Požeške gore - Hrvatske šume

oj 

175/176 

Godina XV. 

Zagreb 

srpanj/kolovoz 

2011. 

Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 

Održani Dani šumarstva 

TRIJUMF ZAGREPČANA 

Skupština Hrvatskog šumarskog društva 

Rasadnik Frančeskija 

90. godina ponosa i slave

u ovom broju 

u ovom broju 

Dodjelom nagrada najboljima, završen je prvi natječaj za 

dječje radove o šumi ..........................................................................................................1 

Na Bjelovarskom sajmu u Gudovcu održani Dani hrvatskog 

šumarstva ...................................................................................................................................... 2 

Svečano otvaranje 8. Bjelovarskog salona fotografije “Šuma 

okom šumara” ........................................................................................................................... 3 

Trijumf zagrepčana ............................................................................................................. 4 

Diplomati u Kopačkom ritu razgovarali o ulaganju u 

razminiranje tog područja ......................................................................................... 6 

Promicanjem hrvatskog šumarstva do međunarodnog 

priznanja ........................................................................................................................................ 7 

Integriranom zaštitom oponašati prirodu .............................................11 

Istarski brand u proizvodnji hortikulturnog 

i šumskog 

sadnog materijala ..............................................................................................................14 

Obavljen stručni pregled “Požeške gore” i “Sjevernog Dilja 

pleterničkog” ...........................................................................................................................17 

Šumarija u centru grada .............................................................................................18 

90. godina ponosa i slave ......................................................................................... 20 

Kruščica (Amelanchier ovalis) ............................................................................. 21 

Predstavljena nova norma ISO 26000 o društvenoj 

odgovornosti .......................................................................................................................... 23 

Balada o nestalom moru ........................................................................................... 25 

Ruralni razvoj, upravljanje krajolikom i sudjelovanje javnosti 

izazovi su šumarstva u budućnosti ućnosti ............................................................... 26 

Volujac (Buhtalmum salicifolium) ................................................................... 28 

Korisnost vrbe kroz povijest ................................................................................. 30 

Neobičan park skulptura na Žumberku ................................................... 32 

Pozornost Međunarodnoj godini šuma ................................................... 33 

Održano natjecanje radnika sjekača delničke podružnice 

Mjesečnik »Hrvatske šume« 

Izdavač: »Hrvatske šume« 

d.o.o. Zagreb 

Predsjednik Uprave: 

dipl. ing. šum. Darko Vuletić 

Glavni urednik: 

Goran Vincenc 

Novinari: Irena Devčić-Buzov, 

Marija Glavaš, Miroslav 

Mrkobrad, Vesna Pleše i Ivica 

Tomić 

Uređivački odbor: 

predsjednik Branko Meštrić, 

Ivan Hodić, Mladen Slunjski, 

Herbert Krauthaker, Čedomir 

Križmanić, Željka Bakran 

Adresa redakcije: 

Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb 

tel.: 01/4804 169 

faks: 01/4804 101 

e-mail: direkcija@hrsume.hr 

goran.vincenc@hrsume.hr 

Uredništvo se ne mora uvijek 

slagati s mišljenjem autora 

teksta. 

Oduševljeni 

Tehnički urednik: 

Stjepan Pepelnik 

Grafički urednik: 

Milivoj Milić 

Tisak: 

Intergrafika TTŽ d.o.o., Zagreb 

Bistranska 19 

Naklada: 6200 

Kamačnika 

.................................................................................................................................................................. 34 

Izložba „ Šuma za ljude“ ............................................................................................. 35 

Požeški branitelji obišli ličke bojišnice 

..................................................... 36 

Treće cijepljenje protiv krpeljnoga meningoencefalitisa 

.................................................................................................................................................................. 36 

Tri ideje za mala poduzeća ..................................................................................... 37 

Mirisne žlijezde dlakave divljači ....................................................................... 38 

Spin ribolov .............................................................................................................................. 41 

Virtualizacija ............................................................................................................................ 42 

Za veću sigurnost ljeti .................................................................................................. 43 

Bukva je deblja od mene, a veća od vrtića ........................................... 45 

Stara vjerovanja o novcu .......................................................................................... 46 

Oduševljeni ljepotama Kamačnika ačnika ............................................................... 48 

CJENIK OGLASNOG 

PROSTORA 

Jedna stranica (1/1) 3600 kn; 

pola stranice (1/2) 1800 kn; 

trećina stranice (1/3) 1200 kn; 

četvrtina stranice (1/4) 900 kn; 

osmina stranice (1/8) 450 kn. 

Unutarnje stranice omota (1/1) 

5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 

1/3 stranice 1800 kn; zadnja 

stranica 7200 kn (tu stranicu nije 

moguće dijeliti). 

U ovu cijenu nije uračunat PDV 

koji plaća oglašivač. 

Naslovna stranica: 

Ljetni pejzaž 

Marinko Bošnjaković 

Zadnja stranica: 

Aviatičar 

Marinko Bošnjaković

Međunarodna godina šuma 

Dodjelom nagrada najboljima 

završen je prvi natječaj za dječje 

radove o šumi 

Popis nagrađene djece: 

Piše ■ Foto 

Darko Posarić 

Literarni radovi: 

1. do 4. razred, pjesme – nagrade: 

1. David Piljić, 2. b raz. OŠ Mare Švel Gamiršek, Vrbanja 

2. Luka Tomac, 3. a raz. OŠ Bartola Kašića, Vinkovci 

3. Tomislav Stiba, 3. raz. OŠ J. Kozarac, Soljani. 

1. do 4. razred, prozni radovi – nagrade: 

1. Barbara Čačić, 3. raz. OŠ V. Nazora, Vinkovci 

2. Dominik Mitar, 2. b raz. OŠ Mare Švel Gamiršek, Vrbanja 

3. Nikola Jakubovski, 1. a raz. OŠ Josipa Lovretića, Otok. 

5. do 8. razred, pjesme – nagrade: 

