i) majka i dijete 

65. Uvrije!en je princip da djeca ne bi trebala biti ro&ena u zatvoru; prema CPT-ovim 

iskustvima, ovaj se princip po"tiva. 

66. Majci i djetetu bi trebalo dozvoliti zajedni$ki boravak barem tijekom izvjesnog 

vremenskog perioda. Ukoliko su majka i dijete zajedno u zatvoru, moraju biti smje"teni pod 

uvjetima koji su jednaki onima u jaslicama i koji im omogu%uju potporu od strane osoblja 

specijaliziranog za postnatalnu za"titu i njegu. 

O dugoro$nim rje"enjima, naro$ito o prebacivanju djeteta u zajednicu, koje 

podrazumijeva njegovo odvajanje od majke, trebalo bi odlu$ivati od slu$aja do slu$aja, u 

svjetlu pedijatrijsko-psihijatrijskih i medicinsko-socijalnih mi"ljenja. 

ii) mlade$ 

67. Adolescencija je period karakteriziran odre&enom preobrazbom li$nosti, koji 

zahtjeva poseban napor kako bi se smanjili rizici dugoro$ne socijalne neprilago&enosti. 

Dok borave u istra!nom zatvoru, adolescentima treba dozvoliti boravak na 

odre&enom mjestu, u okru!enju sa li$nim predmetima, u grupama koje na njih djeluju 

blagotvorno u socijalnom smislu. Re!im koji se na njih primijenjuje mora se zasnivati na 

intenzivnim aktivnostima, koje uklju$uju socio-edukativne sastanke, sport, naobrazbu, 

profesionalnu obuku, izlaske uz pratnju, te mogu%nost upra!njavanja odgovaraju%ih aktivnosti 

po slobodnom izboru.

38 

iii) zatvorenici sa poreme#ajima li!nosti 

68. Me&u pacijentima zatvorske zdravstvene slu!be postoji uvijek izvjestan procenat 

neuravnote!enih pojedinaca na rubu dru"tvenog poretka, sa povje"%u obiteljskih trauma, 

dugotrajne ovisnosti o drogama, sukoba sa vlastima ili drugih dru"tvenih neprilika. Oni mogu 

biti nasilni, sa rizikom samoubojstva ili karakterizirani neprihvatljivim seksualnim 

pona"anjem, i ve%im su dijelom vremena nesposobni za samokontrolu ili za brigu o sebi. 

69. Potrebe ovih zatvorenika nisu zapravo zdravstvene naravi, ali zatvorski lije$nik 

mo!e promicati pripremu socio-terapijskih programa za njih, u zatvorskim jedinicama koje su 

organizirane poput onih u "iroj dru"tvenoj zajednici i koje su pod bri!ljivom paskom. 

Takve jedinice mogu smanjiti osje%aj poni!enja, samoprezira i mr!nje kod ovih 

zatvorenika, dati im osje%aj odgovornosti i pripremiti ih za dru"tvenu reintegraciju. Druga 

neposredna prednost programa ove vrste je ta da oni podrazumijevaju i aktivno u$e"%e i 

preuzimanje obveza od strane zatvorskog osoblja. 

iv) zatvorenici za koje je produ$eno li"avanje slobode nesvrsishodno 

70. Tipi$ni primjeri ove vrste zatvorenika su osobe sa fatalnom zdravstvenom 

prognozom na kratak rok, osobe koje boluju od te"kih bolesti koje se ne mogu u$inkovito 

lije$iti u zatvorskim uvjetima, osobe sa te"kim invaliditetom i osobe u poodmaklom dobu. 

Produljeno li"avanje slobode takvih osoba u zatvorskom okru!enju mo!e stvoriti 

nepodno"ljivu situaciju. U ovakvim slu$ajevima, na zatvorskom je lije$niku da uputi izvje"%e 

nadle!nim vlastima u cilju tra!enja odgovaraju%ih alternativnih rje"enja. 

f. Profesionalna neovisnost 

71. Osoblje koje pru!a zdravstvenu za"titu u bilo kojem zatvoru je osoblje pod 

mogu%im rizikom. Njihova obveza za brigu o svojim pacijentima (bolesnim zatvorenicima) 

mo!e $esto do%i u sukob sa obzirima zatvorske uprave i sigurnosti. Ovo ih mo!e dovesti u 

situaciju te"kih eti$kih dvojbi i izbora. Kako bi se garantirala njihova neovisnost u pogledu 

pitanja zdravstvene njege, CPT smatra va!nim da takvo osoblje u najve%oj mogu%oj mjeri 

djeluje u skladu sa prevladavaju%im na$inima pru!anja zdravstvene za"tite u zajednici na 

slobodi. 

72. Bez obzira na formalno stajali"te zatvorskog lije$nika pri obavljanju svoje 

aktivnosti, njegove medicinske odluke moraju biti vo&ene isklju$ivo medicinskim kriterijima. 

Kvaliteta i u$inkovitost zdravstvenog rada trebali bi biti procjenjivani od strane 

kvalificiranih zdravstvenih vlasti. Sli$no tome medicinske vlasti bi trebale upravljati 

sredstvima koja im stoje na raspolo!enju, a ne tijela koja su nadle!na za sigurnost ili 

administrativne poslove.

39 

73. Zatvorski lije$nik djeluje kao li$ni pacijentov lije$nik. Shodno tome, u interesu 

garantiranja o$uvanja odnosa lije$nik/pacijent, od njega se ne smije tra!iti izdavanje potvrde o 

stanju pacijenta da podnese kaznu. On isto tako ne smije obavljati tjelesne pretrese ili 

preglede koje zatra!i neki organ vlasti, osim u hitnim slu$ajevima kada se ne mo!e pozvati ni 

jednog drugog lije$nika. 

74. Treba tako&e primijetiti da je profesionalna sloboda zatvorskog lije$nika ograni$ena 

samom zatvorskom situacijom: on ne mo!e slobodno birati svoje pacijente, budu%i da 

zatvorenici nemaju nikakve druge zdravstvene alternative na raspolaganju. Njegova 

profesionalna obveza postoji i dalje, $ak i u onim slu$ajevima kada pacijent kr"i zdravstvena 

pravila ili kada pribjegava prijetnjama ili nasilju. 

g. Profesionalna stru!nost 

75. Zatvorski lije$nici i medicinske sestre moraju posjedovati stru$no znanje koje im 

omogu%uje bavljenje posebnim oblicima zatvorske patologije, kao i prilagodjenje svojih 

metoda lije$enja uvjetima zatvora. 

Treba posebno razvijati profesionalne stavove usmjerene ka sprije$avanju nasilja, 

odnosno, ukoliko je potrebno, obuzdavanju nasilja. 

76. Kako bi se osigurala nazo$nost dovoljnog broja osoblja, medicinskim sestrama 

$esto poma!u zdravstveni pomo%nici, od kojih se neki odabiraju me&u zatvorskim 

slu!benicima. Kvalificirano osoblje treba drugima prenositi neophodna iskustva i periodi$no 

pratiti i uskla&ivati znanje sa najnovijim saznanjima. 

U pojedinim slu$ajevima se i samim zatvorenicima dozvoljava da rade kao 

zdravstveni pomo%nici. Nema sumnje da je prednost takvog pristupa u tome "to odre&enom 

broju zatvorenika to omogu%uje bavljenje korisnim poslom. Bez obzira na to, ovome treba 

pribje%i samo u krajnjoj nu!di. Nadalje, zatvorenici nikada ne smiju biti uklju$eni u 

raspodjelu lijekova. 

77. Kona$no, CPT smatra da specifi$ne odlike pru!anja zdravstvene njege u 

zatvorskom okru!enju opravdavaju uvo&enje priznate stru$ne specijalizacije, kako za ljekare 

tako i za medicinske sestre, na osnovu postdiplomske obuke i redovitog obu$avanja u slu!bi.

40 

V. Strani dr"avljani li$eni slobode prema zakonima 

o strancima 


A. Prethodne napomene 

24. Delegacije CPT se prilikom posjeta $esto susre%u sa stranim dr!avljanima li"enim 

slobode prema zakonima o strancima (u daljem tekstu «imigranti-pritvorenici»); osobama 

kojima je zabranjen ulazak u datu zemlju, osobama koje su ilegalno u"le u zemlju i koje su 

nakon toga bile otkrivene od strane vlasti; osobama $ije je ovla"tenje boravka u zemlji isteklo; 

osobama koje tra!e azil, a za koje vlasti smatraju da ih je potrebno li"iti slobode; itd. 

U odjeljcima koji slijede, opisuju se neka od glavnih pitanja kojima se bavi CPT u 

odnosu na te osobe. CPT se nada da %e ovako unaprijed dati jasne naznake dr!avnim vlastima 

o svojim gledi"tima glede tretmana imigranata-pritvorenika, odnosno op%enitije gledano, 

podsta%i raspravu u vezi ove kategorije osoba li"enih slobode. Odbor pozdravlja sve 

primjedbe na ovaj odjeljak svog Op%eg izvje"%a.

41 

B. Objekti koji slu$e li%avanju slobode 

25. Tijekom posjeta, delegacije CPT su se sretale sa imigrantima-pritvorenicima u 

razli$itim pritvorskim okru!enjima, od objekata za zadr!avanje na grani$nim prijelazima do 

policijskih stanica, zatvora i specijaliziranih prihvatili"ta. 'to se specifi$no ti$e tranzitnih i 

«me&unarodnih» zona u zra$nim lukama, jasno definiranje pravnog polo!aja osoba kojima je 

zabranjen ulazak u zemlju i koje su smje"tene u takvim zonama bilo je predmetom izvjesnih 

nesuglasica. CPT-u su data obja"njenja da takve osobe nisu «li"ene slobode» budu%i da su 

slobodne napustiti tu zonu u bilo kom trenutku me&unarodnim letom po svom izboru. 

Sa svoje strane, CPT je uvijek smatrao da boravak u tranzitnoj ili «me&unarodnoj» 

zoni mo!e, obzirom na okolnosti, predstavljati li"avanje slobode u smislu $lanka 5 (1)(f) 

Europske konvencije o ljudskim pravima, te da shodno tome takve zone spadaju u nadle!nost 

Odbora. Mo!e se smatrati da presuda donijeta 25. lipnja 1996.g. od strane Europskog suda za 

ljudska prava u slu$aju Amuur protiv Francuske opravdava ovakvo stajali"te. U ovom slu$aju, 

gdje se radilo o $etiri tra!ioca azila, zadr!ana u tranzitnoj zoni zra$ne luke Paris-Orly tijekom 

20 dana, sud je naveo da «sama $injenica da je osobama koje tra!e azil mogu%e dobrovoljno 

napustiti zemlju u kojoj tra!e za"titu ne isklju$uje ograni$avanje («atteinte») slobode ...» i 

zaklju$io je da je «dr!anje osoba koje su tra!ile azil u tranzitnoj zoni ... u praksi jednako, s 

obzirom na pretrpljeno ograni$avanje slobode, li"avanju slobode». 

26. Objekti za zadr$avanje na mjestu ulaska u zemlju su $esto bili neodgovaraju%i, 

pogotovo za dulji boravak. Delegacije CPT-a su se u vi"e navrata susretale sa osobama koje 

su danima bile zadr!ane u privremenim uvjetima u $ekaonicama zra$nih luka. Samo po sebi 

se podrazumijeva da bi takvim osobama trebalo obezbijediti odgovaraju%e mogu%nosti za 

spavanje, pristup vlastitom prtljagu i prikladno opremljenim nu!nicima i kupaonama, te 

dozvoliti da svakodnevno borave na otvorenom. Nadalje, treba im obezbjediti hranu, te 

garantirati medicinsku njegu, ukoliko je potrebna. 

