Modul: Nasilje u porodici

SADRŽAJ1. UVODNE NAPOMENE ...........................................................................41.1. KATEGORIJE ....................................................................................41.2. CILJEVI ...............................................................................................................................52. UVOD ......................................................................................................52.1. NASILJE PREMA ŽENI .......................................................................................................62.2. MITOVI I STVARNOST... ...................................................................................................82.3. ULOGE POLOVA .............................................................................................102.4. ŽENA U EKONOMIJI .......................................................................................112.5. OBRAZOVANJE I POLITIKA ULOGA ŽENE U DRUŠTVU ..................................122.6. STRATEGIJEDJELOVANJA ..........................................................................133. PODMODUL I - MEUNARODNE KONVENCIJE I STANDARDII DOMAI PRAVNI OKVIR U VEZI SA NASILJEM U PORODICI...............143.1.UVOD ......................................................................................................................143.2. PEKINŠKA DEKLARACIJA ...............................................................................................153.3. KONVENCIJA O UKIDANJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ŽENA ..............153.4. KONVENCIJA O POLITIKIM PRAVIMA ŽENA ................................................163.5. KONVENCIJA O STATUSU UDATIH ŽENA .........................................................163.6. KONVENCIJA O PRISTANKU NA BRAK,MINIMALNOJ DOBIZA BRAK I REGISTROVANJU BRAKOVA ................................................................163.7. KONVENCIJA O ZABRANI TRGOVINE LJUDIMA IISKORIŠTAVANJU PROSTITUCIJE DRUGIH .......................................................163. 8. DODOATAK PREPORUCI .................................................................................................173. 9. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA ...........................................................................264. LJUDSKA PRAVA U VEZI SA NASILJEM U PORODICI ..........................274.1. NASILJE KAO KRŠENJE ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA PREMA UNIVERZALNOJDEKLARACIJI ............................................................................................284.2. OSTALI MEUNARODNI DOKUMENTI ........................................................................315. PRAKSA EVROPSKOG SUDA ......................................................336. DOMAI PROPISI ....................................................................356.1. SVIJEST BIH DRUŠTVA O PROBLEMU NASILJA ..........................................356.2. DOMAI ZAKONI .........................................................................................366.3. ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA .........................................................376.4. PORODINI ZAKON EBIH SA ASPEKTA NASILJA U PORODICI ....................396.5. PORODINI ZAKON RS-a ..................................................................................407. PODMODUL II – KRIVINI ZAKONI ENTITETAI POSTUPAK PRED UDOVIMA .........................................................417.1. KZ FBIH ...................................................................................................................417.2. KZ RS .................................................................................................................................447.3. POSTUPAK PRED SUDOM ............................................................................................457.4. ŠTA JE VAŽNO DOKAZATI NA SUENJU .........................................................467.5. DIREKTNO I UNAKRSNO ISPITIVANJE PRED SUDOM .................................478. ISTRAGA ....................................................................................48

28.1. TUŽILAŠTVO .............................................................................................................488.2. ULOGA POLICIJE U ISTRAZI ............................................................................498.3. MJERE SOCIJALNE I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE .........................................529. PODMODUL III – PREKRŠAJI I PREKRŠAJNI POSTUPAKI PRIMJENA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA ............................539.1. UVOD .................................................................................................................539.2. SADRŽAJ PRAVNIH RJEŠENJA U ZAKONU O ZAŠTITI ODNASILJA U PORODICI-OSNOVNE ODREDBE ............................................................569.3. U KOM SE POSTUPKU OSTVARUJE ZAŠTITA ..........................................569.4. SUBJEKTI I HITNOST POSTUPANJA KOD ZAŠTITEKOD NASILNIKOG PONAŠANJA ...............................................................589.5. POJAM PORODICE .......................................................................................619.6. POJAM NASILJA U PORODICI ..........................................................................629.6.1. DEFINICIJA NASILJA U PORODICI ...........................................................629.6.2. DUŽNOST PRIJAVE I PODNOŠENJE ZAHTJEVA ONASILJU U PORODICI .....................................................................................649.6.3. KO MOŽE PODNIJETI PRIJAVU I ZAHTJEV O NASILJU U RS ................669.7. SANKCIJE ...........................................................................................699.7.1. SVRHA SANKCIJA ...................................................................................699.7.2. VRSTE PREKRŠAJNIH SANKCIJA ............................................................699.7.3. VRSTE ZAŠTITNIH MJERA .......................................................................709.7.3.1. UDALJENJE IZ STANA, KUE ..........................................................719.7.3.2. ZAŠTITNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA ŽRTVI ...................719.7.3.3. ZAŠTITNA MJERA OSIGURANJE ZAŠTITE ŽRTVE NASILJAU RS ILI OBEZBJEENJE ZAŠTITE LICA IZLOŽENOG NASILJUU F BiH .............729.7.3.4. ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UZNEMIRAVANJA ILI UHOENJAŽRTVTE NASILJA U RS ili ZABRANE UZNEMIRAVANJAILI UHOENJA LICA IZLOŽENOG NASILJU U F BiH .............................739.7.3.5. ZAŠTITNA MJERA OBAVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA ..739.7.3.6. ZAŠTITNA MJERA OBAVEZNO LIJEENJE OD OVISNOSTI ..........749.7.3.7. OBAVEZE SUDA I ORGANA STARATELJSTVA PRILIKOMIZRICANJA ZAŠTITNIH MJERA ..........................................................749.7.4. OSTALE SANKCIJE ..................................................................................759.8. ODNOS PREKRŠAJA I KRIVINIH DJELA IZ OBLASTI NASILJA UPORODICI .............................................................................................................769.9. PRIMJENA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI ........................779.9.1. SUDSKA (PREKRŠAJNA) PRAKSA ...........................................................779.9.2. PRAVILNICI ZA SPROVOENJE ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA UPORODICI ............................................................................................829.9.3. OBRASCI ..........................................................................................879.9.3.1. OBRAZAC PREKRŠAJNE PRIJAVE ...............................................879.9.3.2. OBRAZAC ZAHTJEVA ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOGPOSTUPKA ..............................................................................................................899.9.3.3. OBRAZAC SPORAZUMA O SANKCIJI ..............................919.9.3.4. OBRAZAC DOPUNE ZAHTJEVA ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOGPOSTUPKA .....................................................................................92

39.9.3.5. OBRAZAC POZIVA OKRIVLJENOM ...............................................949.9.3.6. OBRAZAC POZIVA PREDSTAVNIKU OVLAŠTENOG ORGANA ...........959.9.3.7. OBRAZAC ZAPISNIKA O USMENOM PRETRESU ...................9610. ULOGA NEVLADINIH ORGANIZACIJA U BORBI PROTIV NASILJA UPORODICI .......................................................................................10211. PRILOG: ODLUKE DOMAIH SUDOVA U KRIVINIMPOSTUPCIMA ............................................................................... 104

4MODUL NASILJE U PORODICI1. UVODNE NAPOMENEModul sadrži tri podmodula:1. Meunarodne konvencije i standardi i domai pravni okvir u vezi sanasiljem u porodici2. Krivini postupak u vezi sa nasiljem u porodici i sudska praksa3. Prekršajni postupak u vezi sa nasiljem u porodici i sudska praksaPodmoduli e obraivati:Prvi podmodul obrauje pojam nasilja u porodici u meunarodno-pravnomsmislu kroz meunarodne konvencije, standarde i praksu Evropskog suda ishvaanje istog pojma kroz domae propise.Drugi podmodul obrauje krivini postupak pred sudovima u vezi sa izvršenjemkrivinog djela nasilje u porodici koji ukljuuje prethodni postupak kod centaraza socijalni rad, policije i tužilaštva.Trei podmodul obrauje prekršajni postupak u vezi sa izvršenjem prekršajanasilje u porodici koji takoer ukljuuje prethodni postupak, postupak predsudom i mogunosti izricanja privremenih mjera.1.1. KategorijeU okviru svih podmodula obrauju se:1. Meunarodne konvencije i standardi koji su u primjeni u ovoj oblasti napodruju BiH,2. Praksa Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu3. Materijalne domae propise4..Procesne odredbe domaih zakona5. Sudska praksa domaih sudova6. Uoene razlike u sudskoj praksi sudova u Bosni i Hercegovini

57. Primjeri za praktine vježbe koje su pogodne za obuku i samo obuku.Kao oblik edukacije prihvata se kombinacija predavanja, vježbi i paneldiskusije.1.2. CiljeviKao ciljevi edukacije u ovoj oblasti su:1. Pomoi sudijama i tužiteljima, shvaanje pojma domaeg nasilja ineophodnost primjene meunarodnih pravnih standarda.2. Objasniti vezu izmeu materijalnih propisa u ovoj oblasti i procesnihzakona3. Objasniti pojam domaeg nasilja, ugrožavanje osnovnih ljudskih prava izdravlja porodice u djelovanju nasilnika, prevencija i intervencija udomenu nasilja u porodici, postupak prema žrtvi i nasilniku u prethodnompostupku prije sudskog postupka i na kraju postupak pred sudovima.Mogui predavai:Vodei eksperti,predavai iz regije,edukatori iz CentraDnevni red modula:Dnevni red modula je predvien u dnevnim redovimapodmodula i po potrebi može biti kreiran i od strane Centra.Vodei eksperti:Adisa Zahiragi, Kantonalni sud u Sarajevu i MilojicaDuško,Sud za prekršaje Prijedor2. UVODKada je u pitanju odreenje pojma nasilje u porodici, ope prihvaen pojamje i domae nasilje i taj pojam podrazumijeva sve oblike nasilja koji sedogaaju u porodici, proširujui mogunost da poinioci nasilja i žrtvenasilja mogu biti sve osobe koje ne žive u porodici ali su lanovidomainstva kao što su bivši partneri, rodbina i sl. Prouavajui literaturukoja se bavi ovim pojmom, susreu se razliite definicije ovog pojma kao irazliiti nazivi koji se kreu od domaeg nasilja, nasilja prema ženi i djeci, pado nasilja u porodici. Najjednostavnija definicija ovog pojma bi bilaslijedea: Nasilje koje obuhvata kako nasilje unutar uže porodice tako inasilje unutar rodbine predstavlja sve ono što jedna osoba ini drugojbez njenog odobrenja. To znai da je nasilje svaki postupak koji razara,ugrožava, povrjeuje i ponižava ljudsko bie. Ovakvo ponašanjepodrazumijeva razliite vrste ponašanja jer poinilac (nasilnik) zadovoljavaneke svoje potrebe koje ugrožavaju potrebe drugih lanova porodice. Na tajnain nasilje u porodici predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava.

6Meunarodne konvencije u okviru kojih se prepoznaje regulativa nasilja uporodici su: Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnihsloboda, UN Konvencija o pravima djeteta, UN Konvencija o ukidanju svihoblika diskriminacije nad ženama.Kroz navedene konvencije primjeuje se da nasilje u porodici predstavlja lini,porodini i društveni problem. Svako ima pravo i dužnost u ostvarivanju svojihdruštvenih uloga i na taj nain svako ima pravo na svoju privatnost ali kada je upitanju nasilje tada se podrazumijeva ugrožavanje ne samo osnovnih ljudskihprava ve je u pitanju i ugrožavanje zdravlja što znai da nasilje unutar porodicene može biti privatna stvar i postaje javni problem. Svaka porodica ima pravo nasvoju privatnost i svoje dostojanstvo ali uvanje dostojanstva porodice ne znaizadovoljavanje potreba nekog lana porodice na raun ugrožavanja prava izdravlja drugog lana i stabilnosti porodice. U tom trenutku nasilje u porodiciprestaje biti privatna stvar porodice i postaje javni problem.Porast nasilja u porodici povezan je sa porastom nasilja u društvu tako da semože pratiti veza prisutnosti nasilja u porodici kao i naina ponašanja nasilnikau porodici sa nasiljem koje se dešava u široj društvenoj zajednici. Mnogistrunjaci koji se bave problematikom nasilja u porodici kako na meunarodnomnivou tako i na nivou regije, istiu da nasilje u porodici nije ovisno od socijalnogokruženja nasilnika te nije vezano za etnika i vjerska opredjeljenja. Oni istiuda se nasilje dešava u svim društvenim zajednicama širom svijeta bez obzira nademokratski nivo razvoja neke države, ekonomski razvoj, etnika i vjerskaopredjeljenja.Kada se pristupa problemu nasilja u porodici tj. kada taj problem dobivadimenziju javnog problema, potrebno je ustanoviti u kojem trenutku se u tajproblem ukljuuje društvena zajednica tj. ovlašteni državni organi.2.1. NASILJE PREMA ŽENIKada se analizira nasilje u porodici, tada je potrebno razdvojiti pojavu nasiljaunutar porodice prema ženi i posebno nasilje prema ostalim lanovimaporodice, te uspostaviti odgovarajuu vezu i ravnotežu u ovakvim pristupima.Kada je u pitanju nasilje prema ženi, tada se primjeuje da takva vrsta nasiljaegzistira još iz antikog perioda te da je nasilje prema ženi karakteristika veinedruštava. Interesantno je pratiti uzroke pojave nasilja prema ženi tako da sesmatra da je jedan od osnovnih uzroka nasilja prema ženi, sistem odnosa koji seuspostavlja u društvu u smislu nejednako rasporeene moi. To znai da jenejednaka raspodjela moi izmeu muškaraca i žena prisutna kroz historiju usvim fazama društva te da su žene vrlo esto ugrožene bez obzira na nacionalnu,

7rasnu i vjersku pripadnost, kulturu, starost,ekonomski razvoj društva i statusžene u društvu.Sve do poetka 1990-ih,meunarodna akcija vezana za nasilje nad ženama bilaje orijentirana na porodicu. Kao odgovor na rastue zahtjeve žena zaravnopravnošu u svim oblastima, pitanje nasilja je prošireno kako bi se obradilii ostali oblici nasilja.Tako je potvreno nasilje nad ženama kao pitanje sa kojimse treba suoiti meunarodna zajednica premda su Ujedinjeni narodi i daljesvoje programe i aktivnosti nasilja nad ženama posmatrali u sferi domaegnasilja.Tako je ekonomsko i društveno vijee UN-a usvojilo, na preporukukomisije o statusu žena, nekoliko rezolucija koje se odnose na nasilje premaženama i to sa razliitih aspekata vezano za savremene oblike ropstva premaženama, tradicionalni obiaji koji ugrožavaju zdravlje žena, aktivnosti u veziprisilne prostitucije te trgovine ženama, status izbjeglica žena i druge aktivnosti.Meunarodne organizacije i agencije su doprinjele da se usvoje meunarodnekonvencije u cilju poboljšanja položaja žene u društvu te sprjeavanje ikažnjavanje nasilja.Žene su izložene raznim oblicima fizikog, seksualnog, psihološkog iekonomskog zlostavljanja i korijeni nasilja leže duboko u strukturi društva.Pojam domaeg nasilja sa aspekta nasilja prema ženama u svim društvima,praen je sistemom mehanizama koji održavaju nevidljivost nasilja nad ženama ito od poznatog pristupa da je to privatna stvar porodice, zatim od pojma„moralne žene“, zatim sistem predrasuda, ekonomska ovisnost, sporaintervencija institucija, ženska šutnja zbog stida da se njen problem pojavi kaojavni problem. Domae nasilje izražava odnos prema ženama kako na linomtako i na društvenom planu, što znai da se uvijek treba dovoditi u vezu sadruštvenim kontekstom. Kada je u pitanju zdravlje žene, tada se problemdomaeg nasilja treba posebno prouavati. Zdravlje žene zavisi od shvaanjapoložaja i uloge žene u društvu tako da se u mnogim zemljama prepoznajuporodice koje ograniavaju pravo žene na obrazovanje, ekonomskoosamostaljivanje i politiko osnaživanje. Zbog toga se pojavljuju osnovniproblemi u zdravlju žene koji se tiu prisutne pojave smrtnosti žena u trudnoi iprilikom poroda, nedovoljna edukacija žene u seksualnoj oblasti, meunarodnatrgovina ženama i djevojkama, uvjeti rada koji su u nekim državama veomateški i nezdravi zatim pojava psihikih problema kod žena koji su povezani sasiromaštvom, pretjeranim stresovima i društvenom nejednakošu žena.Ugrožavanje zdravlja žene u kontekstu domaeg nasilja, ne može predstavljatipojedinaan problem tako da žensko zdravlje postaje društveni problem jeruporno zanemarivanje žena, njen podreeni položaj u ekonomskom, politikomi kulturnom životu uvjetuje da žensko zdravlje predstavlja društveni problemkojim se bave meunarodne organizacije tako da u tom pravcu prednjaiSvjetska zdravstvena organizacija. U okviru Svjetske zdravstvene organizacije

8odreuje se da je socijalno blagostanje takvo stanje u kojem svi osjeaju mir isigurnost bez razlike na rasu, vjeru, spol, politiko uvjerenje, ekonomskusposobnost i obrazovanje. Socijalno blagostanje omoguava život u zdravojokolini te pružanje osiguranja prilikom bolesti, iznemoglosti i starosti. Mnogesvjetske vladine i nevladine organizacije postavile su uvjete koji se odnose naprevenciju nasilja prema ženama tako da je prije svega veoma važno organiziratiaktivnosti koje se odnose na psiho socijalno savjetovalište za pomo i podrškuženama i djevojkama u svakom društvu, zatim aktivnosti u oblasti prevencijemuškog nasilja nad ženama, organiziranje razliitih edukacija u ovoj oblasti,programi osnaživanja kapaciteta žene, te aktivnosti u vezi zakonodavstva usvakom društvu.2.2. Mitovi i stvarnostDonošenjem posebnih zakona koji se odnose na sprjeavanje nasilja prema ženikao i kažnjavanja nasilnika ne može samo po sebi stvoriti prostor u kome ženenee biti izložene nasilju. Posebno znaajan mehanizam koji predstavljaprepreku u ovoj oblasti je postojanje i održavanje sistema predrasuda o nasiljunad ženama koji se dovode u vezu sa patrijarhalnim sistemima. U tom pravcumitovi predstavljaju specifian oblik uvjerenja i pružaju prikladna ipojednostavljena objašnjenja složenih socijalnih pojava.Mit-1. Alkohol ini muškarce nasilnim u odnosu na ženeStvarnost: Mnogi muškarci su nasilni kada su trijezni. Alkohol je samo jošjedan izgovor muškarca da izbjegnu preuzimanje odgovornosti za svoje nasilje.Meutim,alkohol može pojaati nasilne sklonosti.Mit-2. Nasilje nad ženom je trenutni gubitak samokontrole.Stvarnost: Veina nasilja nad ženama je sa predomišljajem. Nasilni muškarciudaraju svoje partnerice u dijelove tijela gdje se modrice nee vidjeti.Zlostavljanje je obrazac koji se esto ponavlja.Mit-3. Žene traže (mole, zaslužuju) lažu o nasilju i zlostavljanju koje se stalnovrši nad njima.Stvarnost: Tradicionalno žene se vide kao odgovorne za emocionalni životporodice i za ponašanje muškaraca. Nasilje nad ženama i djecom je u stvarizloupotreba moi i kontrole. Nasilje e prestati kada muškarci prestanu bitinasilni i društvo prestane opraštati.Mit-4. Nasilje nad ženom je porodina stvar.Stvarnost: Nasilje nad ženama i djecom je zloin. Svako nosi odgovornost daosudi upotrebu nasilja i takvim postupanjem pruži važnost sigurnosti žrtve odnasilja.

9Mit-5. Nasilje u porodici je karakteristika života neobrazovanih i siromašnihljudi. Takva iskustva su rijetka za ljude višeg ekonomskog, kulturnog iobrazovnog sloja.Stvarnost: Nasilje nad ženama ne poznaje bilo kakve ekonomske ili klasnerazlike. Dogaa se svugdje u svim društvenim klasama i grupama.Mit-6. Da žene žele, one bi otišle. Ako ostanu same su krive.Stvarnost: Žene ne odlaze iz mnogih razloga, ukljuujui i stid da priznaju dase vrši nasilje prema njima, zatim strah od buduih batina, ekonomska ovisnost,nedostatak financijske i psihološke pomoi društva te nemogunost odvojenogsmještaja.Mit-7. Zakon osigurava odgovarajuu zaštitu ženama koje su pogoene nasiljemu porodici.Stvarnost: Domai zakoni su tradicionalno slabi na svim prostorima i neomoguavaju podršku izloženoj nasilju. Poznato je ponašanje policije širomsvijeta da ne žele da se miješaju u tako zvane porodine svae u koliko doe doprijave policiji. Takoer krivini zakoni u mnogim zemljama ne ukljuujuspecijalnu zaštitu za žene u sluaju nasilja u porodici. Veina zakonskihodredaba u mnogim zemljama je stereotipna i vrlo površno obrauju ovu oblast.Mit-8. Zlostavljene žene su neobrazovane i imaju vrlo malo radnih vještina.Stvarnost: Zlostavljene žene su uspješne žene u karijeri kao i žene koje rade utvornicama i domaice. To znai da nema razlike u obrazovanju žene kada je upitanju nasilje prema ženi. Ono što žene rade u svom profesionalnom životu nemijenja nasilno ponašanje njihovih partnera.Mit-9. Zlostavljene žene zaslužuju da budu pretuene.Stvarnost: Nasilnici izgube kontrolu zbog svojih unutrašnjih razloga a ne zbogonoga što je žena napravila ili nije napravila. Niko ne zaslužuje da budepretuen.Nabrojani mitovi su karakteristini za sve zemlje širom svijeta i zlostavljanje uporodici dešava se ženama širom svijeta. To je jedno od pitanja koje povezuježene udaljene hiljadama kilometara. Za mnoge žene, to je jedan tužan dio životaa sa kojim problemom se one esto moraju same nositi. Zlostavljene žene seosjeaju izolirane i bespomone, bez nade u bolju i svjetliju budunost. Nijevažno je li žena bogata ili siromašna, inteligentna ili neobrazovana, sve one kojesu osjetile nasilje na sebi, dijele isti osjeaj straha i duboke nesree.Posebno predrasude, koje su u vezi sa mitovima o ženama, su prisutne još odranog djetinjstva i uvjetuju reakcije odraslih. Naješe predrasude su: Nasilje

10predstavlja privatnu stvar porodice, prisutnost nasilja u porodici je pretjeranonaglašeno, nasilje predstavlja uobiajene sukobe izmeu muškarca i žene,negiranje prisutnosti nasilja, dobre supruge i majke niko ne ugrožava, ženaizaziva nasilnika, nemoralne žene, nasilje je sramota žene, žene su nasilnici kaoi muškarci, alkohol je kriv za sve, nasilnik je duševno poremeena osoba, nasiljeje problem siromašnih, muškarci koji su nasilni ne mogu se promijeniti, obavezažene da trpi. Kada se analiziraju nabrojane predrasude kao i mitovi koje sukarakteristine za svako društvo, tada se dobije odgovor zašto žene ostaju unasilnoj vezi. Žena uvijek traži razlog da ostane u nasilnoj vezi i to objašnjavazbog djece, ekonomska ovisnost, navika žene da bude maltretirana, nedovoljnainformiranost o pravima žene, nedostatak samopoštovanja, izgovor da je upitanju ljubav, idealiziranje partnera, odsustvo podrške najbližih, nedostatakinstitucionalnih mehanizama zaštite zlostavljane žene. Razlozi koji drže ženu unasilnoj vezi stvaraju posljedice koje su line po samu ženu u pogledu njenogzdravlja a na taj nain i posljedice koje se odnose na širu društvenu zajednicu.Naješe posljedice su: Tjelesne povrede žene, kronini zdravstveni simptomi,psihike posljedice, posljedice na planu ponašanja, odnos prema drugima iposljedica koja se odnosi i na ubojstvo a posebna posljedica se odnosi naporemeene odnose unutar porodice.Prevencija i intervencija u domenu nasilja u porodici podrazumijeva sistemmjera i aktivnosti kojima se društvo i njegove institucije suprotstavljajuodreenom društvenom problemu. Bitno je utvrditi koji je to proces pristupaženi žrtvi tako da se taj proces može podijeliti u više faza i to faza razgovora,sam proces razgovora, principi razgovora i komunikacijske vještine.Faze razgovora podrazumijevaju razliite modele u pristupu prema žrtvi kojipodrazumijevaju uspostavljanje bliskosti, definiranje situacije, postavljanjerazliitih mogunosti i zakljuivanje razgovora. Proces razgovora sadrži sadržajiskustva zlostavljane žene a principi razgovora se odnose na poštivanjeprivatnosti žene, vjerovanje u njen iskaz, prepoznavanje nepravde, te pružanjepomoi u smislu planiranja daljih aktivnosti. Komunikacijske vještinepodrazumijevaju aktivno slušanje, razumljive poruke, postavljanje otvorenihpitanja i iskazani optimizam u rješenju problema.2.3. Uloge polovaMnogi strunjaci koji širom svijeta prouavaju fenomen nasilja prema ženi,polaze od temeljne stvari koja se tie uloge polova u svakoj društvenojzajednici. Pošto je žena (majka, sestra, baka, tetka) ona za koju se odreujeodgovornost za odgoj djece kao i ambijent brižnog okruženja, stav žene irazumijevanje razvoja djeteta ima najvei utjecaj na injenicu kakva se odraslaosoba odgaja a naroito kakvi su odnosi prisutni u porodici u odgoju djeaka i

11djevojica. U društvima širom svijeta, žene su optereene odgojem djece idužnostima voenja domainstva bez obzira na njenu profesiju van kue. Kadaje u pitanju odgoj djece, razliiti su pristupi u društvima širom svijeta jer uodgoju djece utjecaja imaju razliiti faktori kao što je ekonomski razvoj društva,porodina tradicija, religija, kultura i slino. Žene i muškarci nisu samo fizikirazliiti ve oni pokazuju razlike i u ponašanju i u drugim aspektima linosti.Ove razlike spominjemo kao razlike u polovima. Postoje stalni obrasci koje sumnoge kulture utvrdile i koji muškarcima i ženama dodjeljuju razliite poslove.Postoji nekoliko teorija o postojanju ovih obrazaca koje se odnose na fizikusposobnost polova, spojivost sa odgojem djece, logiku i efikasnost polova takoda ponašanje utjee i na uloge polova u društvu. Interesantno je istraživanje kojeje provedeno u SAD, Meksiku, Japanu, Indiji, Keniji i Filipinima, a koje državepredstavljaju razliite kulture, gdje se promatralo ponašanje djece. Istraživanjana ovim podrujima su pokazala da meu djecom u dobi od tri do pet godina,primjeuje se agresivnije ponašanje djeaka od djevojica i da se ovakvoponašanje nastavlja kroz odraslu dob. Takoer je primijeeno da su djevojicebrižnije u odnosu na djeake i naroito u okruženju gdje su prisutna mlaa djecate su bile odgovornije i komunikativnije u odnosima sa odraslima. U igri jeprimijeeno da su djeaci više voljeli igrati se u okviru istog pola. Djeaci su biliskloniji ovisnosti od djevojica i skloniji dominaciji.Ova saznanja su pomogla u zakljuku da je ponašanje djevojica i djeaka urazliitim kulturnim prostorima gotovo identino kada su u pitanju odnosipolova tako da razlike koje su primijeene u ponašanju djevojica i djeakapredstavljaju rezultat nauenog ponašanja a ne rezultat bioloških razlika.Primijeeno ponašanje kod djeaka u pogledu njihove agresivnosti, predstavljaponašanje djeteta koje je pod pritiskom svojih roditelja dok je ponašanje koddjevojica u smislu primijeene njihove odgovornosti, poslušnosti i brižnostitakoer naueno ponašanje a ne razlog što je biološki drugaija u odnosu nadjeaka. Primjer nauenog ponašanja, predstavlja i situacija u odgoju djece uodnosu prema polovima, kada se djeaci potiu na grublje igre a djevojice naposlušnost. To znai da dijete naui koje su uloge polova gledajui ponašanjadruge djece i odraslih, tako da djeca u dobi do pet godina steknu veoma jasnuviziju o razliitim spolnim stereotipima kojima oni pripadaju. Ovo istraživanjeje jasno pokazalo da djeaci i djevojice razvijaju osobine u ponašanju u skladusa zahtjevima društva i onoga što se od njih oekuje promatrajui ponašanjedrugih. Ovako naueno ponašanje ima svoje posljedice u njihovoj odrasloj dobite se mogu nai uzroci u pojavi nasilja u porodici.2.4. Žena u ekonomijiEkonomski položaj žene u društvu je takoer veoma bitan kada se analizirajuuzroci nasilja u porodici. Ekonomski položaj žene u svakom društvu nije

12shvaen na odgovarajui nain u smislu vrjednovanja ekonomskog doprinosažene u porodici. Da bi se shvatio znaaj žene u porodici u ekonomskom smislu,bitno je shvatiti ekonomski znaaj rada u domainstvu i shvatiti koliko je taj radžene podcijenjen jer nije plaen i žene obino nose nejednak teret kunihobaveza. Potrebno je shvatiti da domaica ima vrijednu vještinu za tržište i da nataj nain zaslužuje poštovanje. Problem je što se tradicionalno u svimprostorima, samo plaeno zaposlenje smatra nacionalnim prihodom. Domaicepredstavljaju tako zvani „neformalni sektor“ koji ekonomisti u svim državamazanemaruju a taj neformalni sektor u koji se ukljuuju i domaice u najveojmjeri se sastoji od žena. U spomenuti sektor se ukljuuju i ulini prodavai,prodaja na pijacama, sitni poljoprivrednici i slino i u svim tim oblastimauglavnom rade žene. Taj posao se ne smatra produktivnim tako da je na taj nainprisutna ekonomska nejednakost izmeu žene i muškarca u svakom društvu.Posao u kui zaista ima ekonomsku vrijednost ako društvo želi ekonomski daprihvati ovu vrijednost. To znai da ukoliko žena ne bi radila besplatno kuneposlove, da se ti poslovi na tržištu moraju platiti i na taj nain je vrlojednostavno mogue utvrditi ekonomsku vrijednost domaice koja jenezaposlena. Održavanje domainstva predstavlja održavanje tako zvanereproduktivne sfere u društvu i omoguava drugima u domainstvu (obinomuškarcima) da stvaraju prihod van kue. Zbog toga je potrebno istražiti razlogezbog kojih se kuni posao ne vrednuje i ne poštuje kao zanimanje u odnosu nadruga zanimanja. Ne predstavlja samo problem što se ekonomski ne vrednujeposao domaice, ve je problem što se samo od žene oekuje da radi kuneposlove. To je postala tradicija u veini kultura država svijeta tako da žene utom pravcu nemaju izbora. U mnogim društvima ako žene rade van kue i odnjih se oekuje da rade kune poslove. U tom pravcu ima pojedinanih razlika uporodicama ali generalno je ovakva situacija prisutna u veini društava. Žene suneravnopravne u odnosu na muškarce i kada su u pitanju mogunosti zazapošljavanje jer se u veini društava šire mogunosti pružaju muškarcima zaposlove za koje su na jednak nain obrazovani muškarci i žene te je prisutna inejednaka naknada za iste poslove muškarca i žene u mnogim društvima.UBosni i Hercegovini2.5. Obrazovanje i politika uloga žene u društvuAnalizirajui ekonomski položaj žene u društvu, na slian nain se možeanalizirati i položaj žene u odnosu na mogunosti obrazovanja kao i politikauloga žene u društvu. U mnogim analizama koje su provedene u ovom pravcu,zakljuuje se da su mogunosti za obrazovanje u mnogim društvima nejednakeza muškarce i žene te da se vrlo esto u nekim tradicionalnim društvimamogunosti za obrazovanje pružaju šire muškarcu u odnosu na ženu. Posebna jeanaliza koja se odnosi na politiki život žene tj. njen položaj u društvu kao injena uloga u politici. ak i površna analiza u svim zemljama ukljuujui i našu