1. Sonja Hrgovčić, 8. raz. OŠ J. Kozarac, Soljani 

2. Josip Stjepanović, 7. raz. OŠ J. Kozarac, Soljani 

3. Jelena Barać, 5. b raz. OŠ Nikole Tesle, Mirkovci. 

5. do 8. razred, prozni radovi – nagrade: 

1. Antonia Dražić, 5. b raz. OŠ V. Nazora, Vinkovci 

2. Ivan Ljikar, 6. raz. OŠ Čakovci, Čakovci. 

3. Iva Zovak, 5. raz. OŠ Mare Švel Gamiršek, Vrbanja. 

Likovni radovi: 

Vrtići – nagrade: 

1. Dominik Grahić – Lenije, Vinkovci 

2. Marko Božić – Lenije, Vinkovci 

3. Odgojna skupina Ježići – Crvenkapica, Ilok. 

1.-4. razred – nagrade: 

1. Dorian Kuhar – 2. a OŠ Zrinskih, Nuštar 

2. Barbara Čačić – 3. c OŠ V. Nazora, Vinkovci 

3. Tea Matanović – 4. a OŠ M. Š. Gamiršek, Vrbanja. 

5.-8. razred – nagrade: 

1. Hrvoje Šakota – 7. raz. OŠ Dr. F. Tuđmana, Šarengrad 

2. Ivan Anić – 7. b OŠ Stjepana Antolovića, Privlaka 

3. Lorena Becić – 6. b OŠ J. Kozarca, Vinkovci. 

Posebna nagrada: 

Učenici 4. b razreda J. Lovretića, Otok – ilustrirana zbirka 

pjesama „Naša šuma“. 

Povodom Međunarodne godine šuma, Hrvatsko 

šumarsko društvo, ogranak Vinkovci, od 21. ožujka 

do 22. travnja objavilo je natječaj za dječje 

likovne i literarne radove s temom „Šuma“. Natječaj 

je raspisan u tri dobne kategorije: predškolska dob, 

1. do 4. razredi i 5. do 8. razredi osnovne škole. Literarni 

radovi bili su podijeljeni na pjesme i prozne radove, a 

pravo slanja radova imala su djeca s područja Vukovarsko-srijemske 

županije. 

Na natječaj je pristiglo ukupno 268 likovnih i 48 literarnih 

radova u svim kategorijama, a sudjelovalo je 16 

škola i 8 vrtića. O najboljima su odlučivala tročlana povjerenstva 

imenovana odlukom predsjednika HŠD ogranka 

Vinkovci: za likovne radove činili su ga slikari Perica Beuk, 

Branko Bazina i Duško Begović, za literarne radove prof. 

hrvatskoga jezika Gracijela Vukić i učiteljica Magdalena 

Cestarić, a uz njih za prozne radove Vesna Ančić Tunuković 

te za pjesme Šimo Dominković. Oni su odabrali po tri 

rada u svakoj kategoriji za nagradu te do pet radova po 

kategoriji za pohvalu. No, budući da su neki radovi bili 

rezultat rada više učenika, podijeljeno je i više priznanja, 

tako da je nagrađeno i pohvaljeno sedamdesetak djece. 

Dodjela nagrada upriličena je 7. lipnja 2011. 

godine u šumi Kunjevci pokraj Vinkovaca. Nagrade za 

likovne radove bile su umjetničke slike, a za literarne radove 

vrijedne monografije i knjige o šumi i šumarstvu. 

Nagrade su osigurale Hrvatske šume UŠP Vinkovci i HŠD 

ogranak Vinkovci iz svojih fundusa. Vrijedno je spomenuti 

da je svaki nagrađeni i pohvaljeni sudionik, pa čak 

i mentori – profesorice, učiteljice i odgajateljice, dobio 

plaketu i knjigu pjesama-zagonetki „Priče bez naslova“ 

pokojnoga šumara Mije Matezića. Ove knjige je doniralo 

Hrvatsko šumarsko društvo, a ukupno ih je 

podijeljeno oko 120. 

Događaj je bio vrijedna i uspjela promocija 

šumarstva. Iako je zamišljen kao prigodna manifestacija, 

zbog velikoga odjeka organizator će razmotriti 

mogućnost organizacije i dogodine. Po vedrom 

vremenu sve je završilo zajedničkim šumarskim grahom, 

a prezadovoljnu djecu i njihove učitelje osobito 

se dojmila dodjela nagrada u šumi. Čitav događaj 

bio je primjereno popraćen od velikoga broja lokalnih 

medija. U planu je postavljanje izložbe dijela prispjelih 

likovnih radova u jesen. 

BROJ 175/176 l SRPANJ/KOLOVOZ 2011. HRVATSKE ŠUME 1

dani hrvatskog šumarstva SVEČANOST 

OTVORENJA 

Na Bjelovarskom sajmu u Gudov 

održani Dani hrvatskoga šumars 


Marina Mamić 

Otvaranje Dana hrvatskog šumarstva Bjelovar 2011. 

Pod visokim pokroviteljstvom 

predsjednice Vlade RH Jadranke 

Kosor, na sajamskom prostoru 

u Gudovcu, u večernjim 

satima 17. lipnja, potpredsjednik Vlade 

i resorni ministar Božidar Pankretić 

svečano je otvorio Dane hrvatskoga 

šumarstva – Bjelovar 2011., istaknuvši 

kako nitko ne treba strahovati od privatizacije 

Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda 

koje su najveće prirodno i nacionalno 

bogatstvo Hrvatske. Zahvalio je šumarskim 

pokoljenjima što su dosad, gospo- 

Potpredsjednik Vlade RH Božidar Pankretić 

dareći na održiv način, uzorno brinuli o 

tom bogatstvu te Hrvatskim šumama 

koje su kao dio tog sustava pomogle 

da i drvoprerađivačka industrija prebrodi krizu. 

Podsjetio je i da su Ujedinjeni narodi baš na inicijativu 

Hrvatskih šuma i Republike Hrvatske proglasili 

2011. godinu Međunarodnom godinom šuma. 

Prije svečanog otvaranja, u očekivanju dolaska visokih 

uzvanika, goste su zabavljale mažoretkinje grada 

Daruvara i Grubišnog Polja koje su potom predvodile 

pojedine ekipe natjecatelja na postrojavanje ispred pozornice. 

