Zakonsko mjeriteljstvo i meÄunarodna trgovina - DrÅ¾avni zavod za ...

Sadràj 

[to je mjeriteljstvo? 

Opseg zakonskog mjeriteljstva? 

Razumijevanje zahtjeva nacionalnog zakonodavstva iz podru~ja 

zakonskog mjeriteljstva 

Zahtjevi nekoliko odabranih trì{ta 

Me|unarodna suradnja u podru~ju metrologije 

Gdje se mogu dobiti podatci o zahtjevima zakonskog mjeriteljstva? 

Dodatci

NAKLADNIK: Dràvni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatsko mjeriteljko dru{tvo •GLAVNI UREDNIK: Mladen 

Jakov~i} •PREVEO: Mirko Vukovi} •LEKTORIRAO: Luka Vukojevi} •PRIPREMA SLOGA: LASERplus d.o.o., 

Zagreb, Mirela Miki} Muha • Zagreb, rujan, 2006. 

Ovaj dokument nije namijenjen za raspa~avanje nego isklju~ivo za uporabu kao radni materijal na seminarima 

i radionicama koje organiziraju DZM i HMD ili za promid`bene svrhe dviju organizacija. 

Ovo je glasilo, bez slu`benog ure|ivanja, priredio K. Ramful, ravnatelj Slu`be zakonskog mjeriteljstva iz 

Mauritiusa, a pregledala ga je E. Seiler, voditelj u Physikalisch Technische Bundesanstalt (Njema~ka) 

prema uputama S. K. Gujadhura, vi{eg savjetnika za norme i upravljanje kakvo}om Odsjeka za poslovna 

savjetovanja Odjela za potporu trgovini, Me|unarodni trgovinski centar UNCTAD/WTO, 54–56 rue de 

Montbrillant, CH 1202 @eneva, [vicarska. Tel. + 41.22.730.03.96; fax: + 41.22.730.05.76; E-mail: 

gujadhur@intracen.org; Internet: http://www.intracen.org; Po{tanska adresa: ITC, Palais 

des Nations, 1211 Geneve 10, Switzerland.

Sadràj 

1 [TO JE MJERITELJSTVO? ................................ 3 

2 PODRU^JE PRIMJENE ZAKONSKOG MJERITELJSTVA ................. 4 

3 RAZUMIJEVANJE ZAHTJEVA ZAKONODAVSTVA NACIONALNOGA 

ZAKONSKOG MJERITELJSTVA .............................. 4 

3.1 Zakonite mjerne jedinice ............................... 5 

3.2 Fizi~ke reprezentacije zakonitih jedinica ...................... 7 

3.3 Hijerarhija etalona .................................. 7 

3.4 Tehni~ki propisi o mjerilima ............................. 7 

3.5 Mjeriteljski nadzor nad mjerilima .......................... 8 

3.6 Nadzor nad proizvodnjom, uvozom, popravcima i prodajom mjerila ........ 9 

3.7 Nadzor nad pretpakiranim potro{a~kim robama ................... 9 

3.7.1 Zahtjevi za ozna~ivanje ............................ 10 

3.7.2 Normizacija veli~ina paketa ......................... 10 

3.7.3 Mjeriteljski nadzor .............................. 10 

3.7.4 Pretpakovine obmanjuju}eg izgleda ..................... 12 

3.8 Vlasti odgovorne za zakonsko mjeriteljstvo ..................... 13 

3.9 Naknade ....................................... 13 

3.10 Prekr{aji i kazne ................................... 13 

4 ZAHTJEVI NEKOLIKO ODABRANIH TR@I[TA ...................... 14 

4.1 Europsko jedinstveno trì{te ............................. 14 

4.1.1 Oznaka "e" za pretpakovine ......................... 15 

4.1.2 Mjerila .................................... 16 

4.2 Sjedinjene Ameri~ke Dràve ............................. 17 

4.3 Japan ........................................ 19 

4.4 Zajednica za razvoj Ju`ne Afrike (SADC) ...................... 20 

5 ME\UNARODNA SURADNJA U PODRU^JU MJERITELJSTVA. .............. 21 

5.1 Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML) ........... 21 

5.2 Druge me|unarodne organizacije. .......................... 23 

6 GDJE SE MOGU DOBITI PODATCI O ZAKONSKOM MJERITELJSTVU…ZAHTJEVI? .. 24 

DODACI 

Dodatak A1 Neke korisne adrese .............................. 26 

Dodatak A2 Bibliografija .................................. 27

Strana 3 

1 [TO JE MJERITELJSTVO? 

Mjeriteljstvo je znanost o mjerenju. U me|unarodnome kontekstu za mjeriteljstvo se upotrebljava 

izraz metrologija koji ne treba brkati s meteorologijom, znanosti o vremenu i predvi|anju 

vremena. Mjeriteljstvo obuhva}a mjerne jedinice i njihove etalone, mjerila i njihovo podru~je 

primjene te sve teoretske i prakti~ne probleme povezane s mjerenjem. 

Mjerenja su bitna za gotovo sve aspekte ljudske aktivnosti, od upravljanja proizvodnjom, 

mjerenja kakvo}e okoli{a te ocjene zdravlja i sigurnosti, ocjene proizvoda do za{tite potro{a~a i 

osiguranja po{tene trgovine. 

Mjeriteljstvo se u biti dijeli na tri glavna podru~ja: znanstveno mjeriteljstvo, industrijsko 

mjeriteljstvo i zakonsko mjeriteljstvo. 

Znanstveno mjeriteljstvo dio je mjeriteljstva koji se bavi problemima koji su zajedni~ki za sva 

mjeriteljska pitanja bez obzira na mjerenu veli~inu. Ono obuhva}a op}e teoretske i prakti~ne 

probleme koji se ti~u mjernih jedinica, uklju~uju}i njihova ostvarenja i njihovo preno{enje 

znanstvenim metodama, probleme mjernih pogrje{aka i nesigurnosti te probleme mjeriteljskih 

svojstava mjerila. 

Postoje razli~ita specijalisti~ka podru~ja mjeriteljstva npr.: 

• Maseno mjeriteljstvo koje se bavi mjerenjima mase 

• Dimenzijsko mjeriteljstvo koje se bavi mjerenjima duljine i kuta 

• Temperaturno mjeriteljstvo koje se bavi temperaturnim mjerenjima 

• Elektrotehni~ko mjeriteljstvo koje se bavi elektri~nim mjerenjima 

• Kemijsko mjeriteljstvo koje se bavi mjerenjima u kemiji. 

Industrijsko mjeriteljstvo bavi se mjerenjima u proizvodnji i upravljanju kakvo}om. Ono 

obuhva}a postupke umjeravanja, razdoblja umjeravanja, upravljanje mjernim procesima i 

upravljanje mjerilima u industriji kako bi se osiguralo da ona budu u skladu sa zahtjevima za 

njihovu predvi|enu uporabu. 

Zakonsko mjeriteljstvo dio je mjeriteljstva ~iji je predmet zakonski nadzor. Ono se u Me|unarodnom 

rje~niku zakonskog mjeriteljstva definira kao dio mjeriteljstva koji se odnosi na 

djelatnosti koje su rezultat zahtjeva iz propisa, a odnose se na mjerenja, mjerne jedinice, mjerila 

i mjerne metode koje provode mjerodavna tijela. 

Posve je opravdano re}i da najja~i zamah sada{njoj va`nosti mjeriteljstva i njegovu brzom 

razvitku daje globalizacija trgovine. Za zakonsko su mjeriteljstvo me|utim najva`niji poticaj 

trgovinski sporazumi na kojima se temelji uklanjanje tehni~kih zapreka trgovini i sporazumi o 

me|usobnome priznavanju ocjene sukladnosti. Zakonsko je mjeriteljstvo po svojoj naravi 

zakonskog ure|ivanja posebno osjetljivo na uklanjanje tehni~kih zapreka trgovini. Dràvni su 

propisi bez iznimke stvarne i potencijalne zapreke trgovini, osim ako se regionalno i kona~no 

me|unarodno ne usklade. Najhitniji i najva`niji izazov za zakonsko mjeriteljstvo prema tomu 

postaje uskla|ivanje mjeriteljskih zahtjeva te ocjene sukladnosti i postupaka ovjeravanja.

Strana 4 

2 PODRU^JE PRIMJENE ZAKONSKOG MJERITELJSTVA 

Podru~je primjene zakonskog mjeriteljstva ovisi o nacionalnim propisima i moè se razlikovati 

od dràve do dràve. Op}enito ve}ina dràva ima zakonodavstvo za nadzor trgovinskih 

mjerenja. Neke dràve tako|er zakonski ure|uju mjerenja u sljede}im podru~jima: 

• javnome zdravstvu i sigurnosti (npr. podru~je medicine i sigurnosti prometa) 

• za{titi okoli{a i nadzoru nad one~i{}enjem 

• nadzoru nad izvorima i upravljanju izvorima. 

Mjerenja ulaze prakti~no u sve komercijalne transakcije od trgovine robama kao {to su nafta, 

prirodni plin ili kovinske rude do maloprodaje roba potro{a~ima u trgovini. U obi~nim 

trgovinskim transakcijama zakonsko mjeriteljstvo osigurava da tijekom prodaje bilo robe u 

slobodnome obliku stvarna isporuka kupcu ne bude manja od ugovorene ili pla}ene koli~ine. U 

slu~aju pretpakiranih roba primarni je zahtjev da na pakovini koja je namijenjena za prodaju 

namalo treba ispravno ozna~iti netokoli~inu i naziv proizvo|a~a na takav na~in i u takvu obliku 

da je moè lako vidjeti kupac. Osim toga pakiranje odre|enih roba moè biti u racionaliziranim 

normiranim koli~inama kako bi se osiguralo uspore|ivanje koli~ine i cijene. Pregledom 

netosadràja pretpakovina koji provode vlasti odgovorne za zakonsko mjeriteljstvo one {tite 

potro{a~e koji ne mogu provjeriti netokoli~inu sadràja. Zakonsko mjeriteljstvo prema tomu 

osigurava po{tenu trgovinu i odràva konkurentno trì{te. Ono tako|er poti~e proizvo|a~e, 

raspa~ava~e i preprodava~e da primjenjuju dobre proizvodne i raspa~ava~ke prakse. 

Sa stajali{ta za{tite potro{a~a jednako je vaàn zakonski nadzor nad mjerenjima koja obuhva- 

}aju javno zdravstvo i sigurnost ljudi. Naprimjer, klini~ki toplomjer ili mjerilo krvnoga tlaka 

(medicinski tlakomjer) koji nisu ispravno ovjereni mogu dovesti do pogrje{ne dijagnoze i 

neispravnog lije~enja. Kemijskim se mjeriteljstvom nadzire hrana i toksi~ne tvari u ljudskome 

tijelu, dok analizator izdaha i radarsko mjerenje brzine pomaù osiguranju sigurnosti na cesti. 

Podru~je za{tite okoli{a i nadzora nad one~i{}enjem ~vrsto su zakonski ure|eni i ve} su jedna 

od najva`nijih djelatnosti suvremenoga zakonskog mjeriteljstva. Kako je planet u opasnosti da 

izgubi mnoge svoje dragocjene izvore (vodu, minerale, naftu i plin, ribu itd.), porastom cijena 

pove}ava se i potreba za to~nijim mjerenjem. Zemlje sve vi{e ure|uju nadzor nad izvorima, a 

upravljanje se temelji na odgovaraju}emu to~nom mjerenju. O~ekuje se da }e u ovome 21. 

stolje}u za{tita okoli{a i nadzor nad izvorima postati najva`nije podru~je zakonskog mjeriteljstva, 

jednako kao mjeriteljstvo u trgovini. 