27. U nekim zemljama, delegacije CPT su nalazile imigrante-pritvorenike koji su bili 

dr!ani u policijskim stanicama tijekom duljih vremenskih perioda (tjednima, a u izvjesnim 

slu$ajevima i mjesecima), u materijalnim uvjetima obi$nog policijskog pritvora, bez ikakve 

aktivnosti, povremeno prisiljene dijeliti %elije sa osumnji$enima za kaznena djela. Takva 

situacija je neodr!iva. 

CPT priznaje da, po samoj prirodi stvari, imigranti-pritvorenici mo!da moraju 

provesti izvjesno vrijeme u obi$nim policijskim pritvorima. Me&utim, uvjeti u policijskim 

stanicama su $esto, ako ne i uvijek, neodgovaraju%i za li"avanje slobode u duljem trajanju. 

Shodno tome, treba na minimum smanjiti vremenski period tijekom kojeg imigrantipritvorenici 

prebivaju u takvim ustanovama.

42 

28. Povremeno su delegacije CPT nalazile imigrante-pritvorenike u zatvorima. (ak i 

ukoliko su stvarni uslovi li"avanja slobode takvih osoba u datim ustanovama odgovaraju%i – 

"to nije uvijek bio slu$aj - CPT smatra da je takav pristup u osnovi pogre"an. Zatvor po 

definiciji nije odgovaraju%e mjesto za dr!anje osoba koje nisu niti osu&ene niti osumnji$ene 

za kaznena djela. 

Mo!e se priznati da bi u odgovaraju%im iznimnim slu$ajevima moglo biti prikladno 

da se imigrant-pritvorenik dr!i u zatvoru, zbog toga "to je poznato da bi se mogao nasilno 

pona"ati. Nadalje, imigrant-pritvorenik kojem je potrebno lije$enje u zdravstvenoj ustanovi 

mo!e biti privremeno smje"ten u zatvorski zdravstveni objekt, u slu$aju da nema ni jednog 

drugog sigurnog bolni$kog objekta na raspolaganju. Me&utim, takvi pritvorenici morali bi se 

dr!ati odvojeno od zatvorenika, bilo onih koji su u istra!nom pritvoru ili bilo onih koji 

osu&eni na zatvorsku kaznu. 

29. Prema mi"ljenju CPT-a, u onim slu$ajevima gdje se smatra nu!nim da se osobe li"e 

slobode na dulji period shodno zakonima o strancima, te osobe moraju biti smje"tene u 

centrima specifi!no namijenjenim za tu svrhu, koji pru!aju materijalne uvjete i re!im koji 

odgovara njihovoj pravnoj situaciji, i koji imaju odgovaraju%e kvalificirano osoblje. Odbor sa 

zadovoljstvom primje%uje da dr!ave potpisnice Konvencije u sve ve%oj mjeri primjenjuju 

takav pristup. 

O$igledno je da takvi centri moraju pru!iti odgovaraju%e opremljen smje"taj, $ist i u 

dobrom stanju, i koji nudi dovoljno !ivotnog prostora za dati broj osoba. Nadalje, prilikom 

projektiranja i planiranja prostora treba te!iti da se u najve%oj mogu%oj mjeri izbjegne utisak 

zatvoreni$kog okru!enja. Glede aktivnosti, one moraju uklju$ivati boravak na otvorenom, 

pristup prostoriji za dnevni boravak, te radiju / televiziji / tisku, kao i drugim odgovaraju%im 

sredstvima za rekreaciju (dru"tvenim igrama, stolnom tenisu). 'to je dulji period li"enja 

slobode, to razvijenije trebaju biti aktivnosti koje im stoje na raspolaganju. 

Osoblje centara za imigrante-pritvorenike ima posebno te!ak zadatak. Prije svega, 

neizbje!no se javljaju pote"ko%e u komunikaciji, prouzrokovane jezi$nim barijerama. Drugo, 

mnoge osobe li"ene slobode %e te"ko prihvatiti $injenicu da su zatvorene, a nisu osumnji$ene 

za bilo kakvo kazneno djelo. Tre%e, postoji rizik napetosti izme&u pritvorenika razli$itih 

nacija ili etni$kih grupa. Shodno tome, CPT smatra da je od najve%e va!nosti da nadzorno 

osoblje u takvim centrima bude pa!ljivo odabrano i da ima odgovaraju%u obuku. Osim "to bi 

trebalo posjedovati razvijene kvalitete na polju me&uljudske komunikacije, to osoblje bi 

moralo biti upoznato sa razli$itim kulturama iz kojih dolazi pritvorenici i bar neki me&u 

osobljem bi morali poznavati odgovaraju%e strane jezike. Nadalje, osoblje bi trebalo biti 

podu$eno kako prepoznati mogu%e simptome stresnih reakcija koji se javljaju kod pritvorenih 

osoba (bilo da se radi o post-traumatskom stresu ili reakcijama uvjetovanim socio-kulturnim 

promjenama), te da poduzima odgovaraju%e akcije.

43 

C. Garancije tokom li%avanja slobode 

30. Imigranti-pritvorenici bi trebali imati pravo, na isti na$in kao i druge kategorije 

osoba li"enih slobode, i to od samog po$etka li"enja slobode, informirati osobu po svom 

izboru o situaciji u kojoj se nalaze, te imati pristupa odvjetniku i lije$niku. Nadalje, one 

moraju biti izri$no obavije"tene, bez odlaganja, i na jeziku koji razumiju, o svojim pravima i o 

postupku koji se primijenjuje u njihovom slu$aju. 

CPT je uo$io da neke zemlje udovoljavaju ovim zahtjevima, a druge opet ne. 

Tokom posjeta, delegacije su u mnogim slu$ajevima susretale imigrante-pritvorenike koji 

o$igledno nisu bili u potpunosti informirani na jeziku koji razumiju o svome pravnom 

polo!aju. Kako bi se nadi"le takove pote"ko%e, imigrantima-pritvorenicima bi na sistematski 

na$in trebalo davati dokument kojim se obja"njava postupak koji se na njih primijenjuje i koji 

izla!e njihova prava. Ovaj dokument bi morao biti dostupan na jezicima koje naj$e"%e govore 

doti$ne osobe, a po potrebi bi trebalo koristiti usluge prevodioca. 

31. Pravo pristupa odvjetniku moralo bi va!iti tijekom cijelog perioda li"avanja 

slobode, te uklju$ivati kako pravo na povjerljiv razgovor sa njim, tako i pravo da odvjetnik 

bude nazo$an tijekom razgovora sa zainteresiranim vlastima. 

Svi objekti za pritvaranje imigranata-pritvorenika bi morali osiguravati pristup 

zdravstvenoj njezi. Osobitu pa!nju treba obratiti tjelesnom i psiholo"kom stanju osoba koje 

tra!e azil, od kojih su neke mo!da bile mu$ene ili na drugi na$in zlostavljane u zemljama iz 

kojih su do"le. Pravo pristupa lije$niku trebalo bi uklju$ivati i pravo, ukoliko pritvorenik tako 

!eli, biti pregledan od strane lije$nika po vlastitom izboru; me&utim, od pritvorenika se mo!e 

zatra!iti da pokrije tro"kove tog drugog pregleda. 

Op%enitije govore%i, imigranti-pritvorenici bi morali imati pravo da odr!avaju 

kontakt sa vanjskim svijetom tijekom pritvora, posebice da imaju pristupa telefonu, te da 

primaju posjete rodbine i predstavnika relevantnih organizacija. 

D. Rizik od zlostavljanja nakon protjerivanja iz zemlje 

32. Zabrana mu$enja i neljudskog ili poni!avaju%eg postupanja ili ka!njavanja 

obuhva%a i obvezu da se osoba ne "alje u zemlju gdje postoji pouzdanog osnova da se vjeruje 

da %e ta osoba biti izlo!ena stvarnom riziku da bude podvrgnuta mu$enju ili zlostavljanju. 

Razumljivo, za CPT je klju$no pitanje da li dr!ave potpisnice Konvencije ispunjavaju ovu 

obvezu. Koja je to$no uloga koju bi Odbor trebao imati u odnosu na to pitanje? 

33. Sve poruke upu%ene CPT-u u Strasbourg od strane osoba koje tvrde da %e biti 

poslate u zemlju gdje %e biti pod rizikom da budu povrgnute mu$enju ili zlostavljanju odmah 

se proslje&uju Europskoj komisiji za ljudska prava 1 . Ova komisija je u boljem polo!aju nego 

CPT da ispita takve navode i da, ukoliko je potrebno, poduzme preventivnu akciju. 

1 

Od 1. studenog 1998. godine: "Europski sud za ljudska prava"

44 

Ukoliko neki imigrant-pritvorenik (ili bilo koja druga osoba li"ena slobode), 

intervjuiran tokom posjete, tvrdi da %e biti poslan u zemlju gdje %e se na%i pod rizikom da 

bude povrgnut mu$enju ili zlostavljanju, delegacija CPT-a provjerava da li je ova tvrdnja 

proslije&ena odgovaraju%im dr!avnim vlastima i da li je uzeta u razmatranje. Ovisno od 

okolnosti, delegacija mo!e zahtijevati da bude informirana o polo!aju tog pritvorenika i/ili 

informirati pritvorenika o mogu%nosti da ovaj problem uputi Europskoj komisiji za ljudska 

prava (i da, u ovom drugom slu$aju, provjeri da li je ta osoba u mogu%nosti da se obrati toj 

Komisiji). 

34. Me&utim, s obzirom na svoju su"tinski preventivnu ulogu, CPT je skloniji 

usredoto$iti svoju pa!nju na pitanje da li proces dono"enja odluke u cjelini nudi odgovaraju%e 

garancije protiv toga da osobe budu poslane u zemlju gdje %e se na%i pod rizikom da budu 

podvrgnute mu$enju ili zlostavljanju. S tim u vezi, CPT %e nastojati istra!iti da li primjenjiva 

procedura nudi osobama u pitanju stvarne mogu%nosti da izlo!e svoj slu$aj, i da li su 

slu!benici kojima su povjereni takvi slu$ajevi odgovaraju%e obu$eni, te da li imaju pristupa 

objektivnim i neovisnim informacijama o stanju ljudskih prava u drugim zemljama. Nadalje, s 

obzirom na zna$aj odluke u pitanju, Odbor smatra da se na odluku koja zna$i odstranjivanje 

neke osobe sa teritorija neke dr!ave mora mo%i ulo!iti !alba nekom drugom tijelu neovisnog 

karaktera prije nego "to odluka bude primijenjena. 

E. Sredstva prisile u kontekstu postupaka protjerivanja 

35. Kona$no, CPT mora ista%i da je primio uznemiruju%a izvje"%a iz vi"e zemalja glede 

sredstava prisile koja se koriste tijekom protjerivanja imigranata-pritvorenika. Ova izvje"%a su 

posebice sadr!avala navode o tome da su te osobe bile tu$ene, vezivane i da su im bila 

zapu"avana usta, te da su im davana umiruju%a sredstva protiv njihove volje. 

36. CPT priznaje da je $esto te!ak zadatak primijeniti nalog o protjerivanju nekog 

stranog dr!avljanina koji je odlu$an u tome da ostane na teritoriju date dr!ave. Slu!benici za 

provedbu zakona moraju ponekada pribje%i sili kako bi udaljili tu osobu sa dr!avnog teritorija. 

Me&utim, sila koja se pri tome koristi ne smije biti ve%a nego "to je to nu!no u razumnim 

okvirima. Bilo bi potpuno nedopustivo da osobe pod nalogom protjerivanja budu podvrgnute 

fizi$kom napadu kao «na$inu ubje&ivanja» da se ukrcaju u neko prijevozno sredstvo, odnosno 

kao na$inu ka!njavanja zbog toga "to to nisu uradile. Nadalje, Odbor mora ista%i da 

zapu"ivanje usta nekoj osobi predstavlja vrlo opasnu mjeru. 