Brojnim gostima, uzvanicima, natjecateljima i 

vođama ekipa, članovima ocjenjivačkog suda i predstavnicima 

sponzora obratio se i predsjednik Priređivačkog 

odbora Damir Felak, koji ih je upoznao sa svim događanjima 

ove tradicionalne manifestacije, naglasivši 

da je njen glavni cilj promovirati šumarsku struku kako 

bi kod šire javnosti promijenili uvriježeno mišljenje da 

šumari samo sijeku šume. Pozdravljajući sudionike ove 

šumarske manifestacije, voditelj bjelovarske Uprave 

šuma, Stjepan Ivezić kao domaćin, podsjetio je na dugu 

tradiciju ovakvih druženja te svima poželio da iz Bjelovara 

ponesu lijepe uspomene. 

U svom nadahnutom obraćanju prisutnim gostima, 

predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, Darko Vuletić, 

nije krio zadovoljstvo odličnom organizacijom ove 

zahtjevne manifestacije, istaknuvši da unatoč krizi u 

Hrvatskim šumama nije bilo otpuštanja radnika, uključujući 

i redovitu isplatu plaća što smatra poslovnim 

uspjehom. Rekao je kako se šumari, nakon teškog razdoblja 

koje su prebrodili, mogu pohvaliti dobrim rezultatima, 

a ulazak u Europu dočekuju spremno jer su po 

načinu gospodarenja već tamo! 

Goste i natjecatelje pozdravio je i Župan bjelovarsko-bilogorski 

Miroslav Čačija, koji je izrazio zadovoljstvo 

što su i šumari gosti ovoga velikoga sajamskoga 

prostora te ih pozvao da svoja natjecanja stalno 

održavaju u Bjelovaru. 

Otvorenju je nazočio i Ministar turizma RH Damir 

Bajs koji se sa nekoliko pozdravnih riječi također 

obratio skupu, a nešto kasnije se pridružio i Ministar 

gospodarstva, rada i poduzetništva RH Đuro Popijač, 

obojica iz bjelovarskog kraja. 

U okviru kulturno-umjetničkog programa nastupili 

su pjevački zbor i tamburaški orkestar HOR- 

KUD-a „Golub“ iz Bjelovara pod vodstvom prof. Borisa 

Beketića koji su izveli splet izvornih hrvatskih pjesama. 

Najviše oduševljenja izazvali su klinci iz Dječjeg vrtića 

Bjelovar koji su u specijalnim „šumarskim“ kostimima 

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.

otpjevali prigodne pjesmice posvećene šumi i životu 

u njoj te izveli kratak igrokaz o šumskim patuljcima. 

Nastup bjelovarskih mališana nikoga nije ostavio ravnodušnim 

te su uz vidno zadovoljstvo i smiješak svih 

prisutnih gostiju i uzvanika ispraćeni s pozornice gromoglasnim 

pljeskom. 

cu 

tva 

Dječji vrtić Bjelovar 

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić 

Svečano otvaranje 8. 

Bjelovarskog salona fotografije 

„Šuma okom šumara“ 

U 

prisutnosti više od 200-tinjak gostiju i uzvanika, 

sudionika netom održane Skupštine 

Hrvatskog šumarskog društva, predstavnika 

raznih institucija i ostalih građana, 17. lipnja 

otvoren je u atriju Gradskog muzeja Bjelovar - 8. bjelovarski 

salon fotografije „Šuma okom šumara“ kao jedna 

od važnijih manifestacije u okviru obilježavanja Dana 

hrvatskoga šumarstva. Predsjednica HŠD Ogranka Bjelovar 

Marina Mamić kao domaćin izložbe pozdravila je 

sve goste te predala riječ ravnatelju muzeja Mladenu 

Medaru, koji se s nekoliko pozdravnih riječi obratio prisutnima, 

naglasivši kako je u samo tjedan dana izložbu 

pogledalo više od 2000 posjetitelja. 

Nadahnut prekrasnim prizorima iz šume, koje su 

kolege šumari svojim oštrim okom ovjekovječili na fotografijama, 

predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, 

Petar Jurjević, prigodnim je govorom svečano otvorio 

ovogodišnji 8. salon „Šuma okom šumara“, dok je Željko 

Gubijan, dopredsjednik bjelovarskog Ogranka HŠD-a i 

glavni pokretač organiziranja ovakvih izložbi, uručio priznanja 

i poklone nagrađenim autorima. 

Grand Prix 8. salona i prvu nagradu za seriju fotografija 

osvojio je Dubravko Kupčinovac iz Osijeka sa 

serijom pod nazivom „Snails and pearls“. Zbog tradicionalnog 

održavanja najveće gradske kulturno-zabavne 

manifestacije „Terezijana“, izložba je postavljena u Maloj 

galeriji bjelovarskog Gradskog muzeja još 10. lipnja i 

otvorena je za posjetitelje do 10. srpnja 2011. godine, 

a nakon Bjelovara ide u obilazak ostalih gradova 

diljem Hrvatske. 


Marina Mamić 

Dopredsjednik HŠD Ogranka Bjelovar BROJ 174 l LIPANJ Željko 2011. Gubijan HRVATSKE uručuje ŠUME nagradu 3 

dobitniku Grand Prix-a Dubravku Kupčinovcu iz Osijeka

dani hrvatskog šumarstva 


M. Glavaš 

Ogromno 

iznenađenje 

priredila je 

zagrebačka 

Uprava koja 

je osvojila 

uvjerljivo 

prvo mjesto. 

Natjecanjem 

su dominirali 

Siniša Varga i 

mladi Predrag 

Šolaja, najbolji 

senior i najbolji 

junior. 

TRIJUMF ZA 

Dani hrvatskoga šumarstva ove su godine 

održani 17. i 18. lipnja u Bjelovaru, gradu sa 

stogodišnjom tradicijom šumarstva, o čemu 

svjedoče tri panja na gradskome grbu. Sva 

subotnja doga- 

Akcija! đanja ( 18. lipnja 

) odvijala su se na 

sajamskom prostoru 

u Gudovcu. 