13državu, govori da je politika mo žene u veini društava zanemariva. To jasnopokazuju statistiki podaci koji se odnose na procente ueša žene u vlasti.Unašoj Državi,pravno ne postoje prepreke za podjednaku zastupljenost žena imuškaraca u politikom životu (sve žene i muškarci imaju ista ustavimagarantovana prava na ueše u politikom i javnom životu),u stvarnosti jepolitika participacija žena ograniena na formalno ueše u zakonodavnim iizvršnim tijelima sa ogranienim pristupom procesima odluivanja.Na svimnivoima vlasti u Bosni i Hercegovini postoji rodni debalans.Što se ide ka višimnivoima vlasti taj debalans je izraženiji.Ueše žena u politikom životu jeneznatno,mada su neki pomaci napravljeni uvoenjem izbornog pravila da nakandidatskim izbornim listama mora biti najmanje 30% žena.Navedeno izbornopravilo nije puno pomoglo da se promijeni praksa u BiH ve je naprotivpotvrena praksa diskriminacije žena u politikom i javnom životu. Državekoje imaju dužu demokratsku tradiciju, pružaju veu pažnju politikoj ulozižene u društvu te se može primijetiti odreeni vei procent prisutnosti žene uvlasti (Norveška, Švedska, Finska, Belgija) ali se opet zakljuuje da je tajprocent ukupnog broja država u svijetu zanemariv koji pruža jednakemogunosti u politikom životu žene i muškarca. Bez obzira na važee propise umnogim društvima u praksi je prisutna suprotna situacija kada je u pitanjuekonomska i politika mo muškarca u odnosu na ženu.2.6. Strategije djelovanjaDomae nasilje uglavnom podrazumijeva nasilje prema ženi zbog ega je ipotrebno da se razvije odgovarajua strategija djelovanja protiv domaeg nasilja.Strategije djelovanja predstavljaju skup mjera koje se meusobno dopunjuju izajedno mogu biti usmjerene ka postizanju ciljeva a to su slijedee mjere:1. Programi socijalne podrške2. Programi primarne prevencije u radu sa ženama3. Jaanje profesionalnih kapaciteta4. Programi prevencije u odgojno obrazovnim institucijama5. Iniciranje programa tretmana u radu sa nasilnicima6. Iniciranje novih zakonskih odredbi i aktivnosti koje su usmjerene protivdomaeg nasilja7. Pravilno informiranje javnosti.Programi socijalne podrške se odnose na proces psihikog i socijalnogosnaživanja žene koja je izložena nasilju i njeno suoavanje sa stresom i krizomu kojoj se nalazi a što je sve potrebno organizirati preko profesionalnih službi.Primarna prevencija se odnosi na razgovor sa ženom i primarnu prevencijumogu voditi vladine organizacije kao i nevladine organizacije i neformalnegrupe podrške. Profesionalni kapaciteti u smislu njihovog jaanja se odnose nainstitucije zdravstva tj. potrebno je pružiti odgovarajuu zdravstvenu zaštitu ženi

14koja je izložena nasilju te pružiti joj prioritet u odnosu na druge sluajeve.Takoer su znaajni i programi prevencije u obrazovnim institucijama a tu sepodrazumijeva kako odgovarajui rad sa djecom u školskoj dobi tako i rad saodraslima u profesionalnim institucijama. Znaajno je spomenuti da seaktivnosti u svakom društvu odnose na usmjeravanje aktivnosti prema pomoiženi koja je izložena nasilju dok se pri tome zanemaruje tretman u rad u sanasilnicima tako da je potrebno da se aktivnosti provode istovremeno.Znaajno je spomenuti da su se u svijetu ve razvile strategije zasuprotstavljanje nasilju prema ženama tako da su poznate strategije koje sedijele na tri kategorije:1. Stvaranje svijesti o raznim oblicima nasilja nad ženama,2. zastupanje zakonske promjene u domaim zakonima i3. obezbjeenje odgovarajuih službi za pomo žrtvama.U tom pravcu na meunarodnom nivou je organizirana struna grupa za nasiljeu prodici koja je osnovana 1986. godine sa posebnim naglaskom da žene trpenasilje u porodici. Ova grupa je dala bitne preporuke u vezi sa poticanjemjavnosti da se zainteresiraju za pojavu nasilja prema ženama te da se ovajproblem predstavi na odgovarajui nain u medijima svake države. U tompravcu je donesena i opa preporuka koja je ukljuila i sve mjere koje se odnosene samo na nasilje u porodici ve i nasilje koje je povezano sa trgovinom žena injihovim seksualnim iskorištavanjem.3. PODMODUL I - Meunarodne konvencije i standardi i domai pravniokvir u vezi sa nasiljem u porodiciOvaj podmodul obrauje:1. Meunarodne konvencije koje obuhvataju nasilje u porodici2. Prihvaeni meunarodni standardi3. Praksa Evropskog suda4. Domai materijalni propisi u vezi sa nasiljem u porodici3.1. UVODPitanje nasilja u porodici je postalo predmet interesovanja meunarodnihorganizacija i to kako vladinih tako i nevladinih posebno u zadnje dvijedecenije.Tako je na meunarodnom nivou usvojeno vei broj pravnihnormi,politikih sporazuma,politikih smjernica,preporuka i praktinihsavjeta.U tom pravcu može se rei da je prisutno meunarodno pravo u oblastinasilja u porodici.Meunarodne norme i smjernice su prisutne na trinivoa:Ujedinjene Nacije (UN),Vijee Evrope i Evropska Unija (EU).Da bi se

15shvatio pojam nasilja u porodici u meunarodno pravnom smislu, potrebno jekrenuti od ope prihvaene definicije meunarodnog prava koje predstavljaskup pravnih normi koje se primjenjuju u odnosima izmeu država i drugihsubjekata sa meunarodnopravnim subjektivitetom kojeg priznaju suverenedržave.Sve do sredine 20.vijeka,države i meunarodne organizacije su sesmatrale glavnim subjektima meunarodnog prava a nakon uspostaveUjedinjenih nacija i usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima(Generalna skupština UN-a Rezolucijom 217 A(III) od10.12.1948.god.),pojedinci su postali predmet meunarodnog prava.To znai dase zaštita ljudskih prava kao pojedinaca štiti na meunarodnom nivou.Odabrani meunarodni dokumenti koji se tiu položaja i prava žena su: Pekinška deklaracija Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena Konvencija o politikim pravima žena Konvencija o statusu udatih žena Konvencija o pristanku na brak,minimalnoj dobi za brak i registrovanjubrakova Konvencija o zabrani trgovine ljudima i iskorištavanju prostitucije drugihKljuni aspekti gore nabrojanih dokumenata su sljedei:3.2. Pekinška deklaracija je prihvaena na etvrtoj svjetskoj konferenciji oženama u Pekingu,15.09.1995.god.Vlade uesnice ove konferencije,poredostalog, potvrdile su svoju predanost :- „jednakim pravima i priroenom ljudskom dostojanstvu žena imuškaraca,ostalim ciljevima i principima pohranjenim u Povelji UNa,Univerzalnojdeklaraciji o ljudskim pravima,ostalim meunarodniminstrumentima o ljudskim pravima,naroito o Konvenciji o ukidanju svihoblika diskriminacije žena i Konvenciji o pravima djeteta kao i Deklaraciji oukidanju nasilja nad ženama i Deklaraciji o pravu na razvoj;“ te su uvjereni iodluni pojaati napore i akcije u svrhu postizanja ciljeva dugoronihstrategija za napredak žena,preduzimati neophodne mjere u ciljueliminisanja svih oblika diskriminacije žena i djece.“3.3. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena je stupila nasnagu 03.septembra 1981.god.a usvojena prethodno Rezolucijom Generalneskupštine UN-a od 18.decembra 1979.godine.Države lanice ove Konvencije su se saglasile da u svrhu ove Konvencije izraz„diskriminacija žena“ oznaava svaku razliku,iskljuenje ili ogranienje upogledu pola,što ima za posljedicu ili cilj da ugrozi ili onemoguipriznanje,ostvarenje ili vršenje od strane žena,ljudskih prava i osnovnih sloboda

16na politikom,ekonomskom,društvenom,kulturnom,graanskom ili drugompolju,bez obzira na njihovo brano stanje,na osnovu ravnopravnosti muškaraca ižena.Diskriminacija žena se osuuje u svim vidovima te u cilju politikeotklanjanja diskriminacije žena,obavezuju se unijeti u domae zakone principravnopravnosti muškaraca i žena,efikasna pravna zaštita žena,kažnjavanjediskriminacije žena,politika prava,zdravstvena i socijalna zaštita te zaštitamaterinstva.U tom cilju uspostavljen je i Komitet za eliminisanje diskriminaciježena radi praenja provoenja Konvencije.3.4. Konvencija o politikim pravima žena je usvojena od strane Generalneskupštine UN-a 20.decembra 1952.godine te su se strane ugovornice složile dažene imaju pravo glasanja na izborima pod istim uvjetima kao i muškarci te dabudu birane u sva javno izabrana tijela kao i muškarci.Takoe imaju pravo daobavljaju javne dužnosti bez ikakve diskriminacije.Konvencija je otvorena zapotpisivanje bilo koje lanice UN-a.3.5. Konvencija o statusu udatih žena je usvojena od strane Generalneskupštine UN-a 29.januara 1957.godine a stupila na snagu 11.08.1958.godine tesu se lanice ugovornice saglasile da promjena državljanstva muža po bilo komosnovu ne može ipso fakto imati djelovanje na državljanstvo žene.Isto tako ženamože stei državljanstvo svog muža ukoliko uputi takav zahtjev državiugovornici koristei se posebnim privilegovanim postupkom naturalizacije.Konvencija je otvorena za potpisivanje bilo koje lanice UN-a.3.6. Konvencija o pristanku na brak,minimalnoj dobi za brak iregistrovanju brakova je usvojena od strane Generalne skupštine UN-a7.novembra 1962.godine.Države potpisnice su se saglasile da se brak neezakonski zasnovati bez potpunog i slobodnog pristanka obje strane i takavpristanak trebaju lino izraziti u javnosti pred organom koji je kompetentan daozvanii brak i pred svjedocima u skladu sa zakonom.takoe su se saglasile dae poduzeti aktivnosti da odrede minimalnu dob za brak ispod koje se brak nemože zasnovati osim u sluaju kada nadležni organ daje oprost vezanu za dob izozbiljnih razloga i u interesu supružnika.3.7. Konvencija o zabrani trgovine ljudima i iskorištavanju prostitucijedrugih je usvojena od strane generalne skupštine UN-a 2.decembra 1949.god. iotvorena je za ugovorno pristupanje.Potpisnice Konvencije se slažu da e kaznitisvaku osobu koja,da bi zadovoljila strasti druge osobe : „podvede,zavede ilinavede drugo lice u svrhu prostitucije,ak i ako ima pristanak te osobe;iskorištava prostituciju druge osobe,ak i ako ima pristanak te osobe“te se potpisnice dalje slažu da kazne svaku osobu koja:„posjeduje ili upravlja,ili svjesno finansira ili uestvuje u finansiranju javnekue;

17svjesno daje u najam ili iznajmljuje zgradu ili neki drugi objekat ili dio objekta usvrhe prostituiranja drugih.“Kažnjavanje za prethodne radnje je kažnjivo u mjeri domaih zakona.Drudi meunarodni dokumenti u vidu Preporuka koji su takoe znaajni u vezisa nasiljem prema ženama su sljedei:3.8. Dodatak Preporuci Rec (2002) 5Definicije1. U smislu ove Preporuke, termin “nasilje nad ženama” oznaava svakodjelo nasilja koje se temelji na spolu, a koje nanosi ili može prouzrokovatifiziku, mentalnu, seksualnu patnju, dao i prijetnje takvim djelima, prisiluili proizvoljno lišenje slobode u javnoj ili privatnoj sferi života. Ovoukljuuje, ali nije ogranieno na sljedee:a. Nasilje koje se dogaa unutar porodice ili stambenog prostora, štoukljuuje, meu ostalim, fiziku i mentalnu agresiju, emocionalno ipsihiko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje incest, silovanjemeu supružnicima, stalnim ili povremenim partnerima i ukuanima,zloine poinjene u ime asti, genitalno i seksualno sakaenje ženskihorgana, kao i ostale oblike tradicionalnih praksi koje su štetne po žene;kao što su prisilni brakovi;b. Nasilje koje se dogaa u zajednici, ukljuujui, meu ostalim, silovanje,seksualno zlostavljanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu,u institucijama i drugim mjestima, trgovinu ženama u svrhu seksualne iekonomske eksploatacije i seks-turizma;c. Nasilje poinjeno ili odobreno od strane države ili njenih zvaninihpredstavnika;d. Kršenje ljudskih prava žena u situacijama ratnih sukoba, a naroito upogledu uzimanja žena za taoce, protjerivanja, sistematskog silovanja,seksualnog ropstva, prisilne trudnoe, kao i trgovine u svrhu seksualne ieknomske eksploatacije.Ope mjere koje reguliraju borbu protiv nasilja nad ženama2. Odgovornost i interes zemalja lanica, kao i prioritet državnih programaje da osiguraju da se prava žena ne krše ni u kojem sluaju od strane bilo

18koga. U tom smislu, zemlje lanice se ne mogu pozivati na obiaje,religiju ili tradiciju kao sredstva izbjegavanja ove obaveze.3. Zemlje lanice bi trebale uvesti, izraditi i/ili poboljšati, ukoliko jepotrebno, državne programe za borbu protiv nasilja, koji se temelje nasljedeem:a. Maksimalnoj sigurnosti i zaštiti žrtava;b. Rehabilitaciji žena-žrtava na nain osiguravanja optimalne podrške istruktura za pomo kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija;c. Usklaivanju krivinog i graanskog prava, ukljuujui i sudski postupak;d. Podizanju svijesti u javnosti i edukaciji djece i omladine;e. Osiguravanju posebne obuke za one koji se u okviru svojih profesijasuoavaju sa problemom nasilja u porodici;f. Prevenciji u svim relevantnim oblastima.4. U okviru navadenog, potrebno je uspostaviti, gdje je mogue na državnomnivou, ako je neophodno, u saradnji sa regionalnim i/ili lokalnim vlastima,vladinu instituciju za koordinaciju ili tijelo koje je odgovorno za provedbu mjeraza borbu protiv nasilja nad ženama i za redovni monitoring i evaluaciju bilo kojepravne reforme ili novog oblika intervencije u oblasti borbe protiv nasilja, ukonsultaciji sa nevladinim oranizacijama i akademskim i drugim institucijama.5.Neophodno je razviti istraživake aktivnosti, prikupljanje podataka, kao iumrežavanje, na državnom i meunarodnom nivou, naroito u sljedeimoblastima:a.Izrada statistikih podataka razvrstanih po spolu, integrisanih statistki i opihindikatora, kako bi se mogao preciznije utvrditi stepen proširenosti nasilja nadženama;b.Srednjorone posljedice po žrtve;c.Posljedice nasilja kod onih koji su bili svjedoci tog nasilja, izmeu ostalih,svjedoka unutar porodice;d.Zdravstvene, socijalne i ekonomske troškove koje uzrokuje nasilje nadženama;

19e.Procjena djelotvornosti sudskog i pravnog sistema u borbi protiv nasilja nadženama;f.Uzroci nasilja nad ženama, tj. razlozi nasilnosti muškarca, kao i razlozi kojinavode društvo da tolerira takvo nasilje;g. Izrada kriterija za odreivanje nivoa razvijenosti nasilja.Informacije, podizanje svijesti u javnosti, edukacija i obukaZemlje lanice bi trebale:6.Prikupiti i omoguiti pristup široj javnosti odgovarajuim podacima vezano zarazliite oblike nasilja i njihovih posljedica po žrtve, ukljuujui i pristupintegrisanim statistikim podacima putem dostupnih medija (novina, radija itelevizije, itd,);7.Mobilizirati javno mnijenje, putem organizovanja ili pružanja podrškeodržavanju konferencija i informativnih kampanja, kako bi društvo bilo svjesnotog problema, kao i razarajuih posljedica po žrtve i društvo uope, kako bi semoglo otvoreno raspravljati o nasilju nad ženama, bez predrasuda i unaprijedstvorenih zakljuaka;8. Ukljuiti u osnovne programe za obuku osoblje policije, sudova, medicinskihi socijalnih ustanova, subjekte koji tretiraju nasilje u porodici i domainstvu, kaoi subjekte koji tretiraju druge oblike nasilja koji pogaaju žene;9.Ukljuiti u druge programe strune obuke za osoblje ovih institucija,informacije i obuku za utvrivanje i upravljanje kriznim situacijama i na tajnain poboljšati pružanje usluga vezano za primanje, saslušavanje isavjetovanje;10. Poticati ueše lanova osoblja ovih institucija u specijalizovanimprogramima obuke, na taj nain što e nakon toga biti integrisani u šemunagraivanja prema ostvarenim zaslugama;11.Poticati ukljuivanje pitanja vezano za nasilje nad ženama u programe obukeza sudije;12.Poticati samostalne procesije, kao što su terapeuti, da razviju strategije zaborbu protiv seksualnog zlostavljanja koje bi mogle poiniti osobe na višimfunkcijama;

2013.Organizirati kampanje za podizanje svijesti o nasilju muškaraca nad ženama,istiui da ti muškarci moraju biti prepoznati u društvu14.Uvesti ili pojaati gender perspektivu u edukativnim programima iz oblastiljudskih prava, te pojaati programe spolnog obrazovanja, koji su od posebnevažnosti za ravnopravnost spolova i uzajamno poštivanje;15.Osigurati da djeaci i djevojice, kroz edukaciju, stiu osnove, izbjegavajuisocijalne i kulturne obrasce, predrasude i stereotipe vezano za uloge spolova iukljuiti obuku za sticanje asertivnih vještina, naroito za omladinu koja imapoteškoa u savladavanju nastave, izvršiti obuku cjelokupnog nastavnog osobljakako bi integrisali koncept ravnopravnosti spolova u nastavu iz predmeta kojepredaju;16.Ukljuiti u školski program i informacije o pravima djece, kao i linijama zapomo, te institucijama kojima se mogu obratiti za pomo, kao i osobama odpovjerenja koje im mogu pružiti pomo.MedijiZemlje lanice bi trebale:17.Poticati medije da promovišu nestereotipan imidž žena i muškaraca, koji setemelji na poštivanju ljudskog bia i ljudskog dostojanstva, te da, koliko god jeto mogue, izbjegavaju programe koji asociraju na nasilje i seks. Ove kriterije,takoer, treba primjenjivati i u oblasti novih informacijskih tehnologija;18.Poticati medije da uestvuju u informativnim kampanjama kako bi upozorilijavnost na problem nasilja nad ženama;19.Poticati organiziranje informativne obuke za strunjake iz medija, kroz kojebi ih trebalo upozoriti i o tome kakve su mogue posljedice programa kojiasociraju na nasilje i seks;20.Poticati izradu kodeksa ponašanja za medijske strunjake, koji ukljuuju ipitanje nasilja nad ženama, te koji, u smislu organizacija za praenje medija,postojeih ili onih koje e biti uspostavljene, potiu obradu zadataka koji sebave problematikom nasilja nad ženama i seksizmima.Lokalno, regionalno i urbano planiranjeZemlje lanice bi trebale:

2121.da kroz lokalno regionalno i urbano planiranje imaju u vidu potrebupojaavanja mjera sigurnosti za žene i mjera za spreavanje nasilnih djela najavnim mjestima;22.Poduzeti sve neophodne mjere u tom smislu koliko god je to mogue,naroito u vezi sa javnom rasvjetom, organizacijom javnog prevoza i taksislužbe, izgradnjom i planiranjem parkinga i stambenih zgrada.Pomo i zaštita žrtava (primanje, tretman i savjetovanje)Zemlje lanice bi trebale:23.Osigurati da žrtve, bez ikakve diskriminacije, dobiju hitnu i sveobuhvatnupomo kroz koordinirani, multidisciplinarni i struni pristup, bez obzira na to dali su podnijeli prijavu, ukljuujui medicinske i forenziko-medicinske pregledei tretmane, zajedno sa post-traumatskom i socijalnom podrškom i uzosiguravanje pravne pomoi, i to bi trebalo biti povjerljivo, besplatno i dostupnodvadeset etiri sata na dan;24.Posebno je potrebno osigurati da sve usluge i pravna pomo koji su dostupnižrtvama domaeg nasilja budu osigurani I za žene imigrantkinje, kada to zatraže;25.Poduzeti sve neophodne mjere kako bi se osiguralo da se prikupljanjeforenzikih dokaza i podataka vrši u skladu sa standarndnim protokolom iformama;26.Osigurati dokumentaciju, naroito onu koja je namijenjena za žrtve, kojasadrži jasne informacije o njihovim pravima, uslugama koje primaju i na kojeakcije mogu raunati, odnosno šta mogu poduzeti, bez obzira na to da li supodnijeli prijavu, kao i o mogunostima da nastave sa primanjem psihološke,medicinske, socijalne i pravne pomoi;27.Unapreivati saradnju izmeu policije, zdravstvenih i socijalnih službi isudskog sistema, kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje, podstakloosnivanje saradnike mreže nevladinih organizacija i pružila podrška;28.Poticati uspostavu hitnih službi, kao što su anonimna i besplatna telefonskasavjetovališta za žrtve nasilja i/ili osobe koje su suoene sa nasiljem ili su podprijetnjom situacije nasilja; redovno pratiti pozive i vršiti procjenu podatakaprikupljenih pružanjem usluga te vrste, uz obavezno poštivanje pravila ostandardima zaštite podataka;

2229.Osigurati da policija i drugi organi koji provode zakone primaju, osiguravajutretman i savjetuju žrtve na pravilan nain, koji se temelji na poštovanjuljudskog bia i njegovog dostojanstva, te da se tužbe obrauju povjerljivo; žrtvebi trebale biti saslušane odmah, bez ikakvog nepotrebnog odlaganja od straneosoblja koje je prošlo specijalnu obuku za to i u takvim prostorijama koje suureene na nain da razvijaju povjerenje izmeu žrtve i policajca, te ukoliko jeto mogue, da žrtve nasilja budu saslušane od strane žene policajke ukoliko topožele;30.U tom cilju, zemlje lanice bi trebale poduzeti odreene mjere kako bi sepoveao broj žena u policiji na svim nivoima odgovornosti;31.Osigurati za djecu potrebnu brigu na odgovarajui nain od stranespecijalizovanog osoblja, u svim relevantnim fazama (primanje, policija, uredjavnog tužioca sudovi), te da je pružanje usluga prilagoeno potrebama djeteta;32.Poduzeti mjere kako bi se osigurala neophodna psihološka i moralna pomoza djecu koja su žrtve nasilja, uspostavljanjem odgovarajuih objekata iosiguravanjem osoblja koje je prošlo obuku za tretman djeteta od prvog kontaktado oporavka. Ove usluge bi trebale biti besplatne;33.Poduzeti sve neophodne mjere kako bi se osiguralo da nijedna žrtva ne budeizložena mogunosti ponovne viktimizacije ili bilo kakvoj vrsti gendernesenzitivnog tretmana od strane osoblja policije, zdravstvenih i socijalnihinstitucija, koji su odgovorni za pružanje pomoi, ili od osoblja u sudovima.Krivini zakon, graansko pravo i sudski postupciKrivini zakonZemlje lanice bi trebale:34.Osigurati da krivini zakon navodi da svaki akt nasilja nad osobom, naroitofiziko i seksualno nasilje, predstavlja kršenje fizike i seksualne slobode iintegriteta, a ne samo povredu morala, asti i pristojnosti;35.Osigurati odgovarajue mjere i sankcije u domaem zakonodavstvu, kojepružaju mogunost brze i djelotvorne akcije protiv poinioca nasilja, kao iispravku štete nanesene ženama koje su žrtve nasilja. Domai državni zakonposebno bi trebao regulirati sljedee:-Kažnjavanje seksualnog nasilja i silovanja meu branim supružnicima, stalnimili povremenim partnerima i osobama koje žive zajedno;

23-kažnjavanje seksualnog ina poinjenog nad osobama bez njihovog pristanka,ak i u onim sluajevima kada te osobe nisu pokazale znakove opiranja;-kažnjavanje seksualnog ina bilo koje vrste ili bilo kojim sredstvima, bezpristanka osobe;-kažnjavanje bilo kakve vrste zloupotrebe ranjivosti trudnica, bespomonih,bolesnih, fiziki ili mentalno hendikepiranih ili zavisnih osoba;-Kažnjavanje poinioca za svaku vrstu zloupotrebe funkcije, a naroito ondakada to poini odrasla osoba spram djeteta.Graansko pravoZemlje lanice bi trebale:36.Osigurati da, u sluajevima gdje su injenice utvrene, žrtve dobijuadekvatnu kompenzaciju za bilo kakvu pretrpljenu materijalnu, fiziku, moralnuili socijalnu štetu, koja odgovara stepenu ozbiljnosti nanesene štete, ukljuujui ipravne troškove koji budu izazvani;37.Predvidjeti uspostavljanje finansijskog sistema za nadoknadu štete žrtvama.Sudski postupciZemlje lanice bi trebale:38.Osigurati da svaka žrtva nasilja može pokrenuti postupak, a takoer, ako jeprikladno, da u ime njihove odbrane, to mogu uiniti i javne i privatneorganizacije koje imaju svojstvo pravnog lica, bilo zajedno sa žrtvom ili u imežrtve;39.Izraditi propise kojima bi osigurale da krivini postupak može pokrenutijavni tužilac;40.Poticati tužioce da se odnose prema nasilju nad ženama i djeci kao ozbiljanili odluujui faktor pri donošenju odluke da bi pokrenuli postupak s aspektajavnog interesa;41.Poduzeti sve neophodne mjere kako bi osigurale da se vodi rauna ofizikom i psihikom stanju žrtve u svim fazama postupaka, te osigurati da žrtvedobiju medicinsku i psihološku njegu;

2442.Predvidjeti institucije sa specijalnim uslovima za saslušavanje žrtava ilisvjedoka nasilja, kako bi se izbjeglo ponavljanje svjedoenja i umanjiletraumatske posljedice postupaka;43.Razmotriti naine da pravila postupka spreavaju nepotrebno i/iliponižavajue ispitivanje žrtava ili svjedoka nasilja, uzimajui u obzir traumukoju su te osobe pretrpjele, kako bi is izbjegla dalja traumatizacija;44.Ako je potrebno, osigurati da se poduzmu mjere radi djelotvorne zaštitežrtava od prijetnji ili mogunosti djela osvete;45.Poduzeti specifine mjere za zaštitu djeijih prava u toku postupka:46.Osigurati da djeca na svim saslušanjima budu u pratnji pravnih zastupnika iliodrasle osobe po njihovom izboru, osim u slušaju da sud donese argumentiranuodluku protiv te osobe;47.Osigurati da djeca mogu pokrenuti postupak posredstvom svog pravnogzastupnika, javne ili privatne organizacije ili bilo koje odrasle osobe po svomizboru, odobrene od strane legalnih organa vlasti, i ako je potrebno, imajupristup besplatnoj pravnoj pomoi:48.Osigurati da, za seksualne prekršaje i krivina djela, bilo kakvo vremenskoogranienje ne poinje prije nego što žrtva postane punoljetna;49.Osigurati odricanje od pravila profesionalne povjerljivosti u izuzetnimsluajevima, kad osobe u toku svog rada mogu saznati za sluajeve seksualnogzlostavljanja djece, kao rezultat pregleda ili informacija koje su date upovjerenju:Programi intervencije za poinioce nasiljaZemlje lanice bi trebale:50.Organizirati programe intervencije koji bi poticali poinioce nasilja da usvojeobrazac nenasilnog ponašanja, pomažui im da postanu svjesni svojih djela isvoje odgovornosti za takva djela;51.Pružiti mogunost poiniocu nasilja da prati programe intervencije, ne kaoalternative za izricanje osude, ve kao dodatnu mjeru koja ima za cilj suzbijanjenasilja; ueše u ovakvim programima treba biti ponueno na dobrovoljnoj bazi;

2552.Razmotriti uspostavu interventnih centara odobrenih od strane vlasti zanasilne muškarce, te centara podrške iniciranih od strane nevladinog sektora iorganizacija o okviru dostupnih materijalnih i ostalih mogunosti;53.Osigurati kooperaciju i koordiniranost interventnih programa namijenjenih zamuškarce i onih koji se bave zaštitom žena:Dodatne mjere za seksualno nasiljeBaza genetskih podatakaZemlje lanice bi trebale:54.Razmotriti uspostavu državne i evropske baze podataka, koje bi sadržavalegenetski kod svih identificiranih i neidentificiranih poinilaca seksualnognasilja, kako bi se mogla izraditi djelotvorna politika za privoenje poinilaca,prevenciju ponavljanja nasilnih djela, uzimajui u obzir standarde domaegzakonodavstva i Vijea Evrope u ovoj oblasti.Dodatne mjere za nasilje u porodiciZemlje lanice bi trebale:55.Klasificirati sve oblike nasilja u porodici kao krivino djelo;56.Revidirati i/ili poveati kazne, ako je potrebno, za namjerno nasrtanje ifiziko zlostavljanje poinjeno u porodici, bez obzira o kojem se lanu porodiceradi;57.Iskljuiti nevjeru kao izgovor za nasilje u porodici;58.Predvidjeti mogunost poduzimanja mjera koje e:a.Omoguiti policiji da ue u prostor u kojem se nalazi osoba koja je ugrožena,uhapsi poinitelja i osigura da se ta osoba pojavi pred sudom:b.Omoguiti sudskom sistemu da usvoji, kao privremenu mjeru zaštite žrtve,zabranu kontaktiranja žrtve, komuniciranja sa žrtvom ili približavanja žrtvi, kaoi stanovanje i ulazak u odreena podruja:c.Ustanoviti obavezni protokol za djelovanje kako bi policija i medicinske isocijalne službe pratile isti postupak:d.Promovirati aktivnu ulogu službe za zaštitu žrtve (služba socijalne zaštite)koje poduzimaju inicijativu za kontaktiranje žrtve im se sluaj prijavi policiji;