3 RAZUMIJEVANJE ZAHTJEVA NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA IZ PODRU^JA 

ZAKONSKOG MJERITELJSTVA 

Nacionalni zakon o mjeriteljstvu obi~no ure|uje sljede}e: 

• Zakonite mjerne jedinice 

• Fizi~ka ostvarenja zakonitih mjernih jedinica 

• Hijerarhiju mjernih etalona – njihovo odràvanje i ~uvanje 

• Tehni~ke propise o mjerilima koji obuhva}aju mjeriteljske, tehni~ke i upravne 

zahtjeve 

• Mjeriteljski nadzor nad mjerilima

Strana 5 

• Mjeriteljski nadzor nad pretpakiranim potro{a~kim robama 

• Upravljanje proizvodnjom, uvoz, popravak i prodaju mjerila 

• Vlast odgovornu za zakonsko mjeriteljstvo 

• Ubiranje davanja i prikupljanje poreza 

• Prekr{aje i kazne. 

3.1 Zakonite mjerne jedinice 

U ve}ini su dràva kao zakonite mjerne jedinice prihva}ene SI jedinice (tj. Me|unarodni sustav 

jedinica), njihovi deseti~ni vi{ekratnici i nièkratnici koji se ozna~uju uporabom SI predmetaka i 

odre|ene jedinice izvan SI-a specificirane odgovaraju}im propisima. Me|unarodni sustav jedinica 

prera|en je suvremeni oblik metri~kog sustava. SI je prihvatila i preporu~ila Op}a konferencija 

za utege i mjere (CGPM) i Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML). 

SI sustav obuhva}a: 

• osnovne jedinice, i 

• izvedene jedinice, uklju~uju}i dopunske jedinice 1) 

Sedam osnovnih jedinica navedeno je u tablici 1. 

Osnovna veli~ina 

duljina 

masa 

vrijeme 

elektri~na struja 

termodinami~ka temperatura 

koli~ina tvari 

svjetlosna jakost 

Tablica 1.: Osnovne SI jedinice 

Osnovne SI jedinice 

Osnovna jedinica 

metar 

kilogram 

sekunda 

amper 

kelvin 

mol 

kandela 

Znak 

m 

kg 

s 

A 

K 

mol 

cd 

Izvedene jedinice tvore se sastavljanjem osnovnih jedinica u skladu s algebarskim odnosima 

koji povezuju odgovaraju}e veli~ine. Naprimjer, iz fizi~ke veze izme|u veli~ina duljine koja se 

mjeri jedinicom metar i vremena koje se mjeri jedinicom sekunda moè se izvesti veli~ina 

brzina koja se mjeri jedinicom metar u sekundi (m/s), dok se jedinica za obujam, kubi~ni metar 

(m 3 ), izvodi iz osnovne jedinice metar. Odre|ene izvedene jedinice imaju posebne nazive, npr. 

jedinica paskal (Pa) za tlak poseban je naziv za njutn po ~etvornome metru (N/m 2 ). 

Postoje tako|er odre|ene jedinice izvan SI-a ~ija je uporaba dopu{tena iz prakti~nih razloga. 

One su dane u tablici 2. Deseti~ni vi{ekratnici i nièkratnici SI jedinica tvore se s pomo}u 

1) Razred dopunskih jedinica koje su obuhva}ale radijan i steradijan ukinuo je 20. CGPM svojim 8. zaklju~kom te je dao 

tuma~enje da su dopunske jedinice u Me|unarodnome sustavu jedinica izvedene nedimenzijske jedinice (napomena 

prevoditelja).

Strana 6 

Tablica 2.: Jedinice koje se upotrebljavaju sa SI jedinicama 

Veli~ina Jedinica Znak Vrijednost u SI 

jedinicama 

vrijeme minuta min 1 min = 60 s 

sat h 1h=60min 

dan d 1d=24h 

ravninski kut stupanj ° 1° = (p/180) rad 

minuta ' 1' = (1/60)° 

sekunda '' 1'' = (1/60)' 

obujam litra l, L 1) 1l=1dm 3 

masa tona 2) t 1t=10 3 kg 

1) Ta su dva znaka za litru istovrijedna 

2) U engleskome jeziku tako|er se naziva metri~ka tona 

Tablica 3.: Neki SI predmetci 

Faktor 

Predmetak 

Naziv 

Znak 

10 6 mega M 

10 3 kilo k 

10 2 hekto h 

10 deka da 

10 –1 deci d 

10 –2 centi c 

10 –3 mili m 

10 –6 mikro m 

predmetaka SI jedinica od kojih su neki dani u tablici 3. Kao primjer uporabe predmetaka 1 kg = 

1000g=1000000mg,pri~emu se predmetak kilo (znak k) upotrebljava umjesto mnoìtelja 

1000, a predmetak mili (znak m) umjesto mnoìtelja 0,001. 

Kao deseti~ni znak u zemljama engleskoga govornog podru~ja (kao i u ovome dokumentu 1) ) 

upotrebljava se to~ka, dok se u drugim zemljama kao deseti~ni znak upotrebljava zarez. 

Premda se SI upotrebljava svuda u svijetu postoje tako|er i drugi sustavi jedinica koji se 

upotrebljavaju u odre|enim zemljama, npr. u SAD-u upotrebljavaju se jedinice kao {to su funta 

(1 funta = 0,454 kg), galon (1 galon = 3,785 l), in~ (1 in~ = 2,54 cm) i druge jedinice izvan SI-a. 

Jedinice izvan SI-a tako|er se upotrebljavaju za odre|ene posebne primjene kao {to su navigacija 

(1 morska milja = 1852 m) iutrgovini sirovom naftom (1 barel = 159 L). Ipak, Me|unarodni 

sustav jedinica (SI) prihvatila je ve}ina zemalja budu}i da se oslanja na Dogovor o metru. 

1) Tj. u tekstu dokumenta na engleskome jeziku. U prijevodu ovoga dokumenta kao deseti~ni znak upotrebljava se zarez u 

skladu s hrvatskom praksom (napomena prevoditelja).

Strana 7 

3.2 Fizi~ke reprezentacije zakonitih jedinica 

Kako bi se zakonite jedinice prevele u praksu za primjenu u razli~itim podru~jima, one se 

trebaju fizi~ki ostvariti. Mjerni etalon moè biti fizi~ka mjera, mjerilo, referentna tvar ili mjerni 

sustav namijenjen za definiranje, ostvarivanje, ~uvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili vi{e 

vrijednosti veli~ine kako bi sluìle kao referencija. Me|unarodni etalon (ili pramjera) kilograma 

cilindri~ni je komad slitine od platine i iridija promjera i visine 39 mm koji se ~uva u 

Me|unarodnome uredu za utege i mjere (BIPM) u Sèvresu u blizini Pariza. Svaka dràva 

~lanica Dogovora o metru dobiva kopiju te me|unarodne pramjere kad je propisno potvrdi 

BIPM. Ona ~ini nacionalni etalon kilograma. Primarni etaloni drugih jedinica mogu se ostvarivati 

u odre|enim dobro opremljenim nacionalnim mjeriteljskim ustanovama pripremanjem 

takvih predmeta ili obnavljanjem takvih pojava, {to moè biti nu`no za tu svrhu. 

S iznimkom kilograma ~ija se definicija temelji na fizi~kom predmetu, definicije svih drugih 

osnovnih jedinica sada se temelje na prirodnim pojavama koje se mogu lak{e obnoviti na razini 

nacionalnih laboratorija. Ostvarenje tih osnovnih jedinica sloèn je zadatak; me|utim, prednost 

mu je da se ono na~elno moè izvesti na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. 

3.3 Hijerarhija etalona 

Nacionalni mjerni etaloni koji se uspore|uju u pravilnim vremenskim odsje~cima s me|unarodnim 

etalonima vi{e to~nosti sluè kao temelj za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima 

doti~ne veli~ine. ûvar nacionalnih mjernih etalona obi~no je laboratorij koji se naziva 

nacionalnom mjeriteljskom ustanovom, nacionalnim uredom za etalone ili nacionalnim uredom 

za utege i mjere. 

Nacionalni se etaloni ne stavljaju u uporabu za svakodnevni posao. Oni se upotrebljavaju za 

umjeravanje sekundarnih etalona koji se sami normalno upotrebljavaju za umjeravanje radnih 

etalona. Radne etalone upotrebljavaju nacionalne slu`be zakonskog mjeriteljstva ili umjerni 

laboratoriji za ovjeravanje ili umjeravanje tvarnih mjera i mjerila koja se upotrebljavaju u 

trgovini i industriji. 

Gore spomenuti etaloni predstavljaju hijerarhiju koja na vrhu po~inje s me|unarodnim etalonima 

i spu{ta se do radnih etalona. Ne postoji op}i zahtjev s obzirom na to~nost etalona. Radni 

etalon na jednome mjestu moè biti dostatno dobar, da bi na drugome mjestu sluìo kao 

sekundarni ili ~ak nacionalni etalon. 

Cilj je hijerarhije etalona osigurati sljedivost mjerenja koja se izvode u nekoj zemlji. Sljedivost 

je mjerenja osiguranje da se ono moè povezati s nacionalnim ili me|unarodnim etalonom. 

Sljedivost mjerenja kako je definirana Me|unarodnim rje~nikom osnovnih i op}ih naziva u 

mjeriteljstvu svojstvo je mjernog rezultata ili vrijednosti mjernog etalona kojim se on moè 

povezati s utvr|enim referencijama obi~no nacionalnim ili me|unarodnim etalonima neprekidnim 

lancem usporedaba od kojih sve imaju utvr|ene nesigurnosti. 

3.4 Tehni~ki propisi o mjerilima 

Tehni~ki propisi za mjerila koja se upotrebljavaju u podru~jima od javnog interesa kao {to su 

trgovina (vage, utezi, mjerni sustavi za kapljevine, mjerila elektri~ne energije, taksimetri),

Strana 8 

za{tita zdravlja (medicinski toplomjeri, tlakomjeri), za{tita okoli{a (plinski kromatografi, 

atomski apsorpcijski spektrometri), nadzor nad prometom (dokazni analizatori daha, mjerila za 

mjerenje ispu{tanja {tetnih plinova vozila) ili sigurnost na radu (dozimetri) op}enito se donose 

kao podzakonski akti koji obuhva}aju: 

• mjeriteljske zahtjeve 

• tehni~ke zahtjeve i 

• upravne zahtjeve. 

Mjeriteljski zahtjevi namijenjeni su za utvr|ivanje najve}ih dopu{tenih pogrje{aka mjerila i 

uvjeta pod kojima one moraju biti zadovoljene. Njima se tako|er mogu specificirati mjerna 

podru~ja, pokazivanje mjerenja, postupci ovjeravanja itd. 

Tehni~ki su zahtjevi namijenjeni za utvr|ivanje bitnih op}ih zna~ajka konstrukcije mjerila bez 

nametanja ograni~enja tehni~komu razvoju kako bi se osiguralo: 

• da se u uporabi odràvaju njihove mjeriteljske kakvo}e 

• da mjerni rezultati budu jednostavni i nedvosmisleni 

• da se {to je vi{e mogu}e uklone rizici od prijevare. 

Upravni zahtjevi utvr|uju opseg i podru~je primjene propisa, ovla{tenja za ispitivanje mjerila za 

svrhe potvr|ivanja sukladnosti s mjeriteljskim i tehni~kim zahtjevima, obveze korisnika mjerila itd. 

3.5 Mjeriteljski nadzor nad mjerilima 

Mjeriteljski nadzor nad mjerilima obuhva}a: 

• odobrenje tipa ili modela 

• prvo ovjeravanje 

• naknadna ovjeravanja 

• nadzor nad uporabom mjerila. 

U programu tipnog odobrenja jedno se ili vi{e mjerila istog modela podvrgava strogim 

ispitivanjima propisanim zakonom. Cilj je svih takvih ispitivanja osigurati da mjerila doti~nog 

uzorka budu sukladna s odgovaraju}im zakonskim zahtjevima i prikladna za uporabu u 

zakonski ure|enu podru~ju, tako da se moè o~ekivati da }e ona davati pouzdane mjerne 

rezultate u utvr|enome razdoblju i pod promjenjivim uvjetima uporabe. Odobrenje modela 

obi~no je zadatak nacionalne mjeriteljske ustanove ili slu`be zakonskog mjeriteljstva, ovisno o 

situaciji u doti~noj dràvi. Ako postoji neka preporuka OIML-a i ako se ona primjenjuje za 

vrednovanje uzorka na zahtjev proizvo|a~a, moè se izdati potvrda OIML-a (vidi to~ku 5. u 

nastavku za Program potvr|ivanja OIML-a za mjerila). 