Događanja su 

uključivala natjecanja 

šumskih sjekača, 

predavanja 

u sklopu Komore 

i dr. 

Ogromno iznenađenje 

priredila 

je zagrebačka Uprava koja je osvojila uvjerljivo prvo mjesto. 

Druga je bila Nova Gradiška, a treći Vinkovci. Natjecanjem 

su dominirali Siniša Varga i mladi Predrag Šolaja, 

najbolji senior i najbolji junior koji su sa sobom zajedno 

odnjeli čak osam zlatnih medalja i dva pehara. Osim toga, 

u seniorskim nadmetanjima zagrepčani su osvojili sva tri 

prva mjesta. Varga se plasirao prvi, Davor Ivanković drugi 

i Milan Čorković treći. Tako je zagrebačka Uprava postigla 

svoj, do sada, najveći uspjeh. 

Sajmišno mjesto Gudovec pokazalo se sretno odabranom 

lokacijom jer se sve potrebno našlo na jednome 

mjestu. Organizatori su se pobrinuli da se nitko od 

posjetitelja ne dosađuje. Ograde od oblica odjeljivale 

su disciplinu od discipline, a koja je koja bilo je potpuno 

jasno jer je svaka imala ulaz sa svojim natpisom. Kako 

bi brojni posjetitelji još više uživali, voditelj Mirko Balala 

detaljno je opisivao pravila disciplina, a jedan od 32

sudca Sandrino Rac osvrnuo se na rezultate s dosadašnjih 

međunarodnih natjecanja. Kako bi se sudionici i gosti 

osjećali potpuno sigurnima, besprijekorni domaćini 

osigurali su security službu i jedna kola hitne pomoći. 

U šatoru, na štandovima Uprava, našlo se kao i 

uvijek dobroga ića i pića, na karlovačkome i koprivničkome 

poneka drvena skulptura, 

a Vinkovci su se osobito 

potrudili uprizoriti sličicu iz 

nekih prošlih vremena s tri snaše 

u nošnjama koje rade u starinskoj 

kuhinji. Kao da su znali 

kako će natjecanje završiti, Zagrepčani 

su doveli živu muziku. 

Pobjednici 

No, vratimo se sada 

natjecanju. Svečano zatvaranje 

i dodjelu medalja 

vodila je bjelovarska radio 

– voditeljica K. Turković. 

Voditelj UŠP Bjelovar zahvalio 

je natjecateljima i 

sudcima, izrazivši zadovoljstvo 

što je čitavo natjecanje 

prošlo bez ijedne 

žalbe. Član Uprave Damir 

Felak zatvorio je Dane šumarstva 

za 2011. čestitavši 

svima prisutnima. 

Za veliki uspjeh Zagreba 

treba zahvaliti sretnome 

spoju iskustva trenera 

M. Mijadžikovića i novopristiglih 

mladih snaga, a 

uspjeh u Bjelovaru odvest 

će ih na Svjetsko prvenstvo 

u Bjelorusiji 2012. 

godine. Ukupno je Zagreb 

Dobrodošli na dane šumarstva 

osvojio nevjerojatnih 17 

medalja, tri pehara te zlatnu 

plaketu. Kakav trijumf! 

Posebno su se još istaknuli i juniori iz obiju Šumarskih 

škola, jer su i mladi Brođani i mladi Karlovčani ponijeli 

sa sobom medalje. Među seniorima je vrlo uspješan bio 

Ante Kaurin iz Nove Gradiške. U disciplini podsjecanje 

stabla i definitivni presjek desila se situacija da Koprivničanin 

D. Rajn i vinkovački veteran Dana šumarstva 

I.Lukić djele isti broj bodova. Zato su domaćini pravedno 

odlučili dati izraditi još jednu zlatnu medalju. Svo 

vrijeme rezultate je vrijedno pratila informatčka služba 

iz čijih rezultata se, u stvari, može iščitati što i na dosadašnjim 

Danima šumarstva – i ove godine uspjeli su svi 

i domaćini i natjecatelji i posjetitelji. 

GREPČANA 

Ispred šatora su slobodni 

umjetnici okupljeni u koloniji 

„Šuma okom slikara“, po uzoru 

na naš, sada već tradicionalni 

salon fotografije „Šuma okom 

šumara“, slikali šumske motive. 

Dotle je Ivan Trupković izrađivao 

drvene kipove. Najprije drvosječu, 

a potom medvjeda koristeći 

se pri tome raznim sredstvima. 

Uokolo su bile postavljene njegove 

gotove skulpture, od kojih 

je jednu izrađivao na Svjetskome 

natjecanju sjekača na Jarunu. 

Na danima šumarstva predstavile 

su se brojne tvrtke sa 

svojom mehanizacijom; bilo je 

tu traktora, traktorskih priključaka, 

dizalica, geodetskih instrumenata, 

čak i suvenira posebno 

izrađenih za Hrvatske šume. Događaj 

je popratio i HRT. 

U sklopu HKIŠDT održana su 

dva predavanja. D. Janeš i I. Martinić 

održali su predavanje „Natura 2000“, gdje 

je srž i glavna poruka bila da se kod pregovora 

s Europskom unijom treba zalagati da nam 

ne proširuju zaštićena područja kako bi njima 

i dalje prema našim stanišnim uvjetima mogli 

gospodariti naši stručnjaci i da nam se ne dogodi 

da nam u budućnosti prodaju sirovinu 

iz svojih umjetno podignutih nasada. Janeš 

je apelirao da se svi koji imaju konstruktivne 

ideje aktivno uključe. Potom je Milan Glavaš 

predstavio Zbornik sažetaka seminara biljne 

zaštite, gdje se osvrnuo na sve do sada održane 

referate, od kojih je manji broj iz susjednih 

zemalja i na nagrađivane sudionike. Zanimljivo 

je bilo da je o kukcima govorilo više stranih 

nego domaćih sudionika. Zbornici su na kraju 

podijeljeni sudionicima. 

