24.09.2001. - Humanitarian Law Center/Fond za humanitarno pravo
24.09.2001. - Humanitarian Law Center/Fond za humanitarno pravo
24.09.2001. - Humanitarian Law Center/Fond za humanitarno pravo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SUDIJA HANT: Da bismo mogli kasnije to da pratimo, mesta na koja se poziva<br />
svedok su, u stvari, obeležena brojevima na ovom dokumentu, a to su brojevi 2, 3, 4 i<br />
5, radi se o dokumentu 140-1.<br />
SVEDOK MAŠOVIĆ: Da, tako je, časni Sude, to su lokaliteti 2, 3, 4 i 5, na kojima<br />
je ukupno pronađeno 139 žrtava.<br />
TUŽILAC OSOGO – PITANJE: U redu. Gospodine Mašoviću, vi ste nam poka<strong>za</strong>li<br />
mesta tih lokacija gde ste radili, to jest gde je radila ta vaša komisija na<br />
ekshumacijama. Možete li da nam kažete, u opštim crtama, u ovom konkretnom<br />
slučaju, slučaju opštine Višegrad, koje ste metode koristili, kakve sisteme da biste<br />
izvršili ekshumacije, sa jedne strane, a sa druge strane da izvršite identifikaciju, jer vi<br />
ste, pre nekoliko trenutaka, spomenuli civilne žrtve?<br />
SVEDOK MAŠOVIĆ – ODGOVOR: Dakle, kad je u pitanju lokalitet broj 2 koji je<br />
službeno nazvan ''Slap 1'' gdje je locirano 125 žrtava, prve informacije o postojanju<br />
tih žrtava komisija je dobila još u toku 1992. godine, tačnije krajem 1992. i početkom<br />
1993. godine, kada su prve izbjeglice koje su sti<strong>za</strong>le iz Višegrada, i žrtve, u Sarajevo<br />
donijele informacjiu o tome da je rijekom Drinom doplovio veći broj žrtava do<br />
lokaliteta ''Slap'', gdje je lokalno stanovništvo prilazilo tim žrtvama, ako su žrtve bile<br />
uz samu obalu, onda bez korišćenja čamaca, a ukoliko su žrtve plovile sredinom<br />
jezera ili desnom obalom rijeke Drine, onda je lokalno stanovništvo koristilo čamce,<br />
da bi prišlo do tijela i transportovalo tijela do lokaliteta ''Slap 1'', gdje su ove žrtve<br />
ukopane. Dakle, praktično od 1992. godine komisija raspolaže informacijom o<br />
postojanju ove masovne grobnice žrtava iz Višegrada. Ljudi koji su, dakle, svjedoci,<br />
izbjeglice iz Višegrada, iz Žepe, koji su donosili ove informacije, govorili su o<br />
zločinima koji su počinjeni nad civilinim nesrpskim stanovništvom u Višegradu i,<br />
koliko se sjećam, najveći broj informacija odnosio se na likvidacije civila Višegrada<br />
na lokalitetu dva mosta, stari i novi most u Višegradu, gdje su žrtve likvidirane<br />
neposredno na mostu ili su, eventualno, žrtve natjerane da žive skaču sa mosta, a<br />
potom je pucano na žrtve u vodi, odnosno u rijeci Drini, dok se oni koji su pucali ne<br />
bi uvjerili da su žrtve mrtve. U toku rata, komisiji iz Sarajeva nije bilo moguće da<br />
pristupi ekshumaciji ovog lokaliteta, jer je područje Žepe bilo potpuno izolovano,<br />
<strong>za</strong><strong>pravo</strong> to je bila jedna enklava unutar teritorije koju su kontrolirale snage Karadžića<br />
i Mladića, a ...<br />
TUŽILAC OSOGO – PITANJE: Da vas prekinemo tu, vratićemo se na to,<br />
gospodine Mašoviću. Vi ste nam rekli da se radi o stanovnicima koji su došli da<br />
obaveste vašu komisiju, a vi ste predsedavajući te komisije, da ste vi na osnovu tih<br />
informacija izvršili ekshumacije. Da li se radi o neposrednim svedocima, ljudima koji<br />
su iskusili to ili su lično videli to ubijanje i <strong>za</strong>kopavanje, da li se radi o neposrednim