Prvo ovjeravanje ozna~uje ovjeravanje mjerila koja nisu prije ovjeravana. Prema zakonu svaka 

takva jedinica koja se upotrebljava u zakonski ure|enim podru~jima treba biti ovjerena i ìgosana 

prije uporabe ili ~ak prije prodaje korisniku. Za prvo su ovjeravanje zahtjevi to~nosti op}enito 

stroì nego za naknadna ovjeravanja i preglede. Za prvo je ovjeravanje normalno odgovorna 

slu`ba zakonskog mjeriteljstva ili druga ovla{tena organizacija. U Europskoj uniji za prvo 

ovjeravanje odre|enih tipova mjerila, npr. neautomatskih vaga, odgovoran je proizvo|a~.

Strana 9 

Naknadno ovjeravanje ozna~uje svako ovjeravanje mjerila nakon prvog ovjeravanja. Ono 

obuhva}a: 

• obvezatne periodi~ne preglede i 

• ovjeravanje nakon popravka. 

Nacionalni propisi vi{e dràva predvi|aju da se mjerila koja se upotrebljavaju u zakonski 

ure|enim podru~jima (trgovini, medicinskoj dijagnostici, za{titi okoli{a i nadzoru nad okoli- 

{em itd.) trebaju periodi~no ovjeravati u pravilnim vremenskim odsje~cima od jedne godine, 

dvije godine ili dulje ovisno o vrsti mjerila kako bi se osiguralo da pojedina~na mjerila jo{ 

uvijek budu u propisanim granicama pogrje{ke te da zadovoljavaju sve druge propisane 

mjeriteljske i tehni~ke zahtjeve. Zakonom se tako|er ~esto propisuje da se svako popravljeno 

mjerilo treba ponovno ovjeriti i ìgosati iako nije isteklo razdoblje valjanosti njegova prethodnog 

ovjeravanja. 

Inspekcija ili nadzor upravni je postupak koji se vr{i nad proizvodnjom, uvozom, ugradbom, 

uporabom, odràvanjem i popravcima mjerila, a koji se provodi radi povjere pravilne primjene 

mjeriteljskog zakona i propisa. Ona obuhva}a provjeru ispravnosti koli~ina nazna~enih na 

pretpakovinama i koji se nalaze u pretpakovinama (vidi to~ku 3.7). Inspekcija je vaàn element 

mjeriteljskog upravljanja sa stajali{ta za{tite potro{a~a. Inspekcije se provode bez najave i 

veoma se ~esto pokre}u kao rezultat prituàba iz javnosti. 

3.6 Nadzor nad proizvodnjom, uvozom, popravcima i prodajom mjerila 

Nadzor nad proizvodnjom, uvozom, popravcima i prodajom mjerila koja se upotrebljavaju u 

zakonom ure|enu podru~ju obi~no provodi na temelju tehni~kih propisa. Prije proizvodnje, 

uvoza, popravka i prodaje tih mjerila od nacionalnih je vlasti potrebno dobiti odgovaraju}a 

odobrenja i dopu{tenja. 

Za proizvodnju ili uvoz mjerila koje se treba upotrebljavati u zakonski ure|enu podru~ju to 

mjerilo treba biti tipno odobreno. Mnoge bi dràve prihvatile potvrdu o tipnome odobrenju, npr. 

potvrdu OIML-a (vidi to~ku 5), koju izdaje priznata mjerodavna mjeriteljska ustanova. 

3.7 Nadzor nad pretpakiranim potro{a~kim robama 

Posljednjih desetlje}a kupnja pretpakiranih potro{a~kih roba dobila je znatan zamah zbog 

lako}e i prikladnosti kojom se one mogu prevoziti i stavljati na trì{te. U novije se vrijeme 

postupno smanjuje broj vaganja i mjerenja u prisutnosti kupca te se o~ekuje da }e se ona u bliòj 

budu}nosti ograni~iti na nekoliko odabranih roba. Zahtjevi koji se odnose na prodaju pretpakiranih 

proizvoda u mnogim su dràvama dio nacionalnog zakonodavstva i obi~no propisuju 

sljede}e: 

• zahtjeve za ozna~ivanjem 

• normiranje veli~ina pakiranja 

• mjeriteljski nadzor i 

• spre~avanje obmanjuju}ega pakiranja.

Strana 10 

3.7.1 Zahtjevi za ozna~ivanjem 

Svako pakiranje namijenjeno za maloprodaju treba nositi sljede}e podatke: 

• identitet proizvoda (uobi~ajeni ili generi~ki naziv potro{a~ke robe koja se nalazi u omotu) 

• naziv i mjesto poslovanja proizvo|a~a, punitelja, raspa~ava~a, uvoznika ili preprodava~a i 

• netokoli~inu proizvoda. 

Ti podatci trebaju biti uo~ljivi, ~itljivi i nedvosmisleno prikazani na "glavnom prikazu s 

podatcima", tj. dijelu paketa ili njegova natpisa koji }e se vjerojatno prikazivati kupcu ili }e ga 

kupac provjeravati pod normalnim uvjetima prodaje. Propisana je najmanja veli~ina slova za 

deklariranje netokoli~ine utvr|ena u odnosu na plo{tinu glavnoga prikaza pakovine s podatcima 

(npr. u SAD-u) ili koli~inu pakiranog sadràja (npr. u Europskoj uniji). Zakonski se 

obi~no ure|uje na~in deklariranja netokoli~ine, uklju~uju}i znakove jedinica i broj deseti~nih 

mjesta koja treba upotrebljavati. 

Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML) objavila je me|unarodnu preporuku 

R 79, Zahtjevi za ozna~ivanje za pretpakirane proizvode koja se smatra me|unarodnom 

normom. Taj dokument daje iscrpne podatke o zahtjevima za ozna~ivanje s obzirom na identitet 

proizvoda, naziv i mjesto proizvo|a~a/punitelja/raspa~ava~a i netokoli~inu, ali ne obuhva}a 

izjavu o sastojcima, temperaturi skladi{tenja, grani~nome datumu prodaje ili uporabe koje 

dràvne vlasti tako|er normalno ure|uju i nadziru te koje treba uzimati u obzir budu}i izvoznik. 

3.7.2 Normizacija veli~ina paketa 

Kako bi se olak{ala usporedba cijena i sprije~ila nepo{tena konkurencija, mnoge su dràve 

propisale veli~ine pakiranja za odre|ene bitne potro{a~ke robe. Moglo bi se dokazivati da 

normizacija veli~ina pakiranja nema svrhe ako paket ima potrebnu naljepnicu koja daje podatke 

o netokoli~ini. To bi se stajali{te moglo prihvatiti samo kad bi svi potro{a~i bili oprezni i dobro 

ra~unali napamet. Ve}ina bi ljudi otkrila da je teè uspore|ivati pakovine netokoli~ine od 245 g 

koje se prodaju po cijeni od 4,50 USD s pakovinama od 530 g koje se prodaju po cijeni od 9,30 

USD nego uspore|ivati pakovine od 250 g koje se prodaju po cijeni od 4,60 USD s pakovinama 

od 500 g koje se prodaju po cijeni od 8,80 USD. 

Neke dràve koje se nisu odlu~ile za normirane veli~ine paketa uvele su obvezu deklariranja 

jedini~ne cijene za robe kako bi olak{ale usporedbu cijena. 

3.7.3 Mjeriteljski nadzor 

Kako bi se osigurala to~nost netosadràja pakovina, tj. koli~ina potro{a~ke robe bez ambalaè, 

zakonom se moè predvidjeti njezina provjera na svakoj razini raspa~avanja, uklju~uju}i 

mjesto pakiranja, uvoza, raspa~avanja, transakcije naveliko i prodaje (npr. gdje se pretpakovine 

nude ili izlaù za prodaju ili gdje se prodaju). 

OIML je priredio novu verziju me|unarodne preporuke R 87 o koli~ini proizvoda u pretpakovinama 

koja utvr|uje mjeriteljske zahtjeve ili zahtjeve za to~nost pretpakiranih proizvoda 

na koje se stavljaju oznake unaprijed odre|enih stalnih nazivnih koli~ina mase, obujma, 

duljine, plo{tine ili broja. Ta preporuka tako|er specificira planove uzorkovanja i postupke koje 

upotrebljavaju mjeriteljski slu`benici pri ovjeravanju koli~ine proizvoda u pretpakovinama. U

Strana 11 

PRIMJER ISPITIVANJA UZORKA ZA PROVJERU KOLIÎNE 

Za ilustraciju gore re~enog promatrajmo primjer u kojemu se pregledava partija od 400 pretpakovina 

riè nazivne koli~ine od 1 kg radi utvr|ivanja sukladnosti sa zahtjevima to~nosti. U skladu s tablicom 

5. za veli~inu partije od 400 pretpakovina trebat }e ispitati slu~ajni uzorak od 50 pretpakovina kako bi 

se odredile njihove pojedina~ne netokoli~ine, a treba primjenjivati faktor ispravka uzorka koji je 

jednak 0,379. Neka je standardno odstupanje dobiveno opaànjem tih netokoli~ina uzorka jednako 

4,5 g. Kako bi se partija prihvatila, trebat }e zadovoljiti sljede}a tri zahtjeva: 

• prosje~na netokoli~ina uzroka ne smije biti manja od [1000 – (0,379 × 4,5)], tj. od 998,29 g 

• vi{e od 3 pakovine (iz ~etvrtog stupca tablice 5.) ne smiju imati manjak ve}i od dopustivog 

manjka za nazivnu koli~inu od 1000 g, tj. manjak ve}i od 15 g (iz tablice 4.) – tj. vi{e od 3 

pakovine u uzorku ne smiju imati netokoli~inu manju od 985 g 

• nijedna pakovina ne smije imati manjak ve}i od 30 g (dvostruko dopu{teno odstupanje) – tj. 

nijedna pakovina ne smije imati netokoli~inu manju od 970 g. 

dodatku te preporuke u op}im se crtama daju postupak ispitivanja, postupci za odre|ivanje 

prosje~ne vrijednosti mase tare, ocije|ene mase proizvoda u kapljevitome sredstvu i stvarne 

koli~ine smrznutih roba. 

Pakovina ne moè uvijek sadràvati to~nu nazivnu koli~inu (koli~inu koja je navedena na 

pakovini). Dopu{tene su neke varijacije pod uvjetom: 

• da prosje~na vrijednost netosadràja u pregledavanoj partiji nije manja od nazivne koli~ine. 

Kad se ispitivanje provodi na uzorku upotrebljavaju se statisti~ke metode primjenom 

posebnog faktora koji je specificiran u stupcu 3. tablice 5. – prosje~na koli~ina u uzorku ne 

smije biti manja od nazivne koli~ine za vrijednost manju od umno{ka toga faktora i 

procijenjenoga standardnog odstupanja. Taj faktor uzima u obzir veli~inu uzorka i s 

velikom vjerojatno{}u osigurava da srednja vrijednost pregledavane partije bude zadovoljena. 

• Da netokoli~ina pretpakovine {to je mogu}e to~nije odraàva nazivnu koli~inu u razumnim 

granicama koje se definiraju na sljede}i na~in: 

u pregledavanoj partiji ne smije vi{e od 2,5 % pretpakovina sadràvati manje od 

dopustivog manjka specificirana u tablici 4. Statisti~ki to bi zahtijevalo da broj 

pretpakovina u uzorku, ~ija je veli~ina odre|ena u skladu s veli~inom pregledavane 

partije u tablici 5., koje imaju manjak ve}i od dopu{tenog ne smije prelaziti vrijednost 

specificiranu u stupcu 4. tablice 5. 

ni jedna pretpakovina ne smije imati manjak dvostruko ve}i od dopu{tenog manjka. 