CPT tako&er !eli naglasiti da bilo kakvo davanje lijekova osobama pod nalogom 

protjerivanja mora biti izvr"eno samo na osnovu medicinske odluke i u skladu sa lije$ni$kom 

etikom.

45 

VI. Prisilni smje$taj u psihijatrijskim ustanovama 

Izvod iz 8.Op!eg izvje"!a [CPT/Inf (98) 12] 

A. Prethodne napomene 

25. CPT je pozvan ispitati tretman svih kategorija osoba li"enih slobode od strane 

dr!avnih vlasti, uklju$uju%i i onih osoba koje imaju problema sa du"evnim zdravljem. Shodno 

tome, Odbor $esto posje%uje psihijatrijske ustanove razli$itih vrsta. 

Posje%ene ustanove uklju$uju du"evne bolnice u kojima su, osim pacijenata koji su 

tu dragovoljno, smje"tene i osobe koje su prisilno hospitalizirane u skladu sa postupcima 

gra&anskog prava, kako bi tu bile podvrgnute psihijatrijskom lije$enju. CPT tako&e posje%uje 

objekte (specijalne bolnice, posebna odjeljenja u civilnim bolnicama, itd.) za osobe $iji je 

prijam u psihijatrijsku ustanovu nalo!en u okviru kaznenih postupaka. CPT tako&e posve%uje 

veliku pa!nju psihijatrijskim objektima za zatvorenike kod kojih se du"evna bolest razvila 

tijekom boravka u zatvoru, bilo da su smje"teni unutar zatvora ili u civilnim psihijatrijskim 

ustanovama. 

26. Prilikom ispitivanja problema zdravstvenih slu!bi u 3. Op%em izvje"%u (vidjeti 

CPT/Inf (93) 12, odjeljci 30 do 77), CPT je ustanovio niz op%ih kriterija kojima se rukovodio 

u svom radu (pristup lije$niku; jednakost njege; pacijentov pristanak i povjerljivost; 

preventivna zdravstvena za"tita; profesionalna neovisnost i profesionalna stru$nost). Ovi 

kriteriji se tako&e primjenjuju i na prisilni smje"taj u psihijatrijske ustanove. 

U odjeljcima koji slijede, opisuju se neka od specifi$nih pitanja kojima se bavio 

CPT glede osoba koje su prisilno smje"tene u psihijatrijske ustanove 1 . Odbor se nada da %e na 

ovaj na$in unaprijed dati jasne naznake dr!avnim vlastima o svojim stajali"tima glede 

tretmana takvih osoba; Odbor pozdravlja sve primjedbe u svezi ovog odjeljka svog Op%eg 

izvje"%a. 

1 

Glede psihijatrijske njege zatvorenika, treba tako&er vidjeti odjeljke 41-44 3. Op%eg izvje"%a Odbora.

46 

B. Sprije!avanje zlostavljanja 

27. Imaju%i u vidu nadle!nost CPT-a, njegov prvi prioritet prilikom posjete 

psihijatrijskoj ustanovi je da ustvrdi da li postoje naznake namjernog zlostavljanja pacijenata. 

Takve se naznake se rijetko nalaze. Op%enitije gledano, CPT !eli zabilje!iti po!rtvovne 

napore pri njezi pacijenata, uo$ene kod velikog dijela osoblja u ve%ini psihijatrijskih ustanova 

koje su posjetile njegove delegacije. Ovakva situacija je u datoj prilici tim vi"e za pohvalu s 

obzirom na mali broj osoblja i oskudna sredstva koja im stoje na raspolaganju. 

Usprkos gorenavedenom, vlastita zapa!anja CPT-a sa lica mjesta, kao i izvje"%a 

primljena iz drugih izvora, ukazuju da u psihijatrijskim ustanovama s vremena na vrijeme 

ipak dolazi do namjernog zlostavljanja pacijenata. U daljem tekstu %e se razmotriti niz pitanja 

koja su usko vezana sa pitanjem sprije$avanja maltretiranja (npr. sredstva ograni$enja slobode 

kretanja; !albeni postupci; kontakt sa vanjskim svijetom; vanjski nadzor). Me&utim, na ovom 

mjestu treba dati izvjesne napomene glede izbora i nadzora osoblja. 

28. Rad sa mentalno oboljelima i mentalno hendikepiranima uvijek predstavlja ozbiljnu 

zada%u za sve kategorije anga!iranog osoblja. S tim u vezi, treba napomenuti da 

zdravstvenom osoblju u psihijatrijskim ustanovama u njihovom svakodnevnom radu $esto 

poma!u zdravstveni pomo%nici; nadalje, u nekim ustanovama se velikom broju uposlenih 

povjeravaju zadaci glede sigurnosti. Informacije kojima raspola!e CPT ukazuju da u 

slu$ajevima zlostavljanja od strane osoblja u psihijatrijskim ustanovama, to maltretiranje 

obi$no vr"i pomo%no osoblje, a ne medicinsko ili stru$no osoblje za zdravstvenu njegu. 

Imaju%i u vidu te"ku prirodu njihovog posla, od klju$ne je va!nosti da pomo%no 

osoblje bude pa!ljivo izabrano i da dobije odgovaraju%u obuku, kako prije preuzimanja svojih 

du!nosti tako i tokom obuke u slu!bi. Nadalje, tokom izvr"avanja svojih radnih obveza, to 

osoblje mora biti pa!ljivo nadzirano i podvrgnuto rukovo&enju od strane stru$nog 

zdravstvenog osoblja. 

29. U nekim je zemljama CPT nai"ao na praksu da se izvjesni pacijenti ili zatvorenici iz 

susjednih zatvorskih ustanova koriste kao pomo%no osoblje u psihijatrijskim objektima. 

Odbor ima ozbiljnih zamjerki ovom pristupu, koji bi trebalo smatrati kao mjeru kojoj se 

pribjegava samo u slu$aju krajnje nu!de. Ukoliko nije mogu%e izbje%i takvo "to, aktivnosti tih 

osoba moraju biti neprekidno nadzirane od strane stru$no osposobljenog zdravstvenog 

osoblja. 

30. Tako&er je od su"tinske va!nosti da budu ustanovljeni odgovaraju%i postupci kako 

bi se za"titili odre&eni psihijatrijski pacijenti od drugih pacijenata koji bi ih mogli pozlijediti. 

Ovo, izme&u ostalog, zahtijeva prisustvo odgovaraju%eg broja osoblja u svakom trenutku, 

uklju$uju%i tu i tijekom no%i i vikenda. Nadalje, treba izna%i specifi$na rje"enja za posebno 

ugro!ene pacijente; na primjer, mentalno hendikepirani i/ili mentalno poreme%eni adolescenti 

ne bi smjeli biti smje"teni skupa sa odraslim pacijentima.

47 

31. Pravilan nadzor svih kategorija osoblja od strane uprave mo!e tako&e zna$ajno 

doprinijeti sprije$avanju zlostavljanja. O$ito je da jasna poruka mora biti upu%ena ukazuju%i 

na to da fizi$ko ili psiholo"ko zvostavljanje pacijenata nije prihvatljivo i da %e se s time 

obra$unati na vrlo strog na$in. Op%enitije gledano, rukovode%e osoblje mora osigurati okru!je 

gdje je terapijska uloga osoblja u psihijatrijskim ustanovama primarna u odnosu na sigurnosne 

aspekte. 

Sli$no tome, pravila i praksa koje bi mogle stvoriti atmosferu napetosti izme&u 

osoblja i pacijenata moraju biti razmotrena i prikladno izmjenjena. Odredjivanje nov$anih 

kazni osoblju u slu$aju kada neki pacijent pobjegne je upravo ona vrsta mjere koja mo!e imati 

negativan u$inak na etiku koja vlada unutar psihijatrijske ustanove. 

C. &ivotni uvjeti i lije!enje pacijenata 

32. CPT pa!ljivo ispituje !ivotne uvjete pacijenata i njihovo lije$enje; neodgovaraju%e 

mjere u ovom podru$ju mogu vrlo brzo dovesti do situacija koje se mogu ozna$iti kao 

«neljudsko i poni!avaju%e postupanje». Cilj bi trebao biti osiguravanje takvih materijalnih 

uvjeta koji omogu%avaju lije$enje i dobrobit pacijenata; odnosno, psihijatrijskim rje$nikom, 

pozitivno terapijsko okru!enje. Ovo je od va!nosti ne samo za pacijente nego tako&er i za 

osoblje koje radi u psihijatrijskim ustanovama. Nadalje, moraju biti obezbije&eni 

odgovaraju%e lije$enje i njega, kako psihijatrijska tako i somatska; u vezi principa jednakosti 

njege, medicinsko lije$enje i zdravstvena njega koja se obezbje&uje osobama prisilno 

smje"tenim u psihijatrijske ustanove moraju biti sli$ni lije$enju i njezi pru!enim dragovoljnim 

psihijatrijskim pacijentima. 

33. Kvaliteta uvjeta !ivota i lije$enja pacijenata neizbje!no u velikoj mjeri ovisi o 

raspolo!ivim sredstvima. CPT shva%a da u vrijeme ozbiljnih ekonomskih pote"ko%a izvjesna 

!rtvovanja su neminovna, uklju$uju%i tu i u zdravstvenim ustanovama. Me&utim, u svjetlu 

$injenica ustanovljenih tokom nekih posjeta, Odbor !eli naglasiti da osiguranje osnovnih 

!ivotnih potreba mora uvijek biti obezbjedjeno u ustanovama gdje se nalaze osobe koje su 

pod skrbi dr!ave i/ili koje ona $uva. Ovo uklju$uje opskrbu dovoljno hrane, odgovaraju%e 

grijanje i odje%u, kao i odgovaraju%u terapiju.

48 

$ivotni uvjeti 

34. Stvaranje pozitivnog terapijskog okru!enja zna$i prije svega pru!anje dovoljno 

!ivotnog prostora po pacijentu, kao i odgovaraju%e osvjetljenje, grijanje i prozra$ivanje, 

odr!avanje ustanove u zadovoljavaju%em stanju i ispunjenje zahtjeva bolni$ke higijene. 

Naro$itu pa!nju treba posvetiti uredjenju prostora, kako soba za pacijente tako i 

dijelova za rekreaciju, kako bi pacijenti u dobro osmi"ljenom okru!enju njime bili pozitivno 

potaknuti. Vrlo je po!eljno obezbjediti stolove uz krevet kao i ormare, a pacijentima bi trebalo 

biti dozvoljeno da zadr!e odre&ene li$ne stvari (fotografije, knjige, itd.). Treba tako&er 

podvu%i va!nost toga da pacijentima bude dat neki prostor koji mogu zaklju$ati, kako bi tu 

$uvali svoje osobne stvari; propust da im se pru!i takva pogodnost mo!e naru"iti pacijentov 

osje%aj sigurnosti i autonomije. 

Nu!ni$ki prostor mora omogu%iti pacijentima izvjesnu privatnost. Nadalje, treba 

posvetiti odgovaraju%u pa!nju potrebama starih i/ili hendikepiranih pacijenata s tim u vezi; na 

primjer, nu!nici koji su tako napravljeni da ne omogu%avaju korisniku da sjedne nisu pogodni 

za navedene pacijente. Sli$no tome, treba osigurati osnovnu bolni$ku opremu koja 

omogu%ava osoblju da pru!i odgovaraju%u njegu (uklju$uju%i i osobnu higijenu) osobama 

vezanim za krevet; odsustvo takve opreme mo!e dovesti do vrlo nezadovoljavaju%ih uvjeta za 

!ivot. 

Tako&er treba re%i da praksa koju je CPT primijetio u nekim psihijatrijskim 

ustanovama gdje su pacijenti stalno obu$eni u pid!ame/spava%ice ne doprinosi ja$anju 

identiteta li$nosti i samopo"tovanja. Omogu%avanje obla$enja po osobnom ukusu trebalo bi 

predstavljati dio terapijskog procesa. 