26e.Osigurati dobru saradnju izmeu svih relevantnih institucija, kao što su:policija sudovi i službe za zaštitu žrtava, kako bi se omoguilo žrtvi da poduzmesve zakonske i praktine mjere za dobijanje pomoi da djeluje protiv poinioca uokviru odreenih vremenskih rokova bez neželjenih kontakata sa poiniocemnasilja;f.Kazniti sva kršenja mjera koje su uvedene za poinioca od strane relevantnihorgana;(kaznene odredbe za neprovoenje aktivnosti legalnih organa)59.Razmotriti, gdje je potrebno, odobravanje imigrantkinjama, koje su bile ili sužrtve nasilja, pravo na promjenu mjesta boravka, kako bi im se omoguilo danapuste svoje nasilne muževe, a da ne moraju napustiti tu zemlju.Meunarodni dokumenti koji se tiu nasilja prema ženi se istovremeno odnose ina zaštitu prema svim ostalim lanovima porodice s tim što je uoeno da sunaješi oblici nasilja u porodici prisutni prema ženi te je iz tih razlogarazuenost meunarodnih dokumenata prisutnija u pogledu nasilja premaženi.Takoe je bitno istai da su sve zemlje u regiji lanice Ujedinjenih nacijate su pravno obavezane da ispunjavaju i primjenjuju sve ciljeve predviene uPovelji Ujedinjenih nacija. Dokumenti Ujedinjenih Nacija su od izuzetnevažnosti za priznavanje nasilja u porodici kao kršenja ljudskih prava pomeunarodnom pravu kao i vida diskriminacije žena.3. 9. Konvencija o pravima djetetaZnaajno je pomenuti i Konvenciju o pravima djeteta koja je usvojena odstrane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, 20.novembra 1989.godine.Konvencijom je ureeno da se svako ljudsko bie mlae od 18 godina smatradjetetom. Države ugovornice se obavezuju da e preduzeti odgovarajue mjereda osiguraju zaštitu djeteta od svih oblika diskriminacije ili kazne na osnovustatusa,aktivnosti,izraženog mišljenja ili ubjeenja roditelja djeteta,zakonskihstaratelja ili lanova porodice. Sve aktivnosti u društvu trebaju se odvijati nanain da najbolji interesi djeteta budu od prvenstvenog znaaja. Tu se ukljuujui aktivnosti potrebne za dobrobit djeteta kao i aktivnosti roditelja,staratelja ilidrugih zakonskih zastupnika. Države ugovornice priznaju da svako dijete imauroeno pravo na život kao i preduzimanje odgovarajuih mjera za razvojdjeteta,sloboda misli,savjesti,religije u skladu sa životnim dobom djeteta.lan 19.je posebno znaajan sa aspekta zaštite djeteta od nasilja u porodici.«Države ugovornice e preduzeti sve odgovarajue zakonske,upravne,društvenei obrazovne mjere da bi se dijete zaštitilo od svih oblika fizikog ili mentalnognasilja, povrede ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnogpostupka,zloupotrebe ili eksploatacije,ukljuujui i seksualno zlostavljanje dok

27je na brizi roditelja,zakonskih staratelja ili bilo koje druge osobe koja se brineo djetetu.Takve zaštitne mjere treba da u odgovarajuoj mjeri ukljuuju i djelotvornepostupke na uspostavljanju društvenih programa da bi se pružila potrebnapodrška djetetu i onima koji se brinu o djetetu,kao i drugih oblika sprjeavanjai identifikacije, prijavljivanja, preporuivanja, istraživanja, lijeenja i praenjasluajeva zlostavljanja djece opisanih ranije i kada je to potrebno i sudskoukljuivanje.» Dijete koje bude lišeno porodinog okruženja u njegovominteresu,država obezbjeuje odgovarajui smještaj. Komitet za zašttu djece(UNICEF) koji djeluje pri UN-u se brine o provoenju mjera zaštite djece zadržave ugovornice.4. LJUDSKA PRAVA U VEZI SA NASILJEM U PORODICIU osnovi koncepta ljudskih prava je poštovanje ljudskog dostojanstva ivrijednosti svakog ljudskog bia. Ovaj koncept se zasniva na odnosu izmeusvake osobe i društva i u tom odnosu se moraju ustanoviti te bitne i univerzalnevrijednosti. U tom kontekstu prava pojedinaca se prepoznaju u odnosu nadruštvo u kojem žive. Osnovni sadržaj ljudskih prava se odnosi na ovlaštenje naskup garancija (prava) koja imaju univerzalne karakteristike. O minimalnomosnovnom sadržaju se ne može pregovarati i on pripada svim osobama u svimokruženjima i u svim prilikama. On oznaava minimalni nivo ispod kojegdržava ne može da ide.U meunarodnim ugovorima i drugim meunarodnim sporazumima nalazimo trirazliita naina da opišemo ove obaveze:pravo da poštuje; negativna obaveza; na primjer da ne ini muenja;dane toleriše nepravedna suenja;da se suzdrži od diskriminacije zasnovanena polu itd;pravo da štiti;pozitivna obaveza;na primjer da ustanovljava skloništa zažrtve nasilja u porodici;da obezbjeuje zdravstvene usluge žrtvama;dafinansira usluge socijalne zaštite za bavljenje problemom nasilja uporodici;pružanje pravne pomoi žrtvama nasilja;obezbjeenjeodgovarajue edukacije za pripadnike policije da odgovore u sluajevimanasilja u porodici;pravo da ispunjava;pozitivna obaveza;preduzimanje odgovarajuihmjera radi obezbjeenja ispunjavanja standarda ženskih prava,ma primjerobezbjeuje pravne lijekove u sluaju nepravednog suenja,garantuježrtvama pristup socijalnoj i medicinskoj njezi;

28U oblasti nasilja u porodici,naprijed navedeno znai da država ima odgovornostne samo da zabrani kršenje ljudskih prava žena,nego i da preduzima aktivnemjere sprjeavanja i zaštite. Država je obavezna da obezbjedi da se nasilje uporodici ne dešava a ako se desi,njena je dužnost da obezbjedi zaštitu žrtava.Obaveze države ukljuuju i obavezu postizanja i odreenog rezultata. Obavezaizvršavanja znai i preduzimanje aktivnosti i uzdržavanje od aktivnosti. Obavezapostizanja odreenog rezultata znai postizanje odreenog ishoda putem aktivneprimjene programa i politika. Država mora da postigne neki rezultat uimplementaciji prava žena,eliminaciji diskriminacije i nasilja nad ženama.4.1. Nasilje kao kršenje ženskih ljudskih prava prema UniverzalnojdeklaracijiNasilje u porodici je jedno od najrasprostranjenijih vidova nasilja idiskriminacije žena 1 . Ipak sve do nedavno nije bilo priznato kao kršenje ženskihljudskih prava.Tek je na Drugoj svjetskoj konferenciji u Kopenhagenu (1980)nasilje u porodici po prvi put priznato kao kršenje ženskih ljudskihprava.Konferencija je usvojila rezoluciju o „zlostavljenim ženama i nasilju uporodici“i u svom završnom izvještaju osvrnula se na nasilje unutar doma.Ovaproblematika je bila razraena u dvije Ope preporuke Komiteta za eliminacijusvih oblika diskriminacije žena (Opa preporuka br.12 iz 1989.godine i Opapreporuka br.19 iz 1992.godine ) u kojima je Komitet ovlastio države potpisnice„da štite žene od svih oblika nasilja koje se dešava unutar porodice,na radnommjestu ili u bilo kojoj drugoj sferi društvenog života.“Od država je zatraženo dadostavljaju informacije u vezi legislative i drugih mjera koje preduzimaju radisprjeavanja nasilja nad ženama. Propust države da odgovori na nasilje uporodici kao kršenje ženskih ljudskih prava je bio propisan razgranienju javne iprivatne sfere i državno-centriranom sistemu meunarodnog prava.Danasmeunarodni standardi jasno zabranjuju nasilje u porodici kao kršenje sljedeihosnovnih ljudskih prava i osnovnih sloboda garantovanih Univerzalnomdeklaracijom o ljudskim pravima: pravo na jednakost (l.1) sloboda od diskriminacije (l.2) pravo na život,slobodu i linu sigurnost (l.3) sloboda od muenja i surovog,nehumanog i ponižavajueg tretmana(l.5) pravo na priznavanje pravnog subjektiviteta (l.6)1 Podaci iz posljednjeg izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije (Studija u više država o ženskom zdavlju inasilju nad ženama ) pokazuje da je nasilje u porodici široko rasprostranjeno i da zahtjeva sveobuhvatni odgovordržava.

29pravo na jednakost pred zakonom (l.7)pravo na pravni lijek odgovarajueg suda (l.8)pravo na jednakost unutar porodice (l.16)pravo na najviši dostupni standard mentalnog i fizikog zdravlja (l.25)Sva navedena ljudska prava i slobode široko su priznata od stranemeunarodne zajednice. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima „svakogaovlašuje na društveni i meunarodni poredak u kojem se set prava i slobodaustanovljenih u ovoj Deklaraciji mogu u punoj mjeri realizovati“(l.28).Veina odredbi Univerzalne deklaracije postala je obavezujui dio obiajnogprava. Države se ponašaju kao da su odredbe Deklaracije zakon,pretvarajuitime Deklaraciju u zakon. Mnoge zemlje su ugradile gore pomenuta prava usvoje ustavne odredbe,garantujui time ženama slobodu od nasilja u porodici.To ne znai da je u tim državama prevazieno nasilje prema ženi unutarporodice ali su prisutni instrumenti unutar države za ostvarenje kako pravažene tako i kažnjavanje nasilnika.Generalna skupština UN je 1985.godine usvojila Prvu Rezoluciju o nasilju uporodici zasnovanu na Preporuci Komisije za položaj žena Ekonomskom iSocijalnom savjetu i rezultatu šestog kongresa UN o sprjeavanju kriminala itretmanu nasilnika. Primjena Rezolucije iz 1985.godine ukljuila je sastanakekspertske grupe o nasilju u porodici 1986.godine,sa specijalnim naglaskom naefekte ovog nasilja na žene. Ovaj skup je usvojio konkretne preporuke upogledu zakonodavne reforme,obuku zaposlenih u policiji,tužilaštvu izdravstvenoj djelatnosti i društvene i materijalne podrške žrtvama. Komisija oljudskim pravima je 1994.godine stvorila prvi rodno specifini mehanizam zaljudska prava imenovavši Radhiku Coomaraswamy iz Šri Lanke za prvuspecijalnu izvještaicu o nasilju nad ženama. Njena ovlaštenja su bila datraži i prima od vlada informacije o nasilju nad ženama ,ukljuivši i nasilje uporodici i da preporuuje mjere za eliminisanje nasilja.Prvi sluaj koji je podigao problematiku nasilja u porodici na nivo kršenjaljudskih prava iznijet je pred Meunarodni sud,Meunarodnu komisiju oljudskim pravima 1998.godine. Prema argumentima iznijetim u sluajuPamele Ramjattan,vlada Trinidada i Tobaga je prekršila prava P.Ramjattankada ju je osudila na smrtnu kaznu zbog ubistva muža. Vlada je propustilada razmotri olakšavajue okolnosti povodom njenog iskustva zlostavljenežene. Njeno ispitivanje je naknadno pružilo dokaz da je bila izloženaozbiljnim oblicima nasilja u porodici tokom svih osam godina braka.Policija,advokati pravne pomoi,zatvorske vlasti,sudovi i vlada Trinidada iTobaga su propustili da razmotre nasilno zlostavljanje kojem su P.Ramjattani njena djeca bila izložena i uticala na stanje njenog uma i njeno ponašanje.Po Deklaraciji,Preporuci br.19 Komiteta (Trinidad i Tobago je ratifikovao

30Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena iz1990.godine),Amerikoj konvenciji o ljudskim pravima i Meunarodnojkonvenciji o sprjeavanju, kažnjavanju nasilja nad ženama,pravaP.Ramjattan na život,pravino suenje,jednaku zaštitu pred zakonom inediskriminaciju po osnovu pola, bila su izrazito prekršena. injenica da jesluaj iznijet pred Komisiju je sam po sebi važan korak za meunarodnipokret za garantovanje ženskih ljudskih prava.Dokumenti Ujedinjenih Nacija su od izuzetne važnosti za priznavanje nasilja uporodici kao kršenja ljudskih prava po meunarodnom pravu kao i vidadiskriminacije žena. Svi vidovi nasilja nad ženama proistiu iz ugnjetakogponašanja i naelne diskriminacije prema ženi što rezultira silu ili prinudu.Stoga je nasilje nad ženama manifestacija fundamentalno nejednakog položajažena i muškaraca i predstavlja vid diskriminacije žena. Konvenciji o eliminacijisvih oblika diskriminacije žena nedostaje izriita pažnja za nasilje premaženama ali veliki broj pravnih i politikih dokumenata Ujedinjenih nacija idrugih meunarodnih i regionalnih instrumenata,dokazuje da je rodnozasnovano nasilje odreeni vid diskriminacije koje po sebi predstavlja kršenjeljudskih prava. Prvi put je ovo potvreno na Prvoj svjetskoj konferenciji oženama u Najrobiju 1985.godine. Završni dokument,Najrobijske strategije zabudunost, povezuje ravnopravnost i nasilje prema ženama istiui da je nasiljenad ženama prepreka za ostvarivanje ravnopravnosti mira. 2 Vlade su pozvaneda pojaaju napore radi ustanovljavanja ili jaanja vidova pomoi žrtvamanasilja putem obezbjeivanja skloništa, podrške, pravnih i drugih usluga, kao iputem jaanja javne svijesti o nasilju nad ženama kao javnom problemu.U svojoj Opoj preporuci br.19 3 Komitet za eliminaciju svih oblikadiskriminacije žena priznaje nasilje nad ženama,ukljuujui i nasilje u porodicikao vid diskriminacije. Komitet istie da opa zabrana rodne diskriminacijesadržana u Konvenciji ukljuuje „rodno zasnovano nasilje koje je neposrednousmjereno protiv žene ili koje u neproporcionalnoj mjeri pogaa žene“. Stogadefinicija diskriminacije u lanu 1 Konvencije 4 takoe sadrži nasilje nadženama. Ovo znai da nasilje nad ženama može biti kršenje odreenih odredbiKonvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena. Dok je nasiljeprisutno u svim oblastima društva, rodno zasnovano nasilje, kao što je nasilje uporodici, neposredno je usmjereno protiv žena sa namjerom uskraivanjanjihovih prava i održavanja njihovog položaja kao grupe. 52 A/Res/40/1083 U.N.DocA/47/38 (1992)4 ...svako razlikovanje,izdvajanje ili ograniavanje zasnovano na polu koje ima za efekat ili za namjeruneujednaenost ili potiranje priznavanja,uživanja ili ograniavanje od strane žena .....ljudskih prava i osnovnihsloboda u politikom, ekonomskom,socijalnom,kulturnom,graanskom ili bilo kom drugom polju.“5 Izvještaj specijalne izvještaice o nasilju nad ženama,njegovim uzrocima i posljedicama ge RadhikaCoomaraswamy,dostavljen u skladu sa Rezolucijom Komisije za ljudska prava1995/85,E/CN,4/1995/53,5.februar 1996.god.

31U Deklaraciji o eliminaciji nasilja nad ženama usvojenoj 1993.godine državelanice UN priznaju da je nasilje nad ženama „manifestacija historijskinejednakih odnosa moi izmeu muškaraca i žena koja je dovela do dominacijenad ženama i diskriminacije žena od strane muškaraca i do sprjeavanja punognapredovanja žena“. Ovo priznanje je bilo ponovljeno u politikimdokumentima Ujedinjenih nacija kao što su Pekinška Platforma za akciju(1995.) ,Završni dokument 23,specijalne sesije Generalne skupštine u2000.godini poznate kao Peking +5,Rezolucija br.2003/45 i serija izvještajaspecijalne izvještaice o nasilju nad ženama opunomoene od strane KomisijeUN za ljudska prava.4.2. Ostali meunarodni dokumenti koji se tiu zaštite od nasilja u porodiciVijee Evrope u svojoj Deklaraciji 6 iz 1993.godine potvruje da je eliminacijanasilja nad ženama kljuni aspekt borbe protiv strukturalne nejednakostimuškaraca i žena. Komitete ministara je takoe ukazao da su nejednaki odnosiizmeu muškaraca i žena i patrijarhalna struktura porodice faktori kojidoprinose nasilju u porodici. 7 U Rezoluciji 8 iz 1997.godine Evropski parlamentizjavljuje da je nasilje nad ženama „neupitno povezano sa nejednakomravnotežom moi izmeu polova o društvenoj,ekonomskoj,vjerskoj i politikojsferi,uprkos nacionalnoj i meunarodnoj legislativi koja proklamujeravnopravnost.“-Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda--Nasilje u porodici kao oblik kršenja ljudskih prava-Evropska konvencija sadrži relativno snažne mehanizme za primjenu ljudskihprava (Evropski sud za ljudska prava),individualni žalbeni postupak i Vijeeministara koje nadzire da li se država stvarno pridržava odluka Evropskogsuda.Evropski sud za ljudska prava nije zamjena za nacionalne sudove vepredstavlja pomono sredstvo nacionalnim sistemima u ouvanju ljudskihprava.6 Vijee Evrope,Trea ministarska konferencija o ravnopravnosti muškaraca i žena,Deklaracija o politikama zaborbu protiv nasilja nad ženama u demokratskoj Evropi (Declarationon Policies for Combating Violence AgainstWomen in a Democratic Europe),Rim,21-22.10.1993.god.7 Preporuka o socijalnim mjerama u vezi sa nasiljem unutar porodice,Komiteta ministara (RecommendationSocial Measures concerning Violence within the Family of the Committee of Ministers),No.R(90)2(1990)8 Rezolucija o potrebi ustanovljenja kampanje širom Evropske Unije o nultoj toleranciji prema nasilju nadženama,1997/10/06

32Konane odluke Evropskog suda su pravno obvezujue za države kojih se tiu.Dokumenti o ljudskim pravima Vijea Evrope se pozivaju na principe ugovoraUjedinjenih nacija kao i drugih dokumenata prema kojima nasilje premaženama kao i unutar porodice predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava. Ulanovima Evropske konvencije se tano navodi koji su oblici kršenja ljudskihprava tako da lan 2 iste Konvencije garantuje pravo na život, lan 5 pravo naslobodu i sigurnost pojedinca, lan 3 pravo na slobodu od muenja, nehumanogili ponižavajueg tretmana, lan 13 efikasno pravno sredstvo pred nacionalnimvlastima u sluaju kršenja ljudskih prava prema ženi, te lan 14 koji se odnosina uživanje prava i sloboda po Konvenciji bez diskriminacije po bilo kakvomosnovu. Pomenuti lanovi Evropske konvencije se neposredno dovode u vezusa zaštitom prava žrtava od nasilja.9 Komitet ministara je usvojio i nekoliko preporuka za države lanice koje seodnose na nasilje u porodici tako da je ovaj problem bio tema tree, etvrte ipete sjednice Komiteta ministara. Znaajno je spomenuti da je trea sjednicabila posveena ravnopravnosti žena i muškaraca te da se održala 1993. godine,tako da je tom prilikom usvojena i Deklaracija o politikama za borbu protivnasilja nad ženama u demokratskoj Evropi. Završni izvještaj je okonan 1998.godine i ukljuio je preporuke za borbu protiv nasilja nad ženama i to kako nanacionalnom nivou tako i na meunarodnom nivou. Ove preporuke ukljuujuzakonodavnu i sudsku reformu i reformu sistema primjene zakona kod državalanica. Dalje aktivnosti su tekle i u 2000 godini na etvrtoj sjednici kada jeusvojena Preporuka o stvaranju Evropskog programa za borbu protiv nasilja uporodici. Ovom Preporukom je naglašena harmonizacija nacionalnihzakonodavstava sa pravom Evropske Unije u vezi kontrole osiguranja zaštitežrtava kroz pravni sistem. Na petoj sjednici koja je održana 2002 godinenaglašeno je kroz preporuku da je nasilje u porodici naješi vid nasilja nadženama te da posljedice nasilja utiu na razliite oblasti života žrtava kao što jenjeno zdravlje, obrazovanje, sloboda na život bez straha i slino. Preporukanaglašava da se nasiljem u porodici krši krivino zakonodavstvo te je potrebnou domaim zakonodavstvima naglasiti da takve radnje predstavljaju krivinodjelo. Sljedea aktivnost se odnosi na preporuku koja je donesena u 2004 godinia odnosi se na kampanju za borbu protiv nasilja nad ženama u Evropi te jeistaknuto da se radi o ozbiljnom problemu koji se odnosi na sve države laniceVijea Evrope. Države lanice imaju obavezu prema meunarodnom pravu dadjeluju sa dužnom pažnjom u cilju okonanja nasilja u porodici i efikasnuzaštitu žrtava.9 U sluaju C.R. protiv V.Britanije (No.20190),presuda od 22.11.1995.god.rješavalo se pitanje silovanja ubraku.Podnosilac aplikacije je tvrdio da je presudom kojom je osuen zbog silovanja svoje supruge prekršen lan7. Evropske konvencije jer po njegovom mišljenju on nije poinio zloin. Evropski sud je odbacio ovaj argumentna sljedei nain: „odbacivanje neprihvatljive zamisli o mužu koji je imun protiv optužbe za silovanje svojesupruge je u skladu ne samo sa civilizovanim konceptom braka,ve takoe i iznad svega sa temeljnim ciljevimaKonvencije u ijoj je srži poštivanje ljudskog dostojanstva i ljudske slobode.“

33U okviru Evropske Unije takoer su provedene aktivnosti ali mehanizmi zaprovoenje odluka Evropske Unije se realizuju putem Evropske komisije iodnose se samo na lanice Evropske Unije i njihov broj je manji u odnosu nalanice Vijea Evrope. Evropska Unija prije svega upuuje na rodnuravnopravnost kroz svoje direktive, rezolucije i preporuke sa kojima jeupoznato Vijee Evrope te u svojim aktivnostima Vijee Evrope prati i odlukeEvropske Unije. To znai da je prisutna kampanja protiv nasilja u porodici i uokviru Evropske Unije te se želi na taj nain naglasiti prisutnost ovog problemana podruju Evrope te da nisu dovoljne samo aktivnosti u ovom pravcu uokviru Vijea Evrope.5. PRAKSA EVROPSKOG SUDAKada je u pitanju primjena Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava iosnovnih sloboda u vezi sa problemom nasilja u porodici interesantno jepomenuti primjenu lana 6 Konvencije u postupcima pred Evropskim sudom.Ovaj lan se odnosi na pravo na pravino suenje u krivinim i graanskimstvarima. Pitanje svjedoenja žrtava pred sudom predstavlja osjetljivo pitanje itreba biti posebno zaštieno.Interesi takvih svjedoka moraju biti posebnozaštieni. To znai da su zaštieni ne samo pravom na pravino suenje ve ipravom na poštivanje privatnog i porodinog života.(sluaj Doorson protiv V.Britanije) «Države ugovornice moraju urediti svojkrivini postupak na takav nain da ovi interesi nisu neopravdano ugroženi.Naela pravinog suenja zahtjevaju da se u primjerenim sluajevimauspostavi ravnoteža izmeu interesa odbrane i interesa svjedoka ili žrtava kojesu pozvane da svjedoe»Evropski sud podsjea da prihvatljivost dokaza predstavlja prije svega pitanjedomaeg prava, i po pravilu domai sudovi treba da ocjenjuju dokaze koji sepred njima nalaze. Zadatak Evropskog suda prema Konvenciji nije da odlui dali su izjave svjedoka bile prihvaene kao dokaz na pravilan nain, nego dautvrdi da li je postupak u cjelini, ukljuujui i nain pribavljanja dokaza, biopravian.Oblast primjene lana 8 Evropske Konvencije se izmeu ostalog odnosi i napojam porodinog života.Evropski sud je u presudi Marcks protiv Belgije iz 1979.godine primjetio daza potrebe primjene lana 8 ne smije da se pravi nikakva razlika u odnosu nastatus porodice. Nema razlike izmeu «zakonske»i «nezakonske» porodice.Neudata žena i njeno dijete predstavljaju oblik porodice koji je izjednaen sa

34svim drugim oblicima porodice. Tu se povezuje i lan 14 Konvencije koji seodnosi na zabranu diskriminacije zasnovane na roenju u uživanju prava isloboda po Konvenciji.U presudi Berrehab protiv Holandije iz 1988.godine Evropski sud je smatraoda zajedniki život nije uvijek nužan za «porodini život» u okviru znaenjalana 8 Konvencije. «Zajedniko življenje nije sine qua non porodinog životaizmeu roditelja majke i djece. Dijete roeno u branoj zajednici je ipso juredio takvog odnosa.Od trenutka djetetovog roenja i samom tom injenicomizmeu njega i njegovih roditelja postoji veza koja je ravna «porodinomživotu»ak i ako roditelji ne žive zajedno.»lan 8 Konvencije se primjenjuje na odnos majke i djeteta,neovisno o njenombranom stanju i porodini život u kontekstu veze majke i djeteta je posebnozaštien Konvencijom. (sluaj Marcks protiv Belgije iz 1979.)Prema praksi Evropskog suda,uvijek se smatra da su nevjenani parovi koji živezajedno sa djecom porodica. Ovo je ustanovljeno u predmetu Johnson protivIrske iz 1986.U predmetu Boughanemi protiv Francuske iz 1996.god. Sud je smatrao da:«koncept privatnog života na kojem se temelji lan 8,ak i kad nemazajednikog života,podrazumjeva vezu izmeu roditelja i djeteta,neovisno otome da li je dijete zakonito. Mada se kasnijim dogaajima ta veza možeprekinuti,to se dešava samo u izuzetnim okolnostima.»Primjenom ovog principa zakljueno je da odnos podnositelja sa sinom roenimu vanbranoj vezi i sa kojim je imao vrlo malo kontakta,predstavlja porodiniživot unutar znaenja ove odredbe. Nije se smatralo ni to što je otac kasnopriznao dijete, ni to što mu nije plaao izdržavanje niti njegova odluka da gaostavi kod rodbine kad je emigrirao u zemlju potpisnicu Konvencije,predstavljaizuzetne okolnosti u ovom smislu.U predmetu Saderback protiv Švedske iz 1996. zakljueno je da suneoženjeni otac i njegova kerka uživali porodini život neovisno o injenici danikad nisu živjeli zajedno,niti imali redovan kontakt.U okolnostima kada je jedan roditelj sprijeen u razvoju porodinih veza sadjetetom,potencijal za porodini život može biti dovoljan za uživanje zaštite polanu 8. Ovo se pojavilo u predmetu Keegan protiv Irske iz 1994.gdje jekerku podnositelja majka dala na usvajanje bez njegovog znanja ilisaglasnosti,ime ga je lišila mogunosti da ustanovi bliske line veze s njom.Meutim,obzirom na prirodu odnosa djetetovih roditelja-zajedno su

35živjeli,planirali trudnou i imali namjeru stupiti u brak,Sud je smatrao dapotencijalni porodini život izmeu oca i djeteta znai da njihov odnos ulazi uopseg l.8 bez obzira na injenicu da su se samo jednom sreli.Prema praksi Evropskog suda porodini život predstavljaju i sljedee situacije:Porodini život može postojati izmeu djece i djedova i baka pošto onipredstavljaju znaajan dio porodinog života. (predmet Marcks protiv Belgijeiz 1979.)Braa i sestre,i kao djeca i kao odrasli,takoe ulaze u znaenje porodinogživota. (predmet Olsson protiv Švedske iz 1988. i predmet Boughanemiprotiv Francuske iz 1996.)Odnos izmeu ujaka/strica i tetke i neaka ili neakinje može ulaziti u znaenjeporodinig života tamo gdje postoje jasni mdokazi o bliskim linim vezama.Tako je u predmetu Boyle protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz1993.zakljueno da postoji porodini život izmeu ujaka i njegovog neaka usvijetlu injenice da je djeak provodio vikende sa ujakom kojeg su domaevlasti smatrale «dobrim oinskim likom»za dijete.Porodini život postoji izmeu roditelja i djece roene u kasnijim vezama ilidjece roene u vanbranoj aferi u toku braka,posebno kad je priznato oinstvo ikad stranke uživaju bliske line veze. (predmet Jolie i Lebrun protiv Belgijeiz 1986.)Veza izmeu usvojitelja i djece ima zaštitu po l.8 (predmet X protivFrancuske iz 1982.)Kada se ustanovi porodini život se ne završava razvodom (predmet Berrehabprotiv Holandije iz 1988.,Andersson protiv Švedeske iz1992.)Navedeni sluajevi iz sudske prakse Evropskog suda pokazuju koliki znaaj sedaje porodici prema Konvenciji kao i zaštiti porodice te se zakljuuje da svesituacije koje se dešavaju u navedenim porodinim krugovima u pogledunasilja, mogu predstavljati prepoznavanje nasilja u porodici.6. DOMAI PROPISI U VEZI SA NASILJEM U PORODICI6.1. Svijest BH društva o problemu nasilja

36Svijest našeg društva o problemu nasilja u porodici je i dalje na niskomnivou.Svi nivoi vlasti,zakonodavna regulativa kao i mediji ne bave se ovimpitanjem na odgovarajui nain.O nasilju u porodici kao problemu kojeg je izakon prepoznao, poinje da se govori tek u zadnjih deset godina a od nedavnoovim problemom se bave i vlasti i mediji. Na problem postojanja nasilja uporodici i na našem prostoru, ve odavno ukazuju nevladine organizacije kojesu u znatnoj mjeri doprinijele usvajanju Zakona o zaštiti od nasilja,Porodinogzakona te Zakona o ravnopravnosti polova u BiH. Neprihvaanje nasilja kaodruštvenog problema, snažno utiu još uvijek preovlaujua tradicionalnashvatanja koja nasilje u porodici ne vide kao nešto što bi trebalo sankcionisati iosuditi. Mnogi na nasilje gledaju kao na vaspitne metode ili na uobiajeneoblike komunikacije. Porodino nasilje je tabu tema na koje se reaguje samo udrastinim sluajevima te je prisutan i problem nedovoljne informiranostijavnosti o pojavi ovog problema na našem prostoru. Koliko je nerazvijenasvijest o nasilju kao društvenom problemu koje i zakon sankcioniše,svjedoi ianketa koju je provodila Fondacija lokalne demokratije Sarajevo u2004.godini,kada je anketirano više od 7 hiljada žena sa podruja cijeleBiH.Žene su nerado govorile o nasilju smatrajui da je to njihova privatna stvarkoja se ne treba iznositi u javnosti pokazujui visok stepen nepovjerenja premaanketarima te strah od posljedica ueša u anketi.Tradicionalistika shvatanjakod žena na našem prostoru,stvaraju osjeaj krivice i srama za ono što sedešava u njihovim porodicama i one se osjeaju odgovornim za nasilje.U tompravcu mediji mogu imati znaajnu ulogu u formiranju javnog mnjenja.Interesantno je istai da je BiH uspjela uspostaviti odgovarajui pravni okvir uskladu sa meunarodnim standardima kada je u pitanju oblast nasilja u porodicitako da se primjeuje „hiperregulativa“ na nain što se u primjeni zakona možestvoriti konfuzija zbog razliitih definicija nasilja u porodici u razliitimzakonima. 106.2. Domai zakoniPrimjena ljudskih prava i sloboda se ostvaruje u skladu sa lanom 2 Ustava BiHu kojem stoji da e BiH i entiteti osigurati najviši stupanj meunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda što e pratiti Komisija za ljudskaprava za BiH i Ured Ombdusmana kako to predvia Anex 6 Opeg okvirnogsporazuma iz Dejtona.U pomenutom lanu 2 stav 2 Ustava BIH je navedeno dae se u BiH direktno primjenjivati prava i slobode izložene u Evropskojkonvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njezinim10 lan 4 Zakona o ravnopravnosti polova BiH definiše nasilje na osnovu spola, Zakon o zaštiti od nasilja uporodici FBiH u lanu 6 reguliše nasilje u smislu primjene fizike i psihike sile u javnoj i privatnoj sferi života,dok KZ FBiH u lanu 222 odreuje posebno krivino djelo kao i u KZ RS-a.u lanu 208.