Mjeriteljske vlasti mogu dopustiti razumna odstupanja u koli~ini higroskopnoga proizvoda 

izazvana uobi~ajenim izlaganjem uvjetima okoli{a koji prevladavaju u skladi{tu i raspa~avanju. 

Mnoge dràve zahtijevaju da proizvo|a~ ili punitelj nadziru proces punjenja. Za to se trebaju 

upotrebljavati ovjerena mjerila te ~uvati odgovaraju}i zapisi i na zahtjev predo~iti vlastima koje 

su odgovorne za zakonsko mjeriteljstvo. 

U to~ki 4. dani su neki zahtjevi za pretpakovine za EU, SAD i Japan.

Strana 12 

Tablica 4.: Dopu{teni manjkovi stvarnog sadràja za pretpakovine koji se preporu~uju 

preporukom OIML R 87 

Nazivna koli~ina proizvoda 

Dopu{teni manjak (T) 

(Q n ) u g ili mL 

Postotak Q n 

g ili mL 

0do50 9 – 

50 do 100 – 4,5 

100 do 200 4,5 – 

200 do 300 – 9 

300 do 500 3 – 

500 do 1000 – 15 

1000 do 10 000 1,5 – 

10 000 do 15 000 – 150 

15 000 do 50 000 1 – 

Te se T-vrijednosti zaokruùju na prvu gornju vrijednost od desetine g ili ml za Q n manji ili jednak 1000 g ili ml i na prvi cio 

broj g ili ml za Q n ve}i od 1000 g ili ml. 

Nazivna koli~ina (Q n ) u duljini 

Postotak Q n 

Q n od 5 m ili manje 

Nije dopu{ten manjak 

Q n ve}e od 5 m 2 

Nazivna koli~ina (Q n ) u plo{tini 

Postotak Q n 

Sve Q n 3 

Nazivna koli~ina (Q n ) u broju 

Postotak Q n 

Q n od 50 jedinica ili manje 

Nije dopu{ten manjak 

Q n ve}e od 5 jedinica 1 

Vrijednosti T za brojenjem dobivenu vrijednost izra~unavaju se mnoènjem nazivne koli~ine s jedan posto i zaokruìvanjem 

rezultata na prvi vi{i cijeli broj zbog toga {to su proizvodi cijele jedinice i ne mogu se dijeliti. 

Tablica 5.: Planovi uzorkovanja za pretpakovine koji se preporu~uju preporukom OIML R 87 

Veli~ina 

pregledavane partije 

Veli~ina uzorka 

Faktor ispravka 

uzorka 

Broj pretpakovina u uzorku 

koji moè prelaziti 

dopu{tene manjkove 

100 do 500 50 0,379 3 

501 do 3200 80 0,295 5 

Vi{e od 3200 125 0,234 7 

3.7.4 Pretpakovine obmanjuju}eg izgleda 

Pretpakovine obmanjuju}eg izgleda pakovine su koje su namjerno tako oblikovane da bi potro{a~u 

dale pretjeran ili pogrje{an utisak o koli~ini robe koja je u njima, osim ako ve}e dimenzije pakovine 

moè opravdati proizvo|a~ ili punitelj time {to su takve dimenzije nu`ne zbog: 

• za{tite robe 

• zahtjeva stroja koji se upotrebljava za punjenje takve pakovine 

• neizbje`nog razmje{tanja proizvoda tijekom isporuke i rukovanja ili 

• potrebe da pretpakovina obavlja posebne funkciju (npr. kad ambalaà igra ulogu u 

pripremi ili konzumaciji hrane).

Strana 13 

Primjeri su obmanjuju}e ambalaè neispunjeni prostor u kartonskim pakovinama koje sadràvaju 

gradiva kao {to su sapun, deterdènti ili obra|ena hrana te posude i spremnici s podebljanim 

stijenkama za pakiranje kozmeti~kih krema. 

3.8 Vlasti odgovorne za zakonsko mjeriteljstvo 

Ustrojstvo i organizacija koja se brine o zakonskome mjeriteljstvu varira od jedne do druge 

dràve. Mjeriteljska infrastruktura moè se sastojati od sljede}ih tijela: 

a) znanstvenog tijela koje je nacionalna mjeriteljska ustanova odgovorna za: 

• sigurno ~uvanje, odràvanje i sljedivost nacionalnih etalona 

• to~nost etalona idu}e niè razine to~nosti usporedbom s nacionalnim etalonima za 

uporabu u toj dràvi 

• znanstveni i tehni~ki rad u svim podru~jima mjeriteljstva; 

b) Sredi{nje tijelo za uskla|ivanje i usmjeravanje odgovorno za: 

• planiranje i uskla|ivanje radnja na provedbi propisa lokalnih tijela odgovornih za 

mjeriteljski nadzor 

• pripremu nacrta tehni~kih propisa u podru~ju zakonskog mjeriteljstva 

• potporu radu drugih organizacija koji je povezan sa zakonskom mjeriteljstvom 

• organiziranje {kolovanja u podru~ju zakonskog mjeriteljstva 

• predstavljanje dràve u me|unarodnim i regionalnim djelatnostima koje se odnose 

na zakonsko mjeriteljstvo; 

c) lokalna tijela za podru~je rada i provedbu zakona koja obuhva}aju sljede}e funkcije: 

• nadzor nad proizvodnjom, prodajom i popravcima mjerila 

• mjeriteljski nadzor nad mjerilima 

• nadzor nad pretpakiranim robama. 

3.9 Naknade 

Ve}ina slu`ba zakonskog mjeriteljstva u svijetu napla}uje naknade za svoje radnje na ovjeravanju 

i odobravanju modela kako bi pokrila dio svojih tro{kova rada (opremu, etalone, pla}e, 

prijevoz itd.). 

3.10 Prekr{aji i kazne 

Prekr{aji prema zakonu o zakonskome mjeriteljstvu obuhva}aju: 

• uporabu neispravna mjerila, mjerila koja su neovla{teno namje{tena ili koja nisu 

propisno ovjerena i ìgosana 

• proizvodnju, uvoz ili prodaju mjerila koja nisu sukladna s propisima 

• pakiranje, raspa~avanje, ponude za prodaju ili prodaju pretpakiranih roba koje imaju 

manju koli~inu, koje nisu ispravno ozna~ene ili ne zadovoljavaju druge zahtjeve iz 

propisa. 

Kako bi se djelotvorno provodilo zakonodavstvo iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva, normalno 

se predvi|aju kazne, uklju~uju}i nov~ane kazne i zatvor.

Strana 14 

4 ZAHTJEVI NEKOLIKO ODABRANIH TR@I[TA 

4.1 Europsko jedinstveno trì{te 

Od stvaranja EEZ-a (Europske gospodarske zajednice) preko Rimskog ugovora od 1958. 

godine jedno od vode}ih na~ela bilo je uklanjanje zapreka trgovini bez obzira na to jesu li to 

carinske ili tehni~ke zapreke. Priznato je da je jedan od klju~nih elemenata u stvaranju 

jedinstvenoga trì{ta bilo uskla|ivanje tehni~kih zahtjeva. U podru~ju zakonskog mjeriteljstva, 

uklju~uju}i pretpakovine, za primjenu u dràvama ~lanicama prihva}ene su smjernice Europskog 

vije}a koje se navode u tablici 6. u nastavku. 

Podru~je 

Mjerne jedinice 

Tablica 6.: Popis smjernica Europskog vije}a u podru~ju zakonskog mjeriteljstva 

Op}e odredbe o mjerilima 

Neautomatske vage 

Vage za neprekinuto zbrajanje i automatske vage za pojedina~no vaganje 

i automatske vage razvrstavalice: 

• vage za neprekidno zbrajanje 

• automatske vage za pojedina~no vaganje i vage razvrstavalice 

Vodomjeri: 

• za hladnu vodu 

• za toplu vodu 

Mjerni sustavi za kapljevine razli~ite od vode: 

• Mjerila kapljevina razli~itih od vode 

• Pomo}na oprema za mjerila za kapljevine razli~ite od vode 

• Mjerni sustavi za kapljevine razli~ite od vode 

Plinomjeri 

Mjerila elektri~ne energije 

Tvarne mjere duljine 

Alkoholomjeri i alkoholni areometri i alkoholne tablice 

• Alkoholomjeri i alkoholni areometri 

• Tablice za alkohol 

Utezi srednje to~nosti i to~nosti ve}e od srednje 

• Pravokutni utezi od 1 kg do 50 kg i valjkasti utezi od 1 kg do 10 kg 

• Utezi od 1 mg do 50 kg 

Taksimetri 

Manometri za mjerenje tlaka u pneumaticima motornih vozila 

Mjerila hektolitarske mase ìtarica 

Umjeravanje brodskih spremnika 

Pretpakovine 

• Obujam odre|eni pretpakiranih kapljevina 

• Boce koje se upotrebljavaju kao spremnici 

• Masa ili obujam odre|enih pretpakiranih proizvoda 

• Podru~ja normiranih koli~ina i normiranih obujma dopu{tenih za 

odre|ene pretpakirane proizvode 

EEC smjernica 

80/181/EEC s izmjenama i dopunama 

85/1/EEC, 89/617/EEC i 1999/103/EEC 


72/427/EEC, 83/575/EEC, 87/354/EEC, 

87/355/EEC i 88/665/EEC 


93/68/EEC 

75/410/EEC 

78/1031/EEC 

75/33/EEC 

79/830/EEC 

71/319/EEC 

71/348/EEC 

77/313/EEC 

71/318/EEC 

76/891/EEC 

73/362/EEC 

76/765/EEC 

76/766/EEC 

71/317/EEC 

74/148/EEC 

77/95/EEC 

86/217/EEC 

71/347/EEC 

71/349/EEC 


79/1005/EEC, 85/10/EEC, 88/316/EEC i 

89/676/EEC 

75/107/EEC 

76/211/EEC 


86/96/EEC i 87/356/EEC 

Vi{e podataka moè se dobiti iz The European Union On-Line, http://www.europa.eu.int, Smjernice vije}a 

mogu se u~itati besplatno.

Strana 15 

Rezolucijom Vije}a iz svibnja 1985. godine slu`beno je prihva}en novi sporazum pod nazivom 

"novi pristup tehni~komu uskla|ivanju i normama" na temelju kojeg bi se umjesto podrobnih 

tehni~kih zahtjeva u smjernice uklju~ivali samo temeljni zahtjevi. Primjena tih smjernica bila bi 

me|utim obvezatna u dràvama ~lanicama. Od njih bi se prema prijelaznim odredbama 

zahtijevalo povla~enje postoje}ih nacionalnih propisa i propisa kojima su implementirane 

smjernice "staroga pristupa" u odnosu na nova mjerila koja }e se stavljati na trì{te i u uporabu. 

Novi pristup osigurava alternativnu mogu}nost zadovoljavanja temeljnih zahtjeva koji se mogu 

zadovoljiti izravnom primjenom temeljnih zahtjeva ili primjenom uskla|enih norma. Primjena 

norma pruà proizvo|a~u ve}i stupanj sigurnosti da }e njegovo oblikovno i tehni~ko rje{enje i 

proizvodnja zadovoljiti temeljne zahtjeve. 

4.1.1 Oznaka "e" za pretpakovine 

Kako bi se olak{alo slobodno kolanje roba, dràve ~lanice europskoga jedinstvenog trì{ta 

dogovorile su se o op}im pravilima za pretpakovine u podru~ju od5gdo10kgi5mLdo10L. 

Pakovine se mogu ozna~ivati oznakom "e" pod uvjetom da zadovoljavaju europske smjernice 

76/211/EEC ili 75/106/EEC. Pakovine koje nose oznaku "e" provjeravat }e se samo u zemljama 

podrijetla i mogu se slobodno stavljati na trì{te u Europskoj zajednici te u Islandu, Lihten- 

{tajnu i Norve{koj, potpisnicama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (EEA). 

Ako dràva podrijetla ne pripada tim dràvama koje ~ine "jedinstveno trì{te", pakovine }e se 

provjeravati na mjestu ulaska u "jedinstveno trì{te" u prostorijama uvoznika. 