35. Ishrana pacijenata predstavlja drugi vid njihovih !ivotnih uvjeta od velikog zna$aja 

za CPT. Hrana ne samo da mora biti odgovaraju%a glede kvalitete i njene koli$ine, nego 

tako&e mora biti data pacijentima pod zadovoljavaju%im uvjetima. Mora postojati neophodna 

oprema koja obezbjedjuje serviranje hrane na odgovaraju%oj temperaturi. Nadalje, moraju se 

omogu%iti pristojni uvjeti za obrok; s tim u vezi, treba naglasiti da omogu%avanje pacijentima 

da obavljaju radnje iz svog svakodnevnog !ivota – kao "to je ishrana uz pomo% odgovaraju%eg 

pribora, sjede%i za stolom – predstavlja osnovni dio programa psihosocijalne rehabilitacije 

pacijenata. Sli$no tome, na$in na koji je hrana izlo!ena ne smije biti zanemaren. 

Tako&er trebaju biti uzete u obzir i posebne potrebe invalidnih osoba glede ishrane.

49 

36. CPT tako&e !eli nedvosmisleno izraziti podr"ku pojavi zatvaranja spavaonica 

velikog kapaciteta u psihijatrijskim ustanovama, tendenciji koja je primije%ena u nekoliko 

zemalja; takvi objekti jedva da su ukorak sa standardima moderne psihijatrije. Obezbje&ivanje 

smje"taja u malim grupama predstavlja klju$ni faktor u o$uvanju/vra%anju dostojanstva 

pacijentu, te tako&er predstavlja klju$ni element svake strategije psiholo"ke i dru"tvene 

rehabilitacije pacijenata. Smje"tajne strukture ovog tipa tako&er olak"avaju grupiranje 

pacijenata u odgovaraju%e kategorije u terapijske svrhe. 

Sli$no tome, CPT podr!ava pristup, koji se u sve ve%oj mjeri usvaja, da se 

pacijentima koji to !ele omogu%i odlazak u njihove sobe tokom dana, umjesto da budu 

primorani ostati na okupu sa drugim pacijentima u zajedni$kim prostorijama. 

lije!enje 

37. Psihijatrijsko lije$enje mora biti zasnovano na individualiziranom pristupu, koji 

podrazumijeva sastavljanje posebnog plana lije$enja za svakog pacijenta. To lije$enje mora 

uklju$ivati "iroki spektar rehabilitacijskih i terapijskih aktivnosti, uklju$uju%i radnu terapiju, 

grupnu terapiju, individualnu psihoterapiju, umjetni$ke, dramske, muzi$ke i sportske 

aktivnosti. Pacijenti moraju imati redovit pristup odgovaraju%e opremljenim prostorijama za 

rekreaciju, te imati mogu%nost boravka na otvorenom svakog dana; tako&er je po!eljno 

omogu%iti im naobrazbu i odgovaraju%i rad. 

CPT je i u previ"e slu$ajeva na"ao da su ovi osnovni sastojci djelotvornog psihosocijalnog 

rehabilitacionog tretmana nerazvijeni ili da $ak potpuno nedostaju, te da se 

lije$enje pacijenata u biti sastoji od farmakoterapije. Ovakva situacija mo!da proizlazi od 

nedostatka odgovaraju%e obu$enog osoblja i od odgovaraju%ih pogodnosti, ili je mo!da ishod 

pre!ivjele filozofije lije$enja, zasnovane na zatvaranju pacijenata. 

38. Naravno, psihofarmakolo"ka terapija $esto $ini neophodni dio lije$enja pacijenata 

sa du"evnim poreme%ajima. Moraju biti uspostavljeni takvi postupci kojima se osigurava da 

se propisana terapija zaista i pru!a, te da bude omogu%eno redovit snabdijevanje 

odgovaraju%im lijekovima. CPT %e tako&e pa!ljivo pratiti da li postoje bilo kakve naznake 

zloporabe lijekova. 

39. Elektro"ok terapija (E'T) predstavlja priznatu formu lije$enja psihijatrijskih 

pacijenata koji boluju od specifi$nih poreme%aja. Me&utim, E'T se mora uklopiti u plan 

lije$enja datog pacijenta, te mora biti pra%ena odgovaraju%im garancijama. 

CPT je naro$ito zabrinut kada se susretne sa pojavom primjene E'T u 

nemodificiranoj formi (tj. bez anestetika i miorelaksanata); ovakav pristup se ne mo!e vi"e 

smatrati prihvatljivim u modernoj psihijatrijskoj praksi. Osim opasnosti od fraktura i drugih 

nepo!eljnih posljedica po zdravlje, sam proces kao takav je poni!avaju%i kako za same 

pacijente tako i za osoblje u pitanju. Shodno tome, E'T mora biti primjenjena u modificiranoj 

formi.

50 

E'T se mora primijenjivati izvan vidnog dometa ostalih pacijenata (po mogu%stvu u 

sobi koja je odvojena i opremljena za tu svrhu), od strane osoblja koje je posebno obu$eno za 

ovu vrstu lije$enja. Nadalje, pribjegavanje E'T se mora detaljno zabilje!iti u posebnoj knjizi. 

Jedino na taj na$in se svaka vrsta nepo!eljne prakse mo!e jasno identificirati od strane 

rukovodstva bolnice i o tome razgovarati sa osobljem. 

40. Redovit provjere pacijentovog stanja zdravlja i svih propisanih lijekova 

predstavljaju drugi temeljni zahtjev. Ovo, izme&u ostalog, omogu%ava da se donesu odluke 

zasnovane na dovoljno informacija u vezi mogu%eg otpu"tanja iz bolnice ili premije"tanja u 

manje restriktivno okru!je. 

Svakom pacijentu mora biti otvoren osobni i povjerljivi medicinski dosije. On mora 

obuhva%ati dijagnosti$ke informacije (uklju$uju%i i rezultate svih specijalnih pretraga kojima 

je pacijent bio podvrgnut), kao i teku%u evidenciju pacijentovog mentalnog i somatskog stanja 

zdravlja, te njegovog lije$enja. Pacijent mora biti u mogu%nosti imati uvida u svoj dosije, 

osim ukoliko to nije preporu$ljivo sa terapijskog gledi"ta, te da mo!e zahtijevati da 

informacije koje taj dosije sadr!i budu dostupne njegovoj obitelji ili odvjetniku. Nadalje, u 

slu$aju premje"taja, ovaj dosije mora biti proslije&en lije$nicima u prijamnoj ustanovi; u 

slu$aju otpu"tanja, dosije treba proslijediti – uz pristanak pacijenta – lije$niku van ustanove 

koju pacijent napu"ta. 

41. U principu pacijenti moraju biti u mogu%nosti dati slobodan pristanak na lije$enje, 

zasnovan na dovoljno informacija. Prijam neke osobe u psihijatrijsku ustanovu na prisilnoj 

osnovi ne smije biti tuma$en tako kao da ovla"%uje na lije$enje bez njegovog pristanka. Iz 

toga slijedi da svaki sposoban pacijent, bilo da je tu prisilno ili ne, mora imati mogu%nost da 

odbije lije$enje ili bilo koju drugu medicinsku intervenciju. Svako odstupanje od ovog 

osnovnog principa mora biti zasnovano na zakonu i odnositi se isklju$ivo na jasno i strogo 

definirane iznimne okolnosti. 

Naravno, pristanak na lije$enje se mo!e odrediti slobodnim i zasnovanim na 

dovoljno informacija samo ako je utemeljen na potpunim, to$nim i razumljivim 

informacijama o stanju pacijenta i predlo!enom lije$enju; opisati E'T kao «terapiju snom» 

predstavlja primjer nedovoljne i neto$ne informacije o tom lije$enju. Shodno tome, svim 

pacijentima treba sistematski pru!iti relevantne informacije o njihovom stanju i predlo!enom 

lije$enju koje im se odredjuje. Relevantne informacije (rezultati pretraga, itd.) moraju tako&e 

biti date i nakon lije$enja.

51 

D. Osoblje 

42. Osposobljenost kadrovima mora biti odgovaraju%a u smislu broja, vrste osoblja 

(psihijatri, lije$nici op%e prakse, medicinske sestre, psiholozi, radni terapeuti, socijalni 

radnici, itd.), te iskustva i stru$ne osposobljenosti. Nedostaci u kadrovskoj osposobljenosti 

$esto ozbiljno osuje%uju poku"aje da se pacijentima osiguraju aktivnosti na na$in kako je to 

opisano u odjeljku 37; nadalje, to mo!e dovoditi do situacije visokog rizika za pacijente, bez 

obzira na sve dobre namjere i iskrene napore osoblja u slu!bi. 

43. U nekim zemljama, CPT je bio posebno iznena&en malim brojem kvalificiranih 

psihijatrijskih sestara me&u medicinskim osobljem psihijatrijskih ustanova, kao i nedostatkom 

osoblja koje bi bilo osposobljeno za vodjenje aktivnosti socijalne terapije (posebice 

nedostatkom radnih terapeuta). Razvoj specijalizirane obuke za psihijatrijsku njegu i ve%i 

naglasak na socijalnoj terapiji mogu imati znatnog utjecaja na kvalitet zdravstvene njege. Ovo 

mo!e dovesti do stvaranja takvog terapijskog ambijenta koji bi bio manje zasnovan na fizi$koj 

i medikamentoznoj terapiji. 

44. U jednom od ranijih odjeljaka (28 do 31) ve% je dat niz napomena u vezi pitanja 

osoblja, a naro$ito pomo%nog osoblja. Me&utim, CPT tako&er posve%uje veliku pa!nju 

stavovima lije$nika i drugog osoblja koje njeguje pacijente. Odbor %e tra!iti potvrdu o 

iskrenoj zainteresiranosti za uspostavljanje terapijskog odnosa sa pacijentima. On %e tako&e 

provjeravati da li se zanemaruju pacijenti koji se smatraju neugodnim ili bez mogu%nosti 

rehabilitacije. 

45. Kao i kod svih drugih zdravstvenih slu!bi, va!no je da se razli$ite kategorije osoblja 

koje radi u psihijatrijskoj jedinici redovno sastaju i formiraju tim pod vo&stvom glavnog 

lije$nika. Ovo omogu%uje da se identificiraju svakodnevni problemi, da se o njima raspravlja, 

te da osoblju budu date upute. Nedostatak takvih mogu%nosti mo!e dovesti do frustracije i 

zlovolje me&u osobljem. 

46. Vanjska stimulacija i potpora su tako&e neophodni kako bi se osiguralo da osoblje 

psihijatrijskih ustanova ne postane previ"e izolirano. S tim u vezi, vrlo je po!eljno da takvom 

osoblju budu ponu&ene mogu%nosti za obuku izvan vlastite ustanove, kao i mogu%nosti za 

dodjelu na rad nekoj drugoj psihijatrijskoj ustanovi. Sli$no tome, treba potaknuti prisustvo 

neovisnih osoba (npr. studenata i istra!iva$a), kao i vanjskih tijela (vidjeti odjeljak 55).

52 

E. Sredstva za ograni!enje slobode kretanja 

47. U bilo kojoj psihijatrijskoj ustanovi mo!e se javiti potreba za obuzdavanjem 

uznemirenih i/ili nasilnih pacijenata. Ovo je oblast koju CPT prati sa osobitom pa!njom, 

zbog mogu%nosti zloporabe i zlostavljanja. 

Oduzimanje slobode kretanja pacijentima mora biti predmetom jasno definirane 

politike. Ta politika mora nedvosmisleno istaknuti da po$etni poku"aji da se obuzdaju 

uznemireni ili nasilni pacijenti moraju koliko god je to mogu%e biti ne-fizi$ke prirode (npr. 

verbalne upute), a u slu$aju kad je fizi$ko obuzdavanje pacijenata neophodno, ono se u 

principu mora ograni$iti na manuelnu kontrolu. 