37Protokolima.Ovakva primjena ima prioritet nad svim zakonima.Zakoni kojiregulišu oblast nasilja u porodici u BiH,definicije kao i zaštitu od nasilja susljedei:1. Zakon o zaštiti od nasilja Federacije Bosne i Hercegovine (Službenenovine FBiH br.22/o5)2. Zakon o zaštiti od nasilja Republike Srpske (Službeni glasnik RS-a118/05)3. Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine (službeni glasnik BiHbr.20/04)4. Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine (službene novineFBiH br.31/065. Zakon o prekršajima Republike Srpske (službeni glasnik RS br.34/06)6. Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Sl.novine FBiHbr.36/o37. Krivini zakon Republike Srpske (službeni glanik br.49/03)8. Zakon o ravnopravnosti polova (Službeni glasnik BiH br.16/o3)9. Porodini zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novineFBiH br.35/05)10.Porodini zakon Republike Srpske (Službeni glasnik RS-a br.54/02)Navedeni zakoni predstavljaju pravni okvir koji obuhvata problem nasilja uporodici.To znai da je regulativa u vezi sa nasiljem u porodici kod nas ucjelosti prisutna te emo pojedinano analizirati zakone da bi ocjenili njihovznaaj u praksi te koliko su zaista u primjeni kada je u pitanju rješavanje ovogproblema u našem društvu.Analiza navedenih zakona kroz konkretnuimplementaciju u praksi bi trebala pomoi sucima i tužiteljima u njihovombuduem radu.Osnovni problem koji se pojavljuje kod primjene pomenutihzakona se odnosi na situaciju da nisu meusobno usaglašeni u definisanjupojma nasilja u porodici što znai da se ovaj pojam razliito definiše unavedenim zakonima.6.3. Zakon o ravnopravnosti spolovaZahvaljujui dugogodišnjem lobiranju i zagovaranju nevladinih organizacijaali i podršci Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH,Gender centaraFBiH i RS-a,finansijskoj podršci GEEP Projekta 11 te strunoj pomoi UredaVisokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih nacija (OHCHR) u BiH,donesen je Zakon o ravnopravnosti spolova na nivou BiH 12 .11 GEEP Projekat (Gender jednakost i ravnopravnost spolova u BiH)12 Zakon o ravnopravnosti polova je objavljen u Službenom glasniku BiH br.16/03

38Donošenje ovog zakona je vrlo važno za sve graane BiH, obzirom da jeusvajanje ovog zakona iz seta zakona koje je naša Država bila dužna usvojitiu proceduri prijema u meunarodnu organizaciju Partnerstvo za mir. Ovajzakon ima posebnu važnost i za žene u BiH jer se naša zemlja mora suoiti sainjenicom da je prisutna diskriminacija i nasilje prema ženi i u privatnoj ijavnoj sferi života. Ovaj zakon je jedini na nivou države BiH do sada, jer susvi drugi zakoni koji regulišu pitanje zaštite linosti i zabrane nasilja, naentitetskim nivoima.Zakonom se prije svega reguliše da su spolovi u svim oblastima života idjelovanja u našoj zemlji ravnopravni. lan 3. definiše diskriminaciju naosnovu spola «kao svako pravno ili faktiko, direktno ili indirektnorazlikovanje, privilegiranje, iskljuivanje ili ograniavanje zasnovano naspolu zbog kojeg se pojedinkama/cima otežava ili negira priznanje, uživanjeili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u politikom, obrazovnom,ekonomskom,socijalnom,kulturnom,sportskom,graanskom i svakom drugompodruju javnog života».lan 4. definiše:spol kao «društveno uspostavljena uloga žena i muškaraca u javnom iprivatnom životu za razliku od istog izraza koji daje biološko odreenje. Izrazspol u duhu ovog zakona,pokazuje znaaj koji je unutar društva datbiološkom odreenju spola»,nasilje na osnovu spola kao «bilo koje djelo koje nanosi fiziku, mentalnu,seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima kojeozbiljno sputavaju osobe da uživaju u svojim pravima i slobodama naprincipu ravnopravnosti polova, u javnoj ili privatnoj sferi života, ukljuujuii trgovinu ljudima radi prisilnog rada, te ogranienje ili proizvoljno lišenjeslobod,uznemiravanje kao «svaka situacija u kojoj doe do neželjenog ponašanja uvezi sa spolom a koje ima za cilj i rezultat nanošenje štete dignitetu osobe ilistvaranje zastrašujue, neprijateljske, ponižavajue, prijetee ili slinesituacije», iseksualno uznemiravanje kao «svako ponašanje koje rijeima ili radnjamaili psihikim djelovanjem seksualne prirode za cilj i rezultat ima nanošenještete dignitetu osobe ili stvaranje zastrašujue, neprijateljske, ponižavajue,prijetee ili sline situacije, a koje je motivirano pripadnošu razliitom spoluili razliitom seksualnom orijentacijom a koje za ošteenu osobu predstavljanepoželjno fiziko, verbalno, sugestivno i drugo ponašanje».lan 27. je u vezi sa ovim lanom jer reguliše kažnjavanje za nasilje,uznemiravanje i seksualno uznemiravanje sa zaprijeenom kaznom zatvora utrajanju od 6 mjeseci do 5 godina.

39Zakon takoe reguliše ravnopravnost u zapošljavanju i pristupu svimoblicima resursa, socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zaštiti, sport, kultura, javniživot i mediji.lan 17. posebno naglašava zabranu nasilja. Nadležne vlasti se posebnoobavezuju za preduzimanje mjera prevencije nasilja zasnovanog na polu.Državni organi se obavezuju za voenje statistikih podataka i informacija nasvim nivoima na bazi pola. (l. 18) dok se vlasti lanom 21. obavezuju na:- donošenje programa mjera radi postizanja jednakosti polova u svimobalastima i na svim nivoima vlasti;- donošenje novih ili izmjenu postojeih zakona radi usklaivanja sodredbama ovog zakona;- osigurati sudsku zaštitu, kako graansku tako i krivinu, u svim sluajevimapovrede odredbi ovog zakona;- osigurati voenje statistikih podataka razvrstanih po polu u svimprivrednim subjektima, privatnim i državnim preduzeima, državnim ijavnim organizacijama i institucijama kao i pristup ovim informacijama;Zakonom je regulisan i nadzor nad provoenjem ovog zakona (Ministarstvo zaljudska prava i izbjeglice).lan 28. reguliše niz prekršaja za pravna lica koji ne postupaju u skladu saodredbama ovog zakona predviajui novane kazne od 1000 do 30.000 KM.Što se tie postupaka pred sudom u vezi sa provoenjem ovog zakona, bitno jeistai da pred Sudom BiH (stvarna nadležnost Suda BiH obzirom da je zakondonešen na nivou BiH dok entitetski sudovi postupaju za povrede entitetskihpropisa) nije pokrenut niti jedan graanski ni krivini postupak mada je oddonošenja ovog zakona vjerovatno bilo niz situacija koje su se odnosile napovredu ovog zakona. U svakom sluaju ovaj zakon je bitan za integracijuoblasti ljudskih prava i gender koncepta u cjelini na nivou BiH.6.4. Porodini zakon FBiH sa aspekta nasilja u porodiciPorodini zakon FBiH je usvojen 6.juna 2005.godine i ureuje porodine ibrane odnose na savremeniji nain u skladu sa evropskim standardima. lan 4se odnosi na nasilniko ponašanje unutar porodice koje je zabranjeno. Zakondefiniše nasilniko ponašanje koje «podrazumjeva svako narušavanje fizikogili psihikog integriteta u smislu lana 4. Zakona o ravnopravnosti spolova uBosni i Hercegovini».Za rješavanje sporova unutar porodice kao i pružanja

40strune pomoi i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih lanova porodicezadužen je centar za socijalni rad. Sa ovim lanom se dovodi u vezu i lan 380.koji se odnosi na postupak zaštite od nasilnikog ponašanja u porodici. Zaštitusu dužni pružiti policija,organ starateljstva i sud za prekršaje. Fizika i pravnalica su dužni prijaviti policijskoj upravi nasilniko ponašanje ako saznaju zaisto a policijska uprava je dužna odstraniti i smjestiti u odgovarajuu ustanovulice koje se nasilno ponaša. Zakonom su predviene i kaznene odredbe upogledu novane kazne (od 2.000-20.000 KM za pravno lice a od 500-3.000KM za fiziko lice) ako se ne pridržava odredaba zakona.Porodini zakon, pored ostalih zakona koji su na snazi, takoe naglašavazabranu nasilja unutar porodice te preduzimanje odgovarajuih mjera u ciljusprjeavanja takvog ponašanja te udaljenje nasilnog lica.6.5. Nasilje u porodici u Porodinom zakonu u Republici SrpskojPorodinim zakonom koji je objavljen u Službenom glasniku RS br. 54/02ureuju se porodino pravni odnosi izmeu branih supružnika, roditelja i djece,usvojioca i usvojenika, staraoca i štienika i odnosi izmeu srodnika u branoj,vanbranoj i ili usvojenikoj porodici, te postupci nadležnih organa u vezi sporodinim odnosima i starateljstvom.Porodini zakon nasilje u porodici ne pominje ni u jednom lanu mada bi se istomoglo uzeti u obzir bar kao injenica prilikom razvoda braka ili u tokubrakorazvodne parnice prilikom donošenja odluke o zaštiti, vaspitanju iizdržavanju maloljetne djece.Naime, odredbom lana 52. stav. 1. Porodinog zakona kao razlog za razvodbraka navedeni su teško i trajno poremeeni brani odnosi usljed ega jezajedniki život postao nepodnošljiv. Smatramo da je bilo opravdano da se ucilju efikasnijeg i bespotrebnog odugovlaenja postupka oko razvoda braka naodgovarajui nain kao jedan od razloga za razvod braka uvrstiti i nasilje uporodici.Nadalje, lanom 73. Porodinog zakona je regulisano da organ starateljstvauestvuje u postupku oko donošenja odluke, u branom sporu, kome od branihsupružnika povjeriti zaštitu, vaspitanje i izdržavanje maloljetne djece. Organstarateljstva e u tom pogledu dostaviti prijedlog kome povjeriti zaštitu,vaspitanje i izdržavanje maloljetne djece pri emu je ovlašen da u granicamatoga prijedloga iznosi i injenice koje stranke nisu navele i predlaže da se izvedupotrebni dokazi. Imajui u vidu izloženo može se zakljuiti da organistarateljstva imaju veliku diskrecionu vlast prilikom sainjavanja prijedloga koji

41nije niim konkretnim odreen i ogranien a koji u datim sluajevima možezavisiti od pojedinanih stavova i mišljenja.Odreivanjem porodinog nasilja u porodici, u Porodinom zakonu, kao jednogkonkretnog ako ne, pod odreenim uslovima i odluujueg faktora, koji biuticao na prijedlog organa starateljstva, kome od branih supružnika povjeritizaštitu, vaspitanje i izdržavanje maloljetne djece, izbjegli bi se neosnovaniprijedlozi koji u sebi ponekad sadrže pristrasne stavove i mišljenja.Smatramo da je bilo neophodno u Porodini zakon ugraditi odgovarajueodredbe koje bi protežirale ona lica koja nisu poinioci nasilja u porodici uodnosu na poinioce takvih djela, tj. isto bi se tretiralo kao otežavajua okolnostza ona lica koja su bila krivino ili prekršajno pravosnažno kažnjavana za djelanasilja u porodici.7. PODMODUL II - krivini zakoni entiteta i postupak predsudovima7.1. Krivini zakon Federacije Bosne i HercegovineKrivini zakon FBiH od 1.08.2003.godine uvodi novu oblast krivinih djelaprotiv braka,porodice i mladeži (l.214-224) te se radi o oblasti krivinihdjela koji do tada nisu bili predvieni u Krivinom zakonu.Kroz navedenakrivina djela se prepoznaju zabranjena ponašanja u porodinim odnosima.Tosu sljedea krivina djela: l.214-dvobranost l.215-omoguavanje sklapanja nedozvoljenog braka l.216-izvanbrana zajednica sa mlaim maloljetnikom l.217-oduzimanje djeteta ili maloljetnika l.218-promjena porodinog stanja l.219-zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika l.22o-napuštanje djeteta l.221-povreda porodinih obaveza l.222-nasilje u porodici l.223-izbjegavanje izdržavanja l.224-sprjeavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetnikaZa sva nabrojana krivina djela propisane su kazne zatvora u rasponu od trimjeseca do kazne dugotrajnog zatvora zavisno od kvalifikacije krivinogdjela s tim što je lanom 222 za krivino djelo nasilje u porodicipropisana alternativno i novana kazna za blaže oblike ovog krivinogdjela.Navedeno krivino djelo nije ranije postojalo kao posebno krivino

42djelo i takvo djelo podrazumjeva sve oblikefizikog,psihikog,emocionalnog,duhovnog i ekonomskog nasilja kojidovodi do ugrožavanja tjelesnog integriteta i duševnog zdravlja.Naješe seini upotrebom fizike sile i prijetnjom,dok se drsko i bezobzirno ponašanjerazumjeva kao ponašanje koje odstupa od uobiajenog ponašanja u porodicišto sud cijeni u svakoj konkretnoj situaciji.Sa ovim krivinim djelom supovezana krivina djela protiv života i tijela i to kr.djelo „teška tjelesnaozljeda“ iz l 172 stav 2 kojim se inkriminira teška tjelesna ozljeda uinjenaprema branom partneru ili osobi u izvanbranoj zajednici ili roditelju svogdjeteta s kojim ne živi u zajednici gdje je zaprijeena kaznazatvora od jedne do pet godina kao i krivino djelo „lahka tjelesna ozljeda. 13Krivina djela protiv zdravlja ljudi koja su definisana u lanovima 225-240KZ FBiH indirektno predstavljaju vrstu nasilja prema branom partneru ililanu porodice obzirom da se radi o krivinim djelima protiv zdravlja ljudi(prenošenje zarazne bolesti-lan 225,prenošenje polne bolesti-lan227)Veliki problem danas u BiH predstavlja širenje zaraznih bolesti zbogpoveanog broja kontakata sa osobama zaraženim,prije svega AIDS-om ali idrugim venerinim bolestima,koje dolaze uglavnom iz istono-ruskihzemalja (Ukrajina,Moldavija,Rumunija) ali i iz susjednih zemalja BiH.Veliki broj muškaraca posjeuje none barove i klubove koji se ilegalno baveprostitucijom, a kada saznaju da su zaraženi to se uglavnom krije i otvaramogunost širenja zaraze, što takoe predstavlja vrstu nasilja u porodici akose bolest širi i krije.Krivina djela protiv života i tijela u lanovima 166-176 KZ FBiH se takoepojavljuju kao rezultat nasilja u porodici.Bezobzirno i nasilniko ponašanjemože se dešavati unutar porodice i može rezultirati ubistvom. 14 Porednasilnika koji pored zlostavljanja prema žrtvi može na kraju dovesti i doubistva,dešava se i da je žrtva dovedena u stanje jake razdraženosti bez svojekrivnje te da uini krivino djelo ubistva.Krivino djelo uestvovanje u samoubistvu iz lana 170 KZ FBiH setakoe može smatrati nasiljem u porodici jer u taki 4 ovog lana stoji daonaj ko okrutno ili neovjeno postupa s osobom koja se prema njemu nalaziu odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti i time iz nehata izazovesamoubistvo te osobe, ini krivino djelo za koje je zaprijeena kaznazatvora od šest mjeseci do pet godina.13 Broj predmeta koji se vodi pred Opinskim sudom Sarajevo od perioda usvajanja novog Krivinog zakonaFBiH u vezi sa lanom 222 kako slijedi: U 2003.god.broj završenih predmeta-2, 2004.-24, 2005.-55,2006.-8714 Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu je upravo u toku takav jedan sluaj u kojem se vodi glavni pretres zakrivino djelo ubistva koje je rezultat prethodnog višegodišnjeg nasilja.

43Krivino djelo dvobranosti iz lana 214 KZ FBiH se odnosi na sklapanjebraka sa drugom osobom dok još nije raskinut prethodni brak,uzrokujupsihiko i ekonomsko nasilje prema ženi. Takvi sluajevi su premaistraživanju nevladinih organizacija prisutni u Zapadnoj BiH gdje se brakovine sklapaju u skladu sa Zakonom o braku ve uglavnom vjerskibrakovi.Istraživanje pokazuje da je u takvim situacijama žena potpunonezaštiena i vrlo rijetko se odluuje da svoja prava ostvaruje legalnimputem zbog ekonomske ovisnosti,nedostatka informacija i nerazumjevanjasredine u kojoj živi.Krivino djelo ugrožavanje sigurnosti iz lana 183 KZ FBiH se takoemože dovesti sa nasiljem u porodici jer radnje izvršenja (prikradanje,uestalopraenje ili uznemiravanje branog partnera ili osobe s kojom živi uvanbranoj zajednici,roditelja svog djeteta ili druge osobe s kojom održavaili je održavao bliske veze ) prouzrokuju patnju i nesigurnost. Navedenokrivino djelo je povezano i sa Zakonom o zaštiti od nasilja prilikomizricanja zaštitne mjere.Takoe je i u vezi sa Zakonom o javnom redu i mirua koji zakoni se usvajaju na nivou kantona.Krivino djelo rodoskrvnue (šire poznato kao incest) iz lana 213 KZFBiH je u zadnje vrijeme sve prisutnije u sudskoj praksi.Takoe je povezanosa nasiljem u porodici.Krivino djelo je kvalifikovano kroz tri oblika tako dasu i kazne razliito zaprijeene.„(1) ko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s krvnimroakom u ravnoj liniji ili s bratom ili sestrom,kaznit e se novanomkaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine,(2) ko krivino djelo iz stava jedan ovog lana uini s maloljetnikom, kaznite se kaznom zatvora od jedne do pet godina,(3) ko djelo iz stava jedan ovog lana uini s djetetom, kaznit e se kaznomzatvora od dvije do deset godina.“U vezi sa ovim krivinim djelom naješi poinitelji su oevi,braa,djedovi ipooimi. Problem nastaje u procesuiranju ovakvih krivinih djela jer majkeuglavnom brane muževe pred sudom i utiu na djecu da promijene iskazepred sudom.Ovaj problem je bio prisutan i ranije na prostoru BiH ali se otome rijetko govorilo jer su poinitelji naješe oni koji trebaju da štite i dase brinu o žrtvi.Razliitim vrstama pritisaka takva djela su držana u tajnosti isituacija je nešto bolja u zadnje vrijeme u pogledu prijavljivanja ovakvihkrivinih djela ali je još uvijek teško dokazivanje pred sudovima. 15Krivino djelo silovanje iz lana 203 KZ FBiH je izmjenjeno u odnosu naranije obilježje ovog krivinog djela tako da se može odnositi i na situacije15 Pred Opinskim sudom u Sarajevu su voena dva ovakva predmeta u 2005.godini.

44silovanje u braku. „ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da e direktnonapasti na njen život ili tijelo ili život i tijelo njoj bliske osobe prisili naspolni odnos ili s njim izjednaenu spolnu radnju ...“Silovanje u braku je vrloteško dokazati pred sudom osim ako je djelo povezano sa tjelesnimozljedama i situacija je u tom pravcu slina na bilo kojem prostoru.Ova vrstakrivinog djela u vezi sa brakom se rijetko prijavljuje tako da pred sudovimau Kantonu Sarajevo nije poznat niti jedan procesuiran sluaj od stupanjanovog KZ FBiH na snagu.Kada je u pitanju kaznena politika u vezi sa krivinim djelima koji supovezani sa nasiljem u porodici,primjeujemo da su prisutne razliite kazneu zavisnosti od težine krivinog djela.Krivino djelo nasilje u porodici izlana 222 KZ FBiH ima 6 kvalifikatornih oblika i naješe se pred sudovimau Federaciji pojavljuju prva dva oblika ovog krivinog djela:„(1) ko nasiljem,drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir,tjelesnucjelovitost ili psihiko zdravlje lana svoje porodice, kaznie se novanomkaznom ili kaznom zatvora do jedne godine,(2) ko krivino djelo iz stava 1 ovog lana uini prema lanu porodice skojim živi u zajednikom domainstvu, kaznie se novanom kaznom ilikaznom zatvora do tri godine.“Imajui u vidu zaprijeenu kaznu za ova dva oblika navedenog krivinogdjela,otvara se mogunost podizanja optužnice sa kaznenim nalogom teiskustva sudova u Federaciji, pokazuju da se uiniocima ovakvih krivinihdjela uglavnom izriu uvjetne osude.Vrlo rijetko se izriu novane kaznezbog teške materijalne situacije uinilaca krivinih djela.Postavlja seopravdano pitanje da li se postiže svrha ovakvom kaznenom politikom te dali je mogue postii adekvatnu satisfakciju žrtava. U tom pravcu je potrebnonapraviti posebno istraživanje na podruju BiH.7.2. Krivini zakon Republike SrpskeNasilje u porodici u Republici Srpskoj se tretira kao krivino djelo još odoktobra 2000.godine kroz krivino djelo «nasilje u porodici ili porodinojzajednici» u oblasti krivinih djela protiv braka i porodice. 16 To znai da seovo krivino djelo uvodi u zakon prije postojanja krivinog djela uFederaciji. Zaprijeena kazna za najblaži oblik ovog krivinog djela jenovana kazna ili kazna zatvora do jedne godine dok je za kvalifikovaneoblike ovog krivinog djela uz upotrebu oružja i sa težom posljedicom, kaznazatvora zaprijeena najmanje deset godina. Novi Krivini zakon RS-a iz16 Službeni glasnik Republike Srpske br.22/oo

452003.god. 17 takoe reguliše krivino djelo nasilje u porodici ili porodinojzajednici s tim što je kazna za osnovni oblik ovog krivinog djela iz stava 1kao zaprijeena, nešto strožija i kree se u rasponu od novane kazne dodvije godine zatvora. Krivina djela protiv polnog integriteta se takoeodnose na nasilje u porodici jer se radi izmeu ostalih i o krivinom djeluprinude na obljubu sa razliitim kvalifikovanim oblicima a iz kojedefinicije se može ukljuiti i odgovornost izvršioca silovanja sa kojim ježrtva u braku. Istraživanja nevladinih organizacija u RS-u pokazuju da iakoje zakon ovakvim rješenjem omoguio inkriminaciju silovanja u braku, upraksi nema este primjene. Još uvijek je prisutno tradicionalno shvatanje,teškoe pri dokazivanju, esta reviktimizacija, nedovoljna zaštienost žrtve inepovjerenje, neki su od razloga zbog kojih se žrtve teško odluuju daprijave silovanje. Sa žrtvama koje su silovane od strane branih partnerasituacija je slina kao i sa ostalim vidovima nasilja u porodici jer esto nisuni svjesne da su žrtve drastinog kršenja osnovnih ljudskih prava.Pored navedenih krivinih djela, za nasilje u porodici se ukljuuju i krivinadjela «teškog ubistva»,»teške tjelesne povrede»,»tjelesne povrede»,»laketjelesne povrede»,»protivpravno lišenje slobode» i «navoenje nasamoubistvo»7.3. Postupak pred sudomPostupak pred sudom se odvija u skladu sa odredbama zakona o krivinimpostupcima entiteta. Postupak je isti pred sudovima s tim što se razlikujestvarna nadležnost sudova zavisno od težine kako krivinih djela tako ikvalifikovanih oblika osnovnih krivinih djela.Postupci pred sudovima u oba entiteta pokazuju da se krivino djelo „nasiljeu porodici“ pojavljuje kroz takozvane posebne postupke koji u suštinipredstavljaju skraene postupke jer se optužnice podižu sa kaznenimnalogom. Ukoliko opinski sud, u ijoj je nadležnosti postupanje po veininabrojanih krivinih djela, potvrdi optužnicu sa kaznenim nalogom teukoliko optuženi prizna krivnju i prihvati kazneni nalog kojim se predlažeizricanje uvjetne osude ili novane kazne,postupak pred sudom se završavana jednom roištu i pred sudom se pojavljuje samo optuženi bez prisutnostiošteenih. Takav postupak je s jedne strane efikasan, ekonomian idjelotvoran dok se s druge strane postavlja pitanje da li je kažnjavanjesvrsishodno. 1817 službeni glasnik Republike Srpske br.49/0318 Pred Opinskim sudom u Sarajevu se završava 93%predmeta putem optužnice sa kaznenim nalogomizricanjem uvjetnih osuda dok se ostatak odnosi na postupke sa glavnim pretresom u kojima se uinioci osuuju

46Sudska praksa je gotovo identina u oba entiteta tj.u Republici Srpskoj setakoe uglavnom izriu uvjetne osude dok se samo povratnici uiniteljiosuuju kaznom zatvora.Kada se podižu optužnice bez kaznenog naloga te ukoliko sud potvrdioptužnicu i optuženi se izjasni da nije kriv, zakazuje se glavni pretres te seizvode dokazi po prijedlogu obje strane u postupku. Na glavnom pretresu jemogue stvoriti sliku stvarne prisutnosti nasilja u porodici kako od stranesuda tako i od stane javnosti koji prate suenja. Ovdje se vrlo estopojavljuje situacija na suenjima da se sudi branom partneru zbog nasiljaprema drugom branom partneru. Uglavnom se radi o ženama kao žrtvamanasilja pred našim sudovima. Zanemarljiv broj predmeta se odnosi na nasiljeprema muškom branom ili vanbranom partneru kao i prema djeci i ostalimlanovima porodice. Na suenjima žrtve, prvenstveno žene, veoma estomijenjaju iskaze u odnosu na istragu i pretvaraju se u branioce svojihnasilnika. Sud normalno cijeni svaki sluaj pojedinano i na kraju donosiodluku u skladu sa provedenim dokazima.7.4. Šta je važno dokazati na suenju?Postupak pred sudom zahtjeva kako od sudije, odnosno predsjednika vijea, takoi od stranaka u postupku i branioca optuženog, posebnu osjetljivost i pažnjukada su u pitanju krivina djela u vezi sa nasiljem u porodici. Nedovoljnainformisanost o ovom problemu u društvu kao i nedovoljno poznavanjemeunarodnih dokumenata i standarda koji su u ovoj oblasti prisutni nameunarodnom nivou, esto ima za posljedicu da se predmeti u vezi sa nasiljemu porodici smatraju pred sudovima kao predmeti od manjeg znaaja koji semogu lakše završiti u odnosu na neke druge „teže“ predmete. Takvo ponašanjese prepoznaje kako kod tužilaca koji vode istragu i optužuju krivine stvari, takoi kod sudija koji donose odluke. Takav stav bude odmah primjeen od straneoptuženih i njihovih branilaca te postoji mogunost da se takva situacija iskoristipred sudom u cilju donošenja što blaže sankcije. Položaj žrtve u postupku sevrlo esto zanemaruje kako iz razloga nedostatka preciznih odredaba uZakonima o krivinim postupcima tako i zbog ve pomenutog stava u odnosuprema ovim predmetima. Takoe je važno istai da je medijska pažnja premaovim predmetima samo trenutna i samo ako je povezana sa senzacionalistikimsituacijama bez analitikog i istraživakog novinarskog pristupa što takoedoprinosi stvaranju slike u javnosti da ovaj problem nema odgovarajuidruštveni znaaj.kaznom zatvora i to uinioci koji su povratnici u izvršenju krivinog djela i prema kojima je prisutna i mjerapritvora.

47U postupcima u vezi sa ovim predmetima, u svim fazama postupka, od policije,centara za socijalni rad, tužilaštva, suda, treba obratiti pažnju na sljedeapitanja:o Svjedoenje žrtve vezano za zlostavljanje i to fiziko,emocionalno,verbalnoo Vidljive povredeo Fotografije koje su prethodno sainjene od policijeo Medicinski nalazi i nalazi vještaenja o težini povredeo Opipljivi predmeti (oružje,pocijepana odjea,slomljene stvari koje suprikupljeni kao dokazi)o Psihijatrijski nalaz žrtveo Psihatrijski nalaz optuženog7.5. Direktno i unakrsno ispitivanje pred sudomSvjedoenje žrtve treba usmjeriti ka dokazima i ranijim nainima zlostavljanja,ponašanje djece, uticaj nasilja na djecu,eventualni svjedoci dogaanja biloneposredni ili posredni,taktike kontrole zlostavljaa,razlozi kojima se žrtvarukovodi da ostane u vezi sa zlostavljaem,razlozi eskalacije nasilja,povredežrtve.Primjer naina ispitivanja žrtve:-koliko puta vas je optuženi udarao-koliko dugo je to trajalo-šta je optuženi imao na nogama-u koji dio tijela vas je udarao-opišite kako ste se tada osjeali-da li ste se branili-zašto niste napustili kuu-opišite svoje povrede-da li ste tražili medicinsku pomo-da li ste zvali policiju-zašto ne-da li ste zvali bilo koga-gdje su bila djeca-kako su djeca reagovala-je li vas prvi puta optuženi zlostavljao-da li optuženi ima problema zbog korištenja alkohola ili drugih opijata-predoavanje fotografija iz policije nakon djelovanja optuženog

48Svjedoenje osoba koji poznaju optuženog u pogledu njegovog karakteraponašanja u drugim situacijama (posao,druženje,ponašanje prema djeci,podrškeporodici,dokazi o izolovanju i ekonomskom zlostavljanju). Svjedoenjestrunjaka o finansijskim, ekonomskim i medicinskim efektima nasilja uporodici na djecu.Prije svjedoenja pred sudom svjedoke je nužno prpremiti na sve moguesituacije koje mogu biti prisutne pri unakrsnom ispitivanju te da je svjedoenjepred sudom veoma važno u cilju okonanja nasilja i kažnjavanja uinioca.Važnoje uvoditi i pripadnike policije za svjedoenje u vezi zateenih situacija na licumjesta kao i prethodnog ponašanja optuženog (prekršaji,narušavanja javnog redai mira,krivina djela)Unakrsno ispitivanje se oslanja na direktno ispitivanje pred sudom tako da se uunakrsnom ispitivanju mogu iskoristiti svi odgovori svjedoka u cilju dovoenjau sumnju takvog svjedoenja, kao i pokušaj diskreditacije svjedoka koristeinesigurnost svedoka u davanju svojih izjava pred sudom, o emu tužilaštvoposebno mora voditi brigu kada su u pitanju krivina djela povezana sa nasiljemu porodici.(ubaciti presude sudova oba entiteta)8. ISTRAGA U VEZI SA KRIVINIM DJELIMA NASILJA U PORODICI8.1. TužilaštvoIstragu vodi tužilac,ali on može ovlastiti i druge institucije i službene osobeda provedu odreene istražne radnje koje se tiu odreenog sluaja.Tužilacnareuje sprovoenje istrage. Naredba o sprovoenju istrage sadrži podatke ouiniocu krivinog djela, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježjakrivinog djela, zakonski naziv krivinog djela,okolnosti koje potvrujuosnove sumnje za sprovoenje istrage i postojee dokaze. Tužilac je dužannavesti i koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba preduzeti.Ukoliko ne doe do sprovoenja istrage,tužilac je dužan obavijestitiošteenog i podnosioca prijave u roku od tri dana o razlozima nesprovoenjaistrage dok je njima ostavljena mogunost podnošenja pritužbe uredu tužiocau roku od osam dana. U procesu istrage tužilac može ovlastiti policijskeorgane,centar za socijalni rad,zdravstvene ustanove ali može narediti ipotrebna vještaenja koja se provode po njegovim uputama.Može predložitimjeru pritvora ukoliko su prisutni zakonski razlozi te disponira optužnimaktom u smislu opredjeljenja za optužnicu sa kaznenim nalogom za krivina

49djela zaprijeene kazne zatvora do pet godina ili optužnica bez kaznenognaloga.Kada tužilaštvo podigne optužnicu dostavlja je sa dokazimanadležnom sudu na potvrivanje.Zaštita žrtava nasilja u porodici za vrijeme krivinog postupka nijeregulisana posebnim zakonom ali je ukljuena u postojee zakone (Zakon ozaštiti od nasilja u porodici FBiH i RS dok je u Krivinim zakonima FBiH iRS-a regulisana zaštita zrtava u pogledu postavljanja pitanja u vezi ranijegseksualnog života a na kojim iskazima se ne može zasnivati sudskaodluka.Nadalje,uzimajui u obzir fiziko i psihiko stanjesvjedoka,saslušanje se može obaviti i putem audio-vizuelnih ureaja,tako dase svjedok ne nalazi u istoj prostoriji sa optuženim.To je posebno važno ineophodno ako je u pitanju maloljetna osoba,koju treba zaštiti i ne izlagatinepotrebnim suoavanjima. Takoe je zaštita žrtava pokrivena i Zakonom ozaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka BiH (Sl.glasnik BiH3/03).8.2. Uloga policije u istraziPolicija ima važnu ulogu u zaštiti,sprjeavanju i blagovremenomprijavljivanju poinjenog krivinog ili prekršajnog djela. Policija je naješeprva koja je u kontaktu kako sa uiniocem djela tako i sa žrtvom.Odponašanja policije zavisi da li e se sluaj pravilno i kvalitetno pripremiti zaeventualno procesuiranje uinioca.Dokazi se moraju prikupiti pažljivo jerpolicija izlazi na mjesto dogaaja tako da je važan svakidetalj.(tragovi,fotografisanje,iskazi,pozivanje centra za socijalni rad tekontakt sa žrtvom u smislu pružanja ljekarske pomoi.)U okviru policije potrebno je da postoje posebni odjeli koji bi se bavili samoproblemima nasilja u porodici i takvo iskustvo je ve prisutno na KantonuSarajevo i pokazuje pozitivne rezultate. 19Pripadnici policije u oba entiteta su uestvovali na specijaliziranimedukacijama povodom nasilja u porodici.Zahvaljujui takvimradionicama,primjeeno je poveanje njihove senzibilnosti za problemnasilja u porodici i efikasniji pristup u pružanju pomoi ženama i djecižrtvama nasilja.Radionice su pomogle da se identifikuju brojne prisutnepredrasude i stereotipe o nasilju u porodici meu policijskimslužbenicima.Razvijena je kvalitetnija saradnja sa NVO, centrima za19 MUP Kanon Sarajevo je uspostavio poseban odjel koji se bavi istragom u vezi sa nasiljem u porodici iposjeduje struna osposobljena lica u pristupu u iniocima i žrtvama.Odjel je poeo sa radom od 2003.godine.