Oznaka "e" djeluje kao "mjeriteljska putovnica" jer je priznata na cijelome zajedni~kom trì{tu od 

oko 370 milijuna potro{a~a. Oznaka "e" ima poseban oblik kako je prikazan na slici, a njezine se 

relativne dimenzije daju u europskim smjernicama. 

Mjeriteljski zahtjevi ili zahtjevi koji se odnose na to~nost za pretpakovine koje nose oznaku "e" 

sli~ni su zahtjevima koje preporu~uje OIML (vidi podto~ku 3.7.3), tj.: 

• stvarna netokoli~ina ne smije u prosjeku biti manja od nazivne koli~ine 

• samo mali dio (ne ve}i od 2,5 %) od broja pretpakovina u partiji moè imati manjak ve}i od 

dopu{tene negativne pogrje{ke, koje su iste kao dopu{teni manjkovi koje preporu~uje OIML 

• ni jedna pretpakovina ne smije sadràvati manje od dvostruke dopu{tene negativne pogrje{ke. 

Me|utim europske smjernice za oznaku "e" obuhva}aju samo pretpakovine u podru~ju od 5 g 

do 10 kg ili 5 mL do 10 L, dok se me|unarodna preporuka (OIML R 87) moè primjenjivati na 

pretpakovine bilo koje unaprijed odre|ene koli~ine do 50 kg ili 50 L. Europske smjernice 

tako|er predvi|aju planove jednokratnog i dvokratnog uzorkovanja, uklju~uju}i i posebne 

planove uzorkovanja za razorno ispitivanje, dok preporuka OIML R 87 predvi|a samo plan 

jednokratnog uzrokovanja. 

Punitelj (ili uvoznik, ako se pretpakovine proizvode izvan zajedni~koga trì{ta) mora osigurati 

da njegove pretpakovine zadovoljavaju zahtjeve europskih smjernica. Mjerenje ili provjeru 

mora provoditi s pomo}u zakonitih mjerila prikladnih za tu svrhu s ukupnom mjernom 

nesigurno{}u koja ne prelazi jednu petinu dopu{tene negativne pogrje{ke pretpakovine. U 

slu~aju uvoza iz zemalja koje nisu ~lanice EEZ-a uvoznik moè umjesto mjerenja i provjere 

pruìti dokaz da ima sva potrebna jamstva koja mu omogu}uju da preuzme odgovornost. 

Uvoznik mora osigurati potvrdu koju izdaje mjerodavno tijelo dràve ~lanice ili mjerodavno 

tijelo u dràvi izvoznici koje prihva}a EU, koje za svaki tip proizvoda utvr|uje sukladnost 

puniteljeva sustava upravljanja kakvo}om s doti~nom smjernicom.

Strana 16 

4.1.2 Mjerila 

Temelj za uskla|ivanje osigurava Smjernica 71/316/EEC koja sadrì zahtjeve za sve kategorije 

mjerila i druge smjernice koje obuhva}aju pojedina~ne kategorije mjerila (vidi gornji popis 

europskih smjernica). Mjerila za koja je izdano EEC tipno odobrenje i provedeno prvo EEC 

ovjeravanje mogu se stavljati na trì{te i upotrebljavati u svim dràvama ~lanicama bez 

dodatnih ispitivanja ili odobravanja modela. 

Vaàn je korak prema zajedni~kim europskim zahtjevima za mjerila bilo najnovije uvo|enje 

Smjernice o mjerilima (Measuring Instruments Directive, MID). Cilj je MID-a uklanjanje tehni~kih 

zapreka trgovini i zakonsko ure|ivanje stavljanja na trì{te i uporabu sljede}ih vrsta mjerila: 

vodomjera 

mjernih sustava za kapljevine razli~ite od vode 

automatskih vaga 

plinomjera 

mjerila elektri~ne energije i mjernih transformatora 

tvarnih mjera (duljine i obujma) 

mjerila toplinske energije 

analizatora ispu{nih plinova 

taksimetara 

dimenzijskih mjerila. 

MID se temelji na Smjernici za neautomatske vage koja je stupila je na snagu 1993. godine i 

spada u smjernice novoga pristupa. Prema tom }e pristupu gore spomenuta mjerila trebati 

zadovoljavati temeljne zahtjeve. Proizvo|a~ se moè oslanjati na uskla|ene europske norme. 

Kad mjerila zadovoljavaju te uskla|ene norme, podrazumijevat }e se da zadovoljavaju zahtjeve 

smjernice, {to zna~i da bi primjena uskla|enih norma olak{ala pristup trì{tu. 

Za elektroni~ka mjerila predvi|en je dvostupanjski postupak ocjene sukladnosti. U prvoj se fazi 

provodi tipno ispitivanje koje provodi potvrdbeno tijelo koje ima svojstvo tre}e strane. U 

drugoj fazi proizvo|a~ moè provesti prvo ovjeravanje pojedina~nih mjerila pod uvjetom da 

primjenjuje odobren i nadziran sustav kakvo}e. Ina~e bi ovjeravanje pojedina~nih mjerila 

moralo provoditi potvrdbeno tijelo koje ima priznat status tre}e strane. Dràve ~lanice izdaju 

slu`bene obavijesti o potvrdbenim tijelima. Ta potvrdbena tijela moraju imati tehni~ku 

mjerodavnost i neovisnost utvr|enu smjernicom ili odgovaraju}im uskla|enim normama niza 

EN 45000*, {to im omogu}uje da provode tehni~ke i upravne zadatke. To mogu biti privatne ili 

dràvne organizacije. Proizvo|a~i mogu slobodno odabrati bilo koje od tih europskih tijela. 

Na mjerila koja su sukladna s odgovaraju}im smjernicama mora se prije stavljanja na trì{te u 

Europskom ekonomskom prostoru staviti oznaka CE i dopunske mjeriteljske oznake pod 

uvjetom da su pro{la EC postupak ocjene sukladnosti. 

Obvezatni zakonski nadzor nad mjerilima, kako je navedeno u smjernici, prepu{ta se svakoj 

dràvi ~lanici. Zahtjevi koje trebaju zadovoljiti mjerila nakon {to se stave u uporabu nisu 

uskla|eni. Ponovna ovjeravanja, pregledi te razdoblja provjere valjanosti mogu prema tomu 

* Niz norma EN 45000 skup je europskih norma o zahtjevima za tijela za ocjenu sukladnosti i akreditacijska tijela.

Strana 17 

utvr|ivati dràve ~lanice na temelju svojega nacionalnog zakonodavstva. Dràve ~lanice mogu 

utvr|ivati zakonske zahtjeve za mjerila koja nisu navedena u popisu Smjernice za mjerila (MID). 

Za ve}i skup mjerila to zna~i da }e primjenom MID-a proizvo|a~u ili izvozniku pristup trì{tu 

EU-a za odre|eno mjerilo dati jedno odobrenje koje izdaje prijavljeno tijelo. 

4.2 Sjedinjene Ameri~ke Dràve 

U Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama odgovornost za zakonsko mjeriteljstvo dijele sve razine 

vlasti: lokalna, vlade dràva i savezna vlada. Ustav SAD-a osigurava dràvama pravo da 

ure|uju trgovinu i u svojim granicama propisuju sustav utega i mjera, a saveznoj vladi mo} da 

ure|uje me|udràvnu trgovinu i trgovinu s inozemstvom te da odre|uje etalone utega i mjera. 

Ured za utege i mjere Nacionalnog instituta za etalone i tehnologiju (NIST) odgovoran je za 

promicanje uskla|ivanja etalona, zakona i prakse u podru~ju utega i mjera me|u saveznim 

dràvama radi olak{anja trgovine i za{tite ameri~kih tvrtka i gra|ana. NIST osigurava tehni~ke 

upute Nacionalnoj konferenciji za utege i mjere (National Conference for Weights and Measures, 

NCWM), organizaciji dràvnih i lokalnih slu`benika i predstavnika industrije, skupina potro{a~a 

i saveznih agencija. Uz tehni~ku pomo} NIST-a, NCWM razvija model zahtjeva i sustava koji se 

objavljuju kao "Specifikacije, dopu{tena odstupanja i drugi tehni~ki zahtjevi za vage i mjerila" u 

Priru~niku 44 NIST-a. Tako|er se objavljuju modeli zakona i propisa iz podru~ja utega i mjera 

kao "Uskla|eni zakoni i propisi u podru~ju zakonskog mjeriteljstva i kakvo}e motornih goriva" u 

Priru~niku 130 NIST-a. Te i druge publikacije NIST-a sluè kao temelj za zakone i propise 

saveznih dràva. Procjenjuje se da ti zakoni i propisi utje~u na prodaju proizvoda i usluga u 

SAD-u u ukupnome iznosu od preko 4,5 bilijuna USD godi{nje. Sadràj glavnih priru~nika 

NIST-a koji se odnose na zakonsko mjeriteljstvo dan je u tablici 7. u nastavku. 

Savezni zakoni i propisi op}enito ure|uju mjerenja i mjerila koja se primjenjuju na za{titu 

zdravlja i sigurnosti radnika, javnu za{titu zdravlja i sigurnosti te za za{titu okoli{a. 

U podru~ju utega i mjera NIST sura|uje s NCWM-om kako bi provodio Nacionalni program 

tipnog ispitivanja. Naknadna ovjeravanja spadaju u djelokrug saveznih dràva. U drugim podru~jima 

mjeriteljstva mjeriteljski nadzor nad mjerilima dijele savezne i dràvne razine. U mnogim 

se slu~ajevima ispitni laboratoriji za mjerne procese i mjerila mogu nalaziti u saveznome, 

dràvnome i privatnome vlasni{tvu. Mjerodavnost takvih laboratorija ~esto potvr|uje akreditacijsko 

tijelo. NIST provodi Nacionalni dragovoljni program akreditacije laboratorija (National 

Voluntary Laboratory Accreditation Program, NVLAP) koji primjenjuju savezne agencije i privatne 

organizacije za akreditaciju laboratorija u posebnim podru~jima ispitivanja i umjeravanja. 

Premda je SAD potpisnik Dogovora o metru (1875.) u njemu se kao uobi~ajene jedinice 

upotrebljavaju jedinice izvan SI-a kao {to su jard i funta. Me|utim one se definiraju s pomo}u 

SI jedinica, naprimjer: 

1 jard = 0,9 144 m (to~no) i 1 funta (avoirdupois) = 0,45 359 237 kg (to~no). 

Uporaba uobi~ajenog sustava propisana je saveznim pravom i pravima dràva, a tako|er je 

odobrena uporaba metri~kog sustava. Kako bi se pomoglo prijelazu na SI jedinice savezna 

vlada sada specificira svoje nabavke u SI jedinicama, a Savezni zakon o po{tenome pakiranju i 

ozna~ivanju revidiran je kako bi se na potro{a~kim pakovinama zahtijevale metri~ke (SI) 

jedinice.

Strana 18 

Tablica 7.: Sadràj glavnih priru~nika NIST-a koji se odnose na mjeriteljstvo 

Priru~nik NIST-a 

1. Priru~nik 44 NIST-a – izdanje iz 

2004. koje je prihvatila 88. 

Nacionalna konferencija za utege 

i mjere 2003. 

2. Priru~nik 130 NIST-a – izdanje iz 



i mjere 2003. 

3. Priru~nik 133 (2003.) – izdanje iz 



i mjere 2003. 