Samouki kipar 

natjecanje u punom jeku 


DOGAĐAJI 

RAZMINIRANJE 


Goran Vincenc 

Diplomatski zbor u obilasku Kopačkoga rita 

DIPLOMATI U KOPAČKOM RITU 

RAZGOVARALI O ULAGANJU U 

RAZMINIRANJE TOG PODRUČJA 

U 

organizaciji 

Veleposlanici 

i diplomati 

stranih 

zemalja 

razmatrali su 

problematiku 

razminiranja 

te su obišli 

prirodne 

ljepote i 

uvidjeli 

važnost 

rješavanja 

problema 

mina. 

Hrvatskog centra za razminiranje, 

Osječko – baranjske županije, Humanitarne 

zaklade „Hrvatska bez mina“, Parka prirode 

Kopački rit, Hrvatskih šuma, uz potporu Ministarstva 

vanjskih poslova i europskih integracija, diplomatski 

i konzularni zbor, akreditiran u Republici Hrvatskoj, 

posjetili su područje Kopačkog rita. Svrha posjeta 

bila je bolje upoznavanje predstavnika diplomatskog i 

konzularnoga zbora s minskim problemom u Republici 

Hrvatskoj, aktualnim kretanjima u procesu humanitarnog 

razminiranja i daljnjim koracima koji su nužni kako 

bi Republika Hrvatska postala zemlja slobodna od mina 

do 2019. godine. Veleposlanici i diplomati stranih zemalja 

razmatrali su problematiku razminiranja 

te su obišli prirodne ljepote i uvidjeli 

važnost rješavanja problema mina. 

U lovačkoj kući Zlatna greda, diplomatski 

je zbor u ime Hrvatskih šuma 

dočekao voditelj Uprave šuma Osijek, 

Dragutin Vračević, koji je također istakao 

veliku važnost ulaganja u razminiranje 

cijelog područja te je napomenuo da su 

Hrvatske šume od početka mirne reintegracije 

uložile više od 87.300.000 kn, što 

je rezultiralo sa površinom od 10.753.015 

m2 očišćenom od mina. Proces razminiranja 

se nastavlja i dalje te će Hrvatske 

šume i u buduće ulagati, no kako bi se 

proces kompletnog razminiranja cijelog 

područja završio u što kraćem roku pomoć 

stranih zemalja uvelike je potrebna. 

Susretu su se odazvali diplomati Švedske, Malezije, 

Venezuele, BiH, Japana, Turske, Čilea, Rumunjske, 

Južne Koreje, Bugarske, Lesota, Ukrajine, SAD-a, Alžira, 

Irana te predstavnici UN-a, ASB-a i RACVIAC-a, dok su 

domaće snage predstavljali bivši predsjednik Republike 

Hrvatske Stjepan Mesić, saborska zastupnica Đurđa 

Adlešić, predstavnici Osječko – baranjske županije, 

predstavništvo HCR-a te predstavnici Parka prirode 

Kopački rit. 

Nadamo se da će ovakvi susreti uroditi plodom 

te da će potaknuti strane predstavnike na ulaganje u 

razminiranje kako bi se što prije omogućio pristup šumama 

i prirodnim ljepotama Hrvatske. 

Voditelj UŠP-a Dragutin Vračević 

6 HRVATSKE ŠUME BROJ 175/176 l SRPANJ/KOLOVOZ 2011.

skupština hrvatskoga šumarskog društva 

gospodarstva, napomenuo je kako je ovo jubilarna, 

115. skupština Hrvatskoga šumarskog društva, čije se 

djelovanje proteže tijekom nekoliko stoljeća. Društvo je 

uporište svakoga hrvatskoga šumara i šumarske struke. 

- Zasluga je to i mnogobrojnih generacija naših kolega 

koji su nesebično utkali svoje živote i sudbine u šumi 

kako bismo mi danas mogli s ponosom reći da imamo 

jedan od najraznolikijih i biološki najznačajnijih šumskih 

ekosustava u Europi. Ove vrednote prepoznate su 

i izvan granica Lijepe naše. Međunarodna godina šuma 

2011. proglašena je na inicijativu i prijedlog Republike 

Hrvatske. Svoj nemali obol promociji šume i hrvatskoga 

šumarstva dalo je i Hrvatsko šumarsko društvo nesebičnim 

i profesionalnim angažmanom svojih članova 

prilikom postavljanja izložbe ”Šuma okom šumara” u 

U 

sklopu obilježavanja “Dana hrvatskoga šumarstva” 

u bjelovarskome je Domu kulture Yorku. Hrvatski su šumari primili pohvale s najviših 

predvorju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda u New 

17. lipnja održana jubilarna 115. skupština mjesta međunarodne političke scene, a treba naglasiti 

Hrvatskoga šumarskog društva u nazočnosti 

96 izaslanika HŠD-a te gostiju iz Češke, Bosne i 250 godina. Sav taj trud bio bi uzaludan da naš rad nije 

da je to djelo svih nas i naših prethodnika u proteklih 

Hercegovine te Crne Gore. Damir Felak, predsjednik utemeljen na znanju i znanstvenim spoznajama koje 

Promicanjem hrvatskoga 


Ivica Tomić 

šumarstva do međunarodnoga 

priznanja 

Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 

obraćajući se nazočnima, istaknuo je 

dobru suradnju s Društvom, u korist šumarske 

struke, šumarstva i “Hrvatskih šuma” te 

napomenuo da je HŠD bio jedan od inicijatora 

osnivanja Komore. Darko Vuletić, predsjednik 

Uprave “Hrvatskih šuma”, naglasio je 

kako je posljednjih godina, tijekom 2009. i 

dijelom 2010., zbog situacije u kojoj smo se 

nalazili bilo najteže vrijeme za hrvatsko šumarstvo. 

– Ponosan sam jer smo tada pokazali koliko 

smo moćni, da smo jedno od najmoćnijih 

poduzeća u Hrvatskoj. Zasluga je to svih zaposlenika 

“Hrvatskih šuma”, koji su dali najveći 

obol, i šumarskih institucija: HŠD-a, Šumarskog 

fakulteta, Instituta i Šumarske komore. 