50socijalni rad te ostalim institucijama u efikasnom rješavanju promblemanasilja u porodici.Predstavnici policije esto istiu probleme u svom radu u vezi sa sluajevimanasilja u porodici i problemi su skoro identini u oba entiteta. 20 Prilikomrješavanja sluaja nasilja u porodici, policajci koji odlaze na uviaj, trebajuda vode rauna o sljedeim faktorima:1. odrediti položaj i stanje žrtve,osumnjienog i djece,2. utvrditi da li je ukljueno bilo kakvo oružje i da li ga ima na tommjestu koje se istražuje te oduzeti ako ga ima,3. pružiti prikladan nivo pomoi povrijeenim stranama4. odvojiti osumnjienog od žrtve i svjedoka,5. ispitati odvojeno osumnjienog,žrtvu,svjedoke,6. zabilježitio bilo kakav dokaz zlostavljanja djece,7. procijeniti stanje žrtve u smislu prikupljanja dokaza neposredno nažrtvi (tragovi davljenja i drugih ozljeda,trudnoa žrtve)8. zabilježiti psihiko stanje žrtve,djece,držanje žrtve u trenutku uviaja,9. zabilježiti nered u kui,10.zabilježiti stanje osumnjienog,ukljuujui upotrebu alkohola ilidroge,11.zabilježiti spontane izjave ukljuenih strana,12.fotografisati scenu koja je zateena kao i povrede lica,13.prevesti žrtvu do zdravstvene ustanove,14.obavijestiti centar za socijalni rad,15.zabilježiti da li se radi o maloljetnom osumnjienom,kao i žrtvamaDa bi policijski izvještaj bio što potpuniji i kvalitetniji o nasilju u porodici,korisno je sainiti posebne obrasce izvještaja kod policije kao što slijedi:Nivo nasilja o ovom dogaaju jedan udarac,manja povreda višestruki udarci, manja povreda višestruki udarci,znaajno modrilo višestruki udarci,ozbiljna povreda znaajan bol frakture žrtva je tražila medicinsku pomo žrtva je bila krajnje uplašena20 Sastanci policajaca održani u Bijeljini 30.06.2005.,Višegradu 28.09.2005.i Doboju 30.09.2005. i kao problemistiu:nedovoljan broj ovlaštenih lica ženskog pola koji bi radili na sluajevima nasilja u porodici,položaj žrtvekao povlaštenog svjedoka da ne mora svjedoiti protiv nasilnika koji je naješe muž,brat,sin,vanbranipartner,nesaradnja sa zdravstvenim organizacijama jer veina žrtava nema zdravstveno osiguranje što otežavapribavljanje odgovarajue medicinske dokumentacije,nepostojanje dovoljnog broja skloništa,neusaglašenostzakona,nesaradnja relevantntnih institucija

51izrekao ozbiljne prijetnjeprijetio oružjemupotrijebio oružje tokom dogaajadrugokomentar:Nasilje u prošlosti osumnjieni je ozbiljno povrijedio žrtvu napadi postaju sve nasilniji i opasniji opis napada na osnovu tragova osumnjieni je prijetio da e ubiti žrtvu ili sebe zlostavljanje je ukljuilo prisilni seks ili napade žrtva napadnuta tokom trudnoe osumnjieni napada eše zastrašivanje žrtve opis najtežeg napada koji je žrtva imala od istog osumnjienogkomentar:Prošlost osumnjienog osumnjieni prekomjerno pije i ima problem sa alkoholom osumnjieni ima problem sa drogom osumnjieni je podvrgnut tretmanu odvikavanja od opijatskih sredstava osumnjieni je ozbiljno depresivan ili prijeti da e poiniti samoubistvo osumnjieni je i ranije evidentiran kao uinilac slinih,istih ili drugihkrivinih i prekršajnih djelakomentar:Izuzetno je važno da policija reagira kod prvog prijavljivanja,bez obzira na vrstunasilja kako se ne bi dogodila teža povreda ili smrt. Policija nije vodila rodnosenzitivne statistike, niti je razvrstavala podatke po poinjenim djelima, tako danisu postojali provjereni podaci o tome koliko je žrtava nasilja u porodici bilo.Poetkom 2005.godine veina policijskih uprava u oba entiteta, uvodi novi nainvoenja statistike rodno razvrstane i prema vrsti poinjenog djela,što je premaZakonu o ravnopravnosti spolova BiH obavezujue za sve ustanove. 2121 Zakon o ravnopravnosti spolova u lanu 18. reguliše da svi podaci i informacije koje se prikupljaju,evidentiraju i obrauju u državnim organima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim iprivatnim preduzeima i ostalim subjektima moraju biti prikazani po spolu.Statistiki podaci i informacije, kojise prikupljaju, evidentiraju i obrauju, u skladu sa stavom jedan ovog lana, moraju biti sastavni dio statistikeevidencije i dostupni javnosti.

528.3. Mjere socijalne i zdravstvene zaštiteZakoni o socijalnoj zaštiti koji su donešeni na entitetskim nivoima ne regulišuposebno pitanje zaštite žrtava nasilja u porodici niti posebne socijalne mjerepristupa prema nasilnim osobama u smislu odgovarajuih socijalnih,psioholoških i zdravstvenih tretmana. Kanton Sarajevo je djelimino regulisaozaštitu žrtava od nasilja kroz Zakon o socijalnoj zaštiti civilnih žrtava rata izaštiti porodice sa djecom (Sl.novine Kantona Sarajevo br.16/02) i i to krozregulisanje stanja socijalne potrebe kada se takvoj osobi može pružiti pomo uskladu sa zakonom. Centri za socijalni rad nemaju uspostavljene mehanizmezaštite žrtava nasilja u porodici i takva pomo se vrši u skladu sa kriterijima izzakona ili u saradnji sa nevladinim organizacijama. Nevladine organizacije kojeu svom programu imaju zaštitu žrtava od nasilja, imaju razvijene projekte krozuspostavljene tzv.sigurne kue gdje se smještaju žene i djeca ako su izloženinasilju u porodici. 22Država ne osigurava sklonište za žrtve.Skloništa su uspostavljena od straneNVO i prisutni su oba entiteta ali u nedovoljnom broju. Država daje simbolinupodršku radu ovakvih skloništa. Ženama koje pobjegnu od svojih nasilnihpartnera sigurne kue su jedini spas. 23 Izuzetak ini Kantonalni centar zasocijalni rad Kanton Sarajevo koji finansijski podržava rad skloništa nevladineorganizacije «Fondacija lokalne demokratije» u Sarajevu.Ista organizacija jeorganizovala i SOS telefone što je takoe podrška vlade Kanton Sarajevo.Nepostoje specijalizirani programi resocijalizacije za nasilna lica u porodicama iprogrami se odvijaju u okviru postojeih aktivnosti centara za socijalnirad.Takoe ne postoje ni rehabilitacioni programi za žrtve nasilja koje vlada uoba entiteta podržava i finansira.Nije prisutna ni organizacija besplatne pravnepomoi za zaštitu žrtava nasilja u porodici i pozitivan pomak predstavlja KantonSarajevo što je nedovoljno. 24 U Republici Srpskoj nevladine organizacije(«Ženski centar Trebinje,»Udružene žene» BanjaLuka,»Budunost»Modria,»Lara»Bijeljina,pokrenule su inicijativu zauspostavljanje jedinstvene SOS linije za žrtve nasilja i ovu inicijativu je podržao22 Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH propisuje zaštitu na ouvanju zdravlja i lijeenja svih lanova porodice(l.16.taka4 i l.20 taka 3)23 Stacionar Medice iz Zenice (od 1993-2004.boravilo 728 žena i374 djece,Sklonište za žene i djecu kao žrtveporodinog nasilja vodi NVO «Budunost» Modria koje je otvoreno 2000.god.i od 2000-2004.boravilo 400žena i 550 djece,Sklonište za žene i djecu «Fondacija lokalne demokratije «Sarajevo djeluje od 2000.god.iboravilo je 190 žena i 254 djece,Sigurna kua Margarita Mostar i Prihvatilište Mirjam Mostar,Stacionar za žrtveu Tuzli,»Majka i dijete Zavidovii,Sklonište Banja Luka,Ženski centar Trebinje,LI-Woman Livno,Žene sa UneBiha,»Lara» Bijeljina24 potpisivanje Protokola Koordinacionog tijela na podruju Kantona Sarajevo sa nevladinom organizacijom«Fondacija lokalne demokratije» u 2005.godini za poboljšanje usluga žrtvama od nasilja u pogledu zaštite uzdravstvu,policiji medijima,centrima za socijalni rad i nevladinim organizacijama.

53Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS-a koji se obavezao da efinansijski podržat ovaj projekat 259. PODMODUL III- Prekršaji i prekršajni postupak iprimjena Zakona o zaštiti od nasiljaZAKONI O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICII NJEGOVA PRIMJENA U PREKRŠAJNOM ZAKONODAVSTVU9.1. UVODPored odredbi u Dejtonskom ustavu BiH 26 , Ustavima Federacije i Kantonau BiH, Ustava Republike Srpske te Statuta Brko Distrikta, kojima se garantujuosnovna ljudska prava i slobode u našoj zemlji, donešeno je nekoliko zakonakoji nešto direktnije regulišu nasilje u porodici. Osim Zakona o ravnopravnostipolova u Bosni i Hercegovini ( ,,Službeni glasnik BiH,, br.16/03 ), te pojedinihodredbi krivinih zakona Republike Srpske, Federacije BiH i Brko Distrikta,kojima se nasilje u porodici tretira kao krivino djelo, te Porodinog zakonaFederacije BiH ( ,,Službeni glasnik BiH,, br.35/05), koji dijelom reguliše pitanjenasilja u porodici, kao i Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske, BrkoDistrikta i Kantona Federacije BiH, gdje postoji mogunost da se nasilje uporodici kvalifikuje kao prekršaj javnog reda i mira; u Federaciji BiH jedonešen Zakon o zaštiti od nasilja u porodici objavljen u ,,Službenim novinamaFederacije BiH,, br.22/05 koji je stupio na snagu 07.04.2005.god. i u RepubliciSrpskoj Zakon o zaštiti od nasilja u porodici objavljen u ,,Službenom glasnikuRepublike Srpske,, br. 118/05 koji je stupio na snagu 07.01.2006.god. Naime,zakoni koji najdirektnije regulišu zaštitu od nasilja u porodici a na što ukazuju isami nazivi zakona.Iako se vjerovalo da je nasilje u porodici izuzetno rijetko, mnoge analize iistraživanja, kako u svijetu tako i kod nas, potvrdili su da je isto zabluda i danasilje u porodici ima velike razmjere koje se na meunarodnom planu tretirajukao kršenje osnovnih ljudskih prava. 2725 U tri centra javne bezbjednosti koji se nalaze u ravijenijim dijelovima RS-a (Banja Luka,Doboj,IstonoSarajevo) i dva u nerazvijenim dijelovima (Bijeljina ;Trebinje) od 2001-2004.prijavljena su 862 sluaja nasilja uporodici a u prvih šest mjeseci 2005.godine 156 sluaja.26 Ustav Bosne i Hercegovine, (Daytonski mirovni sporazum, decembar 1995,)27 Fondacija lokalne demokratije Sarajevo, anketiranjem 3726 žena iz BiH 2004 godine došla je do podatka da su 2/3 ispitanica doživjelezlostavljanje u porodici i van nje. Strunjaci i pojedine organizacije istiu da je nasilje u porodici mnogo raširenija pojava nego štopokazuju podaci zbog utanja žrtava usljed obiajnih shvatanja i patrijarhalnog odgoja.

54Kako je nasilje u porodici preraslo u problem koji se tie svih graana anije samo problem unutar porodice, isto je poslužilo kao osnov za uvoenjenovog krivinog djela, pod nazivom ,, nasilje u porodici ili porodinoj zajednici,, .Meutim, uzimajui u obzir osjetljivost materije, te nužnost pružanjasveobuhvatne pravne zaštite zlostavljanim, uz opštu ocjenu svih relevantnihsubjekata u BiH, da se do tada postojeim krivinoprekršajnimzakonodavstvom ne pruža efikasna i potpuna zaštita od nasilja u porodici,donešeni su u Federaciji BiH i Republici Srpskoj zakoni o zaštiti od nasilja uporodici.Neophodnost donošenja navedenih zakona nalazi opravdanje i uargumentima da je praksa pokazala da i pored inkriminacije nasilja u porodici,kao posebnog krivinog djela, u novim Krivinim zakonima, nasilje imatendenciju rasta u BiH ( ništa bolja situacija nije ni u drugim zemljama uokruženju), a sve zbog dijelom i neefikasne normativne regulative i to naj višezbog nepostojanja mehanizama zaštite kroz postojee propise. Uz to, na ovajnain se postupilo i u skladu sa meunarodnim dokumantima koji predviaju dadržave treba da usvoje posebnu obuhvatnu legislativu kojom se izriitozabranjuje nasilje nad ženama, predviaju sankcije, mjere zaštite i udaljenja, kaoi službe za podršku i pomo, ukljuujui i skloništa.Nasilje u porodici ozbiljno predstavlja prijetnju stabilnosti porodice priemu ima poražavajui uticaj ne samo na odrasle lanove domainstva, nego ina djecu koja su svjedoci nasilja pri emu trpe nesagledive i trajne posljedice.Ista, paralelno, iz nasilja koje se skoro svakodnevno odvija pred njima, ue da jetakvo ponašanje matrica-prihvatljiv standard ponašanja. U budunosti onanastavljaju nasilniko ponašanje na nain da se prenosi i generiše sa koljena nakoljeno.Znajui za takav problem, pojavila se potreba za, pre svega, efikasnijesuzbijanje ove pojave pri emu su se morali imati u vidu postojei propisi, kojina neki nain ve regulišu ovu oblast.Imajui u vidu naprijed izloženo, kao i brojne zahtjeve meunarodnezajednice u Federaciji BiH i Republici Srpskoj donešen je Zakon o zaštiti odnasilja u porodici.Nadalje, stupanjem na snagu novih Zakona o prekršajima Federacije BiH(,,Službene novine FBiH,,br.31/06) 28 i Republike Srpske (,,Službeni glasnik RS,,br. 34/06) gdje su uinjene radikalne izmjene u odnosu na stari Zakon o28 U Federaciji BiH donesen je jedinstven, jedan zakon o prekršajima koji zamjenjuje 1o kantonalnih i jedan federalni zakon o prekršajima

55prekršajima, doprinjee se efikasnošu u rješavanju prekršaja a samim time iprekršaja iz oblasti nasilja u porodici.Kako je nemogue zamisliti primjenu Zakona o zaštiti od nasilja uporodici bez detaljnog upoznavanja sa novim Zakonom o prekršajima 29 , ( koji jeu oba entiteta gotovo identian, samo je razlika u broju lanova), a koji jeosnovni procesni zakon u tom pogledu, osvrui se na pojedine odredbe Zakonao zaštiti od nasilja u porodici bie paralelno razmotrene i odgovarajue odredbeZakon o prekršajima koje su u meusobnoj vezi.Što se tie Zakona o prekršajima ukratko bi istakli da se reformomprekršajnog zakonodavstva došlo do suštinskih promjena kojima je poboljšanaefikasnost prekršajnih procedura i ujednaavanju sistema prekršajnog prava uBiH, a izmjene se izmeu ostalog ogledaju u pogledu pripajanja sudova zaprekršaje redovnim prvostepenim sudovima a uvedene su i izmjene u pogleduprekršajnog postupka gdje je data znaajnija uloga podnosiocu zahtjeva koji poovom zakonu mogu izdavati prekršajni nalog i pokretati prekršajni postupakpodnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, neke odredbeKrivinog zakona i Zakona o krivinom postupku e se ,,mutatis mutandis,, ,( snužnim izmjenama), primjenivati za prekršaje u pitanjima koja se ne regulišudirektno Zakonom o prekršajima i predvia se izvršenje sankcija na jedansasvim nov nain.Novi Zakoni sadržavaju principe koji su ustanovljeni od strane Vijeaministara Evropskog komiteta ministara u njegovim preporukama R(87)18 kojise odnose na pojednostavljene krivine procedure – principe koji se primjenjujuu veini evropskih zemalja na prekršaje u saobraaju i ostale ,,masovneprekršaje,, i uvodi se koncept ,,prekršajnog naloga,, koji se bazira napreporukama Vijea Evrope i evropskim i svjetskim trendovima.Zakon upotpunosti udovoljava zahtjevima Evropske konvencije oljudskim pravima i praksi Evropskog suda za ljudska prava. 3029 Prekršaji predstavljaju kršenje javnog poretka ili propisa o ekonomskom i finansijskom poslovanju utvrena zakonom ili drugimpropisom, za koje su odreena obilježja i za koje su propisane sankcije te isti po svojoj brojnosti, težini i društvenj opasnosti ne zaostajumnogo iza krivinih djela.30 Primjera radi lanovi 6. ( Zakon o prekršajima RS) i lan 7. ( Zakona o prekršajima FBiH) koji su identini a glase:,,Svako ko je okrivljen da je poinio prekršaj ima pravo da zahtjeva da o njegovoj odgovornosti za poinjeni prekršaj odlui sud ukoliko onto zahtijeva u roku koji je propisan zakonom. Takva lica imaju pravo:a) da se smatraju nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sa zakonom;b) da u najkraem roku budu obaviještena, detaljno i na jeziku koji razumiju, o prirodi i razlogu optužbi protiv njih;c) da im se da odgovarajue vrijeme i mogunosti za pripremu odbrane;d) da se brane lino ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im se on obezbijedi besplatnokada to zahtijevaju interesi pravde;e) da ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se obezbijedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njihovu koristpod istim uslovima kao i svjedoka koji ih terete if) da dobiju besplatnu pomo prevodioca ako ne razumiju jezik koji se upotrebljava u sudu.,,su u potpunosti inkorporirali lan 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

569.2. Sadržaj pravnih rješenja u zakonu o zaštiti od nasilja u porodiciosnovneodredbeSam naziv ,, osnovne odredbe ,, govori da se u toj glavi nalaze odredbekoje su u suštini principi i naela cijelog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ikoji upuuju na naelan stav o osnovnim institutima.U lanu 1. se odreuje šta je zaštitna funkcija ovog zakona tj. njegovpredmet , tako da se definiše zakonski okvir koji podrazumjeva da se istimureuje:- pojam nasilja u porodici,- krug lica koja se smatraju lanovima porodice u smislu ovog zakona- nain zaštite lanova porodice- vrsta i svrha prekršajnih sankcija kao osnovnih oblika zaštite.9.3. U kom se postupku ostvaruje zaštita ?Zaštita lanova porodice se obezbjeuje u prekršajnom postupku koji jepropisan Zakonom o prekršajima na što upuuju odredbe stava 2. lana 2.Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a koji glasi:- u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u RS,,Postupak zaštite i kazni se obezbjeuje u prekršajnom postupku, primjenomodredaba Zakona o prekršajima, ukoliko ovim zakonom nije drugaijeodreeno,,.- u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH,,Postupak zaštite ostvaruje se po odredbama Zakona o prekršajima, ako ovimzakonom nije drugaije odreeno,,.Shodno navedenom lanu, potpuno je jasno da je prekršajni postupak,postupak u kome se izriu sankcije uiniocima, koji su poinili prekršaje izZakona o zaštiti od nasilja u porodici.Meutim odredba ,, ukoliko(ako) ovim zakonom nije drugaije odreeno,,stvara nedoumicu kod primjene pojedinih odredaba Zakona o prekršajima.Naime, tumaei ovu odredbu u kontekstu cijelog stava 2., isto može navesti napogrešan zakljuak da se u sluaju kada su pojedine odredbe Zakona o zaštiti od

57nasilja u porodici u suprotnosti sa pojedinim odredbama Zakona o prekršajima ,primjenie se odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.Ukoliko imamo u vidu Zakon o prekršajima kako u RS tako i u FBiH, i tolan 83. stav 3. u RS i lan 83. stav 2. u FBiH koji glasi:,,(3) U sluaju da su drugi zakoni (u Federaciji) u suprotnosti sa ovimzakonom, primjenjivae se ovaj zakon,,onda je nesporno da e se uvijek primjeniti Zakon o prekršajima u sluaju kadasu pojedine odredbe drugih zakona u suprotnosti sa pojedinim odredbamaZakona o prekršajima.Ovo je vrlo važno pitanje koje se uvijek mora imati u vidu prilikomprocesuiranja prekršaja u postupcima gdje je došlo do povreda odredabaZakona o zaštiti od nasilja u porodici.Ukoliko je zakonodavac u diskutabilnom stavu 2. imao namjeru propisatinešto drugo, onda je bio nedovoljno jasan i neodreen, tako da se pomenutaodredba može protumaiti na pogrešan nain.Naime, odredbe Zakona o prekršajima su uvijek odredbe ,, lex specialis ,,u odnosu na druge zakone, i uvijek se primjenjuju u sluaju kada su usuprotnosti sa odredbama drugih zakona a kada se radi o prekršajnim djelima,jer su u istome odredbe kako materijalnog tako i procesnog prekršajnog prava tj.odredbe koje regulišu sva pitanja vezana za djela koja su posebnim zakonimakvalifikovana kao prekršaji i ti posebni zakoni kojima se regulišu posebneoblasti, (npr. Zakon o ravnopravnosti polova, ili Zakon o osnovama bezbjednostisaobraaja, ili Zakon o javnom redu i miru i dr.), kao i Zakon o zaštiti od nasiljau porodici, moraju biti u saglasnosti sa Zakonom o prekršajima.Na ovo tumaenje upuuje niz odredaba Zakona o prekršajima RepublikeSrpske kao što su odredbe lana 2.stav 3., lana 3.stava 2., lana 8. stav 3. i dr.odnosno odredbe lana 3.stav 3., lana 9. stav 3. i dr. Zakona o prekršajimaFedracije BiH kao i sama naprijed pomenuta odredba lana 83. stav 3. u RSodnosno stav 2. u FBiH, te posebno odredba lana 5. stav 2. u RS odnosnoodredba lana 6, stav 2. u FBiH koja glasi:,, (2) Prekršajnu sankciju može izrei sud u prekršajnom postupku koji jepokrenut i sproveden u skladu sa ovim zakonom. ,,.gdje se pod pojmom ,, ovim zakonom ,, misli na Zakon o prekršajima.

58Naravno isto smo napomenuli sa ciljem da prilikom implementacije upraksi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici bude što manje pogrešnih tumaenjai pogrešne primjene nekih zakonskih odredaba te da se u skladu sa nevedenimzakonom efikasno i brzo sprovede prekršajni postupak a uiniocima te vrsteprekršaja ne pruži šansa da usljed pogrešne primjene zakona ne budusankcionisani za djela koja su poinili.9.4. Subjekti i hitnost postupanja kod zaštite kod nasilnikog ponašanjaU osnovnim odredbama u lanu 3. Zakona o zaštiti od nasilja u porodicidefinišu se subjekti zaštite, organi i organizacije koji u okviru svoje nadležnostipreduzimaju mjere i aktivnosti na spreavanju i suzbijanju nasilja u porodici 31 .Za razliku od zakona u RS, organ koji je dužan pružiti zaštitu žrtvi odnasilnikog ponašanja, u FBiH izostavljeno je tužilaštvo.Hitnost rješavanja ove vrste predmeta predstavlja garanciju efikasnogsuzbijanja nasilja u porodici, a što je ureeno stavom 2. pomenutog lana 3. kojipropisuje da e subjekti zaštite od nasilja u porodici obezbjediti hitno rješavanjeove vrste predmeta. Na ovaj nain postupljeno je u skladu sa važnimmeunarodnim standardom koji se odnosi na zahtjev za hitno i efikasnopostupanje po prijavama za nasilje u porodici.Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS ide još dalje i u stavu 3.i 4.propisuje šta je koji subjekat dužan da uini i u kom roku, a koji glasi:,,Policija je dužna u roku od 24 sata po prijemu prijave dostaviti izvještajnadležnom tužilaštvu i Centru za socijalni rad, a Tužilaštvo se obavezuje odmahpreduzeti potrebne mjere i o tome obavjestiti nadležni sud.Rješenje o izreenoj zaštitnoj mjeri nadležni sud je dužan donijeti odmah, anajkasnije u roku od 3 (tri) dana.,,Na prvi pogled se ini da je zakon u RS ,,odreenije reguliso,, dužnostisubjekata i vremenski okvir u kojima su pojedini subjekti obavezni postupati.31 ,,Zaštitu od nasilnikog ponašanja, dužni su pružiti policija, tužilaštva, organ starateljstva i sud.,, ,lan 3. Zakona o zaštiti od nasilja uporodici u RS.

59Sline odredbe ne postoje u zakonu FBiH, ali treba napomenuti da suodradbe u lanu 3. stav 2. dovoljno jasne i odreuju da su subjekti zaštite i suddužni hitno postupati.Meutim, ako dublje uemo u analizu stava 3. lana 3. Zakona o zaštiti odnasilja u porodici u RS primjetiemo sledee, da je zakonodavac, vjerovatno uželji da što podrobnije reguliše dužnosti i hitnost postupanja subjekata zaštite,regulisao postupak koji je ve regulisan drugim relevantnim zakonima.Iz sadržaja nevedene odredbe vidljivo je da je zakonodavac regulisao,doduše ne u detalje ali u naelu, postupak po prijemu prijave od lica ( lica izlana 7. zakona ), koja su dužna prijaviti poinjeno nasilje te nain kako esubjekti zaštite potom postupati.Kada je u pitanju ovakvo zakonsko rješenje u stavu 3. lana 3., mora senapomenuti da je isto nepotrebno i suvišno, jer je postupak za svaki organ (subjekat zaštite), bilo policijski, bilo tužilaštvo ili sud, ve propisanodgovarajuim zakonom, Zakonom o krivinom postupku, Zakonom oprekršajima i dr.Prema tome, a kao što je konstatovano i ranije ( u pogledu lana 2. stav 2.)Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, se nije mogao regulisati postupaksubjekata zaštite nakon podnešene prijave od nasilja u porodici.Ako bi i dalje išli u elaboraciju analize stava 3. primjetiemo da recimoodredba,, ................. a Tužilaštvo se obavezuje odmah preduzeti potrebne mjere i otome obavjestiti nadležni sud.,,takoe nije dobro formulisana jer se sudu u pogledu prekršaja iz Zakona ozaštiti od nasilja u porodici može samo podnijeti zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka, a ne obavijest, kako je to navedeno.Dakle, kada je u pitanju postupak, bilo krivini ili prekršajni koji jepropisan posebnim zakonima, onda se isti ne može derogirati niti jednim drugimzakonom, bez obzira na opravdanje ili motive koji su vodili za donošenje takvihzakona.Kako ne bi ostalo nedoreeno kako ispuniti uslov hitnosti koji je itekakovažan u predmetima Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, tj. kako hitno

60postupati u vezi voenja prekršajnog postupka uvažavajui prethodnoelaboriranje stava 3., kao ,, zamjena ,, ili,, izlaz ,, iz ovakve pravne situacije i odgovor na pitanje: Kojih se odredabapridržavati a da se ispoštuje princip hitnosti ?, odgovor je u ve postojeemlanu 3. stav 2. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS i FBiH, koji jedovoljan za ispunjenje hitnosti.Nadalje, ukoliko se radi o ,,neodložnoj hitnosti,, koja je vrlo est sluajkod nasilja u porodici, kada sve injenice i okolnosti nesporno ukazuju naopasnost da e nasilnik nastaviti sa injenjem nasilja u porodici, tada suispunjeni svi uslovi za postupanje ovlaštenih organa tj. službenih lica u smislulana 7. Zakona o prekršajima RS i lana 8. u FBiH, koji detaljno regulišepostupak u tom sluaju.Postupanje primjenom lana 7. odnosno 8. je efikasnije i što je još važnijezasnovano je na zakonu za razliku od stava 3. lana 3. Zakona o zaštiti od nasiljau porodici u RS.lan 7.odnosno 8. stav 1, 2. Zakona o prekršajima glasi:,,lan 7./8.Lišenje slobode i jemstvo kao obezbjeenjeprisustva i plaanja novane kazne(1) Policijski službenik ili drugo ovlašteno službeno lice može lišiti slobode licekoje je osumnjieno za prekršaj, i odmah a naj kasnije u roku od 12 asovaizvesti pred sud, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo u sudu pod sljedeimuslovima:a) kada lice odbija ili nije u mogunosti da otkrije svoj identitet; ilib) kada lice nije nastanjeno u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi uinostranstvu a postoji sumnja da može pobjei kako bi izbjeglo odgovornostza prekršaj ilic) kada postoji opasnost da e lice nastaviti sa vršenjem prekršaja iliponovo poiniti istovrsni prekršaj.(2) Sud mora ispitati okrivljenog odmah a najkasnije u roku od 12 asova. uRS (od trenutka kada je ta osoba lišena slobode. u FBiH ),,

61Dakle, u Zakonu o prekršajima je lanom 7. odnosno 8. obezbjeenadovoljna hitnost rješavanja predmeta nasilja u porodici, sa tano propisanimobavezama i rokovima kako svih ovlašenih organa tako i suda.Vodei se vjerovatno i ovim argumentima zakonodavac u FBiH odredbeiz lana 3. stav 3. nije ni uvrstio u Zakona o zaštiti od nasilja u porodici kaorecimo ni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Republike Hrvatske.Nadalje, lan 3.stav 4. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RSpropisuje da,, Rješenje o izrenoj zaštitnoj mjeri nadležni sud je dužan donijeti odmah, anajkasnije u roku od (tri) dana ,,s tim što bi i ovde napomenuli da ovakve ili sline odredbe ne sadrži zakon uFBiH.Iz sadržaja navedene odredbe priozilazi da je zakonodvac zbog razlogahitnosti posebno propisao da se rješenja kojima je izreena zaštitna mjera, odstrane nadležnog suda moraju donijeti odmah, a najkasnije u roku od (tri) dana.I u ovom sluaju relevantna je argumentacija koja je naprijed elaboriranai iznesena za lan 3. stav 3. sa dodatkom da je Zakonom o prekršajima u lanu51. propisano da sud na kraju pretresa usmeno/javno objavljuje rješenje a uposebnim sluajevima sud može odgoditi donošenje rješenja, s tim što je dužanisto donijeti u roku od osam dana od dana kada je usmeni pretres završen te istodostaviti okrivljenome/nasilniku, ovlašenom organu i ošteenom/žrtvi nasilja,lino ili putem pošte u roku od tri dana od dana donošenja rješenja.(lan 53.Zakona o prekršajima).9.5. POJAM PORODICEU smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS i FBiH u naelu sepod porodicom podrazumjeva skoro identian krug lica,tako da porodicu u zakonu u FBiH ine:- brani i vanbrani partneri,- srodnici koji žive zajedno: krvni srodnici i srodnici iz odnosa potpunogusvojenja u pravoj liniji bez ogranienja, a u pobonoj liniji zakljunos etvrtim stepenom; usvojenik i usvojilac iz odnosa nepotpunogusvojenja; srodnici po tazbini zakljuno s drugim stepenom,- staralac i štienik, hranilac i hranjenik,

62- bivši brani i vanbrani partenria u zakonu RS:- supružnici u branoj ili vanbranoj zajednici,- njihova djeca ( zajednika ili iz ranijih zajednica),- bivši brani ili vanbrani supružnici i njihova djeca,- usvojilac i usvojenik,- staralac i štienik, kao i druga lica koja sada žive ili su ranije živjelau porodinoj zajednici,- roditelji sadašnjih i bivših supružnika,- ouh i maeha.Važno je napomenuti da se zakonodavac opredjelio za širi krug lica kojase smatraju lanovima porodice, kako smo to naveli i taksativno ih nabrojao, štoje dobro rješenje, a što e uveliko olakšati primjenu zakona. Takoe, širi kruglica je i u skladu sa meunarodnim standardima, pri emu je rešenje iz ZakonaRS obuhvatnije pa samim tim i bolje usaglašeno sa meunarodnimdokumentima.Neka se zakonodavstva nisu opredjelila u tome pogledu u odnosuna lica koja se smatraju lanovima porodice, tako da je na sudovima ostalaobaveza da daju odgovarajue tumaenje što može za posljedicu imatineujednaenu sudsku praksu u primjeni ovih odredaba.9.6. POJAM NASILJA U PORODICI9.6.1. Defincija nasilja u porodiciU lanu 6. stav 1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS dataje definicija pojma nasilja u porodici, odreujui da je nasilje u porodici bilokoje djelo koje nanosi fiziku, psihiku i seksualnu ili ekonomsku štetu ilipatnju, kao i pretnje takvim djelima ili propuštanje dužnog injenja i pažnje, štoozbiljno sputava lanove porodice da uživaju svojim pravima i slobodama naprincipu ravnopravnosti polova, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi života. 32Analizirajui navedeni stav da se uoiti da je radnja izvršenja odreenarjeima ,,bilo koje djelo,, što je jako široko obilježje i što je u duhu zakona, a32 Opšte je prihvaena podjela na fiziko, psihiko, seksualno i ekonomsko nasilje.- Fiziko nasilje bi predstavljalo svaki oblik fizikog zlostavljanja, gdje spada i seksualno nasilje, bez obzira na intenzitet a koji unejveem broju sluajeva kao posljedicu ima lakše ili teške tjelesne povrede.- Psihiko nasilje bi predstavljala prijetnja,ucjenjivanje, zastrašivanje kojim se žrtve drže u strahu a time u zavisnosti i podreenostibilo krai ili duži vremenski period.- Ekonomsko nasilje je takvo nasilje kojim nasilnik žrtvu drži u odnosu zavisnosti i podreenosti ekonomskom dominacijom podprijetnjom ili nedavanjem sredstva za život žrtvi ili zabranom rada.