Predmet 

Specifikacije, dopu{tena odstupanja i drugi tehni~ki zahtjevi za 

vage i mjerne ure|aje koji obuhva}aju sljede}e: 

Vage, sustave za vaganje s pokretnim vrpcama, automatske 

vage za vaganje rasutih tereta, utege, automatske sustave za 

vaganje 

Ure|aje za mjerenje kapljevina, mjerila na automobilskim 

cisternama, mjerila ukapljenoga naftnog plina i nehidriranog 

amonijaka, mjerila ugljikovodika u plinovitom stanju, 

mjerila kriogeni~kih kapljevina, mljekomjere, vodomjere, 

mjerila masenog protoka, mjerila ukapljenoga uglji~nog 

dioksida; 

Spremnike na vozilima koji se upotrebljavaju kao mjere, 

mjerila kapljevina, spremnike mlijeka na farmama, mjerne 

spremnike, graduirane spremnike, suhe mjere, ko{are i kutije 

za zrna; 

Tvorni~ka mjerila, ure|aje za mjerenje ìce i uàdi, linearne 

mjere, odometre, taksimetre, vremenske ure|aje, mjerila 

vlage ìtarica, infracrvene analizatore ìtarica, vi{edimenzijske 

mjerne ure|aje. 

Uskla|eni zakoni i propisi u podru~jima zakonskog 

mjeriteljstva i kakvo}e goriva motora koji obuhva}aju sljede}e: 

Uskla|eni zakon o utezima i mjerama, Uskla|eni zakon o 

vaganju, Uskla|eni zakon za nadzor nad gorivima za motore, 

naftnim proizvodima i automobilskim mazivima; 

Uskla|eni propisi o pakiranju i ozna~ivanju, Uskla|eni propis 

za metodu prodaje potro{a~kih roba, Uskla|eni propis o 

jedini~nim cijenama, Uskla|eni propis za dragovoljno registriranje 

osoba i agencija za trgova~ke vagarske i mjerne 

ure|aje, Uskla|eni propis za otvoreno datiranje, Uskla|eni 

propis za nacionalno tipno ispitivanje, Uskla|eni propis za 

goriva za motore, naftne proizvode i automobilska maziva. 

Provjera netosadràja pakiranih proizvoda. 

Ta publikacija obuhva}a postupke za ispitivanje pakovina 

ozna~enih prema masi, obujmu, mjeri i broju. 

Vi{e podataka moè se dobiti iz Ureda za utege i mjere, NIST, 100 Bureau Drive, Stop 2600, Gaithersburg, 

MD 20899-2600- Telefon: (301) 975-4004, Fax: (301) 926-0647, E- mail: owm@nist.gov, mre`na 

stranica: http://www.nist.gov/owm. Sadràji priru~nika mogu se besplatno u~itavati. 

Za pretpakovine u nekoliko se dràva SAD-a primjenjuje jedini~na cijena kako bi se omogu}ilo 

potro{a~ima da uspore|uju cijene u maloprodaji. Sustavu jedini~nih cijena daje se prednost u 

odnosu na normirane veli~ine pakovina. 

[to se ti~e zahtjeva koji se odnose na to~nost pretpakovina, prosje~na netokoli~ina sadràja 

pakovina u partiji mora op}enito biti barem jednaka nazivnoj koli~ini iskazanoj na naljepnici. 

Varijacije sadràja pojedina~nih pakovina iz deklarirane nazivne koli~ine ne smiju biti "nerazumno 

velike". Granica razumne varijacije za pojedina~nu pakovinu naziva se "najve}om 

dopu{tenom varijacijom" (Maximum Allowable Variation, MAV) te se za pakovine koje imaju 

manjak u punjenju ve}i od MAV-a smatra da imaju nerazuman manjak i op}enito nisu 

dopu{tene.

Strana 19 

MAV za pakovine (isklju~uju}i one za proizvode od mesa i peradi) ozna~ene masom varira za 

10 % od deklarirane koli~ine za manje koli~ine (koli~ine manje od 0,08 funta, tj. 36 g) do2%od 

deklarirane koli~ine za koli~ine koje su ve}e od 54,4 funte (tj. 24,7 kg). MAV za ve}inu 

pakovina koje su ozna~ene obujmom varira od 0,03 in 3 (tj. 0,5 mL) za deklariranu koli~inu 0,18 

in 3 (tj. 26,734 mL) do 16,2 in 3 (tj. 266 mL) za deklariranu koli~inu od 1 631 in 3 (tj. 26,734 L). Za 

nazivnu koli~inu iznad 1 631 in 3 MAV iznosi 1 % od deklarirane koli~ine. Za proizvode od mesa 

i peradi, bra{no i hranu za ku}ne ljubimce propisan je dopu{teni sadràj vlage. 

Podrobniji podatci, uklju~uju}i planove uzorkovanja, daju se u Priru~niku 133 Provjera 

netosadràja pretpakiranih proizvoda, koji se moè besplatno u~itati s internetske stranice 

http://www.nist.gov/own. Premda je taj priru~nik namijenjen za uporabu slu`benicima 

koji provode ispitivanja, izvoznici mogu na}i korisne podatke o ispitnim postupcima i 

propisima na saveznoj razini i onima koje je preporu~ila Nacionalna konferencija za utege i 

mjere za prihva}anje saveznim dràvama. 

4.3 Japan 

Japan je 1966. godine prihvatio me|unarodni sustav jedinica SI, ali je sveop}a primjena SI-a 

zapo~ela 1992. godine zabranom uporabe jedinica izvan SI-a u trgova~kim poslovima i 

potvr|ivanju. 

Japanski zakon o mjerenju zahtijeva da se mjerenja op}enito "izvode {to je mogu}e to~nije" i 

propisuje za mjerenje odre|enih roba kako je specificirano u Naredbi za provedbu kojom su 

specificirane robe kao {to su meso, povr}e, morska hrana i drugi sli~ni potro{a~ki proizvodi da se 

vagaju i mjere u utvr|enim granicama pogrje{ke (dopu{tena manjka) koji se specificira u nastavku: 

5g~ 50 g ® do4% 

50 g ~ 100 g ® do2g 

100 g ~ 500 g ® do2% 

500 g ~ 1kg® do 10 % 

1kg~ 25 kg ® do1% 

Pod uvjetom da se odre|ene robe zbog svojih zna~ajka ne mogu to~no mjeriti (npr. rezanci), za 

takve se proizvode specificiraju dopu{teni manjkovi dani u nastavku: 

5g~ 50 g ® do6% 

50 g ~ 100 g ® do3g 

100 g ~ 500 g ® do3% 

500 g ~ 1,5 kg ® do 15 % 

1,5 kg ~ 10 kg ® do1% 

Pretpakirani proizvodi podlijeù obvezatnom ozna~ivanju netokoli~ine. 

[to se ti~e mjerila, Japanski zakon o mjerenju predvi|a nadzor nad mjerilima koja se upotrebljavaju 

u gospodarskim ili drugim djelatnostima. Odre|ena mjerila, tzv. "specificirana mjerila" 

(uklju~uju}i taksimetre, mjerila LPG-a, areometre, mjerila rasvjete, mjerila povr{ine koè, 

staklene kapljevinske toplomjere, mjerila krvnoga tlaka i otporske toplomjere) podlijeù 

ovjeravanju koje provodi Nacionalna ustanova za napredak znanosti i tehnologiju (AIST), koja

Strana 20 

je vladina nadzorna ustanova, Japanska korporacija za pregled mjerila elektri~ne energije ili 

neka organizacija za umjeravanje ovla{tena za provjeru sukladnosti s utvr|enim tehni~kim 

normama. 

Premda ovjeravanje ku}anskih mjerila (npr. mjerila koja se upotrebljavaju za nadzor nad 

zdravljem, kuhinjske vage itd.) nije obvezatno, takvi proizvedeni/uvezeni proizvodi moraju 

zadovoljiti tehni~ke norme utvr|ene propisima koji su na snazi. Ku}anska se mjerila ne mogu 

prodavati ili izlagati za prodaju ako ne nose oznaku sukladnosti ili odobrenja. 

Kako bi se osigurala isporuka to~nih mjerila, Zakon o mjerenju zahtijeva da se proizvo|a~i 

specificiranih mjerila evidentiraju u Ministarstvu gospodarstva, trgovine i industrije preko vladinih 

nadzornih ustanova (izravno u ministarstvu u slu~aju mjerila elektri~ne energije). Ti 

proizvo|a~i mogu zahtijevati tipno odobrenje posebnog modela i u slu~aju da dobiju odobrenje 

proizvo|a~i podlijeù manje strogu pregledu. Nadalje, takvi proizvo|a~i s iznimnim sposobnostima 

upravljanja kakvo}om mogu na zahtjev biti priznati kao "imenovani proizvo|a~i" za 

svaku tvornicu ili drugo mjesto poslovanja, nakon zadovoljavaju}e provjere prakse upravljanja 

kakvo}om. Imenovani proizvo|a~i izuzeti su iz ovjeravanja za "tipno odobrena specificirana 

mjerila" sve dotle dok provode samopregled koji zamjenjuje slu`beno prvo ovjeravanje. Mjerila 

koja proizvode tako imenovani proizvo|a~i ipak podlijeù periodi~nim pregledima ili ponovnim 

ovjeravanjima koje provode nadzorne ustanove ili organizacije imenovane za umjeravanje. 

Svako specificirano mjerilo uvezeno iz strane dràve na~elno mora pro}i potpuno doma}e 

ovjeravanje prije stavljanja na trì{te. Proizvo|a~ mjerila iz druge dràve moè postati imenovani 

strani proizvo|a~ koji je izuzet od doma}eg ovjeravanja na isti na~in kao i doma}i 

proizvo|a~ mjerila. 

4.4 Zajednica za razvoj Ju`ne Afrike (SADC) 

Zajednica za razvoj Ju`ne Afrike (Southern African Development Community, SADC) regionalna 

je organizacija koja obuhva}a sljede}e dràve ~lanice: Angolu, Bocvanu, Malavi, Mauricijus, 

Mozambik, Namibiju, Sej{ele, Ju`nu Afriku, Svazi, Tanzaniju, Zambiju i Zimbabve. 

Jedan je od glavnih ciljeva SADC-a liberalizacija trgovine robama i uslugama i uspostavljanje 

podru~ja slobodne trgovine u regiji. Kako bi se postigli ti ciljevi, potrebno je ukloniti tehni~ke 

zapreke trgovini, a to obuhva}a uskla|ivanje norma i tehni~kih propisa. 

Forum za suradnju u zakonskom mjeriteljstvu SADCMEL stvoren je 1996. godine. Ciljevi su 

toga foruma su sljede}i: 

uskla|ivanje zakonodavstva iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva kako bi se uklonile 

tehni~ke zapreke trgovini u regiji te izme|u regije i me|unarodnih trgovinskih partnera 

izgradnja sposobnosti ustanova i pomo} dràvama ~lanicama kako bi im se omogu}ilo da 

zadovolje me|unarodne norme i zahtjeve Sporazuma o tehni~kim zaprekama trgovini 

Svjetske trgovinske organizacije 

{kolovanje dràva ~lanica u vi{e podru~ja zakonskog mjeriteljstva radi djelotvorne primjene 

uskla|enog zakonodavstva 

razmjena podataka i iskustava u podru~ju mjeriteljstva. 

Ve}ina dràva ~lanica SADC-a ima nacionalno zakonodavstvo iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva 

i propise za nadzor nad mjerilima mase, duljine i obujma koja se upotrebljavaju u

Strana 21 

trgova~kim transakcijama. Sa stajali{ta uskla|ivanja nacionalnog zakonodavstva iz podru~ja 

zakonskog mjeriteljstva svojih dràva ~lanica SADCMEL je priredio tehni~ke dokumente o 

ozna~ivanju pretpakiranih roba, uklju~uju}i odredbe za normirane veli~ine pakiranja i vage kao 

{to su trgova~ke vage i mosne vage za prihva}anje dràvama ~lanicama kao njihovih tehni~kih 

propisa. Op}a je politika SADCMEL-a da se njegovi dokumenti trebaju temeljiti na me|unarodnim 

preporukama OIML-a kad one postoje i kad su prikladne za tu regiju. U te se 

dokumente uklju~uju dodatni zahtjevi za koje se smatra da odraàvaju uvjete u regiji. 