Osoblje u psihijatrijskim ustanovama mora biti obu$eno u tehnikama kako nefizi$kog 

tako i manuelnog obuzdavanja uznemirenih ili nasilnih pacijenata. Posjedovanje 

takvih vje"tina omogu%uje osoblju da izabere najprikladniji odgovor kada se suo$i sa te"kim 

situacijama, pri $emu se u zna$ajnoj mjeri smanjuje opasnost od povre&ivanja pacijenata i 

osoblja. 

48. Pribjegavanje instrumentima fizi$kog sputavanja (remenje, "ludja$ke ko"ulje", itd.) 

je veoma rijetko opravdano i mora uvijek biti izri$ito nalo!eno od strane lije$nika ili se o 

tome lije$nik mora odmah obavijestiti u svrhu tra!enja njegovog odobrenja. Ukoliko se, 

iznimno, pribjegne instrumentima fizi$kog sputavanja, ti instrumenti moraju biti uklonjeni 

$im to bude mogu%e; oni nikada ne smiju biti primjenjeni, odnosno njihova primjena 

produ!ena, kao vrsta kazne. 

CPT je povremeno nailazio na psihijatrijske pacijente na koje su bili primijenjivani 

instrumenti fizi$kog sputavanja tijekom vi"e dana; CPT mora istaknuti da takvo stanje stvari 

ne mo!e imati bilo kakvog terapijskog opravdanja i, po njegovom mi"ljenju, predstavlja 

zlostavljanje. 

49. Ovdje se tako&er treba osvrnuti i na izdvajanje u samicu (zatvaranje pacijenta 

samog u sobi) nasilnih ili na drugi na$in «neukrotivih» pacijenata, postupak kojeg psihijatrija 

pozna ve% dugo. 

U suvremenoj psihijatrijskoj praksi postoji jasna tendencija nastojanja da se 

izbjegne izdvajanje pacijenata u samicu i CPT sa zadovoljstvom bilje!i da se ova praksa ve% 

ukida u mnogim zemljama. Dok god se izdvajanje u samicu i dalje primjenjuje, ono mora biti 

predmetom detaljno izradjene politike, kojom se posebno navode: vrste slu$ajeva u kojima se 

izdvajanje mo!e koristiti; ciljevi koji se !ele posti%i; trajanje i potreba za redovitom revizijom 

postupka; postojanje prikladnog ljudskog kontakta; potreba da osoblje bude posebno pa!ljivo. 

Izdvajanje u samicu se ne smije nikada koristiti kao kazna.

53 

50. Svaki slu$aj fizi$kog ograni$enja slobode kretanja pacijenta (manuelna kontrola, 

kori"tenje instrumenata fizi$kog sputavanja, izdvajanje u samicu) mora biti zabilje!eno u 

posebnoj knjizi ustanovljenoj u tu svrhu (kao i u pacijentovom dosijeu). Upis u knjigu mora 

uklju$iti vrijeme kada je ta mjera zapo$eta i kada je okon$ana, okolnosti slu$aja, razloge za 

pribjegavanje toj mjeri, ime lije$nika koji je naredio ili odobrio tu mjeru i opis svih mogu%ih 

ozljeda pacijenta ili osoblja. 

Ovim se u velikoj mjeri olak"ava kako nadzor nad takvim slu$ajevima, tako i 

pregled stupnja pro"irenosti sli$nih pojava. 

F. Garancije u kontekstu prisilnog smje%taja 

51. Zbog njihove posebne ugro!enosti, du"evno bolesnima i du"evno zaostalima 

potrebno je posvetiti mnogo pa!nje kako bi se sprije$io bilo koji oblik pona"anja – odnosno 

izbjegao svaki previd – koji bi ugrozio njihovu dobrobit. Iz toga slijedi da prisilan smje"taj u 

psihijatrijsku ustanovu mora uvijek biti pra%en odgovaraju%im garancijama. Jedna od 

najva!nijih garancija – slobodan pristanak na lije$enje, zasnovan na dovoljno informacija – 

bila je ve% ranije istaknuta (vidi odjeljak 41). 

po!etna odluka o smje"taju 

52. Postupak na osnovu kojeg se donosi odluka o prisilnom smje"taju mora nuditi 

garancije neovisnosti i nepristranosti, kao i objektivnog klini$kog vje"ta$enja. 

U slu$aju prisilnog smje"taja civilnog karaktera, u mnogim zemljama odluku o 

smje"taju moraju donijeti sudske vlasti (ili je te vlasti moraju potvrditi u kratkom roku), 

uzimaju%i psihijatrijska mi"ljenja u obzir. Me&utim, ne predvi&aju sve zemlje automatsko 

uklju$ivanje sudskih vlasti u po$etnu odluku o smje"taju. Preporuka Odbora ministara br. R 

(83) 2 o pravnoj za"titi osoba koje boluju od mentalnih poreme%aja, a koje su prisilno 

smje"tene u psihijatrijsku ustanovu, predvi&a oba pristupa (iako uspostavlja posebne garancije 

u slu$aju da se odluka o smje"taju povjerava ne-sudskim vlastima). Parlamentarna skup"tina 

je bez obzira na to ponovo otvorila raspravu o ovoj temi putem svoje Preporuke 1235 (1994) 

o psihijatriji i ljudskim pravima, zahtjevaju%i da odluke u vezi prisilnog smje"taja donosi 

sudac. 

U svakom slu$aju, osoba koja je prisilno smje"tena u psihijatrijsku ustanovu od 

strane ne-sudskih vlasti mora imati pravo pokretanja sudskog postupka na osnovi kojeg %e o 

zakonitosti li"avanja slobode te osobe odlu$ivati sud po ubrzanom postupku.

54 

garancije tijekom smje"taja 

53. Po prijamu, svakom pacijentu, kao i njegovoj obitelji, treba biti data uvodna bro"ura 

u kojoj se izla!e funkcioniranje date ustanove, kao i pacijentova prava. Svakom pacijentu koji 

nije u stanju razumijeti ovu bro"uru treba na prikladan na$in pomo%i. 

Nadalje, kao i na svakom drugom mjestu li"avanja slobode, djelotvoran !albeni 

postupak predstavlja osnovnu garanciju protiv zlostavljanja u psihijatrijskim ustanovama. 

Moraju postojati posebna rje"enja kojima se omogu%uje pacijentima da ula!u formalne !albe 

jasno ozna$enom tijelu i da komuniciraju u povjerenju sa odgovaraju%im vlastima van te 

ustanove. 

54. Odr!avanje kontakta sa vanjskim svijetom je od su"tinske va!nosti, ne samo u svrhu 

sprije$avanja zlostavljanja, nego tako&er i sa terapijskog stanovi"ta. 

Pacijenti moraju biti u mogu%nosti da oda"ilju i primaju po"tu, da imaju pristup 

telefonu, te da primaju posjete svoje rodbine i prijatelja. Mora im se tako&erosigurati 

povjerljiv kontakt sa lije$nikom. 

55. CPT tako&er pridaje veliku va!nost tomu da se psihijatrijske ustanove redovito 

posje%uju od strane neovisnog vanjskog tijela (npr. sudca ili nadzornog odbora), koje je 

nadle!no za kontrolu njege pacijenata. Ovo tijelo mora biti posebno ovla"teno razgovarati sa 

pacijentima nasamo, izravno primati sve njihove eventualne !albe, te uputiti potrebne 

preporuke. 

otpu"tanje 

56. Prisilni smje"taj u psihijatrijsku ustanovu mora biti okon$an $im to vi"e ne zahtijeva 

pacijentovo du"evno stanje. Shodno tome, u redovnim vremenskim razmacima treba 

preispitivati potrebu za takvim smje"tajem. 

Kada se prisilan smje"taj vr"i na odre&eni period, te odluka o smje"taju obnavlja u 

svjetlu psihijatrijskih $injenica, takva revizija postupka proistje$e ve% iz samih uvjeta 

smje"taja. Me&utim, prisilni smje"taj mo!e biti i na neodre&eno vrijeme, naro$ito u 

slu$ajevima osoba koje su bile primljene u psihijatrijsku ustanovu na osnovu kaznenog 

postupka i koje se smatraju opasnim. Ukoliko period prisilnog smje"taja nije posebno 

naveden, mora se u redovitim intervalima vr"iti automatska revizija potrebe za produljenim 

smje"tajem u psihijatrijskoj ustanovi. 

Osim toga, i sam pacijent mora biti u mogu%nosti da u razumnim vremenskim 

razmacima zatra!i od sudskih vlasti da preispitaju nu!nost smje"taja.

55 

57. I kada mu vi"e nije potreban prisilni smje"taj, pacijentu mo!e i nadalje biti potrebno 

pru!iti lije$enje i/ili za"ti%eno okru!enje izvan ustanove u kojoj je zadr!an. U svezi ovoga, 

CPT je na"ao u nizu zemalja da pacijenti $ije du"evno stanje nije vi"e zahtijevalo boravak u 

psihijatrijskoj ustanovi usprkos toga i dalje ostaju u tim ustanovama zbog nedostatka 

odgovaraju%e njege/smje"tajnih kapaciteta u vanjskoj zajednici. Stanje stvari u kojem osobe 

ostaju li"ene slobode zbog nedostatka odgovaraju%ih vanjskih ustanova je vrlo problemati$no. 

G. Zavr%ne napomene 

58. Organizaciona struktura zdravstvenih slu!bi za osobe sa psihijatrijskim 

poreme%ajima se razlikuje od zemlje do zemlje i zasigurno je ne"to "to svaka dr!ava treba 

odrediti na svoj na$in. Bez obzira na to, CPT !eli skrenuti pa!nju na pojavu, koja se javlja u 

nizu zemalja, ka smanjenju broja kreveta u velikim psihijatrijskim ustanovama i izgradnju 

odjeljenja za du"evno zdravlje u lokalnim zajednicama. Odbor smatra da je ovo povoljna 

tendencija, pod uvjetom da takve jedinice za du"evno zdravlje osiguravaju zadovoljavaju%u 

kvalitetu njege. 

Danas se uvelike smatra da velike psihijatrijske ustanove nose sa sobom znatnu 

opasnost institucionaliziranja, kako za pacijente tako i za osoblje, i to u jo" ve%oj mjeri ako su 

smje"tene na izoliranim lokacijama. Ovo mo!e imati "tetan u$inak na lije$enje pacijenata. 

Mnogo je lak"e primjeniti programe njege koji se koriste cijelim nizom metoda psihijatrijskog 

lije$enja ukoliko se to obavlja u malim jedinicama smje"tenim u blizini velikih urbanih 

centara.

56 

VII. Maloljetnici li$eni slobode 


Prethodne napomene 

20. U nekim od svojih ranijih op%ih izvje"%a, CPT je postavio kriterije vodilje u svom 

radu na raznim mjestima li"avanja slobode, uklju$ujuci policijske stanice, zatvore, centre za 

dr!anje imigranata-pritvorenika i psihijatrijske ustanove. 

Odbor upotrebljava gorenavedene kriterije, u mjeri u kojoj se mogu prikladno 

primijeniti, u odnosu i na maloljetnike (tj. osobe mla&e od 18 godina) koji su li"eni slobode. 

Me&utim, bez obzira na razloge zbog kojih su li"eni slobode, maloljetnici su po svojoj prirodi 

ranjiviji i ugro!eniji od odraslih. Shodno tome, potrebna je posebna budnost kako bi se 

osiguralo da njihova fizi$ka i psihi$ka dobrobit bude na odgovaraju%i na$in za"ti%ena. Kako bi 

istaknuo va!nost koju pridaje sprije$avanju zlostavljanja maloljetnika li"enih slobode, CPT 

posve%uje ovo poglavlje svog 9. Op%eg izvje"%a opisivanju nekih specifi$nih tema u ovom 

podru$ju. 