63ima namjeru da obuhvati sve radnje izvršenja usled ega su kod žrtve nasiljanastupile zabranjene posljedice koje su naprijed nabrojane.Stavom 2. istog lana su nabrojane radnje 33 nasilja u porodici što su unaelu radnje izvršenja prekršaja koje zajedno sa posljedicama iz stava 1., kao iposljedicama koje se pominju u stavu 2. takama 3, 4, 5, 6, 7, i 8. u zakonu RS itakama 2, 3, 5, 6, 7, 8, i 9. u zakonu u FBiH, ine obilježja prekršaja nasilja uporodici.Mora se priznati da je ovakvo odreivanje obilježja prekršajaneuobiajeno ali i orginalno rješenje, gdje se jednim lanom u više stavovaodreuje na naprijed opisan nain dispozicija dok su odredbe o sankcijamasadržane u drugim lanovima.Kako je obilježje prekršaja alternativno odreeno i kako se radi oalternativoj dispoziciji, za utvrivanje prekršaja nasilja u porodici u konkretnomsluaju važno je utvrditi da svako od tih obilježja bude ostvareno u bilo kojoj odalternativa propisanih u lanu 6.Takoe, neophodno je napomenuti da iz lana 6. proizilazi da se prakršajnasilja u porodici može izvršiti injenjem i neinjenjem, tako da se prekršajinasilja u porodici obzirom na nain izvršenja mogu podijeliti na prekršajeinjenjem ili komisivni prekršaji (lan 6. stav.2 take 1, 5, i dr.) i prekršajineinjena ili omisivni prekršaji ( lan 6.stav 2. taka 8. zakon u RS i taka 9.zakon u FBiH).Definicije nasilja u porodici sadržane u ovim zakonima u skladu su sameunarodnim dokumentima koji traže od vlada da vlada ne definiše prirodunasilja u porodici previše usko, npr. ukljuujui samo fiziko nasilje ilieksplicitno iskljuujui psihiko nasilje. Meunarodni dokumenti traže danajmanje tri vrste porodinog nasilja treba da budu ukljuene u definiciju:fiziko nasilje, seksualno nasilje i psihiko nasilje33 Radnje nasilja u porodici u lanu 6.stav 2. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH su:1. svaka primjena fizike sile ili psihike prinude na fiziki ili psihiki integritet lana porodice,2. propuštanje dužne pažnje i nadzora ili nepružanje pomoi i zaštite i ako za to postoji obaveza po zakonu ili obiajima, a to svakopostupanje jednog lana porodice koje može prouzrokovati ili izazvati opasnost da e prouzrokovati fiziku ili psihiku bol iliekonomsku štetu,3. prouzrokovanje straha ili line ugroženosti ili povrede dostojanstva lana porodice, ucjenom ili drugom prinudom,4. fiziki napad lana porodice na drugog lana porodice bez obzira da li je nastupila fizika povreda ili nije,5. verbalni napad, vrijeanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima te drugi nain grubog uznemiravanja lana porodice od drugoglana porodice,6. seksualno uznemiravanje i uznemiravanje drugog lana porodice u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova u Bosni iHercegovini ( ,, Službeni glasnik BiH,, ,br. 16/03)7. uhoenje i svi drugi slini oblici uznemiravanja drugog lana porodice;8. ošteenje ili uništenje zajednike imovine ili imovine u posjedu ili pokušaj da se to uini;9. propuštanje dužne pažnje, nadzora prema drugom lanu porodice ili nepruženje pomoi i zaštite tom lanu porodice iako za topostoji obaveza po zakonu i moralu pa to bude imalo za posljedicu stanje ili osjeaj fizike, psihike ili ekonomsko –socijalneugroženosti tog lana porodice.

649.6.2. Dužnost prijave i podnošenje zahtjeva o nasilju u porodicilanom 7. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS propisanoje koja su sve lica dužna da odmah po saznanju prijave poinjeno nasilje uporodici.Ko može podnijeti prijavu i zahtjev o nasilju u FBiH?Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH je, za razliku od zakona u RSkoji nema sline odredbe, u stavu 3. lana 7. propisao, da su zdravstveni isocijalni radnici, nastavnici, vaspitai, medicinske, obrazovne i druge ustanove iorgani, kao i nevladine organizacije, koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju zapoinjeno nasilje te lanovi porodice kao i svaki graanin koji sazna za nasilje,ovlašeni podnosioci zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.Ovakvo zakonsko rješenje kao i rješenje stava 3. u lanu 3. zakona RS (kako je elaborirano u taci 2.2. ovog modula), nije u skladu sa Zakonom oprekršajima u FBiH.Ko su ovlašeni podnosioci zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupkajasno proizilazi iz lana 2. stav 1. taka a) i lana 39. Zakona o prekršajimaFBiH a koji glasi:,,lan 2. stav 1. taka a)a) Ovlašeni organ je:-nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne ihercegovine;-inspektori ili lica ovlaštena za obavljanje inspekcije; ili-ministarstvo, preduzee ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i uiju nadležnost spada direktno ili indirektno sprovoenje zakona ili propisakoji propisuju prekršaje.lan 39.Podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupkaU sluajevima kada nije mogue izdati prekršajni nalog, ovlašeni organ epokrenuti prekršajni postupak protiv okrivljenog podnošenjem zahtjeva zapokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

65Kako ne bi ostalo nedoumica i u ovom pogledu napomenuemo i to da sudalje obaveze ovlašenog organa jako zahtjevne i traže odgovarajue pravnoznanje i poznavanje pored ostalih propisa i Zakona o prekršajima.Primjera radi sam zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba dasadrži sljedee podatke ( lan 40. Zakona o prekršajima RS i 41. Zakona oprekršajima FBiH):1. naziv ovlašenog organa koji podnosi zahtjev2. prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret i lan propisa koji propisujeprekršaj3. u sluaju da se radi o fizikom licu ime i prezime okrivljenog i, ukolikoje poznata , njegovastalna adresa jedinstven matini broj ili za strance brojpasoša, kao i mjesto zaposlenja4. u sluaju da se radi o pravno licu njegov naziv i sjedište , kao iregistarski broj5.injenini opis radnji koji odreuje pravnu kvalifikaciju prekršaja,vrijeme i mjesto poinjenja prekršaja i druge okolnosti neophodne zaodreivanje prekršaja6. procijenjenu visinu naknade štete i druge troškoveprijedlog dokaza koji se trebaju izvesti, i7. potpis ovlašenog predstavnika ovlašenog organa.Podnosilac zahtjeva zadržava original, jednu kopiju zahtjeva dostavljasudu, a drugu kopiju okrivljenom, lino ili putem pošte.Podnosilac može povui zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka svedo donošenja rješenja o prekršaju.Ako je zahtjev nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno, pozvae sepodnosilac da u roku od najduže 8 dana, otkloni nedostatke, a u suprotnomzahtjev e se odbaciti.Nadalje, kako se suenje u prekršajnom postupku sprovodi na usmenompretresu ( lan 42. Zakona o prekršajima RS i i 43. Zakona o prekršajimaFBiH), na kojem ovlašeni organ zastupa zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka, i nalazi se u skoro identinoj ulozi kao i tužilac u krivinom postupku,može se sa sigurnošu konstatovati da to, objektivno nije umogunosti veinalica navedenih u stavu 3.lana 7.Imajui izloženo u vidu, kao i to da je naprijed naveden samo dioodredaba koje se odnose na ovlašenja i dužnosti ovlašenog organa uprekršajnom postupku u kojem se utvruje odgovornost okrivljenog protiv koga,,.

66je pokrenut prekršajni postupak u pogledu prekršaja nasilja u porodici, sasvim jejasno da se u poziciju istog ne mogu svrstati sva lica pobrojana u stavu 3. lana7. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH.Dakle, može se zakljuiti, tumaei odredbe lana 7. Zakona o zaštiti odnasilja u porodici u FBiH a imajui u vidu odgovarajue odredbe Zakona oprekršajima u FBiH, da su lica i to, zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici,vaspitai, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladineorganizacije, koji u obavljanju svoje dužnosti saznaju za poinjeno nasilje telanovi porodice kao i svaki graanin koji sazna za nasilje, dužni prijavitipoinjeno nasilje u porodici nadležnoj policijskoj upravi, koja e dalje bitiovlašeno lice i sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka izastupati ga na suenju sve do okonanja prekršajnog postupka, u skladu saodredbama Zakona o prekršajima FBiH.Ovim se ni na koji nain nee povrijediti naela koja su spomenuta uosnovnim odredama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH, ve e senaprotiv ista još dosljednije implementirati, jer su nadležne policijske upravekvalifikovani državni organi obueni da po prijemu prijava na što efikasnijinain uz brižno i efikasno prikupljanje svih relevantnih dokaza koje e izvoditina sudu, podnesu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i zastupaju ga,ime e omoguiti da se svi poinioci nasilja u porodici od strane sudaodgovarajue sankcionišu.9.6.3. Ko može podnijeti prijavu i zahtjev o nasilju u RS?U vezi pitanja ko je u Republici Srpskoj nadležan ovlašeni organ zapodnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i kome se ima prijavitinasilje, situacija je nešto drugaija.Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici u RS lanom 7. je propisano dalica iz lana 3. 34 te lica pobrojana u stavu 1. lana 7. 35,,dužni su odmah po saznanju da je poinjeno nasilje u porodici, ilipostoje osnovi sumnje da je poinjeno nasilje, isto prijaviti policiji, nadležnomtužilaštvu ili organu starateljstva.,,34 Zaštitu od nasilnikog ponašanja, dužni su pružiti policija, tužilaštva, organ starateljstva i sud.35 lan porodice, subjekti zaštite iz lana 3. ovog zakona, te zaposleni u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i bilo koji drugigraanin.........,

67Kao što se vidi iz navedene odredbe, koja baš nije precizna kome se imaprijaviti nasilje, pravilno bi bilo tumaenje da se isto ima obavezno prijavitipoliciji a potom još i tužilaštvu ili organu starateljstva.Osim saznanja da je poinjeno nasilje, osnov sumnje da je poinjenonasilje, drugi je razlog koji obavezuje lica iz stava 1. lan 7. kada su dužnaizvršiti prijavu, (što je takoe razlika u odnosu na zakon u FBiH), i moglo bi serei da osnovi sumnje postoje kada naprijed pomenuta lica dou do odreenihsaznanja o postojanju odreenih injenica kao i odreenih okolnosti, koje usvojoj loginoj sveukupnosti i meusobnoj povezanosti ukazuju na vei stepenizvjesnosti i upuuju na postojanje prekršaja nasilja u porodici, o emu postojeodreeni direktni i indirektni dokazi.Kako se mora napraviti razlika izmeu lica koja su dužna prijaviti nasilje ilica koja mogu sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka u RStumaenjem pojedinih odredbi doemo i do ovoga odgovora.Imajui u vidu odredbe lana 3. stava 3. Zakonom o zaštiti od nasilja uporodici u RS koji reguliše, citiramo,,Policija je dužna u roku od 24 sata po prijemu prijave dostaviti izvještajnadležnom tužilaštvu i Centru za socijalni rad, a Tužilaštvo se obavezuje odmahpreduzeti potrebne mjere i o tome obavjestiti nadležni sud.,,proizilazi da je jedini organ nadležan za podnošenje zahtjeva za pokretanjeprekršajnog postupka nadležno tužilaštvo a nakon što zaprimi izvještaj odpolicije.U smislu izloženog u RS na prvi pogled proizilazi da je jedino tužilaštvoovlašeni organ za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka upogledu prekršaja iz oblasti nasilja u porodici a u smislu odredbi Zakona ozaštiti od nasilja u porodici .Proizilazi i to, da nadležno tužilaštvo može na osnovu sopstvenogsaznanja kao i na osnovu prijave (a ne samo izvještaja policije), one koju jezaprimilo od lica iz lan 3. i lana 7. stav.1. Zakonom o zaštiti od nasilja uporodici, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Ovakvo rješenje imalo bi i svoje opravdanje koje se ogleda u tome da etužilaštvo, po primitku izvještaja od policije ili prijave ne samo podnijeti zahtjevza pokretanje prekršajnog postupka u pogledu prekršaja iz oblasti nasilja uporodici nego i preduzeti odreene zakonske mjere protiv nasilnika ukoliko se u

68konkretnim radnjama stiu obilježja pojedinih krivinih djela na emu je akcenattj. da nasilnici prvenstveno krivino odgovaraju za svoja djela.Meutim, što se tie prekršaja situacija je drugaija ukoliko se imaju uvidu odredbe Zakona o tužilaštvu Republike Srpske ( ,, Službeni glasnikRepublike Srpske,, broj 55/02, 85/03, 115/03 i 37/06 ) gdje u nadležnostitužilaštva nije podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka kao iodredbe Zakona o prekršajima RS (lan 2. stav 1. taka a.) gdje se kao ovlašeniorgan koji može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ne navoditužilaštvo.Kako smo ranije zakljuili i elaborirali da se odredbe Zakona oprekršajima RS primjenjuju uvijek kada su u suprotnosti sa drugim zakonimakada su u pitanju prekršaji, te imajui u vidu s jedne strane da u smislu Zakona oprekršajim RS tužilaštvo ne može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka, te sa druge strane kako smo naprijed naveli da u smislu lana 7. stav1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici samo tužilaštvo može podnijeti zahtjevza pokretanje prekršajnog postupka, jedino se može zakljuiti da nemamorješenje ko može sudu podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.Ovo je vrlo znaajno pitanje, prije svega za samu implementaciju Zakonao zaštiti od nasilja u porodici obzirom da bez odgovora ko je ovlašeni organ zapodnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nema ni postupka predsudom.Odnosno, ako se imaju u vidu odredbe stava 1. take c) lana 54. Zakonao prekršajima RS koje glase:,,Rješenje o prekršaju kojim se obustavlja prekršajni postupak e se donijeti kadse utvrdi da:a) radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj;b) sud nije nadležan za odluivanje;c) je postupak voen bez zahtjeva ovlaštenog organa;.......................................................................................................................................................,,sud bi morao obustaviti prekršajni postupak ukoliko je zahtjev podnioneovlašeni organ a to je u ovome sluaju tužilaštvo.Ali ako imamo u vidu prije svega odredbe stava 1.lana 3. Zakona ozaštiti od nasilja u porodici u RS koje glase

69..Zaštitu od nasilnikog ponašanja, dužni su pružiti policija, tužilaštva, organstarateljstva i sud.,,kao i odredbe stava 1. lana 4. istog zakona koji glasi,,Ovim zakonom se obezbjeuje nesmetan pristup sudu svim subjektima zaštiteiz lana 3. stav 1. bez bilo kakvih troškova, s tim da se obezbjeuje potpuna isinhronizovana povezanost sistema zaštite.,,onda se širim tumaenjem ovih odredbi dolazi do zakljuka da je jedino policijaovlašeni organ koji sudu može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka.Nadalje, u smislu lana 2. stav 1. taka a. Zakona o prekršajima RS nižrtva nasilja kao ošteeni nije ovlaštena da sud podnese zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka.Dakle, da zakljuimo, u RS jedino je policija ovlaštena da podnosizahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv nasilnika koji poine nasiljepo Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici.Meunarodni dokumenti, ukljuujui preporuke savjeta Evrope i CEDAWgovore da treba omoguiti treoj strani da prijavi nasilje u porodici, kao i da semora omoguiti gonjenje i bez inicijative sâme žrtve.9.7. SANKCIJE ZA ZAŠTITU NASILJA U PORODICI9.7.1. Svrha sankcijaStavom 2.lana 8. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS i FBiH jeregulisana svrha propisivanja, izricanja i primjene sankcija na sledei nain,,,Svrha propisivanja, izricanja i primjene prekršajnih sankcija je lina zaštitaporodice, ostvarivanje i razvijanje zdravog i harmoninog života unutarporodice, spreavanje negativne identifikacije, te poštivanje pravnog sistema.,,9.7.2. Vrste prekršajnih sankcijaIako je u lanu 8. stav 1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS iFBiH regulisano da je prekršajna sankcija za zaštitu od nasilja u porodici

70zaštitna mjera 36 , moglo bi se zakljuiti da je to jedina sankcija za prekršaje izoblasti nasilja u porodici.Meutim, to nije jedina sankcija, jer je u lanu 20. i 21. Zakona o zaštitiod nasilja u porodici u FBiH, u kaznenim odredbama kao sankcija predviena inovana kazna kao i kazna zatvora, a u lanovima 20. i 22. Zakona o zaštiti odnasilja u porodici u RS novana kazna.I u ovom poglavlju se vidi specifinost ovog zakona jer su rijetki zakoni ukojima je kao osnovna sankcija zaštitna mjera, a u skoro svim drugim zakonimato su prvenstveno novane kazne ali imajui u vidu šta je svrha za izricanjesankcija koja je specifina i ima za cilj pravovremenu zaštitu porodice, onda jelogian izbor zakonodavca za zaštitnim mjerama kao osnovnim sankcijama 37 .9.7.3. Vrste zaštitnih mjeraU lanu 9. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS i FBiH propisanesu zaštitne mjere koje su skoro iste i po nazivu ( osim zaštitne mjere pod takom1. lana 9.) kao i sadržaju, s tim što u RS postoji i zaštitna mjera ,, rad u koristhumanitarne organizacije ili lokalne zajednice ,, , a koje zaštitne mjere nemazakonu FBiH. Odredbe o zaštitnim mjerama su u skladu sa zahtevaimasadržanim u meunarodnim dokumentima.Zaštitne mjere koje sud može nasilniku u porodici izrei su sljedee:1. udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora - u RS iliudaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabranavraanja u stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor - u FBiH2. zabrane približavanja žrtvi nasilja3. osiguranje zaštite žrtve nasilja – u RS iliobezbjeenje zaštite lica izloženog nasilju – u FBiH4. zabrane uznemiravanja ili uhoenja žrtve nasilja – u RS ilizabrane uznemiravanja ili uhoenja lica izloženog nasilju – u FBiH5. obaveza psihosocijalnog tretmana6. obavezno lijeenje od zavisnosti7. rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice – postoji samou RS.36 8. stav 1. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS i FBiH,, Prekršajna/e sankcija/e za zaštitu od nasilja u porodici je/su zaštitna/e mjera/e.,,37 Svrha sankcija za zaštitu od nasilja u porodici tj.zaštitnih mjera je da se njihovom primjenom sprijei i suzbije nasilje u porodici,osigura nužna zaštita zdravlja i bezbjednosti žrtve nasilja, otklone okolnosti koje pogoduju ili podsticajno djeluju na izvršenje novihradnji nasilja te otklone posljedice nasilja i preduzmu efikasne mjere prevaspitanja nasilnika .

71Zaštitne mjere imaju za svrhu da se njihovim izricanjem preventivnodjeluje tj. sprijei i suzbije nasilje te otklone okolnosti koje pogoduju i podstiuizvršenju kao krivinih djela tako i prekršaja iz oblasti nasilja u porodici.9.7.3.1. Zaštitna mjera udaljenje iz stana, kue ili nekog drugogstambenog prostora - u RS ili udaljenje iz stana, kue ili nekogdrugog stambenog prostora i zabrana vraanja u stan, kuu ili nekidrugi stambeni prostor - u FBiHOva zaštitna mjera nije obligatorna tako da se može izrei licu ako sudocjeni da postoji opasnost da bi poinilac mogao ponovo poiniti nasilje.Sud e u svakom konkretnom sluajucijeniti da li e ili ne izrei ovu zaštitnu mjeru.imajui u vidu sve okolnostiU stavu 2. lana 11. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i u RS iFBiH 38 je propisano da je lice kome je izreena ova zaštitna mjera dužno odmah( bez odlaganja) napustiti stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor u prisustvupolicije.Ovdje se postavlja pitanje kako tumaiti pomenuti stav 2. jer su rješenjaizvršna tek nakon pravosnažnosti. Mišljenja smo da se rješenje kojim je izreenaova zaštitna mjera može izvršiti odmah ( bez odlaganja) nakon što rješenjepostane pravosnažno tj. istekom roka za žalbu ukoliko žalba nije izjavljena iliukoliko je žalba izjavljena danom donošenja odluke drugostepenog suda kojimje potvreno prvostepeno rješenje kojim je izreena zaštitna mjera. Kako jeobaveza postupanja u ovim predmetima hitna u smislu lana 3. Zakona o zaštitiod nasilja u porodici, nee se izgubiti svrha izreene zaštitne mjere.Ukoliko se ne bi postupalo hitno, izricanje ove zaštitne mjerene ne biimalo smisla.U smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ova se zaštitna mjera možeizrei u trajanju od 30 dana do šest mjeseci.9.7.3.2. Zaštitna mjera zabrana približavanja žrtvi nasiljaZaštitna mjera zabrana približavanja žrtvi nasilja je zaštitna mjera kojanije obligatorna a izrie se zbog istih razloga kao i prethodna zaštitna mjera tj.ako postoji opasnost da e nasilnik ponovo poiniti nasilje.38 lan 13. Pravilnika o nainu sprovoenja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije (,,Službene novine Federacije BiH,,br.9/06)

72Ova zaštitna mjera se sastoji u odreivanju mjesta i podruja kao iudaljenosti ispod koje se nasilnik ne smije približiti žrtvi nasilja.U Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u RS je odreeno da se nasilnikne smije približiti žrtvi nasilja na udaljenosti manjoj od 200 metara, dok u FBiHsud odreuje koja je to udaljenost ( stav 2. lan 12. ).Zaštitna mjera zabrana približavanja žrtvi nasilja se može odrediti utrajanju koje ne može biti krae od 30 dana, niti duže od jedne godine. 399.7.3.3. Zaštitna mjera osiguranje zaštite žrtve nasilja – u RS iliobezbjeenje zaštite lica izloženog nasilju – u FBiHOva zaštitna mjera je propisana lanom 13. Zakona o zaštiti od nasilja uporodici i u RS 40 i FBiH gdje je u stavu 1. propisano kada se može izrei žrtvinasilja u porodici ;,,radi njegove fizike zaštite i obezbjeenja da može ostvariti svoja prava iliinteres bez straha i opasnosti za ugrožavanje svog života.,,Dakle ova se zaštitna mjera izrie samo prema licu izloženom nasilju, (štonije sluaj u prethodnim zaštitnim mjerama koje se odnose na nasilnika), i gdjese licu izloženom nasilju obezbjeuje;koda) privremeni smještaj i zbrinjavanje u socijalnim ili drugim centrima ilidrugih porodica, odnosno na drugim pogodnim mjestima (sigurnakua),b) pravo na privremeno izdržavanje iz alimentacionog fonda.Izvršenje ove zaštitne mjere se sprovodi po nalogu suda, a izvršava gaodgovarajua ustanova ili centar za socijalni rad na nain da lice koje je biloizloženo nasilju primi na privremeni smještaj i zbrinjavanje.Trajanje ove zaštitne mjere je vezano za izricenje zaštitne mjere udaljenjeiz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora ( lan 11.), tj. ista e trajatisve dok se nasilnik ne udalji iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora,39 lan 14. Pravilnika o nainu sprovoenja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije (,,Službene novine Federacije BiH,,br.9/06)40 vidi: Pravilnik o nainu i mjestu sprovoenja zaštitne mjere obezbjeenja zaštite žrtve nasilja u porodici (,,Službeni glasnik RS,, broj97/06)

73kada e se žrtva nasilja moi bezbjedno vratiti u stan, kuu ili neki drugistambeni prostor.Nadalje iz sadržaja odredbe stava 3. lana 13. Zakona o zaštiti od nasilja uporodici proizilazi da se ova zaštitna mjera ne može samostalno izrei a bez dase izrekne i zaštitna mjera propisana lanom 11., udaljenje iz stana, kue ilinekog drugog stambenog prostora, a što je i logino i ima za posljedicu to da sudu jednom rješenju izrie obe pomenute zaštitne mjere, jednu prema nasilnikukoga ,, udaljava ,, i drugu prema žrtvi nasilja koju ,, obezbjeuje,, od nasilnika.U istome bi se predmetu posebnim nalogom odredilo da e se izvršenjezaštitne mjere ,,obezbjeenja,, iz lana 13. izvršiti ,, odmah ,, tako što bi sudnalažio odgovarajuoj ustanovi ili centru za socijalni rad da (ovdje nije potrebnoekati pravosnažnost rješenja jer zaštitna mjera ne bi imala svrhe) primi naprivremeni smještaj i zbrinjavanje žrtvu nasilja.9.7.3.4. Zaštitna mjera zabrane uznemiravanja ili uhoenja žrtvenasilja – u RS ilizabrane uznemiravanja ili uhoenja lica izloženog nasilju – uFBiHNavedena zaštitna mjera se može izrei ( takoe nije obligatorna kao niprethodne zaštitne mjere) licu koje nasilje ini uznemiravanjem ili uhoenjem ada pri tome postoji opasnost od recidiva uznemiravanja ili uhoenja s tim da seova zaštitna mjera odreuje u trajanju koje ne može biti krae od 30 dana nitiduže od jedne godine (lan 14.). 419.7.3.5. Zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmanaZaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana je takoe zaštitnamjera fakultativnog a ne obligatornog karaktera a izrie se nasilniku radiotklanjanja nasilnikog ponašanja ili ako postoji opasnost da bi nasilnik mogaoponoviti nasilje u porodici.Za razliku od prethodnih zaštitnih mjera ova zaštitna mjera prestaje usvako doba ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena s tim što se možeodrediti da traje najduže dvije godine.41 lan 15. Pravilnika o nainu sprovoenja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije (,,Službene novine Federacije BiH,,br.9/06)

74Tanije u svakom konkretnom sluaju e se cijeniti da li su i kada prestalirazlozi za dalje izvršenje ove zaštitne mjere. 429.7.3.6. Zaštitna mjera obavezno lijeenje od zavisnostiImajui u vidu sve zaštitne mjere koje su predviene Zakonom ozaštiti od nasilja u porodici jedino je zaštitnu mjeru obaveznog lijeenje odzavisnosti sud u obavezi da izrekne (obligatorna je) ukoliko je nasilnik nasiljepoinio pod uticajem zavisnosti od alkohola, opojnih droga ili drugihpsihotropnih supstanci a sve pod uslovom da postoji opsnost da e se nasiljeponoviti.,,Zaštitnu mjeru obaveznog lijeenja od zavisnosti sud e izrei nasilniku koje jenasilje poinilo pod uticajem zavisnosti od alkohola, opojnih droga ili drugihpsihotropnih supstanci, ako postoji opasnost da e se nasilje ponoviti.,,Zaštitna mjera obavezno lijeenje od zavisnosti može se odrediti utrajanju koje ne može biti krae od 30 dana ni duže od dvije godine. 439.7.3.7. Obaveze suda i organa starateljstva prilikom izricanja zaštitnihmjeraSud je u obavezi da prilikom izricanja zaštitne mjere vodi rauna o svrsi itežini izreene mjere kao i njenoj efikasnosti s tim što izreenu mjeru možemože zamjeniti drugom zaštitnom mjerom.Organ starateljstva je dužan voditi evidenciju o izreenim zaštitnimmjerama, pratiti njihovo izvršenje kao i predlagati prekid ili produženje ilizamjenu izreene zaštitne mjere drugom zaštitnom mjerom.U posljednjem stavu lana 19. Zakona o zaštiti od nasilja u porodicipropisano je da se rješenjem utvruje trajanje zaštitne mjere kao i to od kada istatraje,,,Rješenjem o izricanju zaštitne mjere se utvruje trajanje zaštitne mjere koja jeizreena nasilniku i ije trajanje poinje tei od dana pravosnažnostirješenja,............................,,42 vidi: Pravilnik o nainu i mjestu sprovoenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana (,,Službeni glasnik RS,, broj 97/06)43 vidi: Pravilnik o nainu i mjestu sprovoenja zaštitne mjere obaveznog lijeenja zavisnosti od alkohola i opojnih droga (,,Službeni glasnikRS,, broj 97/06)

75Smatramo da je neophodno na ovom mjestu napomenuti i to da se odstrane suda prilikom izricanja zaštitnih mjera u rješenjima tj. njihove formulacijemora biti jako pažljiv i precizan u smislu da se iz nevedene formulacije u izrecirješenja nedvosmisleno može vidjeti o kojoj se zaštitnoj mjeri radi, na koga seodnosi, u kom je vremenskom trajanju izreena, ko je dužan da je izvršava iprati njeno izvršenje itd. a uvijek imajui u vidu specifinost svake pojedinezaštitne mjere i njenu svrhu koja se istom želi postii.Naime, ukoliko se sa izricanjem zaštitnih mjera ne bi postupilo kako jenavedeno došlo bi se u situaciju da se mnoge zaštitne mjere objektivno ne bimogle izvršavati bilo da su nejasne, dvosmislene, nelogine ili da se nezna nakoji su vremenski period izreene i koji je organ ili insitucija nadležna da ihsprovede ili prati njeno izvršenje.Ovakvi propusti bi imali velike posljedice za konkretne sluajeve a isto bibio i razlog za ukidanje rješenja od strane drugostepenih organa iz razoganerazumljivosti izreke rješenja. 449.7.4. Ostale sankcijeOvo pitanje je razliito regulisano u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodiciu FBiH od Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS.a) U Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH lan 20. predvianovanu kaznu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM ili kaznu zatvora od najmanje50 dana za službenika koji ne prijavi policiji da su poinjene radnje nasilja uporodici.lanom 21. istog zakona je predviena novana kazna od 2.000,00 KMdo 10.000,00 KM za nasilno lice ukoliko ne postupi prema izreenoj zaštitnojmjeri.Meutim, ako se imaju u vidu odredbe lana 6. Zakona o prekršajima uFBiH 45 , koje se odnose na prekršajne sankcije i koje ne predviaju kaznuzatvora kao sankciju za prekršaje, za poinjeni prekršaj iz lana 20. Zakona ozaštiti od nasilja u porodici se ne bi kao sankcija mogla izrei kazna zatvora.44 pogledati lan 4. stav 2. Pravilnika o nainu sprovoenja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije (,,Službene novine FederacijeBiH,,br.9/06) i Pravilnika o nainu sprovoenja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova (,,Službeni glasnikRS,,br.26/06)45 lan 6. Prekršajne sankcije(1) Prekršajne sankcije su: novana kazna, uslovna osuda, ukor i zaštitne mjere.