Pritom je pokazano zajedništvo pri izlasku 

hrvatskoga šumarstva iz recesije i svima se 

zahvaljujem -zaključio je Vuletić. 

Prepoznate vrednote naših šuma- Herman 

Sušnik, državni tajnik u Ministarstvu 

regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga 

Petar Jurjević, 

predsjednik HŠD-a 

Danas s ponosom 

možemo reći da 

imamo jedne od 

najraznolikijih 

i biološki 

najznačajnijih 

šumskih 

ekosustava u 

Europi, a zasluga je 

to mnogobrojnih 

generacija 

hrvatskih šumara 

- istaknuto je 

to na skupštini 

Hrvatskoga 

šumarskog društva 

u Bjelovaru 


Nakon Ministarske 

konferencije o zaštiti 

šuma, održane 

polovicom lipnja 

u Oslu, Hrvatska 

ravnopravno sudjeluje 

u pregovorima kao 

zemlja članica, a 

samo zajedničkom 

aktivnošću svih 

naših šumara može 

pridonijeti boljitku 

i jačanju digniteta 

šumarske struke. 

smo stekli na Šumarskome fakultetu, našoj šumarskoj katedrali i nepresušnom 

izvoru znanja. Fakultet je na vrijeme prepoznao potrebu 

prilagođavanja novonastalim okolnostima i započeo nezaustavljive 

pozitivno usmjerene procese prilagodbe nastavnoga programa potrebama 

društva, ali i gospodarstva - istaknuo je Sušnik. 

O zaštiti šuma u Oslu - Državni je tajnik upoznao sudionike skupštine 

sa zaključcima Ministarske konferencije o zaštiti šuma održane 

polovicom lipnja u Oslu. Rasprava je obuhvatila buduće gospodarenje 

europskim šumama, državnom 

gospodarenju šumama kao preduvjetu 

njihovog opstanka, klimatske 

promjene i dr. Potpisana su dva 

značajna dokumenta koji se odnose 

na plan europskoga šumarstva do 

2020. godine i pregovore o pravno 

obvezujućem sporazumu o europskim 

šumama (do kraja lipnja 2013.). 

Nakon potpisivanja Hrvatska ravnopravno 

sudjeluje u pregovorima kao 

zemlja članica, a svi šumari moraju 

se aktivno uključiti svojim prijedlozima, 

jer samo zajedničkim snagama 

možemo pridonijeti boljitku i jačanju 

digniteta šumarske struke. 

Obilježavanje Međunarodne 

godine šuma - Izvještaj o radu HŠD-a podnio je predsjednik 

Petar Jurjević, navodeći najvažnije aktivnosti u prošloj godini 

koje su bitne za dugoročni razvoj šumarstva. U cilju obilježavanja 

Međunarodne godine šuma 2011., Društvo je pripremilo niz 

pripremnih radnji i projekata (izložba fotografija u New Yorku, tiskanje 

knjiga- “Priče bez naslova” Mije Matezića, zbirke pjesama 

Ane Horvat, multimedijski kviz Ivana Martinića, obilježavanje 40. 

obljetnice uređivanja Šumarskoga lista, održavanje web-sustava 

HŠD-a, stručna predavanja, Nacionalna ekološka mreža, Ekološka 

mreža NATURA 2000 i dr.). Ogranci su organizirali brojna stručna 

predavanja, okrugle stolove, šumarske zabave te sudjelovali u 

međunarodnim ili međusobnim stručnim ekskurzijama. Organizcijom 

stručnih predavanja oni se sve više uključuju u rad Šumarske 

komore, a osobita se pozornost posvećuje sekcijskom radu. U 

proteklome je razdoblju Hrvatsko šumarsko društvo raspravljalo 

i zauzimalo stavove o gospodarenju šumama i šumskim zemljištem, 

posebno s aspekta njegovoga korištenja, u svrhu izgradnje 

različitih infrastrukturnih objekata, podizanja višegodišnjih nasada, 

izgradnje poduzetničkih zona i dr. Pritom je Društvo upozoravalo 

na neprimjerene cijene šume i šumskoga zemljišta po kojima 

Herman Sušnik, 

državni tajnik 

u resornom Ministarstvu 

Šumarski fakultet 

je na vrijeme 

prepoznao 

nužnost 

prilagodbe 

potrebama 

društva i 

gospodarstva, 

ukazujući na 

probleme u 

današnjem 

obrazovanju 

šumarskih 

stručnjaka. 

Pokrenuo je 

proces mijenjanja 

postojećeg 

nastavnog 

programa u 

novonastalim 

okolnostima. 

Milan Oršanić, 

dekan Šumarskoga fakulteta 


Radno predsjedništvo 

se daje na raspolaganje budućim korisnicima. Sukladno Zakonu 

o izvlaštenju potrebno je utvrditi interes Republike Hrvatske, jer 

su naknade gotovo zanemarive. Trebalo bi razmisliti, smatra Jurjević, 

o jednome kompromisnom prijedlogu da navedeni subjekti 

u predloženom nacrtu zakona plaćaju naknadu u visini troška 

podizanja 1 ha šume, utvrđenog prema normativima i kriterijima 

trgovačkoga društva “Hrvatske šume”. Budući korisnici šumskoga 

prostora ne bi bili posebno financijski opterećeni, a koliko-toliko 

bi se mogla održati postojeća šumovitost. Za šumare je zanimljiv 

i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednome zemljištu, 

a na pojedine njegove odredbe treba gledati kao na korak 

prema konačnom i jasnom razgraničenju poljoprivrednog i šumskoga 

zemljišta. 

Protiv prodaje hrvatskih šuma - Zaključujući izlaganje Jurjević 

se posebno osvrnuo na najave nekih visokih dužnosnika o mogućnosti 

prodaje hrvatskih šuma i davanje šuma u koncesiju, premda je ona 

izričito Zakonom o kocesijama zabranjena, a ustavom RH određeno 

je da šuma ima posebnu državnu zaštitu. Potpredsjednik Vlade Božidar 

Pankretić, kazao je predsjednik HŠD-a, nedavnom je izjavom nedvosmisleno 

otklonio bilo kakvu mogućnost prodaje hrvatskih šuma, 

a HŠD treba jasno reći ne toj prodaji. 