Podatci o gornjim tehni~kim dokumentima mogu se dobiti u tajni{tvu SADCMEL-a c/o South 

African Bureau of Standards 

Tel.: +27 12 428 7001 Faks: +27 12 428 6116 E-mail: beardbe@sabs.co.za 

web: http://www.sadc-sqam.org/regionalsqam/sadcmel 

5 ME\UNARODNA SURADNJA NA PODRU^JU MJERITELJSTVA 

5.1 Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML) 

Me|unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (OIML od francuskog naziva Organization 

Internationale de Métrologie Légale) osnovana je 1955. godine kao me|uvladina 

ugovorna organizacija u ~ije je ~lanstvo uklju~eno oko {ezdeset ~lanica koje aktivno sudjeljuju 

u tehni~kim djelatnostima i oko pedeset dopisnih ~lanova koji su promatra~i. 

Glavni su ciljevi OIML-a sljede}i: 

izradba me|unarodnih preporuka i dokumenata u razli~itim podru~jima zakonskog mjeriteljstva 

{irenje tehni~kih informacija o zakonskom mjeriteljstvu (informacije o zakonima i propisima, 

iskustvu razli~itih tehnologija i iskustvu o dobrim praksama) preko glasila koje 

izlazi tromjese~no i internetskih stranica OIML-a 

uklanjanje tehni~kih zapreka trgovini koje izaziva zakonsko mjeriteljstvo uskla|ivanjem 

zakona i propisa koji se odnose na mjerenje, pakovine i mjerila te promicanje me|usobnog 

priznavanja ocjena sukladnosti u podru~ju zakonskog mjeriteljstva te 

promicanje i razvoj zakonskog mjeriteljstva u svijetu. 

Ustrojstvo OIML-a obuhva}a Me|unarodnu konferenciju gdje se svake ~etiri godine okupljaju 

delegacije dràva ~lanica OIML-a i promatra~a iz dopisnih ~lanica i veza s me|unarodnim i 

regionalnim ustanovama kako bi definirale op}u politiku i prora~unske okvire za organizaciju i 

promicale nacionalnu primjenu mjeriteljskih uputa OIML-a. Me|unarodni odbor za zakonsko 

mjeriteljstvo (CIML) upravni je odbor OIML-a. CIML se sastaje svake godine kako bi ocijenio 

tehni~ki napredak i administrativni rad organizacije. Odbor se sastoji od zastupnika koje su 

imenovale dràve ~lanice OIML-a. Predsjedni~ko vije}e OIML-a, koje se sastoji od ograni~ena 

broja ~lanova odbora koje imenuje predsjednik, djeluje kao savjetodavna skupina CIML-a. 

Razvojno vije}e djeluje kao savjetodavno tijelo CIML-a za pitanja zakonskog mjeriteljstva 

koja se odnose na zemlje u razvoju. 

Me|unarodni ured za zakonsko mjeriteljstvo (Bureau International de Métrologie Légale, 

BIML) koji ima sjedi{te u Parizu s oko 10 zaposlenika tajni{tvo je i sjedi{te OIML-a koje 

osigurava svakodnevno odvijanje aktivnosti i dugoro~nije planiranje djelovanja.

Strana 22 

Nacrte preporuka i dokumenata OIML-a izra|uju tehni~ki odbori ili pododbori koje formiraju 

dràve ~lanice. Odre|ene me|unarodne i regionalne ustanove tako|er sudjeluju na savjetodavnoj 

osnovi. Me|unarodni dokumenti OIML-a imaju samo informativni karakter. Oni su 

namijenjeni da daju upute nacionalnim mjeriteljskim slu`bama i promi~u najbolju praksu u 

uporabi odre|enih vrsta mjerila. Me|unarodne preporuke OIML-a koje uglavnom utvr|uju 

zahtjeve za mjerila i pretpakovine namijenjene su da budu model me|unarodnim propisima. 

Prema Konvenciji OIML-a dràve ~lanice imaju moralnu obvezu primjenjivati me|unarodne 

preporuke u svojemu nacionalnom zakonodavstvu. Te me|unarodne preporuke ne smiju spre- 

~avati tehni~ki razvoj te moraju biti spojive s drugim specifikacijama koje izra|uju druga 

me|unarodna tijela kao {to su Me|unarodna organizacija za normizaciju (ISO) i Me|unarodno 

elektrotehni~ko povjerenstvo (IEC) itd. One se normalno pregledavaju svakih pet godina. 

Sustav potvr|ivanja OIML-a za mjerila 

OIML je 1991. godine uspostavio Sustav potvr|ivanja mjerila kako bi olak{ao administrativne 

postupke i smanjio tro{kove pridruène me|unarodnoj trgovini mjerilima koja podlijeù zakonskomu 

nadzoru. Taj sustav pruà proizvo|a~ima mogu}nost da dobiju potvrdu i ispitni izvje{taj 

OIML-a koji pokazuje da dani uzorak mjerila zadovoljava zahtjeve odgovaraju}ih preporuka 

OIML-a. Potvrde mogu dati ~lanice OIML-a koje su uspostavile jednog ili vi{e ovla{tenih izdava~a 

odgovornih za obradbu zahtjeva proizvo|a~a koji èle da se odobre njihova mjerila. Sustav 

potvr|ivanja OIML-a dovodi do pojednostavnjenja odobravanja modela mjerila jer se kao temelj za 

odobrenje modela, umjesto ponavljanja ispitivanja, mogu upotrebljavati ispitni izvje{taji koji su 

izdani prema OIML-ovu sustavu potvr|ivanja, izbjegavaju}i tako udvostru~enje tro{kova i vremena 

na ispitivanja. Od toga o~igledno imaju korist mala i srednja poduze}a. 

Do 9. prosinca 2003. godine izdano je 1156 potvrda OIML-a za trinaest kategorija mjerila koja 

su vrednovana u skladu s zahtjevima 15 preporuka OIML-a. Postoji oko 25 ovla{tenih tijela za 

izdavanje potvrda OIML-a koje su uspostavljene u vi{e od 20 dràva ~lanica. Bazu podataka 

koja daje popis potvrda OIML-a vodi BIML, popis kategorija mjerila obuhva}enih sustavom koji su 

uputile ovla{tene organizacije u dràvama ~lanicama OIML-a i one koje su primatelji potvrda 

(podnositelji i proizvo|a~i) nalaze se na mre`noj stranici OIML-a http://www.oiml.org. 

Drugi podatci koji obuhva}aju pravila i uvjete sustava potvr|ivanja OIML-a za mjerila nalaze 

se u publikaciji P1 OIML-a, Sustav potvr|ivanja mjerila (izdanje 2003.), koja se moè 

besplatno u~itati na engleskome i francuskome jeziku s mre`ne stranice OIML-a. 

Drugi va`ni projekti OIML-a 

Postoje dva druga va`na projekta OIML-a ~iji je cilj uklanjanje tehni~kih zapreka trgovini, 

naime Sporazum o me|usobnom prihva}anju (Mutual Acceptance Agreement, MAA) tipnog 

ispitivanja OIML-a i uspostavljanje Me|unarodne oznake koli~ine (International Quantiy, IQ) 

za pretpakirane proizvode. 

Cilj je projekta MAA uspostavljanje dragovoljnog okvira kojim odgovorna tijela u dràvama 

~lanicama OIML-a mogu prihva}ati i koristiti u svojim odgovaraju}im nacionalnim ili regionalnim 

programima tipnog odobravanja te OIML-ove ispitne izvje{taje o tipnom ispitivanju. 

On obuhva}a na~in na koji se sporazum moè uspostaviti, primjenjivati, mijenjati i dopunjavati 

te razdoblje njegova trajanja. Postupci MAA tako|er osiguravaju podno{enje prigovora, rje- 

{avanje sporova i zaklju~ivanje sporazuma. MAA ima tri glavna cilja:

Strana 23 

uspostavljanje pravila i postupaka za ja~anje me|usobnoga povjerenja u ispitne rezultate 

mjerila za koja je ozna~ena sukladnost sa zahtjevima OIML-a 

promicanje globalnog uskla|ivanja, ujedna~enje tuma~enja i primjene zakonskih zahtjeva 

za mjerila i 

promicanje djelotvornosti mjerene vremenom i tro{kovima slu`benoga tipnog ispitivanja i 

odobravanja mjerila. 

Cilj je projekta za oznaku IQ uspostavljanje programa OIML-a za olak{anje me|unarodne 

trgovine pretpakiranim proizvodima. U okviru predloènoga programa proizvo|a~i mogu 

primjenjivati oznaku IQ na svoje pretpakirane proizvode koji zadovoljavaju zahtjeve preporuke 

OIML R 87 pod uvjetom da imaju u funkciji sustav kakvo}e i ispitni laboratorij za odre|ivanje 

netokoli~ine u pretpakiranome proizvodu. Takvi bi proizvo|a~i trebali biti ovla{teni i podvrgavati 

se neovisnoj ocjeni od strane odgovornih nacionalnih tijela dràva ~lanica OIML-a koje 

sudjeluju u programu OIML-a ili u njihovo ime. 

5.2 Druge me|unarodne organizacije 

Postoje tri druge va`ne me|unarodne organizacije aktivne u podru~ju mjeriteljstva, naime: 

Me|unarodni ured za utege i mjere (BIPM) 

Me|unarodna mjeriteljska konfederacija (IMEKO) 

Me|unarodna suradnja na ovla{}ivanju laboratorija (ILAC). 

Me|unarodni ured za utege i mjere (BIPM) 

BIPM (od francuskog naziva Bureau international des Poids et Mesures) osnovan je kao 

rezultat me|unarodnog Dogovora o metru koji je 1875. godine u Parizu potpisalo 17 dràva. Do 

danas je oko 50 dràva pristupilo tomu Dogovoru, me|u kojima su sve glavne industrijske 

nacije. Cilj je BIPM-a osigurati svjetsku ujedna~enost mjerenja i njihovu sljedivost prema 

Me|unarodnomu sustavu jedinica (SI). BIPM djeluje preko niza savjetodavnih odbora ~iji su 

~lanovi predstavnici nacionalnih mjeriteljskih laboratorija dràva ~lanica Dogovora o metru i 

svojih vlastitih laboratorija. 

BIPM provodi istraìvanja povezana s mjerenjem. On organizira me|unarodne usporedbe 

nacionalnih mjernih etalona i provodi umjeravanja za dràve ~lanice. BIPM djeluje pod 

nadzorom Me|unarodnog odbora za utege i mjere (CIPM) koji sam djeluje pod okriljem 

Me|unarodne konferencije za utege i mjere (CGPM). 

Sporazum o me|usobnome priznavanju (MRA) nacionalnih mjernih etalona i potvrda o 

umjeravanju i mjerenju koje izdaju nacionalne mjeriteljske ustanove (NMI) potpisale su u 

listopadu 1999. godine ravnatelji nacionalnih mjeriteljskih ustanova 38 dràva ~lanica. Cilj je 

MRA uspostaviti odre|eni stupanj istovrijednosti nacionalnih mjernih etalona koje odràvaju 

NMI-ovi i promicati me|usobno priznavanje potvrda o mjerenju i umjeravanju koje izdaju 

NMI-ovi osiguravaju}i tako tehni~ki temelj za {ire sporazume koji se odnose na me|unarodnu 

trgovinu i propise. Vi{e podataka o BIPM-u i njegovim djelatnostima moè se na}i na njegovoj 

mre`noj stranici http://www.bipm.fr.

Strana 24 

Me|unarodna mjeriteljska konfederacija (IMEKO) 

IMEKO je nevladin savez od oko trideset ~lanica organizacija od kojih se svaka bavi napretkom 

mjerne tehnologije. Ciljevi su IMEKO-a promicanje me|unarodne razmjerne znanstvenih i 

tehni~kih podataka u podru~ju mjerenja i instrumentacije te pobolj{avanje me|unarodne 

suradnje me|u znanstvenicima i inènjerima iz istraìvanja i industrije. 

IMEKO je osnovan 1958. godine i ima savjetodavni status pri Organizaciji ujedinjenih naroda 

za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) i Organizaciji ujedinjenih naroda za industriju 

(UNIDO). Sjedi{te je IMEKO-a u Budimpe{ti (Ma|arska). 