76Takoe, kako je zakonski maksimum za propisivanje a time i izricanjenovane kazne u smislu lana 11. Zakona o prekršajima u FBiH za fizika lica1.500,00 KM, za poinjeni prekršaj iz lana 20. Zakona o zaštiti od nasilja uporodici ne bi se mogla izrei novana kazna preko toga iznosa.b) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u RS je u lanu 20. propisao novanekazne u skladu sa odredbama lana 10. stava 3. i 4. Zakona o prekršajima u RStj. u okviru zakonskog minimuma od 20,00KM i maksimuma od 1.500,00 KM,osim u stavu 6. gdje je za službeno lice propisao kaznu od 1.800,00 KM, tako dase i u ovom sluaju ne može izrei novana kazna vea od 1.500,00 KM.Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u RS takoe, za razliku od Zakona ozaštiti od nasilja u porodici u FBiH, propisuje i novane kazne za prekršaje kojeizvrši nasilnik, pri emu je propisao i vee novane kazne ukoliko je nasilnikpovratnik ili ukoliko je radnja nasilja poinjena u prisustvu djeteta ilimaloljetnog lica.9.8. ODNOS PREKRŠAJA I KRIVINIH DJELAIZ OBLASTI NASILJA U PORODICIKako u Krivinim zakonima FBiH ( lan 222.) i RS ( lan 208.) kao iBrko Distrikta ( lan 218 ) postoje posebna krivina djela nasilja u obiteljiodnosno porodici ili porodinoj zajednici, koji kvalifikuju sve oblike nasilja kaokrivio djelo što je u skladu sa Preporukom Rec (2002) 5 Odbora ministaradržavama lanicama o zaštiti žena od nasilja smatramo da su u tom smisluodredbe lana 20. stavovi od 1. do 5. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RSnepotrebni i u suprotnosti sa pomenutom preporukom (slinih odredbi nema uZakonu o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH).Naime, u odredbama lana 20. stavovi od 1. do 5. Zakona o zaštiti odnasilja u porodici u RS, propisivanjem obilježja pojedinih prekršaja koji suidentini obilježjima krivinog djela ,, nasilja u porodici ili porodinoj zajednici,, ( lan 208. Krivinog zakona Republike Srpske ) direktno je dovelo dozloupotrebe propisa i neujednaene primjene istih u praksi gdje se dogaa dapojedini nasilnici za ista djela nasilja u porodici odgovaraju za prekršaj a drugiza krivino djelo, što je nedopustivo.Nije nepoznata ni praksa u oba entiteta kao i Brko Distriktu koja je djelanasilja u porodici tretirala kao prekršaje iz oblasti Zakona o javnom redu i miru,uznemiravanja i ugrožavanja bezbjednosti drugog lica.

77Sve ovo kao i neka zakonska rješenja koja su pominjana u ovompodmodulu ukazuje na neusklaenost propisa koji se moraju što prijeharmonizirati kako bi sa zakoni mogli što efikasnije implementirati.Dakle, imajui u vidu mnogobrojne meunarodne pravne standarde uoblasti nasilja u porodici protiv nasilnika bi se uvijek morao voditi krivinipostupak ukoliko su ostvarena obilježja naprijed navedenih krivinih djela a neprekršajni postupak koji je u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici samoprimaran u izricanju zaštitnih mjera kao osnovne prekršajne sankcije.U meunarodnim dokumentima postoji zalaganje za uvoenje posebnogkrivinog djela nasilje u porodici ali nema niega što bi ukazalo na protivljenjeprekršajnom kažnjavanju, posebno imajui u vidu razliite mogue oblikenasilja u porodici. Naprotiv, pojedini dokumenti koriste termin administrativnemere što može upuivati upravo na prekršaje. Takoe, smatra se da krivinemere treba preduzimati samo kao poslednje sredstvo Ipak, imajui u vidu datuanalizu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i njegov odnos sa drugimzakonima, važno je naglasiti da meunarodni dokumenti predviaju da trebapreduzeti mere kako bi se osiguralo da se interesima žrtve ne nanosi šteta usledneusaglašenosti graanskih, administrativnih i krivinih mjera. (PreporukaR(85)4, st. 11, Preporuka (2002)5).)9.9. PRIMJENA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICINa kraju da zakljuimo da su Zakoni o zaštiti od nasilja u porodici uRS i FBiH (uz neophodne izmjene i dopune ) za razliku od krivinogzakona i krivine odgovornosti gdje je svrha kažnjavanja nešto drugaija,vrlo pogodni za implementaciju s ciljem da se postigne zaštita porodice uzprimarnu primjenu zaštitnih mjera kao osnovne prekršajne sankcijekojima e se preventivno djelovati u spreavanju nasilja u porodici,osigurati nužna zaštita žrtve te otkloniti okolnosti koje djeluju na izvršenjenasilja.9.9.1. Sudska (prekršajna ) praksa u oblasti nasilja u porodiciImajui u vidu da se prekršajnim zakonodavstvom ima za cilj postiizaštita porodice uz primarnu primjenu zaštitnih mjera kao osnovne prekršajnesankcije te analizirajui sudsku praksu u tom pogledu, može se zakljuiti da jošuvijek nije adekvatna zaštita porodice u smislu koji se želio postii donošenjemZakona o zaštiti od nasilja u porodici.

78Osim normativne djelatnosti, koja istina ni u samom zakonu nije preciznoregulisala neka pitanja a što je u praksi sigurno otežalo primjenu navedenogzakona, bilo je nužno provesti i temeljitu edukaciju svih subjekata zaštite kakobi se omoguila efikasna i trajna zaštita ugroženih lica sa naglaskom naprevenciji a potom na potpunoj zaštiti žrtava od nasilja.Iz perspektive subjekata zaštite u smislu odredbi Zakona o zaštiti odnasilja u porodici 46 kao prva karika u lancu postupanja, a nakon prijave da jepoinjeno nasilje od strane žrtve ili nekog drugog lica, pojavljuje se policijskauprava/stanica.U tom smislu sagledavajui sudsku praksu nemali je broj predmeta gdjese još uvijek za djela nasilja u porodici podnose zahtjevi za pokretanjeprekršajnog postupka gdje se djela nasilja u porodici kvalifikuju kao djela izoblasti Zakona o javnom redu i miru ili podnosi samo krivina prijava bez da sepodnese i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za izricanje odreenezaštitne mjere gdje su svi zakonski uslovi ispunjeni za njeno izricanje.Kako se pod prekršajima javnog reda i mira podrazumjevaju i prekršajifizikog napada, tue, nepristojnog i drskog ponašanja, izazivanje osjeajaugroženosti i uznemirenosti, zlostavljanje i vrijeanje 47 a što je u veinisluajeva i bila pravna kvalifikacija i za prekršaje nasija u porodici pododreenim uslovima ( uslovi javnosti, laka tjelesna povreda kod fizikog napadaitd.), prije nego je donešen Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS, abez prethodne edukacije policijskih stanica/uprava, logino je bilo i za oekivatida se nastavi sa istom praksom i poslije donošenja Zakona o zaštiti od nasilja uporodici.Ovakav pogrešan poetak procesuiranja djela nasilja ima za posljedicu dase takvim zahtjevima od strane suda ne traži izricanje zaštitne mjere kaoosnovne sankcije koja je neophodna u odreenim sluajevima, ime žrtva nasiljai dalje ostaje dostupna nasilniku za nastavak nasilja nad njom, pri emuoigledno nema zaštite žrtve koja ostaje i dalje izložena raznim uticajima odstrane nasilnika u obliku prijetnji, zastrašivanja i sl. što esto kao epilog na suduima za posljedicu takvo svjedoenje žrtve na osnovu kojeg se nasilnik ne možeproglasiti odgovornim ve se obustavlja postupak zbog nedostatka dokaza.46Zaštitu od nasilnikog ponašanja, dužni su pružiti policija, tužilaštva, organ starateljstva i sud.( lan 3. stav 1. Zakona o zaštiti nasilja uporodici)47 Prekršaji su propisani Zakonom o javnom redu i miru i to u Republici Srpskoj koji je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpskebr. 25/02 dok u Federaciji BiH sveki kanton je donio svoj Zakon o javnom rediu i miru kao recimo Zakon o javnom redu i miru Tuzlanskogkantona koji je objavljen u Službenim novinama Tuzlanskog kantona br. 9/2001 ili Zakon o javnom redu i miru Sarajevskog kantonaobjavljen u Službenim novinama Kantona Sarajevo br. 9/99.

79Hitnost rješavanja predmeta 48 gdje je došlo do pogrešne kvalifikacijeprekršaja iz nasilja u porodici u prekršaj javnoga reda i mira takoe je dovedenau pitanje, tako da sudovi zbog toga, a pogotovo ako je opšte poznato da imajuveliki broj drugih predmeta u radu, nisu u objektivnoj mogunosti odmah uoitida je došlo do pogrešne kvalifikacije djela prekršaja nasilja u porodici u prekršajjavnog reda i mira.Uloga suda u ovakovom pogrešnom poetku procesuiranja djela nasilja usmislu prekvalifikacije djela u djelo nasilja u porodici nije upitna, meutim suduje skoro ne mogue bez blagovremenog i kvalitetno sainjenog zahtjeva zapokretanje prekršajnog postupka u kome nema prijedloga za izricanje odreenezaštitne mjere sa detaljnim obrazloženjem, uz prijedlog svih dokaza koji seodnose na dijelo nasilja u porodici a ne na djelo javnog reda i mira u kompogledu je podnešen zahtjev; izrei prije svega odgovarajuu zaštitnu mjeru kaoosnovnu sankciju.Naime sud e u sluaju pogrešne kvalifikacije djela prekršaja sam izvršitinjegovu prekvalifikaciju iz prekršaja javnog reda i mira u prekršaj nasilja uporodici, meutim kako u pravilu zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka utom sluaju ne sadrže ni prijedlog za izricanje odreena zaštitne mjere onda sutu mogunosti suda jako ograniene tako da sud nije u mogunosti izreiodgovarajuu zaštitnu mjeru i primoran je da traži dopunu zahtjeva u tompogledu.U tom smislu se sugeriše sudovima, ukoliko je vidljivo iz zahtjeva zapokretanje prekršajnog postupka koji je podnešen od strane policijskeuprave/stanice da se u konkretnom sluaju radi o prekršaju nasilja u porodici ane prekršaju javnog reda i mira da što hitnije od istih traže dopunu zahtjeva 49 upogledu odreene zaštitne mjere ukoliko je iz spisa vidljivo da je izricanje isteopravdano u konkretnom predmetu.Koji je to rok za dopunu zahtjeva sud e cijeniti imajui u vidu svakipredmet ponaosob, cjenei sve okolnosti, a uvijek imajui u vidu da se radi ohitnom postupanju i da je maksimalan rok za dopunu zahtjeva u smislu stava 4.lana 40. Zakona o rekršajima u RS odnosno lan 41. Zakona o prekršajima uFBiH osam dana. Mišljenja smo da je rok od osam dana predug rok i da bisudovi trebali u konkretnim sluajevima davati u pravilu krae rokove kako sene bi ugrozila svrha izreenih zaštitnih mjera pri emu se takoe mora imati uvidu i to da taj rok bude dovoljan za policijske stanice/uprave da mogukavilitetno dopuniti zahtjeve sa predlaganjem onih zaštitnih mjera sa kojima e48 Hitnost rješavanja predmeta je propisana u lanu 3. stav 2. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.49 lan 40. stav 4. Zakona o rekršajima u RS odnosno lan 41. stav4. Zakona o prekršajima u FBiH.

80se najbolje u datum sluaju obezbjediti njena svrha tj. adekvatna i potpunazaštita žrtve.Nadalje, i kod zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u kojima jeprekršaj pravilno kvalifikovan kao prekršaj iz oblasti nasilja u porodici, est jesluaj da se izricanje zaštitne mjere uopšte ne predlaže iako je itekakonaophodna, ili se predlaže bez obrazloženja u smislu njene neophodnosti isvrsishodnosti ili je obrazloženje nedovoljno i stereotipno.Nije potrebno isticati da ovako nepotpuni zahtjevi takoe otežavajuadekvatnu implementaciju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i mogu imati zaposljedicu bilo neizricanje zaštitne mjere, bilo da se izrekne zaštitna mjera kojanije svrsishodna konkretnom sluaju nasilja u porodici.Kao što proizilazi iz naprijed izloženog, uloga policijskih uprava/stanicaje jako važna u cijelom postupku ukoliko se želi adekvatna zaštita žrtve iizricanje adekvatne zaštitne mjere nasilniku u prekršajnom postupku od stranesuda, tako da obzirom na veliku delikatnost tih prekršaja, postupka dokazivanjaistih pred sudom, specifinost dokaza koji u veini sluajeva nisu materijalneprirode ve se kao dokazi pred sudom pojavljuju samo svjedoci a naješe su tosamo žrtve nasilja, upuuju na zakljuak da je formiranje posebnih timova iliodjeljenja unutar policijskih stanica/uprava kvalitetno rješenje a koji e se bavitiiskljuivo prekršajima ( naravno i krivinim djelima).Ovakav pristup ovom problemu je po nama u ovom trenutku jediniispravan i društveno opravdan, jer samo specijalizirana službena lica policijskihuprava/stanica mogu kvalitetno odgovoriti na sve zahtjeve koje pred njihpostavljaju relevantni zakoni, i to zakoni koji se moraju primjeniti kako bi seizvršioci nasilja sankcionisali a žrtve nasilja ubudue i potpuno zaštitili odnasilnika.Za pohvaliti je da ve neke policijske stanice/uprave imaju ovakvaodjeljenja koja su u praksi ve pokazala dobre rezultate, jer ako se ima u vidu ito da je za sve naprijed izloženo neophodna i tjesna saradnja sa odgovarajuimorganima starateljstva koji takoe igraju vrlo važnu ulogu u implementaciji prijesvega Zakona o zaštiti od nasilja u porodici a potom i drugih relevantnih zakonau cilju spreavanja nasilja, onda specijalizovana odjeljenja su neizbježanorganizacioni oblik unutar policijskih uprava/stanica.Razumljivo je da ovo rješenje nije izvodljivo za sve policijskestanice/uprave ako se ima u vidu broj izvršilaca, meutim rješenje u manjimpolicijskim upravama/stanicama bi se moglo iznai u tome da se jedno službenolice specijalizuje u tom pravcu.

81Uloga suda u momentu prijema zahtjeva je utome da što hitnije provedeprekršajni postupak i nakon istog, ukoliko utvrdi da okrivljeni/nasilnik poinioprekršaj za koji se tereti, istome izrekne adekvatnu sankciju tj. zaštitnu mjeru.Posebna pažnja prilikom procesuiranja ovakve vrste prekršaja mora seposvetiti pravima okrivljenoga koja su prvenstveno sadržana u lanu 6. odnosno7. Zakona o prekršajima u RS i FBiH a koja se satoje u tome da svako ko jeokrivljen da je poinio prekršaj ima pravo da zahtjeva da o njegovojodgovornosti za poinjeni prekršaj odlui sud ukoliko on to zahtijeva u roku kojije propisan zakonom, i imaju pravo da se smatraju nevinim dok se ne dokaženjihova odgovornost u skladu sa zakonom; da u najkraem roku buduobaviještena, detaljno i na jeziku koji razumiju, o prirodi i razlogu optužbi protivnjih; da im se da odgovarajue vrijeme i mogunosti za pripremu odbrane; da sebrane lino ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljnosredstava, da im se on obezbijedi besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde;da ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da seobezbijedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njihovu korist pod istim uslovimakao i svjedoka koji ih terete i da dobiju besplatnu pomo prevodioca ako nerazumiju jezik koji se upotrebljava u sudu.Kako se u biti radi o pravima za pravino i fer suenje iz lana 6.Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda 50 njenopoštivanje je obavezno tako da se ista ima primjeniti ne samo na žrtve radizaštite njenih prava i sloboda nego i na okrivljene jer povreda naprijednavedenih prava u odnosu na okrivljenoga imae za posljedicu ukidanjeprveostepenog rješenja u sluaju žalbe uložene od strane okrivljenoga/nasilnika.Ovakav ishod prekršajnog postupka, kojim se ukida prvostepeno rješenje,sadržavao bi pogrešnu poruku kako žrtvama nasilja tako i nasilnicima, što bi seu sluaju više ukinutih rješenja od strane nasilnika moglo protumaiti da jenjihovo ponašanje društveno dozvoljeno a žrtve bi obeshrabrilo u prijavljivanjunasilja nadležnim i ostvarivanju zaštite u tom pogledu.Ovo se istie s razlogom, jer ukoliko se imaju u vidu pojedine odredbekoje upuuju na hitnost rješavanja predmeta nasilja u pordici, složenost udokazivanju djela nasilja uporodici zbog kako specifinosti radnji izvršenja takoi u veini dokaza koji su takvi da se u jednoj linosti nalaze i žrtva nasilja isvjedok kao jedini dokaz, sud ne smije a da ne ispoštuje bilo koje od prava kojaokrivljeni ima a koja su naprijed pobrojana.50 To je sporazum kojim zemlje lanice Vijea Evrope zahtjevaju garanciju odreenih ljudskih prava i sloboda potpisa u Rimu 04.11.1950.god. a stupio na snagu 1953. godine. Bosna i Hercegovina mora osigurati da svaki pojedinac u njenoj nadležnosti uživa ova prava, jer uprotivnom isti mogu pod doreenim uslovima podnijeti tužbu Evropskom sudu za ljudska prava koji zasjeda u Strazburu.

82Tanije, u nastojenju da se uinilac adekvatno sankcioniše, a u naprijedvrlo složenim okolnostima, nepristrasnost i nezavisnost suda i u ovimpredmetima mora biti garancija da e se primjenom svih relevantnih zakona kaoi meunarodnih konvencija obezbjediti jednakost stranaka pred sudom a time inasilnici u porodici adekvatno sankcionisati, uz uvažavanje svih njegovih pravaprilikom utvrivanja odgovornosti u toku prekršajnog postupka.Analizom u praksi pojedinih sudskih rješenja kojima su nasilniciproglašeni odgovornim za prekršaje nasilja u porodici može se zakljuiti da susudovi pravilno primjenili relevantne zakone a u onim sluajevima gdje supolocijske uprave/ stanice podnijeli kvalitetne i blagovremene zahtjeve zapokretanje prekršajnog postupka, sa predloženom zaštitnom mjerom koja je biladobro obrazložena.Takoe se generalno može zakljuiti da je nephodna hitna izmjenapojedinih odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i njena harmonizacijaprije svega sa entitetskim Zakonima o prekršajima, što e i u sudskoj praksi ubudunosti pokazati vidne rezultate i otkloniti sve one nedoumice koje su sepostavljale kako pred sudove tako i ostale subjekte na kojima je obaveza daimplementiraju ovaj zakon, pri emu se posebno mora imati u vidu da se onadjela koja su propisana kao krivino djelo nasilja u porodici niukom sluaju nemogu, sa istim obilježjima, propisati i kao prekršaji.9.9.2. Pravilnici za sprovoenje zakona o zaštiti od nasilja u porodiciPojedine odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u porodici obavezale suodreena ministarstva kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj da uroku od 60 dana od dana stupanja na snagu navedenog zakona donesuodgovarajue propise vezane za sprovoenje zakona. 51Neka ministarstva su, mada ne u datom roku, donijeli pojedine pravilnikeza sprovoenje zakona, dok je još uvijek ostao ne donešen odreeni broj propisakoji su neophodni za uspješnu implementaciju Zakona o zaštiti od nasilja uporodici.51 npr. lanom 11. 12. i 14. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS, ministri unutrašnjih poslova su obavezani da donesu propiseo nainu sprovoenja odreenih zaštitnih mjera.

83Ministri unutrašnjih poslova u FBiH 52 i RS 53 su u tom smislu donijelipravilnike o nainu sprovoenja zaštitnih mjera koje su u njihovoj nadležnosti akojima se ureuje nain sprovoenja zaštitnih mjera: udaljenja iz stana, kue ilinekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja u stan kuu ili neki drugistambeni prostor; zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici i zabranauznemiravanja ili uhoenja lica izloženog nasilju ( u daljem tekstu: Pravilnik) .U uvodnim/osnovnim odredbama oba Pravilnika pojedine odredbe(prvenstveno se misli na odredbe lana 2.) nisu suštinski iste i razlikuju se uFBiH i RS u daljem izlaganju obratiemo pažnju na iste kako bi se došlo dotumaenja koja e olakšati njegovu primjenu.U FBiH odredbama Pravilnika su jasno propisane nadležnosti i postupanjepolicijske uprave tako da iz lana 2. stav 1. istog proizilazi da nadležnapolicijska uprava 54 povodom zahtjeva (ovdje bi bilo prikladnije prijave)navedenih subjekata iz lana 18. stav 1. Zakona o zaštiti nasilja u porodici,podnosi nadležnom sudu zahtjev za izricanje zaštitne mjere. Nadležan sud zavoenje prekršajnog postupka je sud na ijem je podruju poinjen prekršajnasilja. 55Nadalje, u istom lanu 2. stav 1. propisano je šta sve treba da sadrži zahtjev zapokretanje prekršajnog postupka kojim se traži izricanje zaštitne mjere a kojiglasi:„ Nadležna policijska uprava na osnovu lana 18. stav 1. Zakona o zaštiti odnasilja u porodici ( u daljem tekstu: Zakon ) podnosi nadležnom opštinskomsudu za prekršaje zahtjev za izricanje zaštitne mjere, koji sadrži line podatke opoiniocu nasilja u porodici ( u daljem tekstu: poinilac) s prijedlogom zaštitnemjere i obrazloženjem. Obrazloženje sadrži injenice i dokaze o izvršenoj radnjinasilja iz lana 6. Zakona, s podacima o žrtvi nasilja . „Mišljenja smo da je jako bitno a što je navedeno u stavu 1. lana 2.Pravilnika, da zahtjev treba da sadrži i prijedlog zaštitne mjere i obrazloženjekoje sadrži injenice i dokaze o izvršenoj radnji nasilja iz lana 6. Zakona ozaštiti od nasilja u porodici, s podacima o žrtvi nasilja.U praksi se esto dogaa da su zahtjevi za pokretanje prekršajnogpostupka nepotpuni i da ne sadrže sve one podatke koje moraju sadržavati po52 Pravilnik o nainu sprovoenja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti policije („ Službene novine FBiH“ br. 9/06)53 Pravilnik o nainu sprovoenja zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova („ Službeni glasnik RS“ br. 26/06)54 Pod nadležnom policijskom upravo smatra se ona policijska uprava na ijem je podruju poinjen prekršaj nasilja.55 Stav 2. lana 5. Zakona o prekršajima u FBiH(2) Sud na ijem je podruju poinjen prekršaj je mjesno nadležan za voenje prekršajnog postupka.

84Zakonu o prekršajima, tako da su sudovi primorani da traže dopunu istih a nekei odbace tako da se nepotrebno odugovlai prekršajni postupak koji je u ovimpredmetima hitan.Preciziranje da zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka morajusadržavati kako prijedlog zaštitne mjere tako i radnju izvršenja sa podatcimažrtve i obrazloženje u praksi e olakšati voenje postupka protiv nasilnika a timei donošenje odluke o sankciji odnosno zaštitnoj mjeri na jednom usmenompretresu u reletivno najkraem moguem postupku. Samo dobro sainjenizahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka su garancija za efikasno postupanjesudova u predmetima zaštite od nasilja uporodici a time i donošenja rješenja osankcijama odnosno zaštitnim mjerama prema nasilnicima.Naprijed izloženo se odnosi prije svega na postupak do izricanja zaštitnemjere a koji se odnosi na policijske uprave što je dobro i detaljno propisanomada po svojoj tematici ne spada u ovaj pravilnik koji je prije svega pravilnik zasprovoenje ve izreene zaštitne mjere (ova konstatacija važi i za Pravilnik uRS).Sledee odredbe na koje emo obratit pažnju su u suštini opšte odredbekoje se direktno tiu sprovoenja ve izreene zaštitne mjere od strane suda,tako da u stavu 2. lana 2. Pravilnika je propisano da je za pripremanje,planiranje i sprovoenje izreenih zaštitnih mjera nadležna policijska uprava naijem podruju žrtva nasilja ima prebivalište ili boravište.U sluaju da žrtva u toku sprovoenja zaštitne mjere promjeni mjestoprebivališta ili boravišta jednom ili više puta sprovoenje zaštitne mjere vršiepolicijska uprava na ijem podruju žrtva ima novo prebivalište ili boravište.U lanu 3. se navodi da policijski službenici u sprovoenju zaštitnih mjeramoraju postupati na nain koji e doprinjeti ouvanju zdravog i harmoninogživota unutar porodice te profesionalnim odnosom doprinjeti opštedruštvenojosudi nasilja u porodici.U odredbama Pravilnika RS situacije je nešto drugaija što se tieosnovnih odredbi.Tanije u lanu 2. stav 1. propisano je:,, Za podnošenje zahtjeva za izricanje zaštitne mjere na osnovu lana 18.Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i za sprovoenje zaštitnih mjera nadležnaje policijska stanica na ijem podruju žrtva ima prebivalište ili boravište.,,

85Iz citirane odredbe proizilazi da je za podnošenje zahtjeva za izricanjezaštitnemjere nadležna policijska stanica na ijem podruju žrtva ima prebivalište iliboravište što nije dobro rješenje. Ako se ima u vidu da je pravilo da policijskastanica podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje koji supoinjeni na podruju te policijske stanice ne vidimo niti jedan razlog koji biopravdao ovakvo rješenje ve naprotiv. Nelogino je da policijska stanica naijem podruju nije poinjen prekršaj podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka a izvršenje se prekršaja desilo na podruju druge policijske stanicekoja e biti u obavezi izvesti neophodnu policijsku proceduru u vezi nasilja igdje se npr. nalazi veina dokaza.Kada se još ima u vidu da je nadležan sud za voenje prekršajnogpostupka sud na ijem je podruju poinjen prekršaj nasilja 56 onda se rješenje okojem je rije smatra još neloginijim.Mišljenja smo da navedena odredba Pravilnika u praksi nae imati vaiznaaj i otežavati primjenu relevantnih propisa, obzirom da se u veini sluajevaprilikom injenja nasilja u porodici poklapaju mjesto izvršenja prekršaja i mjestogdje žrtva ima prebivalište ili boravište.Za razliku od pomenutog Pravilnika u FBiH, Pravilnik u RS, u istomlanu 2. stav 1. ne propisuje šta sve treba da sadrži zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka kojim se traži izricanje zaštitne mjere tako da bi bilo dobroda je i to navedeno u ovom lanu.Ovom prilikom se mora još jednom napomenuti da zahtjevi porednaprijed navedenih podataka, koji su specifini za prekršaje iz oblasti nasilja oporodici, moraju sadržavati i sve one podatke iz lana 39. odnosno 40. Zakona oprekršajima RS i BiH 57 , kao i to da bez obzira što Pravilnik u RS ne navodi usvojim odredbama naprijed navedene specifinosti/podatke vezane za prekršajeiz oblasti nasilja o porodici, obavezno se i ti podatci moraju nalaziti uzahtjevima za pokretanje prekršajnih postupaka podnešenih od strane policijskihstanica u RS.U glavi drugoj Pravilnika u FBiH i RS propisano je postupanje policijskeuprave/stanice u direktnom sprovoenju ve izreenih zaštitnih mjera koje jeizrekao sud u svojim pravosnažnim rješenjima a koje se prvenstveno odnosi napripremanje i planiranje sprovoenja zaštitnih mjera.56 Stav 2. lana 4. Zakona o prekršajima RS(2) Sud na ijem je podruju poinjen prekršaj je mjesno nadležan za voenje prekršajnog postupka.57 Ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, sud e pozvati podnosioca ( policijsku upravu/stanicu ) da ga u odreenom roku ispravi ilidopuni a ako to ne uini sud e zahtjev odbaciti..