Redovitost izlaženja Šumarskoga lista - O izlaženju “Šumarskog 

lista” te ostalim publikacijama govorio je Boris Hrašovec, novoimenovani 

vršitelj dužnosti glavnog urednika. Dvobroj 11-12 izašao je iz tiska 

potkraj 2010. godine, čime je zadržano načelo o redovitosti izlaženja, što 

je između ostalog i jedan od uvjeta za indeksiranost i citiranost u međunarodnim 

časopisima. Riječ glavnog aurednika u 6 dvobroja poticala je 

na raspravu i razmišljanja o pojedinim temama (dovršni sijek u oplodnoj 

sječi u jednodobnim šumama, 

korištenje i prenamjena korištenja 

šumskoga zemljišta, biomasa kao 

energent, Zakon o šumama, Međunarodna 

godina šuma i dr.). Šumarski 

list nastavlja s redovitim izlaženjem 

i ove godine, a u pripremi je broj 

3-4/2011. Znanstvena monografija 

”Šume hrvatskoga Sredozemlja” bit 

će uskoro tiskana, a za tisak će se 

pripremiti i brošura s entomološkim 

materijalima sa zadnjih korica “Šumarskog 

lista”. 

Društvo je upozoravalo 

na neprimjerene cijene 

šume i šumskoga 

zemljišta, po kojima se 

daje na raspolaganje 

budućim korisnicima, 

a protiv je bilo kakve 

mogućnosti prodaje 

hrvatskih šuma 

Lipa kao zaštitni znak manifestacije - O aktualnoj problematici 

u radu Društva govorio je tajnik Damir Delač, a izvještaj o radu Nadzornog 

odbora podnio je Hranislav Jakovac. Verificirani su svi izvještaji 

te program rada i financijski plan za 2011. godinu koji su objavljeni 

u Šumarskome listu 11/12 za 2010. Potvrđen je izbor Olivera Vlainića 

za predsjednika novoosnovane Sekcije za kulturu, sport i rekreaciju te 

usvojen prijedlog izmjena Statuta HŠD-a. Tibor Litvaj iz Hrvatskoga 

šumarskog instituta uručio je, uz dodjelu službene svjedodžbe (certifikata) 

o njihovu porijeklu, klonirane sadnice velelisne lipe iz Gornje 

Stubice (“Gupčeva lipa”) predsjedniku HŠD-a Petru Jurjeviću i voditelju 

UŠP Bjelovar Stjepanu Iveziću. List i cvijet lipe bili su zaštitni znak i 

glavni vizualni motiv ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva. 

O reformi fakultetskog nastavnoga programa - U drugome 

dijelu skupštine dekan Šumarskoga fakulteta, Milan Oršanić, održao 

je zanimljivo predavanje na temu: ”Reforma nastavnoga programa 

na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu”. Glavna tema 

U proteklome je 

razdoblju Hrvatsko 

šumarsko društvo 

raspravljalo i 

zauzimalo stavove 

o gospodarenju 

šumama i šumskim 

zemljištem, posebice 

s aspekta njegovoga 

korištenja, u svrhu 

izgradnje različitih 

infrastrukturnih 

objekata, podizanja 

višegodišnjih 

nasada, izgradnje 

poduzetničkih 

zona i dr. 

Darko Vuletić, predsjednik Uprave 

“Hrvatskih šuma” 

Damir Felak, 

predsjednik Šumarske komore 


Prilikom postavljanja 

izložbe ”Šuma okom 

šumara” u predvorju 

Glavne skupštine 

Ujedinjenih naroda u 

New Yorku hrvatski su 

šumari primili pohvale 

s najviših mjesta 

međunarodne političke 

scene 

Klonirana sadnica “Gupčeve lipe” 

izlaganja odnosila se na novi nastavni plan i program 

studijskoga programa šumarstva. Oršanić se posebno 

osvrnuo na problematiku Bolonjskoga procesa, nužnost 

mijenjanja postojećih programa, na probleme 

u današnjem obrazovanju šumarskih stručnjaka te 

nazočne upoznao s prijedlogom novoga nastavnog 

programa. Više o tome čitatelji će se moći informirati 

u sljedećem broju našega časopisa. U kulturno-umjetničkom 

dijelu skupštine održan je koncert gitarista s 

Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. 

S koncerta mladih gitarista 


ekologija i zaštita 

PROMJENA KLIME, ONEČIŠĆENJA, ZABRANA PESTICIDA 

Integriranom 

Mr. sc. Boris Liović 

zaštitom oponašati 

prirodu 

Piše: I. Tomić 

Foto: I. Tomić, B. Liović 

Šumsko drveće svakodnevno je izloženo napadajima 

različitih biljnih bolesti i štetnika te djelovanju 

pojedinih klimatskih činitelja, posebice 

visokih temperatura i suše. Uz sveprisutna i česta 

onečišćenja zraka i vode, navedeni biotski i abiotski 

činitelji smatraju se najvažnijim uzročnicima odumiranja 

šuma. Njihov utjecaj naročito do izražaja dolazi 

u današnje vrijeme, kada su klimatske promjene sve 

značajnije, vitalitet šuma smanjen te poremećena ravnoteža 

unutar šumskih sastojina. Globalna promjena 

klime i zatopljenje, kojemu je uzročnik čovjekov utjecaj 

na povećanje stakleničkih plinova, negativno djeluju na 

šumski ekosustav. U takvim je uvjetima znatno olakšano 

rasprostranjenje štetočinja te njihovo naseljavanje 

na biljku domaćina. 