Djelatnosti IMEKO-a uglavnom obavljaju razli~iti odbori koji organiziraju konferencije, radionice, 

seminare i simpozije iz posebnih podru~ja mjeriteljstva. Vi{e podataka o IMEKO-u i njegovim 

djelatnostima moè se na}i na njegovoj mre`noj stranici http://www.imeko.org. 

Me|unarodna suradnja na akreditaciji laboratorija (ILAC) 

ILAC je me|unarodna suradnja izme|u razli~itih programa akreditacije laboratorija koji se 

provode u svijetu. Pokrenut 1978. godine kao konferencija s ciljem razvoja me|unarodne 

suradnje za olak{anje trgovine i promicanje prihva}anja rezultata ispitivanja i umjeravanja 

akreditiranih laboratorija, ILAC je slu`beno osnovan 1996. godine kao me|unarodni forum za 

suradnju kad su 44 nacionalna tijela u Amsterdamu potpisala Sporazum o me|usobnome 

razumijevanju (MoU). Taj je MoU osigurao temelj za daljnji razvoj ILAC-a i kona~no uspostavljanje 

vi{estranog sporazuma o priznavanju me|u njegovim tijelima ~lanovima. ILAC je 

utemeljen u sije~nju 2003. godine u Nizozemskoj kao neprofitna tvrtka. 

U studenome 2000. godine 36 tijela za akreditaciju laboratorija, pravih ~lanova ILAC-a, iz 28 

svjetskih gospodarstva potpisalo je vi{estrani sporazum o me|usobnome priznavanju radi 

promicanja prihva}anja tehni~kih podataka o ispitivanju i umjeravanju za izvezene robe. Do 

kolovoza 2003. godine ve} su 44 tijela za akreditaciju laboratorija ILAC-a potpisala gornji 

ILAC-ov sporazum. Potonji osigurava va`nu tehni~ku potporu me|unarodnoj trgovini razvojem 

globalne mreè akreditiranih ispitnih i umjernih laboratorija koje tijela potpisnici 

ILAC-ova sporazuma ocjenjuju i priznaju kao mjerodavne. Prema tomu robe ispitane u 

laboratoriju koji je akreditirao potpisnik sporazuma trebaju prihva}ati sve dràve potpisnice. 

ILAC je glavni me|unarodni forum za razvoj prakse i postupaka akreditacije laboratorija, 

promicanje akreditacije laboratorija kao oru|a za olak{anje trgovine, pomo} u razvoju akreditacijskih 

sustava i priznavanje mjerodavnosti umjeravanja i ispitivanja u svijetu. Vi{e informacija 

o ILAC-u i njegovim aktivnostima moè se na}i na njegovoj mre`noj stranici 

http://www.ilac.org. 

6 GDJE DOBITI PODATKE O ZAHTJEVIMA IZ PODRU^JA ZAKONSKOG 

MJERITELJSTVA? 

Podatci o zahtjevima iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva mogu se dobiti iz razli~itih nacionalnih 

slu`ba zakonskog mjeriteljstva ~ije su adrese dostupne na mre`noj stranici OIML-a 

http://www.oiml.org ili iz nacionalnih informacijskih sredi{ta o tehni~kim zaprekama trgovini 

(TBT). Od svih se ~lanica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) zahtijeva da uspostave

Strana 25 

barem jedno informacijsko sredi{te koje }e odgovarati na zahtjeve za podatke o nacionalnim 

tehni~kim propisima, normama i postupcima ocjene sukladnosti. Popis tih nacionalnih informacijskih 

sredi{ta moè se dobiti na mre`noj stranici WTO-a http://www.wto.org. 

Informacije o smjernicama Europskog vije}a mogu se dobiti iz European union on-line 

na mre`noj stranici http://www.europa.eu.int. Podatci o pravilima koji se odnose 

na utege i mjere i propisima koji se primjenjuju u SAD-u mogu se dobiti iz Ureda za utege 

i mjere SAD-a (National Institute of Standards and Technology) ~ija je mre`na stranica 

http://www.nist.gov.owm. Podatci o Japanskome zakonu o mjerenju mogu se dobiti iz 

japanskoga Nacionalnog mjeriteljskog instituta ili s mre`ne stranice na http://www. 

jetro.go.jp/se/e/standards_regulation/keiryo2003jan-e.pdf 

Podatci o zahtjevima iz podru~ja zakonskog mjeriteljstva mnogih dràva mogu se tako|er 

dobiti od regionalnih organizacija zakonskog mjeriteljstva ~ije su one ~lanovi. Neke su od tih 

regionalnih organizacija: 

• Europska suradnja u podru~ju zakonskog mjeriteljstva (WELMEC) koji je forum za 

suradnju me|u slu`bama zakonskog mjeriteljstva dràva ~lanica Europske unije i Europske 

asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) – http://www.welmec.org. 

• Azijsko-pacifi~ki forum za zakonsko mjeriteljstvo (APLMF) koji okuplja vlasti za zakonsko 

mjeriteljstvo gospodarstva iz Azijsko-pacifi~ke gospodarske suradnje (Asia-Pacific 

Economic Cooperation, APEC) i drugih gospodarstva u pacifi~kome prstenu – 

http://www.aplmf.org. 

• Ju`noafri~ki forum za suradnju u razvoju zakonskog mjeriteljstva (SADCMEL) – 

http://www.sadc-sqam.org/regionalsqam/sadcmel 

Glasilo ITC-a br. 72 Kakvo}a izvoza, Dobivanje podataka o normama, tehni~kim propisima i 

postupcima ocjene sukladnosti, daje djelotvorne upute o tome kako izvoznici mogu na izvoznim 

trì{tima dobiti podatke o primjenjivim normama, tehni~kim propisima i postupcima 

ocjene sukladnosti za industrijske i poljoprivredne proizvode.

Strana 26 

DODATAK 1 

Neke korisne adrese 

Asia-Pacific Legal Metrology Forum (APLMF), NMIJ/AIST Tsukuba Central 3-9, 1-1-1 

Umezono, Tsukuba, Ibaraki, 305-8563 Japan 

Tel: + 81 29 861 4362 Fax: +81 29 861 4393 E- mail: e.sec@aplmf.org 

web site: http://www.aplmf.org 

Bureau International des Poids et Mesures (BIPM), F-92312 Sèvres Cedex, France 

Tel: +33 14 50 77 001 Fax: +33 14 53 48 670 web site: http://www.bipm.fr 

Euro-Asian Cooperation of State Metrology Institutions (COOMET), Belarus 

Tel: +375 17 233 2424 Fax: +375 17 288 0938 

E- mail: coomet@coomet.belpak.minsk.by web site: http://www.coomet.org 

European cooperation in legal metrology (WELMEC), WELMEC Secretariat, BEV Arltgasse 

35, A-1160 Vienna, Austria 

Tel: +43 1 21176 3608 Fax: +43 1 49 20 875 E-mail: welmec@metrologie.at 

web site: http://www.welmec.org 

International Laboratory Accreditation Cooperation (ILAC), ILAC Secretariat, c/o, National 

Association of Testing Authorities (NATA), 7 Leeds Street, Rhodes NSW, 2138, Australia 

Tel: +61 2 97 368 374 Fax: +61 2 97 368 373 E- mail: ilac@nata.asn.au 

web site: http://www.ilac.org 

International Measurement Confederation (IMEKO), P.O.B. 457 H-1371, Budapest, Hungary 

Tel/Fax : +36 1 353 1562 E- mail: imeko.ime@mtesz.hu 

web site: http://www.imeko.org 

Internationa l Organization for Standardization (ISO), ISO Central Secretariat, Case postale 56, 

CH-1211 Geneva, Switzerland 

Tel: +41 22 749 01 11 Fax: +41 22 733 34 30 web site: http://www.iso.ch 

International Organization of Legal Metrology (OIML), International Bureau of Legal Metrology, 

11 rue Turgot, 75009 Paris, France 

Tel: +3 14 87 81 282 Fax: +33 14 28 52 711 E- mail: biml@oiml.org 

web site: http://www.oiml.org 

Southern African Development Community Legal Metrology Cooperation Forum (SADCMEL), 

SADCMEL Secretariat c/o South African Bureau of Standards 

Tel: +27 12 428 7001 Fax: +27 12 428 6116 E- mail: beardbe@sabs.co.za 

web site: http://www.sadc-sqam.org/regionalsqam/sadcmel 

The Inter-American Metrology System (SIM), SIM Secretariat, Instituto Nacional de Metrologia, 

Normalizaçao e Qualidade Industrial, Brazil 

Tel: +55 21 2563 2817 Fax: +55 21 2502 6542 E- mail : sim@inmetro.gov.br 

web site: http://www.sim- metrologia.org.br

Strana 27 

DODATAK 2 

Bibliografija 

1. Publications from the International Organization of Legal Metrology (OIML) – 

http://www.oiml.org 

International vocabulary of terms in legal metrology (VIML) 2000 

OIML R 79 : 1997 – Labelling requirements for prepackaged products 

OIML R87 : 1989 – Net content in packages 

3 rd Committee Draft OIML R 87 : Quantity of Product in Prepackages (2002) 

OIML International Document 1 – Law on Metrology (1975) 

OIML International Document 3 – Legal Qualification of Measuring Instruments 

OIML Publication P 1 OIML Certificate System for Measuring Instruments (Edition 

2003) 

Legal Metrology in OIML Member States (1996) 

2. Publications from the International Organization for Standardization (ISO) – 

http://www.iso.ch 

International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology (VIM) 

ISO 1000:1992 and Amd 1:1998 – SI units and recommendations for the use of their 

multiples and certain other units 

ISO 31:1992 – Quantities and Units 

3. Publications from the US National Institute of Standards and Technology (NIST) – 

http://www.nist.gov/owm 

NIST Handbook 44 (2004 Edition): Specifications, Tolerances, and Other Technical 

Requirements for Weighing and Measuring Devices) 

NIST Handbook 130 (2004 Edition): Uniform Laws and Regulations in the Areas of 

Legal Metrology and Engine Fuel Quality 

NIST Handbook 133 (2003 Edition): Checking the Net Contents of Packaged Goods 

Guide for the use of the International System of Units – 

http://physics.nist.gov/cuu/units/bibligraphy.html 

4. Miscellaneous 

Export Quality Management, an answer book for small and medium-sized exporters, 

published by the International Trade Centre (ITC) - http://www.intracen.org 

The International System of Units, published by the Bureau International des Poids et 

Mesures (BIPM) - http://www.bipm.fr 

The Acquis of the European Union under the management of the Enterprise DG : 31 

December 2002 - http://www.europa.eu.int. 

Guidance for the harmonised implementation of Council Directive 76/211/EEC, published 

by the European Cooperation in legal metrology (WELMEC) : June 2000 – 

http://www.welmec.org

Me|unarodni trgovinski centar (ITC) agencija je za tehni~ku suradnju Konferencije Ujedinjenih 

naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) za 

prakti~ne aspekte trgovinskog razvoja usmjerene na poduze}a. 

ITC podupire gospodarstva u razvoju i tranzicijska gospodarstva, a posebno njihove 

privredne sektore, u njihovim nastojanjima da ostvare svoj puni potencijal za razvoj izvoza i 

pobolj{anje djelatnosti na uvozu. 

ITC djeluje u {est podru~ja: 

Razvoj proizvoda i trì{ta 

Razvoj slu`ba za potporu trgovini 

Trgovinske obavijesti 

Razvoj ljudskih vrela 

Upravljanje me|unarodnim nabavama i opskrbom 

Ocjena potreba, oblikovanje programa za promicanje trgovine 

Vi{e podataka moè se dobiti na adresi: 

ITC, 54-56, rue de Montbrillant, 1202 @eneva, [vicarska 

ITC, Palais des Nations, 1211 @eneva 10, [vicarska 

Telefon: +41227300111 faks: +41227334439 e-mail: itcref@intracen.org Internet: http://www.intracen.org

Zakonsko mjeriteljstvo i meÄunarodna trgovina - DrÅ¾avni zavod za ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Zakonsko mjeriteljstvo i meÄunarodna trgovina - DrÅ¾avni zavod za ...