86Naelnici odnosno komandiri policijski uprava/stanica e neposrednozadužiti posebno lice (nadležnog rukovodioca) koji e biti odgovoran zapripremanje i planiranje sprovoenja zaštitnih mjera i što je po nama jako bitno,isti je obavezan, ukoliko je u rješenju suda zaštitna mjera nerazumljiva ilinejasna, da uloži žalbu kako bi navedeni nedostaci bili oktklonjeni.,, Ako rješenje kojim je izreena zaštitna mjera ne sadrži jasne podatke ovremenskom razdoblju sprovoenja, podruju, mjestu i udaljenosti u ijimgranicama se nasilnik ne smije kretati, boraviti ili približavati žrtvi ili o drugimokolnostima neophodnim za njeno sprovoenje ili policiji nisu naložene drugemjere neophodne za djelotvorno sprovoenje izreene zaštitne mjere, nadležnirukovodilac iz stava 1. ovog lana e, u skladu sa s odredbama ( Zakona izakona kojim se ureuju prekršaji, uložiti žalbu radi ispravke, preinaenja iliukidanja rješenja a sve radi otklanjanja uoenih nedostataka - u PravilnikuFBiH) Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Zakona o prekršajima odmahuložiti žalbu nadležnom sud radi otklanjanja uoenih nedostataka.,, 58Iako se ovaj lan razlikuje u Pravilniku FBiH od Pravilnika RS kao što sevidi iz citiranog lana 59 suštinske razlika izmeu istih nema a i ovom prilikom binaglasili da je jako bitno da sudovi prilikom izricanja zaštitnih mjera morajubiti jako pažljivi i precizni u smislu da se iz izreene zaštitne mjere rješenjamože vidjeti o kojoj se zaštitnoj mjeri radi, u kom je vremenskom trajanjuizreena, ko je dužan da je izvršava, na koga se odnosi itd. a uvijek imajui uvidu karakteristike svake pojedine zaštitne mjere i njenu svrhu.Ostale odredbe Pravilnika u glavi drugoj se odnose iskljuivo napripremanje i planiranje sprovoenja za sve zaštitne mjere na koje se odnosiovaj pravilnik, dok su u glavi treoj odredbe koje se odnose na direktnosprovoenje zaštitnih mjera i to u lanovima od 7. do 12. gdje su takoe naelneodredbe o sprovoenju.Odredbe od lana 13. do 17. se odnose na sprovoenje pojedinih zaštitnihmjera dok se odredbe od lana 18. do 21. odnose na evidenciju zaštitnih mjera iizvještavanje o njihovom sprovoenju.Smatramo da je važno ovdje istaknuti i to da sastavni dio Pravilnika ini ievidencija o izreenim zaštitnim mjerama i njihovom izvršenju. 60Evidencija o izreenim zaštitnim mjerama sadrži podatke:58 Stav 2. lana 4. Pravilnika.59 U zagradi su odredbe iz Pravilnika FBiH koje se razlikuju od odredbi Pravilnika u RS60 Vidi lan 18. stav 2. Pravilnika

87- o odluci suda (broj i datum odluke, trajanje mjere, da li je prvi put mjeraizreena ili ne, ranije mjere, predložen prekid ili produženjemjere, trajanje mjere, predložena zamjena mjere drugommjerom, nova mjera, kršenje mjere, podnešen zahtjev zbogkršenja zaštitne mjere i datum podnošenja zahtjeva),- o nasilniku ( prezime i ime, ime oca i djevojako ime majke, spol,datum i mjesto roenja, država roenja, zanimanje i školskasprema, adresa stanovanja ),- o žrtvi ( isti kao za nasilnika )- sprovoena mjera ( koja i ko je provodi, da li je sainjen plan za sprovoenje,nadležna policijska stanica,Takoe federalni ministar rada i socijalne politike u FBiH kao i ministarzdravlja i socijalne zaštite u RS donijeli su pravilnike iz svoje nadležnosti a uskladu sa pojedinim odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.To su pravilnici o nainu i mjestu sprovoenja zaštitne mjereobezbjeenja zaštite žrtve nasilja u porodici; o nainu i mjestu sprovoenjazaštitne mjere obaveznog lijeenja zavisnosti od alkohola i opojnih droga ipravilnik o nainu i mjestu sprovoenja zaštitne mjere obaveznogpsihosocijalnog tretmana. 61Sastavni dio i ovih pravilnika ine odgovarajue evidencije u koje seunose odgovarajui podaci vezani za izreene zaštitne mjere i njihovosprovoenje.9.9.3. PRILOG: OBRASCI9.9.3.1. Primjer (obrazac) prekršajne prijave....................................................................(naziv organa ili lica koje podnosi prijavu)................................................(adresa i broj telefona)................................................61 U RS pravilnici su objavljeni u ,, Službenom glasniku RS ,, broj 97/06

88(broj protokola)Dana,......................................................................................................................................................................(naziv nadležnog policijskog organa kome se podnosi prijava)Na osnovu lana 7. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, podnosimo sljedeuPREKRŠAJNU PRIJAVUProtiv,................................................................................................................................( navesti obavezno ime i prezime i adresu nasilnika a po mogunosti štoviše i ostalih linih podataka,kaošto su jmb, ime jednog od roditelja, mjesto zaposlenja ukoliko jezaposlen, ranije kažnjavanje i dr.)što je dana ...................u ...........sati u....................................................................................(navesti mjesto gdje se nasilje desilokua,ulicaitd.).....................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................( injenini opis - navesti nain na koji se nasilje dogodilo i prema kome)Dokazi:........................................................................................................................................................................( navesti imena i adrese svjedoka ako ih ima, medicinska dokumentacija ozadobijenim povredama i dr.)

89Podnosilac prijaveorgan).........................................................(potpis podnosioca prijave i peatako je podnosilac nadležni9.9.3.2. Primjer (obrazac) zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupkaBOSNA I HERCEGOVINAPOLICIJSKA STANICA........................................Broj: ...............................Dana: ..............................OSNOVNI SUD U...............................................................Na osnovu lana....................................................................................................................(-lana 40. i 41. Zakona o prekršajima Federacije BiH(,,Službene novine FBiH,, br. 31/06)-lana 39. i 40. Zakona o prekršajima Republike Srpske(,,Službeni glasnik RS,, br. 34/06)p o d n o s iZ A H T J E VZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKAProtiv .................................................sina........................., roenog dana.............................( ime i prezime nasilnika ) (ime roditelja)

90u........................., jmb.............................. nastanjenog umjestu.................................................(mjesto roenja) (adresa stanovanja )ulica..................... br....., po zanimanju................................., zaposlenogu................................,državljanin................................., prekršajno ne/kažnjavan,zbog togašto je dana ...................u ...........sati u....................................................................................(navesti mjesto izvršenjaprekršaja).....................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................( injenini opis - navesti jednu ili više radnji nasilja iz lana 6. Zakona ozaštiti od nasilja u porodici- nain na koji s nasilje dogodilo i prema kom lanuporodice)ime je poinio prekršaj iz lana ................. stav............. taka............... Zakonao zaštiti od nasilja u porodici.Dokazi: 1. Saslušanje svjedoka-ošteene ...............................................( ime i prezime žrtve i adresa)2. Saslušanje svjedoka, .............................................................3. Ljekarsko uvjerenje izdato od ......................... dana............PREDLAŽEMO DA SUD NAKON PROVEDENOG USMENOG PRETRESAOKRIVLJENOME IZREKNE ODGOVARAJUU KAZNU KAO IZAŠTITNU MJERU .......................................................................................................................................................................................................................................................................( navesti koju zaštitnu mjeru i obrazložiti iz kojih se razloga predlaže ista)OBZIROM DA SU ISPUNJENI USLOVI ZA IZRICANJE ISTE.

91organa ).......................................................( potpis i peat ovlaštenog9.9.3.3. Primjer (obrazac) sporazuma o sankcijiBOSNA I HERCEGOVINAPOLICIJSKA STANICA........................................Broj: ...............................Dana: ..............................Na osnovu lana 41. Zakona o prekršajima Republike Srpske (lana 42.Zakona o prekršajima Federacije BiH), komandir policijske stanice (naelnikpolicijske uprave u FBiH)........................................... i okrivljeni................................sin .....................jmb.............nastanjen u .................................,dana ............................z a k lj u i l i s uSPORAZUM O SANKCIJIlan 1.Okrivljeni prihvata odgovornost za prekršaj iz lana .........................Zakona o zaštiti od nasilja u porodici pobliže opisanog u zahtjevu za pokretanjeprekršajnog postupka podnešenog od strane Policijske stanice ............................,broj.................od dana....................lan 2.Komandir policijske stanice saglasan je da Osnovni sud u.........................okrivljenom za poinjeni prekršaj iz alna 1. ovog sporazumaizrekne novanu kaznu u iznosu od ......................KM ( slovima:..............) izaštitna mjeru udaljenja iz stana broj ..........., sprat..............., u ulici......................., broj ..........., mjesto ............, opština,............... kao i zabranavraanja u navedeni stan u vremenskom trajanju od .................... (slovima:..............)lan 3.Okrivljeni je saglasan da mu se za poinjeni prekršaj iz alana 1. ovogsporazuma izrekne novana kazna u iznosu od ......................KM (slovima:..............) i zaštitna mjeru udaljenja iz stana broj ..........., sprat...............,u ulici ......................., broj ..........., mjesto ............, opština,............... kao izabrana vraanja u navedeni stan u vremenskom trajanju od .....................

92Okrivljeni kome je izreena mjera iz stava 1. ovog lana se obavezuje dae bez odlaganja napustiti stan u prisustvu radnika policije.Okrivljeni je saglasan sa troškovima prekršajnog postupka kojiiznose...................KM ( slovima:..............)lan 4.Zakljuujui ovaj sporazum okrivljeni potvruje da je nakon što jeupoznat sa navodima zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, izjavu oprihvatanju odgovornosti iz lana 1. ovog sporazuma, dao svjesno, dobrovoljno isa razumjevanjem.lan 5.Okrivljeni potvruje da je upoznat da se zakljuenjem ovog sporazuma osankciji i prihvatanjem odgovornosti odrie prava na suenje i da ne možeuložiti žalbu na sankcije iz lana 3. ovoga sporazuma, koje e izrei sud.lan 6.Ovaj sporazum je sainjen u 5(pet) istovjetnih primjeraka, po jedan zaokrivljenoga i policijsku stanicu, a ostali se primjerci uz zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka iz lana 1. ovoga sporazuma dostavljaju Osnovnom suduu............... na odobrenje.OKRIVLJENIKOMANDIR.. ...................................................................................9.9.3.4. Primjer(obrazac) dopune zahtjeva za pokretanje prekršajnogpostupakaOSNOVNI SUD U..........................Broj:.................................................Dana, .....................................god.POLICIJSKA STANICA/UPRAVA............................................

93PREDMET: Dopuna zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, traži se.Dana, ..........................god. podnijeli ste ovom sudu zahtjev zapokretanje prekršajnog postupka broj .................................... od.................................... godine, a protivokrivljenog.................................................., sina ................., iz ...........................,zbog prekršaja iz lana ..............stav..................Zakona o zaštiti od nasilja uporodici.Razmatrajui podneseni zahtjev sud je utvrdio da isti ne sadrži svepodatke propisane lanom 41. Zakona o prekršajima Federacije BiH/lanom 40.stav. l. Zakona o prekršajima Republike Srpske.Naime isti ne sadrži podatke ne sadrži podatke iz stava 1.take .........lana.41/40.Zakona o prekršajima i to.................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... ( ukratko navesti koji podaci nedostaju u zahtjevu)Kako ovaj sud, radi nedostatka gore navedenih podataka, nije uobjektivnoj mogunosti voditi prekršajni postupak, pozivate se da u roku od................... dana, u smislu odredbi lana 39.stav 4. Zakona o prekršajimaFederacije BiH/ lana 40.stav 4. Zakona o prekršajima, Republike Srpske,otklonite navedene nedostatke ispravkom ili dopunom zahtjeva.Ukoliko isto ne uinite u datom roku, zahtjev e se odbaciti.SudijaN a p o m e n a:..............................Sadržaj zahtjeva l.38/40 ZOP-aZahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sadrži:a) naziv ovlašenog organa koji podnosi zahtjevb) prekršaj koji se okrivljenome stavlja na teret i naziv i lan propisa kojipropisuje prekršajc) u sluaju da se radi o fizikom licu, ime i prezime okrivljenog i, ukoliko jepoznata, njegova stalna adresa, jedinstveni matini broj a za strance brojpasoša kao i mjesto i zaposlenjad) u sluaju da se radi o pravnom licu njegov naziv i sjedište kao i registarskibroj,

94e) injenini opis radnji koji koji odreuju pravnu kvalifikaciju prekršaja,vrijeme i mjesto poinjenja prekršaja i druge okolnosti neophodne zaodreivanje prekršaja,f) procijenjenu visinu naknade štete i druge troškove,g) prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti, ih) potpis ovlašenog prestavnika ovlašenog organa9.9.3.5. Primjer(obrazac) poziva okrivljenomeOSNOVNI SUD U ...................Broj: ...........................................Dana ..........................................POZIV ZA OKRIVLJENOG..................................iz .........................poziva se na usmeni pretres dana........................ godine u ...................asova u sobi broj ...............u zgradiSuda, ulica ................ u ...................., zbog prekršaja iz lana .....................Zakona o zaštiti od nasilja u porodci .Ako se uredno pozvani okrivljeni ne pojavi u vrijeme odreeno za usmenipretres, smatrae se da je prihvatio odgovornost za prekršaj propuštanjem(l.44.Zakona o prekršajima RS/l.45.Zakona o prekršajima FBiH).Ako okrivljeni pristupi na usmeni pretres, a predstavnik ovlaštenog organapropusti da se pojavi, sud e donijeti Odluku o obustavljanju prekršajnogpostupka (l.45.Zakona o prekršajima RS/ l.46.Zakona o prekršajimaFBiH).Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlašenog organa, niokrivljeni, sud e obustaviti prekršajni postupak (l.46. Zakona oprekršajima RS/ l.47.Zakona o prekršajima FBiH).Ukoliko okrivljeni ili ovlašteni organ namjeravaju pozvati svjedoke ili sudupodnijeti ispravu kao dokaz, oni moraju obezbjediti pojavljivanjesvjedoka na usmenom pretresu, odnosno donijeti ispravu na usmeni pretres.(l.47. Zakona o prekršajima RS/ l.48.Zakona o prekršajima FBiH).Okrivljeni ima pravo da uzme branioca po vlastitom izboru, te sva prava izlana 6. Zakona o prekršajima.

95----------------------------------------------------------------------------------------------------------------l.6. Zakona o prekršajima RS / l.7 Zakona o prekršajima FBiHSvako ko je okrivljen da je poinio prekršaj ima pravo da zahtijeva da onjegovoj odgovornosti za poinjeni prekršaj odlui sud ukoliko on to zahtijevau roku koji je propisan Zakonom. Takva lica imaju pravo:a) da se smatraju nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sazakonom;b) da u najkraem roku budu obaviještena, detaljno i na jeziku kojirazumiju o prirodi i razlogu optužbi protiv njih;c) da im se da odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu odbrane;d) da se brane lino ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukolikonemaju dovoljno sredstava da im se on obezbjedi besplatno kada tozahtjevaju interesi pravde;e) da ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da seobezbjedi prisustvo i saslušanje svjedoka uf) njihovu korist pod istim uslovima kao i svjedoka koji ih terete;g) da dobiju besplatnu pomo prevodioca ako ne razumiju jezik koji seupotrebljava u sudu;Prilog: Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.M.PSUDIJA,..................................9.9.3.6. primjer (obrazac) predstavniku ovlaštenog organaOSNOVNI SUD U .........................Broj:.................................................Dana:...............................................

96POZIV ZA PREDSTAVNIKA OVLAŠTENOG ORGANAPolicijsku stanicu/upravu.................................Predstavnik Policijske stanice/uprave .................... poziva se na usmeni pretresdana ............... godine u ....................asova u sobi broj ...............u zgradi Suda,ulica ................. u ..............., protiv okrivljenog,......................... zbog prekršajaiz lana ............ Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a po Vašem zahtjevu zapokretanje prekršajnog postupka broj .............. od............ godine.Ako predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, a na pretrespristupi okrivljeni, sud e donijeti Odluku o obustavljanju prekršajnogpostupka. (l.45.Zakona o prekršajima RS/ l.46.Zakona o prekršajimaFBiH).Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlašenog organa, niokrivljeni sud e obustaviti prekršajni postupak.(l.46. Zakona o prekršajimaRS/ l.47.Zakona o prekršajima BiH).Ukoliko ovlašteni organ namjerava pozvati svjedoke ili sudu podnijeti ispravukao dokaz, isti mora obezbjediti pojavljivanje svjedoka na usmenompretresu, odnosno donijeti ispravu na usmeni pretres.Ukoliko na usmeni pretres u ime ovlašenog organa pristupi lice koje nemauredno ovlaštenje za predstavljanje, smatrae se da se predstavnik ovlaštenogorgana nije pristupio i u tom sluaju postupie se u smislu lana 45. i 46.Zakona o prekršajima RS/l.46.i 47. Zakona o prekršajima FBiH)..SUDIJA,........................9.9.3.7. Primjer(obrazac) zapisnika o usmenom pretresuOSNOVNI SUD U ................Broj: .......................................

97ZAPISNIKO USMENOM PRETRESUSastavljen u Osnovnom sudu u .................., dana..........................., sa poetkomu ......... asova, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog........................................., zbog prekršaja iz l. .............Zakona....................................................................................................................Sud konstauje da su prisutni:Sudija:Zapisniar:Otvaram usmeni pretres u prekršajnom postupku protiv okrivljenog...................,a po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka...............................,broj..........., od........, zbog prekršaja iz l...........Zakona............................................................................................................................Nakon prozivke sudija konstatuje da su na današnji usmeni pretres pristupili:- okrivljeni....................., lino ( u prisustvu branioca, advokata...................... izPrijedora),- predstavnik ovlaštenog organa................,- ošteeni.................... (njegov zakonski zastupnik..................),- svjedoci:......................,- vještak.......................- tuma.......................Današnji usmeni pretres vodie sudija ................... koji pita prisutne stranke da liima prigovora u pogledu nadležnosti i sastava suda.STRANKE: Nema prigovora.Sudija konstatuje da su ispunjeni uslovi za održavanje usmenog pretresa,objavljuje da je isti javan, da se nee tonski snimati zbog ega e se cijeli tokpretresa doslovno unijeti u zapisnik, koji stranke po završetku pretresa moguproitati, odnosno tražiti da se proita.Sudija poziva okrivljenog da ustane i da da svoje line podatke,Ime i prezime:Ime i prezime roditelja:Dan, mjesec i godina roenja:Zanimanje:Adresa stanovanja:Državljanstvo:

98Brano stanje i porodine prilike:Školska sprema:Imovno stanje:Da li je, kada i zašto prekršajno kažnjavan:SUDIJA pouava okrivljenog da je dužan odazvati se na svaki poziv suda, da osvakoj promjeni adrese ili namjeri da promijeni boravište ili prebivališteobavjesti sud.OKRIVLJENI: Razumio upozorenje.SUDIJA pouava okrivljenog da ima pravo da iznese svoju odbranu lino ili daangažuje branioca, po svom izboru, te da nije obavezan da govori ili da iznosidokaze.OKRIVLJENI: Ne treba mi advokat, braniu se sam (braniu se utanjem).SUDIJA: Razumijete li jezik suda, da li ste zdravi i sposobni da pratite tokpretresa, da li ste pod dejstvom alkohola ili opojnih droga.OKRIVLJENI: Razumijem jezik suda, zdrav sam i sposoban da pratim tokpostupka.SUDIJA: Da li ste primili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (prekršajni nalog) i da li ste razumjeli šta vam se stavlja na teret?OKRIVLJENI: Jesam, primio sam zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka(prekršajni nalog) i razumio sam šta mi se stavlja na teret.SUDIJA: Da li prihvatate odgovornost za prekršaj koji vam se stavlja na teret?OKRIVLJENI: Prihvatam odgovornost za poinjeni prekršaj.SUDIJA:OKRIVLJENI:ZAPISNIAR:ovlaštenog organa:PREDSTAVNIKSudija se povlai radi donošenja odluke o sankciji.Pošto okrivljeni prihvata odgovornost za prekršaj, sudija donosi i usmenoobjavljujeR J E Š E N J E

99Okrivljeni ................,ranije kažnjavan za isti prekršaj, sa podacima kao nazapisniku,ODGOVORAN JEšto je dana 25.06.2005. godine oko 03,50 asova u Ul. ................. u..................., u stanu br. 2 drugi sprat, pod uticajem alkohola supruzi............. dvaputa zatvorenom pesnicom zadao udarac u predjelu glave, usljed ega je istazadobila lake tjelesne povrede u predjelu ela u vidu krvnog podliva,ime je poinio prekršaj iz lana. 6. stav. 1. i 2. take 1. Zakona o zaštiti odnasilja u porodici (,, Službeni glasnik RS,, br. 118/05),pa se radi toga, a na osnovu lana 20.stav 1. istog ZakonaK A Ž NJ A V ANOVANOM KAZNOM u iznosu od 250 (dvijestotineipedeset) KM.Na osnovu lana 16.. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, okrivljenom se uznovanu kaznu izrie i zaštitna mjera OBAVEZNOG LIJEENJAZAVISNOSTI OD ALKOHOLA u vremenskom trajanju od 6 (šest )mjeseci koja mjera e se izvršiti u Psihijatrijskom odjeljenju Opšte bolnice u___________, odmah po pravosnažnosti ovog rješenja a koja tee od danadolaska ili dovoenja okrivljenoga u imenovanu ustanovu, koja e o izvršenjuzaštitne mjere pismenim putem obavijestiti ovaj sud.Novana kazna ima se platiti u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenjau protivnom e se postupiti u smislu l. 79 do 8l. Zakona o prekršajimaRepublike Srpske.Okrivljeni je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od30 (trideset) KM u istom roku kao i novanu kaznu, a u protivnom e sepostupiti u smislu l. 79. do 8l. Zakona o prekršajima Republike Srpske.Sudija ukratko obrazlaže odluku, navodei okolnosti kojima se rukovodioprilikom izbora sankcija, novane kazne i zaštitne mjere.SUDIJA:ZAPISNIAR:

100Okrivljeni pouen da protiv ovog rješenja može izjaviti žalbu Okružnom sudu.................., u roku od 8 dana i to samo u pogledu vrste i visine izreenesankcije.OKRIVLJENI: Neu se žaliti na izreenu sankciju.PREDSTAVNIK ovlaštenog organa: Neu se žaliti na odluku suda.Sud konstatuje da su se stranke odrekle prava na žalbu pa je ovo rješenje postalopravosnažno danom donošenja, tj. dana.............OKRIVLJENI:PREDSTAVNIK ovlaštenog organa:-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------(nastavak zapisnika usmenog pretresa kad okrivljeni ne prihvataodgovornost)OKRIVLJENI: Ne prihvatam odgovornost za prekršaj koji mi se stavlja nateret u prekršajnom zahtjevu.Sudija udaljava svjedoke i vještaka iz sudnice, uz upozorenje da o svojimiskazima ne smiju razgovarati sa drugim svjedocima dok ekaju da buduprozvani da svjedoe.Sudija upoznaje ošteenog da može na usmenom pretresu istai imovinskopravni zahtjev.ODBRANA OKRIVLJENOG:Okrivljeni u svojoj odbrani izjavi:Sudija konstatuje da e se na usmenom pretresu izvesti dokazi koje je predložio:PREDSTAVNIK ovlaštenog organa i to:- saslušanjem svjedoka:......................- uvidom u zapisnik o alkotestiranju okrivljenog- itanjem medicinske dokumentacije izdate na ime ošteene- uvidom u fotografiju lica ošteene- saslušanjem vještaka medicinske strukeOKRIVLJENI (njegov branilac) i to:- saslušanjem svjedoka:- saslušanjem vještaka.

101DOKAZNI POSTUPAKSVJEDOK, ošteena:..............., roen.............. u............., pozanimanju..............., stalno nastanjen u..................., nije u srodstvu saokrivljenim i ošteenim, upozoren da je dužan pred sudom govoriti istinu, da nesmije ništa prešutjeti o onom što zna o dogaaju izjavi:SVJEDOK............ roen.............. u............., po zanimanju..............., stalnonastanjen u..................., nije u srodstvu sa okrivljenim i ošteenim, upozorenkao i prethodni izjavi:VJEŠTAK........... roen.............. u............., po zanimanju..............., stalnonastanjen u..................., nije u srodstvu sa okrivljenim i ošteenim, upozoren naposledice davanja lažnog iskaza daje svoj nalaz i mišljenje:Sudija objavljuje da je dokazni postupak završen i poziva stranke da dajuzavršnu rije.PREDSTAVNIK OVLAŠTENOG ORGANA izjavi:BRANILAC OKRIVLJENOG izjavi:OKRIVLJENI izjavi:Sud konstatuje da je usmeni pretres završen u .......... asova.OKRIVLJENI:BRANILAC:OŠTEENA:PREDSTAVNIK OVLAŠTENOG ORGANA:ZAPISNIAR:SUDIJA:Prava koja imate ako ste žrtva nasilja u porodiciNovi zakoni za zaštitu od nasilja u porodici u BiH su usvojeni da bi zaštitilipojedince od zlostavljanja.U BiH nasilje u porodici može ukljuivati:o Bilo kakav oblik fizikog ili psihikog nasiljao Ponašanje koje uzrokuje fiziku,mentalnu ili ekonomsku štetuo Verbalne uvredeVaša prava- Imate pravo pozvati policiju da doe u vaš dom- Imate pravo da vas ne zlostavljaju

102- Imate pravo da pred sudom iznesete svoj sluaj- Imate pravo da tražite na sudu zabranu pristupa lica koje vrši nasilje premavama,vašem domu ,školi,poslu- Imate pravo tražiti od suda zaštitu kada je zlostavlja u kontaktu sa djecom- Imate pravo tražiti na sudu da vaš partner ide u savjetovalište zbog svogponašanja- i bilo kakve zloupotrebe alkohola i drogeZahtjev za zaštitinim mjeramaZaštitne mjere se mogu izdati na vaš zahtjev,osoba koje vaspredstavljaju,policije,vladinih i nevladinih organizacijaZaštitna mjera može trajati najmanje mjesec dana a najviše dvije godineKakva policijska zaštita se može oekivati- Policija mora odgovoriti na pozive nasilja u porodici na isti nain na kojiodgovaraju na druge pozive- Policija može uhapsiti nasilno lice na osnovu naloga- Policija može uhapsiti nasilno lice bez naloga na licu mjesta ukoliko jekrivino djelo poinjeno ili pokušano u prisustvu policije- Policija može uhapsiti nasilno lice bez naloga na licu mjesta ukolikokrivino djelo nije uinjeno u njihovom prisustvu ali je korišteno oružje ilije došlo do nanošenja teških tjelesnih povreda10. ULOGA NEVLADINIH ORGANIZACIJA U BORBI PROTIVNASILJA U PORODICIBez pretjerivanja se može rei da je uloga NVO(nevladine organizacije) u borbiprotiv nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini kljuna. To znai da su NVOveoma aktivne u ovoj oblasti podjednako u oba entiteta. One su zapravo na sebepreuzele ulogu koju bi prema važeim zakonima i ratifikovanim meunarodnimkonvencijama trebalo da imaju država i njene institucije. NVO iniciraju,predlažui lobiraju za promjene zakonskih propisa i jedine su koje pružaju zaštitu žrtvamanasilja kroz sigurne kue.Takoe je važno istai da je uloga NVO bila posebnoznaajna u definisanju nasilja u porodici. Interesantno je pomenuti da definicijenasilja u porodici koju koriste NVO znatno su šire i obuhvatnije od postojeihzakonskih definicija pa je bitno istai neke od tih definicija:«Nasilje je najvidljiviji i najteži oblik diskriminacije žena i nosi sa sobomdugotrajne i teško izljeive posljedice.Nasiljem se ugrožava fiziki,psihiki i

103društveni integritet žene i krše njena osnovna ljudska prava na život i sloboduod nasilja,kako u privatnom tako i u javnom okruženju» 62«Nasilje u porodici možemo odrediti kao skup ponašanja iji je cilj kontrola naddrugim osobama upotrebom sile,zastrašivanjem i manipulacijom.Takvoodreenje nasilja može se primjeniti na naješe oblike nasilja u porodici kaošto su fiziko,emocionalno i seksualno zlostavljanje,materijalno ili radnoiskorištavanje.Nasilje u porodici uvijek predstavlja zloupotrebu moi uodnosima i temelji se na nejednakosti. 63«Domae nasilje je obrazac napadakog i nasilnog ponašanja koji ukljuujefizike,seksualne i psihološke napade,kao i finansijsku manipulaciju koju odraslikoriste protiv onih sa kojima su u intimnim odnosima.Intimni odnosipodrazumjevaju dvoje ljudi koji su u braku ili u vezi,dvoje ljudi koje je nekadbilo u braku ili u vezi,osobe koje žive u istom domainstvu,dvoje ljudi koji su uvanbranoj zajednici,osobe koje žive zajedno u istoj porodici,par koji imazajedniku djecu.Domae nasilje se ne dogaa kao izolirani incident ili kaoserija izoliranih incidenata.To je kontinuirani ciklus zlostavljanja.To je obrazacponašanja iji su postupci ponekad zakonom kažnjivi kao: guranje,nanošenjeudaraca,neispunjavanje odreenih finansijskih obaveza i nekih koji nisu kažnjivikao što su nazivanje žene pogrdnim imenima ili uništavanje line imovine.Sveove radnje predstavljaju obrazac nasilja koji ugrožava sigurnost i blagostanježene kao lana brane i porodine zajednice. 64Nevladine organizacije su inicirale donošenje Zakona o ravnopravnosti polovana državnom nivou.Usvajanjem ovog zakona BiH je postala prva država u regijikoja je donijela takav zakon.Nakon toga inicirano je donošenje zakona o zaštitiod nasilja na entitetskim nivoima,te je potpisana Platforma za akciju ženskihNVO sa ciljem zagovaranja dosljedne implementacije Zakona o ravnopravnostipolova koji se oslanja na meunarodne standarde.Nakon dosljednog i napornograda NVO, uspostavljeni su Gender centri na entitetskim nivoima kao i Agencijana državnom nivou koji su institucionalizovani te se izmeu ostalog bave iproblemom nasilja u porodici.Najvažnije aktivnosti NVO u podruju regiona se odnose na. podizanje svijestijavnosti u opem smislu (svi slojevi javnosti) i podizanje svijesti strunih licakoji su ukljueni u problem nasilja u porodici. Podizanje svijesti javnostiukljuuje razliite aktivnosti kao što su: javni paneli, radionice, preskonferencije, kampanje,edukacija u školama, fakultetima, publikacije,radio i TVprogrami l. NVO su provodile razliite aktivnosti u tom pravcu te su uticale na62 «Knjiga moje prijateljice» Udružene žene Banja Luka63 Prevencija nasilja u porodici Banja Luka «Pro familia»64 « (ne) živjeti sa nasiljem»-Drugi pogled 2, Medica Zenica 1999.

104animiranje medija da se zainteresuju za praenje problema nasilja u porodici.Takoe je znaajno istai da su se NVO aktivirale prema vlasti u smislupodizanja svijesti strunih lica koji se bave ovim problemom poev odzakonodavne vlasti putem predlaganja izmjena i donošenja novih odgovarajuihpropisa, prema izvršnoj vlasti u smislu organiziranja i novane podrške skloništaza žrtve, prema policiji u smislu dodatne edukacije i osnivanje posebnih odjelakoji se bave samo problemom nasilja u porodici kao i prema sudskoj vlasti usmislu praenja edukacija koje organiziraju Centri za edukaciju oba entiteta.11. PROLOG: ODLUKE DOMAIH SUDOVA U KRIVINIMPOSTUPCIMA

105

106

107

108

109

110

111

112

113

114

115

116

117

118

119

120

121

122

123

124

125

126

127

128

129

130

131

132

133

134

135

136

137