U odjeljcima koji slijede, Odbor iznosi niz garancija protiv zlostavljanja za koje 

smatra da trebaju biti ponu&ene svim maloljetnicima li"enim slobode, prije nego "to obrati 

pa!nju na uvjete koji bi trebali vladati u popravnim domovima posebno projektiranim za 

maloljetnike. Odbor se nada da %e na ovaj na$in dati jasne naznake dr!avnim vlastima o 

svojim gledi"tima u pogledu na$ina na koji treba postupati sa tim osobama. Kao i prethodnih 

godina, CPT smatra dobrodo%lim sve primjedbe na ovaj va$an odjeljak Op#eg izvje%#a. 

21. Odbor !eli naglasiti ve% na samom po$etku da sve standarde koje eventualno bude 

razvijao u ovoj oblasti treba smatrati u sukladnosti sa standardima izlo!enim u $itavom nizu 

drugih me&unarodnih instrumenata, uklju$uju%i tu i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima 

djeteta iz 1989. g.; Standardna minimalna pravila Ujedinjenih naroda za su&enje 

maloljetnicima iz 1985.g. (Pekin"ka pravila); Pravila Ujedinjenih naroda za za"titu 

maloljetnika li"enih slobode iz 1990.g. i Smjernice Ujedinjenih naroda za sprije$avanje 

maloljetni$ke delinkvencije iz 1990.g. (Rijadske smjernice). 

Odbor tako&e !eli izraziti svoju suglasnost sa jednim od osnovnih principa koji 

sadr!e gorepomenuti instrumenti, to jest taj da li"avanju slobode maloljetnika treba pribje%i 

samo kao krajnjem sredstvu i da to li"avanje slobode treba trajati najkra%i vremenski period 

(vidi $lanak 37 b. Konvencije o pravima djeteta i pravila 13 i 19 Pekin"kih pravila).

57 

Garancije protiv zlostavljanja maloljetnika 

22. U skladu sa svojom nadle!nos%u, prvi prioritet CPT-a tokom posjete mjestima gdje 

su maloljetnici li"eni slobode je da ustanovi da li se oni namjerno podvrgavaju zlostavljanju. 

Dosada"nja saznanja Odbora upu%uju na to da se u ve%ini posje%enih institucija ovo relativno 

rijetko de"ava. 

23. Me&utim, kao "to je to slu$aj kod odraslih, izgleda da postoji ve%a opasnost da 

maloljetnici budu namjerno zlostavljani u policijskim institucijama nego na drugim mjestima 

li"avanja slobode. Naime, u vi"e slu$ajeva su delegacije CPT-a prikupile uvjerljive dokaze da 

su i maloljetnici bili me&u osobama koje su bile mu$ene ili na drugi na$in zlostavljane od 

strane policijskih slu!benika. 

U ovom kontekstu, CPT nagla"ava da je opasnost da osobe budu mu$ene i 

zlostavljane najve%a u periodu neposredno nakon li"avanja slobode. Iz toga slijedi da je od 

su"tinske va!nosti za sve osobe koje su li"ene slobode (uklju$uju%i i maloljetnike) da imaju 

pravo, od trenutka kada su primorane da ostanu u prisustvu policije, da obavijeste nekog 

srodnika ili neko drugo lice o $injenici da su li"eni slobode, te da imaju pravo pristupa 

odvjetniku i lije$niku. 

Povrh ovih garancija, izvjesni pravosudni sistemi uzimaju u obzir da inherentna 

ugro!enost maloljetnika zahtijeva poduzimanje i dodatnih mjera opreza. Ove mjere uklju$uju 

i nametanje formalne obveze policijskim slu!benicima da se i sami pobrinu da odgovaraju%a 

osoba bude obavije"tena o $injenici da je maloljetna osoba li"ena slobode (bez obzira na to da 

li taj maloljetnik to zahtijeva ili ne). U nekim slu$ajevima policijski slu!benici nemaju pravo 

saslu"avati maloljetnika ukoliko takva odgovaraju%a osoba i/ili odvjetnik nisu nazo$ni. CPT 

pozdravlja ovakav pristup. 

24. U nizu drugih ustanova koje su bile posje%ene, delegacijama CPT-a je bilo re$eno 

da nije rijedak slu$aj da osoblje povremeno udari koji "pedago"ki "amar" maloljetnicima koji 

se lo"e ophode. Odbor smatra da u interesu sprije$avanja zlostavljanja svi oblici fizi$kog 

ka!njavanja moraju biti kako formalno zabranjeni tako i izbjegavani u praksi. Sa osobama 

li"enim slobode koje se lo"e vladaju treba postupati isklju$ivo u skladu sa propisanim 

disciplinskim postupcima.

58 

25. Iskustva Odbora tako&e ukazuju na to da kada do&e do zlostavljanja maloljetnika da 

je ono $e"%e ishod propusta da se doti$ne osobe na odgovaraju%i na$in za"tite od zlostavljanja, 

nego "to je to ishod svjesne namjere da se tim osobama nanese patnja. Va!an element svake 

strategije sprije$avanja takvog zlostavljanja predstavlja po"tovanje principa da maloljetnici 

li"eni slobode moraju po pravilu biti smje"teni odvojeno od odraslih. 

Primjeri nepo"tivanja ovog principa koje je CPT uo$io uklju$ivali su: smje"tanje 

odraslih mu"kih zatvorenika u %elije za mu"ke maloljetnike, $esto sa namjerom da odr!avaju 

red u tim %elijama; smje"tanje maloljetnica skupa sa odraslim zatvorenicama; zajedni$ko 

smje"tanje maloljetnih psihijatrijskih pacijenata sa hroni$no bolesnim odraslim pacijentima. 

Odbor prihva%a $injenicu da mogu postojati iznimne situacije (npr. djeca i roditelji 

koji se zajedni$ki dr!e kao imigranti - pritvorenici) u kojima je o$ito u interesu maloljetnika 

da ne budu odvojeni od odre&enih odraslih osoba. Me&utim, smje"tanje maloljetnika skupa sa 

odraslim osobama sa kojima nisu u rodbinskoj vezi neumitno nosi sa sobom i mogu%nost 

odnosa dominacije i zloporabe. 

26. Upo"ljavanje osoblja oba spola predstavlja jo" jednu garanciju protiv zlostavljanja 

na mjestima li"avanja slobode, naro$ito tamo gdje se radi o maloljetnicima. Nazo$nost i 

mu"kih i !enskih slu!benika mo!e imati povoljan odraz kako u smislu zatvorske etike, tako i 

"to se time njeguje izvjestan stupanj normalnosti na mjestima li"avanja slobode. 

Kori"tenje osoblja oba spola tako&er omogu%ava prikladno raspore&ivanje osoblja 

na radne du!nosti kada treba obavljati osjetljive du!nosti vezane uz spol (kao "to su osobni 

pretresi). U ovom pogledu, CPT !eli ista%i da bez obzira na njihovu starosnu dob, osobe li"ene 

slobode moraju biti pretresane isklju$ivo od strane osoblja istog spola i da bilo koji pretres 

gdje se zahtijeva da se osoba li"ena slobode razodjene mora provoditi izvan vidnog dometa 

zatvorskog osoblja suprotnog spola; ovi principi va!e u jo" ve%oj mjeri za maloljetnike. 

27. Kona$no, u nizu ustanova koje su bile posje%ene, delegacije CPT-a su uo$ile 

slu$ajeve gdje je zatvorsko osoblje koje je dolazilo u neposredan dodir sa maloljetnicima 

otvoreno nosilo palice. Takva praksa ne doprinosi njegovanju pozitivnih odnosa izme&u 

osoblja i lica li"enih slobode. Po mogu%stvu, zatvorsko osoblje ne bi uop%e trebalo nositi 

palice. Ukoliko se usprkos toga ipak smatra neophodnim da ih nosi, CPT preporu$uje da se 

palice nose tako da ne budu upadljive.

59 

Popravni domovi za maloljetnike 

1. uvod 

28. Po mi"ljenju CPT-a, svi maloljetnici koji su li"eni slobode zato "to su optu!eni ili 

osu&eni za kaznena djela moraju biti zadr!ani u popravnim domovima posebno projektiranim 

za osobe te !ivotne dobi, koji nude re!im oblikovan prema njihovim potrebama i koji 

upo"ljavaju osoblje obu$eno za rad sa mladima. 

Povrh toga, skrb nad maloljetnicima u pritvoru zahtijeva posebne napore kako bi se 

smanjila opasnost dugoro$ne dru"tvene neprilago&enosti. Ovo tra!i multidisciplinarni pristup 

koji se zasniva na kori"tenju umije%a $itavog niza stru$njaka (uklju$uju%i u$itelje i nastavnike, 

instruktore i psihologe), kako bi se odgovorilo individualnim potrebama maloljetnika u 

sigurnom obrazovnom i socio-terapijskom okru!enju. 

2. materijalni uvjeti pritvora 

29. Dobro osmi"ljen popravni dom za maloljetnike omogu%ava pozitivne uvjete 

pritvora, prilago&ene li$nosti mladih osoba li"enih slobode. Osim "to moraju biti dovoljno 

prostrane, osvijetljene i prozra$ene, prostorije za spavanje i dnevni boravak maloljetnika 

moraju biti i prikladno namje"tene, lijepo uredjene i osmi"ljene, te pru!ati odgovaraju%i 

vizuelni podsticaj. Osim ukoliko razlozi sigurnosti ne nalazu druk$ije, maloljetnicima treba 

biti dozvoljeno da dr!e sa sobom razumnu koli$inu osobnih stvari. 

30. CPT !eli dodati da je u izvjesnim ustanovama primijetio pojavu zanemarivanja 

osobne higijene !enskih pritvorenica, uklju$uju%i tu i maloljetnice. Za ovu vrstu zatvorske 

populacije posebno je va!no da im nu!nici i kupaone, kao i predmeti osobne higijene (kao 

higijenski ulo"ci), budu lako dostupni. Propust da se obezbijede osnovne potrep"tine mo!e po 

sebi, kao takav, predstavljati poni!avaju%e postupanje. 

3. aktivnosti propisane re$imom 

31. Mada je nedostatak svrsishodne aktivnosti "tetan za svakog zatvorenika, on je 

posebno opasan za maloljetnike, koji imaju posebnu potrebu za fizi$kom aktivno"%u i 

intelektualnim podsticajima. Maloljetnicima li"enim slobode treba biti ponu&en puni program 

naobrazbe, sporta, profesionalne obuke, rekreacije i drugih svrsishodnih aktivnosti. Tjelesno 

obrazovanje moralo bi biti va!an dio tog programa. 

Naro$ito je va!no da djevoj$ice, djevojke i mlade !ene li"ene slobode imaju 

pristupa takvim aktivnostima na ravnoj nozi sa svojim mu"kim vr"njacima. I previ"e $esto je 

CPT susretao maloljetnice kojima su se nudile aktivnosti koje se stereotipno smatraju 

«prikladnim» za njih (kao "to su "ivanje i ru$ni radovi), dok je mu"kim maloljetnicima nu&ena 

obuka daleko profesionalnijeg karaktera. U ovom pogledu, CPT !eli izraziti svoje suglasnost 

sa principom izlo!enim u pravilu 26.4 Pekin"kih pravila u smislu da treba ulo!iti najve%e 

napore kako bi se osiguralo da !enskim maloljetnicama li"enih slobode "ni na koji na$in ne

60 

bude pru!eno manje skrbi, za"tite, pomo%i, njege i obuke nego mladim mu"kim 

prijestupnicima. Mora im se osigurati jednak tretman." 

32. Re!imi u nizu popravnih domova koje je Odbor posjetio uklju$ivali su op%i sistem 

podsticaja koji je omogu%ivao maloljetnicima da steknu dodatne prednosti u zamjenu za 

pokazano dobro ophodjenje. 

Nije na CPT-u da daje mi"ljenje o socio-edukativnoj vrijednosti takvih programa. 

Me&utim, CPT posve%uje posebnu pa!nju sadr!aju osnovnog re!ima koji se nudi 

maloljetnicima na osnovu takvih programa, kao i tome da li na$in na koji oni eventualno 

napreduju (ili nazaduju) unutar datog programa sadr!i dovoljno garancija protiv svojevoljnih 

odluka osoblja. 

4. pitanje osoblja 

33. (uvanje i skrb maloljetnika li"enih slobode predstavlja iznimno te!ak zadatak. 

Osoblje koje je pozvano da ga ispunjava mora biti pa!ljivo odabrano na osnovu osobne 

zrelosti i sposobnosti da se hvata uko"tac sa izazovima rada sa osobama ove dobne skupine, 

osiguravaju%i pri tome njihovu dobrobit. Posebno, to osoblje mora biti predano radu sa 

mladim ljudima i sposobno voditi i motivirati maloljetnike koji su im povjereni. Svo osoblje, 

uklju$uju%i i ono koje ima samo du!nost $uvara, mora biti profesionalno osposobljeno, 

obu$avano kako prilikom uvo&enja u posao tako i tokom redovnog posla, te u tome u!ivati 

odgovaraju%u vanjsku potporu i biti nadgledano u obna"anju svojih du!nosti. 

Povrh toga, upravljanje takvim domovima mora biti povjereno osobama sa 

rukovodnim kvalitetima visokog stupnja, koje imaju sposobnost da u$inkovito odgovore 

slo!enim i me&usobno konkurentnim zahjevima koji se pred njih postavljaju u odnosu kako 

na osoblje tako i na maloljetnike. 

5. kontakt sa vanjskim svijetom 

34. CPT pridaje veliku va!nost odr!avanju dobrog kontakta sa vanjskim svijetom svih 

osoba koje su li"ene slobode. Vode%i princip bi trebao biti unapre&enje kontakta sa vanjskim 

svijetom; sva ograni$enja takvih kontakata trebala bi se zasnivati isklju$ivo na razlozima 

sigurnosti ozbiljne prirode, ili razlozima vezanim za raspolo!iva sredstva. 

Aktivno unapre&ivanje takvih kontakata mo!e biti posebno korisno za maloljetnike 

li"ene slobode, od kojih mnogi imaju probleme pona"anja u vezi sa emocionalnom 

deprivacijom ili nedostatkom umije%a dru"tvenog opho&enja. 

CPT tako&e !eli naglasiti da kontakt maloljetnika sa vanjskim svijetom ne smije 

nikada biti ograni$en ili uskra%en kao vrsta disciplinske mjere.

61 

6. disciplina 

35. Mjesta na kojima se maloljetnici li"avaju slobode skoro bez iznimke predvi&aju 

disciplinske sankcije koje se primijenjuju na pritvorenike lo"eg ophodjenja. 

U vezi ovoga, CPT naro$ito brine pojava dr!anja maloljetnika u uvjetima koji 

nalikuju zatvorskoj samici, mjera koja mo!e samo ugroziti njihov tjelesni i/ili psihi$ki 

integritet. Odbor dr!i da takvoj mjeri treba pribjegavati samo iznimno. Ukoliko se 

maloljetnici dr!e odvojeno od ostalih, to treba primijenjivati tokom najkra%eg mogu%eg 

vremenskog perioda, i, u svakom slu$aju, mora im se garantirati odgovaraju%i kontakt sa 

ljudima, dozvoliti pristup materijalu za $itanje i omogu%iti najmanje jedan sat boravka na 

otvorenom svakoga dana. 

Svi disciplinski postupci koji se primijenjuju na maloljetnike moraju biti pra%eni 

formalnim garancijama i biti uredno zabilje!eni. Posebno, maloljetnici moraju imati pravo da 

budu saslu"ani u svezi predmeta prekr"aja koji su navodno po$inili, te pravo na !albu vi"oj 

instanci protiv svih namjetnutih sankcija; sve pojedinosti takvih sankcija moraju biti zavedene 

u knjizi koju dr!i svaka ustanova u kojoj su maloljetnici li"eni slobode. 

7. postupci $albe i inspekcije 

36. Djelotvorni postupci ulaganja !albe i inspekcije predstavljaju osnovne garancije 

protiv zlostavljanja unutar ustanova za maloljetne delinkvente. 

Maloljetnicima moraju biti dostupni mehanizmi ulaganja !albe, kako unutar tako i 

izvan date ustanove, te moraju imati pravo na povjerljiv pristup odgovaraju%em organu vlasti. 

CPT tako&e pridaje naro$itu va!nost redovitim posjetama svim ustanovama za 

maloljetne delinkvente od strane nekog neovisnog tijela (na primjer, sudca ili odbora 

posjetilaca) koje ima ovla"tenje da prima !albe maloljetnika – a, ukoliko je nu!no, i da djeluje 

po njima – te da vr"i nadzor smje"taja i objekata. 

8. zdravstvena pitanja 

37. Prilikom ispitivanja teme slu!bi zdravstvene za"tite u svom 3. Op%em izvje"%u 

(vidi CPT/Inf (93) 12, odjeljci 30 do 77), CPT je ustanovio niz op%ih kriterija kojima se 

rukovodio u svom radu (pristup lije$niku; jednakost njege; pacijentov pristanak i 

povjerljivost; preventivna zdravstvena za"tita; profesionalna neovisnost i profesionalna 

stru$nost). Ovi kriteriji se primijenjuju sa jednakom snagom i na popravne domove za 

maloljetnike. 

38. Naravno, CPT obra%a posebnu pa!nju specifi$nim zdravstvenim potrebama 

maloljetnika li"enih slobode.

62 

Od posebne je va!nosti da slu!ba zdravstvene za"tite na usluzi maloljetnicima 

sa$injava jedinstveni dio multidisciplinarnog (medicinsko-psiho-socijalnog) programa 

zdravstvene za"tite. Ovo izme&u ostalog podrazumijeva da mora postojati tijesna suradnja 

izme&u rada zdravstvenog tima date ustanove (lije$nika, bolni$ara, psihologa, itd) i rada 

drugih profesionalaca (uklju$uju%i socijalne radnike i u$itelje/nastavnike) koji su u redovitom 

kontaktu sa pritvorenicima. Tako bi trebalo osigurati da zdravstvena za"tita maloljetnika 

li"enih slobode $ini dio cjelovite kontinuirane mre!e podr"ke i terapije. 

Tako&e je po!eljno da sadr!aj programa zdravstvene za"tite datog popravnog doma 

bude izlo!en u pismenom obliku i dostupan svim $lanovima osoblja od kojih se tra!i da u tom 

programu sudjeluju. 

39. Svi maloljetnici li"eni slobode moraju biti na prikladan na$in intervjuirani i tjelesno 

pregledani od strane lije$nika "to je prije mogu%e po prijamu u popravni dom; osim u 

iznimnim okolnostima, ovaj razgovor/pregled trebalo bi obaviti na dan prijama. Me&utim, 

prvi susret maloljetnika sa zdravstvenom slu!bom mo!e biti i putem kvalificirane medicinske 

sestre koja izvje"%uje lije$nika. 

Ukoliko se pravilno obavi, takva medicinska provjera po prijamu mora omogu%iti 

zdravstvenoj slu!bi te ustanove da uo$i mlade osobe sa potencijalnim zdravstvenim 

problemima (npr. ovisnost o drogi, sklonost ka samoubojstvu). Identificiranje takvih 

problema u dovoljno ranoj fazi olak"ava preduzimanje djelotvorne preventivne akcije u 

okviru medicinsko-psiho-socijalnog programa zdravstvene njege te ustanove. 

40. Nadalje, samo se po sebi razumije da svi maloljetnici li"eni slobode moraju biti u 

mogu%nosti da imaju povjerljiv pristup lije$niku u svakom trenutku, bez obzira na re!im 

(uklju$uju%i i disciplinsku izolaciju) kojem su podvrgnuti. Odgovaraju%i pristup nizu 

specijalisti$kih slu!bi zdravstvene za"tite, uklju$uju%i i stomatologa, mora tako&e biti 

osiguran. 

41. Du!nost zdravstvene slu!be na bilo kom mjestu li"avanja slobode ne smije se 

ograni$iti na lije$enje bolesnih pacijenata; toj slu!bi tako&er treba povjeriti odgovornost za 

socijalnu i preventivnu medicinu. U vezi ovoga, CPT !eli istaknuti dva vida o kojima treba 

posebno voditi pa!nju glede maloljetnika: njihovu ishranu i pru!anje zdravstvene naobrazbe. 

Zdravstveno osoblje mora imati aktivnu ulogu u nadziranju kvalitete hrane koja se 

daje osobama u pritvoru. Ovo je naro$ito va!no za maloljetnike, koji nisu dosegli puni 

potencijal rasta i razvoja. U njihovom slu$aju, posljedice neadekvatne ishrane mogu se mnogo 

br!e pokazati – i biti te!e – nego kod osoba koje su dostigle punu tjelesnu zrelost. 

Tako&er se "iroko prihva%a kao $injenica da maloljetnici li"eni slobode pokazuju 

tendenciju upu"tanja u riskantne pothvate, naro$ito u odnosu na droge (uklju$uju%i alkohol) i 

seks. Shodno tome, pru!anje zdravstvene naobrazbe prilagodjene mladima predstavlja va!an 

element programa preventivne zdravstvene za"tite. Takav program bi trebao posebno 

obuhva%ati informacije o rizicima zloporabe droga i o prenosivim bolestima.

63 

VIII. %ene li$ene slobode 


Prethodne napomene 

21. U nekim od svojih ranijih op%ih izvje"%a, CPT je postavio kriterije kojima se 

rukovodio u svom radu na raznim mjestima li"avanja slobode, koja su uklju$ivala policijske 

stanice, zatvore, centre za dr!anje imigranata-pritvorenika, psihijatrijske ustanove i popravne 

domove za maloljetnike. 

Naravno, Odbor primijenjuje ove kriterije u odnosu kako na !ene tako i na 

mu"karce li"ene slobode. Me&utim, u svim dr!avama $lanicama Vije%a Europe, !ene 

zatvorenici predstavljaju relativno malu grupu me&u osobama li"enim slobode. To zna$i da za 

dr!ave mo!e biti veoma skupo da se posebno brinu o !enama li"enim slobode, "to proizlazi 

time da se !ene $esto dr!e na malom broju lokacija (a ponekad daleko od njihovih domova i 

domova od njih zavisne djece), u prostorijama koje su izvorno bile projektirane za mu"ke 

zatvorenike (sa kojima te prostorije eventualno dijele). U takvim okolnostima, potrebno je 

obratiti posebnu pa!nju kako bi se osiguralo da !ene li"ene slobode budu u za njih sigurnom i 

pristojnom zatvorskom okru!enju. 

Kako bi istakao va!nost koju pridaje sprije$avanju zlostavljanja !ena li"enih 

slobode, CPT je posvetio ovo poglavlje svog 10. Op%eg izvje"%a opisivanju nekih od 

specifi$nih pitanja kojima se bavi u ovoj oblasti. Odbor se nada da %e na ovaj na$in dati jasne 

naznake dr!avnim vlastima o svojim gledi"tima u pogledu na$ina na koji treba postupati sa 

!enama li"enim slobode. Kao i prethodnih godina, CPT pozdravlja sve eventualne 

primjedbe u vezi ovog va$nog odjeljka Op#eg izvje%#a. 

22. Treba na samom po$etku naglasiti da stavovi CPT-a o pitanjima iznijetim u ovom 

poglavlju va!e bez obzira na prirodu mjesta li"avanja slobode. Me&utim, prema iskustvu 

CPT-a, opasnost po tjelesni i/ili psihi$ki integritet !ena li"enih slobode mo!e biti ve%a u 

periodu neposredno nakon njihovog uhi%enja. Shodno tome, posebnu pa!nju treba posvetiti 

da se osigura da kriteriji dati u slijede%im odjeljcima budu tada po"tivani. 

Odbor tako&e !eli istaknuti da svi standardi koje eventualno razvije u ovoj oblasti 

moraju biti smatrani sukladnim standardima izlo!enim u drugim me&unarodnim 

dokumentima, uklju$uju%i Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Konvenciju Ujedinjenih 

naroda o pravima djeteta, Konvenciju Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika 

diskriminacije !ena i Skup principa Ujedinjenih naroda u vezi za"tite svih osoba podvrgnutih 

bilo kom obliku li"avanja slobode ili zatvaranja.

64 

Osoblje oba spola 

23. Kao "to je CPT istakao u svom 9. Op%em izvje"%u, upo"ljavanje osoblja oba spola 

predstavlja va!nu garanciju protiv zlostavljanja na svim mjestima li"avanja slobode. Nazo$nost 

mu"kog i !enskog osoblja mo!e imati koristan u$inak kako glede zatvorske etike tako i u svrhu 

njegovanja izvjesnog stupnja normalizacije !ivota na mjestima li"avanja slobode. 

Kori"tenje osoblja oba spola tako&er omogu%uje prikladno raspore&ivanje osoblja 

na radne du!nosti kada treba obavljati osjetljive du!nosti vezane uz spol, kao "to su osobni 

pretresi. U ovom pogledu, CPT !eli ponovo ista%i da osobe li"ene slobode moraju biti 

pretresane isklju$ivo od strane osoblja istog spola i da bilo koji pretres gdje se zahtijeva da se 

osoba li"ena slobode razodjene mora provoditi izvan vidnog dometa zatvorskog osoblja 

suprotnog spola. 

Odvojen smje%taj $ena li%enih slobode 

24. Obveza da pru!i skrb, koju dr!ava ima u odnosu na osobe li"ene slobode, uklju$uje 

i du!nost dr!ave da za"titi te osobe od drugih osoba koje im eventualno !ele na"koditi. CPT se 

povremeno susretao sa tvrdnjama !ena o navodnom zlostavljanju od strane !ena. Me&utim, 

navodi o zlostavljanju !ena u zatvoru od strane mu"karaca (a posebno o seksualnom 

uznemiravanju, uklju$uju%i tu i verbalne napade sa seksualnim konotacijama) javljaju se 

mnogo $e"%e, posebno ako dr!ava ne obezbijedi odvojen smje"taj !enama li"enim slobode, na 

mjestima gdje prevla&uje osoblje !enskog spola koje nadzire njihov smje"taj. 

U principu, !ene li"ene slobode moraju biti smje"tene u prostorijama koje su fizi$ki 

odvojene od prostorija u kojima se nalaze mu"karci zatvoreni u istoj ustanovi. S tim u vezi, 

neke dr!ave su po$ele primjenjivati rje"enja pri kojima su parovi (u kojima su oba partnera 

li"ena slobode) smje"teni skupa, i/ili gdje postoji izvjestan stupanj mije"anja pripadnika oba 

spola u zatvorima. CPT pozdravlja takva napredna rje"enja, pod uvjetom da se zatvorenici na 

koje se to odnosi suglase sa tim da %e u tome u$estvovati, te da budu pa!ljivo odabrani i u 

dovoljnoj mjeri nadzirani. 

Jednakost pristupa aktivnostima 

25. #ene li"ene slobode moraju imati pristupa svrsishodnim aktivnostima (radu, obuci, 

naobrazbi, sportu, itd) na ravnoj nozi sa sa mu"karcima u istom polo!aju. Kao "to je Odbor 

spomenuo u svom posljednjem Op%em izvje"%u, delegacije CPT su se i previ"e $esto susretale 

sa slu$ajevima gdje su !enama li"enim slobode bile nu&ene aktivnosti koje su se smatrale 

"prikladnim" za njih (kao "to su "ivanje ili ru$ni radovi), dok se mu"kim zatvorenicima nudila 

obuka daleko stru$nijeg karaktera. 

Po mi"ljenju CPT-a, takav diskriminiraju%i pristup mo!e slu!iti samo daljem 

ja$anju zastarjelih predrasuda o socijalnoj ulozi !ene. 'tovi"e, ovisno o okolnostima, 

uskra%ivanje !enama jednakog pristupa re!imom propisanih aktivnosti mo!e se okvalificirati 

kao poni!avaju%e postupanje.

65 

Prenatalna i postnatalna zdravstvena za%tita 

26. Maksimum napora treba ulo!iti kako bi se zadovoljile specifi$ne prehrambene 

potrebe zatvorenih trudnica, kojima treba osigurati re!im ishrane bogat bjelan$evinama, sa 

mnogo svje!eg vo%a i povr%a. 

27. Samo se po sebi razumije da bebe ne smiju biti ro&ene u zatvoru i izgleda da je 

uobi$ajena praksa u dr!avama $lanicama Vije%a Europe da se trudne zatvorenice u 

odgovaraju%em trenutku premjeste u bolnice izvan zatvorskog kruga. 

Usprkos tome, CPT se s vremena na vrijeme susre%e sa slu$ajevima gdje trudne 

!ene bivaju lisi$inama ili na drugi na$in vezane za krevete ili druge komade namje"taja 

tijekom ginekolo"kog pregleda i/ili poro&aja. Takav pristup je u potpunosti neprihvatljiv i 

mo!e se sasvim izvjesno odrediti kao neljudsko i poni!avaju%e postupanje. Mogu se i moraju 

izna%i drugi na$ini udovoljavanja sigurnosnim potrebama. 

28. Mnoge !ene u zatvoru su primarne njegovateljice djece ili drugih $ija psiho-fizi$ka 

dobrobit mo!e biti ugro!ena $inom zatvaranja. 1 

U ovom kontekstu, posebno je problemati$no pitanje da li – i ukoliko je odgovor 

pozitivan, koliko dugo – treba omogu%iti bebama i maloj djeci da ostanu u zatvoru sa svojim 

majkama. Na ovo pitanje je te"ko dati odgovor, budu%i da sa jedne strane zatvori o$ito nisu 

pogodan ambijent za bebe i malu djecu, dok je sa druge strane krajnje nepo!eljno nasilno 

razdvajati majke i malu djecu. 

29. Po mi"ljenju CPT-a, ideja vodilja u svim slu$ajevima mora biti dobrobit samog 

djeteta. Ovo posebno podrazumijeva da svaka prenatalna i postnatalna njega pru!ena u 

zatvoru mora biti jednaka njezi kakva se pru!a u vanjskoj zajednici. Tamo gdje se bebe i mala 

djeca dr!e u zatvorskom okru!enju, njihov tretman mora biti nadziran od strane specijalista za 

socijalni rad i razvoj djece. Cilj bi trebao biti da se stvori okru!enje koje je zasnovano 

primarno na potrebama djeteta, bez vidljivih znakova zatvorskog ambijenta, kao "to su 

uniforme i klju$evi koji zveckaju. 

Treba primijeniti takva rje"enja kojima se osigurava da se motorika i kognitivne 

sposobnosti beba u zatvoru razvijaju normalno. Posebno im treba omogu%iti dovoljno 

pogodnosti za igru i tjelesne vje!be i mogu%nost da napuste ustanovu i iskuse normalni !ivot 

izvan zatvorskih zidova. 

Omogu%avanje pogodnosti da $lanovi obitelji izvan ustanove brinu o djetetu mo!e 

tako&e pomo%i da se teret podizanja djeteta podijeli sa drugima (na primjer, sa djetetovim 

ocem). Gdje ovo nije mogu%e, treba razmotriti mogu%nost pristupa objektima tipa jaslica. 

Takva rje"enja mogu omogu%iti !enama zatvorenicama da u$estvuju u radnim i drugim 

aktivnostima unutar zatvora u ve%oj mjeri nego "to bi to ina$e bilo mogu%e. 

1 

Vidjeti tako&e Preporuku 1469 (2000) Parlamentarne Skup"tine Vije%a Europe u vezi majki i 

beba u zatvoru.

66 

Pitanja zdravlja i higijene 

30. Odbor tako&e !eli skrenuti pa!nju na niz pitanja zdravlja i higijene u odnosu na koje 

se potrebe !ena li"enih slobode znatno razlikuju od potreba mu"karaca. 

31. Specifi$ne higijenske potrebe !ena treba rje"avati na prikladan na$in. Od naro$ite 

je va!nosti da im nu!nici i kupaonice budu lako dostupni, te da se povede briga o uklanjanju 

krvlju umrljanih predmeta, kao i o opskrbljivanju stvarima za osobnu higijenu, kao "to su 

higijenski ulo"ci i tamponi. 

Propust da se obezbijede takve osnovne potrep"tine mo!e, po sebi, predstavljati 

poni!avaju%e postupanje. 

32. Tako&e je od su"tinske va!nosti da zdravstvena njega koja se pru!a osobama 

li"enim slobode bude na istom stupnju kao zdravstvena njega koja se pru!a osobama u 

vanjskoj zajednici. 

'to se ti$e !ena li"enih slobode, osiguravanje da ovaj princip jednakosti njege bude 

po"tovan zahtijeva da tu zdravstvenu njegu pru!aju lije$nici i medicinske sestre specifi$no 

obu$eni u podru$ju zdravstvene za"tite !ena, uklju$uju%i ginekolo"ku specijalizaciju. 

Povrh toga, u obimu u kojem su mjere preventivne zdravstvene za"tite koje se 

posebno odnose na !ene dostupne u vanjskoj zajednici (kao "to su preventivni pregledi 

usmjereni na otkrivanje raka dojke i materice), one tako&e moraju biti omogu%ene i !enama 

li"enim slobode. 

Jednakost njege tako&e zahtijeva da se pravo !ene na tjelesni integritet po"tuje na 

mjestima li"avanja slobode u jednakoj mjeri kao i u vanjskoj zajednici. Tako, tamo gdje su 

takozvane "dan poslije" pilule i/ili druge forme poba$aja u kasnijim fazama trudno%e 

dostupne !enama na slobodi, one moraju pod istim uvjetima biti u$injene dostupnim i !enama 

li"enim slobode. 

33. U principu, zatvorenice koje su zapo$ele kuru lije$enja prije nego "to su bile 

zatvorene, trebale bi biti u mogu%nosti da nastave sa lije$enjem i u zatvoru. U ovom 

kontekstu, treba nastojati osigurati da dovoljne zalihe posebnih lijekova za !ene budu 

dostupne u mjestima li"avanja slobode. 

Glede kontraceptivnih pilula, treba napomenuti da takva medicinska sredstva mogu 

biti propisana u medicinske svrhe i kad se ne radi o sprije$avanju trudno%e (npr. radi 

otklanjanja bolnih menstruacija). Usprkos $injenici da zatvaranje !ene kao takvo u velikoj 

mjeri smanjuje vjerojatnost za$e%a tijekom boravka u zatvoru, ono ne predstavlja dovoljan 

razlog da se !enama uskrate takva medicinska sredstva.

Za bliža obavještenja: 

Secretariat of the CPT 

Human Rights Building 

Council of Europe 

F-67075 Strasbourg Cedex 

Francuska 

Tel.: +33 (0)3 88 41 39 39 

Fax: +33 (0)3 88 41 27 72 

E-mail: cptdoc@coe.int 

Internet: www.cpt.coe.int 

Strasbourg, rujan 2002 

Fotografija na naslovnoj strani: © CICR / FEDELE, Cristina

Standardi CPT-a

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?