Klimatske promjene i jači napad štetočinja - Na 

predavanju o ekološki prihvatljivim zaštitnim sredstvima 

i metodama u šumarstvu, mr. sc. Boris Liović je u 

uvodnome izlaganju u Hrvatskom šumarskom institutu 

u Jastrebarskom naglasio kako ništa ne ukazuje na popravljanje 

klime i smanjenje onečišćenja. Dapače, trend 

je kod oba procesa još uvijek intenzivan te se može očekivati 

daljnje slabljenje šuma i još jači napad, osobito 

sekundarnih štetočinja. Primjena (aplikacija) pesticida 

je kurativna mjera koju se sredinom prošloga stoljeća 

držalo presudnim ”utjecajem sa strane”, barem za šumske 

štetnike koji će šumi vratiti izgubljenu vitalnost. 

Tako je prvi naširoko korišten insekticid bio DDT, kojega 

se uporaba u Hrvatskoj protegla do kraja 70-ih. No, zabranjena 

je ili ograničena njegova uporaba još davne 

1972. godine, jer se došlo do spoznaje da osim visoke 

djelotvornosti ima mutagena i teratogena svojstva te je 

dugotrajno perzistentan u tlu. Uporabom ovog insekticida 

prije tridesetak godina moglo je doći do globalnog 

ekološkoga rasapa. 

U želji da se optimizira uporaba pesticida u ekološkom, 

ekonomskom i socijalnom smislu, pristupilo se 

razvoju “nove” strategije- integriranoj ili integralnoj, 

odnosno cjelovitoj zaštiti šuma. To je sustav u sklopu 

kojega čovjek oponaša prirodu te tijekom kontrole gustoće, 

odnosno brojnosti štetočinja, prije svega nastoji 

podupirati postojeće i unositi nove prirodne činitelje 

povećane smrtnosti. Pritom pesticidi nisu isključeni, ali 

se zbog mogućeg vrlo negativnog utjecaja na popula- 

ciju predatora i parazitoida primjenjuju kao krajnja mjera. 

Naime, prednost se daje mehaničkim mjerama te 

biološkim i drugim ekološki prihvatljivim pripravcima i 

metodama. - naglašava B. Liović. 

Hrastova pepelnica najveće štete načini na poniku i pomlatku 

Prednost biološkim metodama - Vijeće za 

upravljanje šumama (FSC) osnovano je 1993. godine i 

od tada je putem ovlaštenih tvrtki izdalo 450 pismenih 

isprava (certifikata) u 56 zemalja. Certifikat je potvrda 

da se šumom upravlja na način da se poštuju sociološke, 

ekonomske, ekološke, duhovne i kulturne potrebe 

sadašnjih i budućih generacija. Za primjenu pesticida 

u šumarstvu postoje FSC-principi i kriteriji. Tako kriterij 

6.6 navodi da će se sustav upravljanja razvijati i 

uvoditi ekološki prihvatljive nekemijske metode kontrole 

štetočinja i težiti izbjegavanju uporabe pesticida. 

Zabranjeni su pesticidi s liste Svjetske zdravstvene 

organizacije(WHO) tipa 1A i 1B te klorirani(Cl) ugljikovodici, 

pesticidi koji su otrovni, trajno se zadržavaju 

(perzistentni) ili oni kojih se metaboliti nakupljaju u 

hranidbenom lancu te ostaju biološki aktivni. Ako se 

pesticidi upotrebljavaju, mora se osigurati odgovara- 

Integrirana zaštita 

šuma treba 

postati osnovni 

sustav temeljen 

na prevenciji i 

uporabi bioloških 

metoda kontrole 

štetočinja, 

ispred kemijskih 

pesticida i 

umjetnih gnojiva 


Gusjenica borovog četnjaka (Thaumatopea pityocampa) 

Golobrst nakon napada borovog četnjaka 

juća oprema i obuka sa ciljem da se rizik za prirodu 

smanji na najmanju moguću mjeru. Po kriteriju 10.7 

poduzimat će se preventivne mjere za smanjenje gradacije 

štetočinja i unošenje invazivnih vrsta. Integrirana 

zaštita treba postati osnovni sustav, temeljen na 

prevenciji i uporabi bioloških metoda kontrole, ispred 

kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva. Uporabu pesticida 

i umjetnih gnojiva treba smanjiti i u gospodarenju 

plantažama, uključujući i rasadnike. 

Gustoću populacije regulirati u skladu s FSCom 

- Iz navedenih kriterija može se zaključiti da reguliranje 

gustoće populacije štetočinja moramo provoditi 

na način kako nam nalaže FSC. Izgubili smo pesticide 

Globalna promjena klime i zatopljenje 

negativno djeluju na šumski ekosustav 

te je u takvim uvjetima znatno olakšano 

rasprostranjenje štetočinja i njihovo 

djelovanje na biljku 

koji su sada zabranjeni (dichlobenil, diflubenzuron, 

bromadialone, Mancozeb). Pokazatelji(indikatori) i 

pragovi za određivanje visokorizičnih pesticida su 

otrovnost (letalna doza u mg/kg), mjesto djelovanja 

(probavni, kontaktni), vrijeme poluraspada u tlu, selektivnost, 

stupanj ekološke prihvatljivosti. Primjerice, 

insekticidi Gypchek i Foray imaju vrlo visok stupanj 

ekološke prihvatljivosti, kod insekticida Match, Dudim 

i Mimic on je visok, a nizak je kod Fastaca i Karatea. 

Naposljetku, DDT je neprihvatljiv insekticid. Drugi činitelji 

procjene ekološko-gospodarske prihvatljivosti 

primjene pesticida su: razina i intenzitet zaraze, veličina 

površine (kombinirati neselektivne i biološke pripravke), 

način primjene (oprema), učestalost primjene 

tijekom vegetacije, preventivna ili kurativna zaštita i 

razvojni stadij štetnika. Potrebno je koristiti propisane, 

(nametnute) pripravke te, uz veće zalaganje šumara, 

na svjetkom tržištu pronalaziti odgovarajuće dozvoljene, 

zamjenske biološke preparate i rabiti mehanička 

sredstva. Biološke metode kontrole brojnosti štetnika 


obuhvaćaju uporabu predatora, parazitoida i patogena 

(bakterije, virusi, gljive i dr.). Pripravci s bakterijom 

Bacillus thuringiensis (Bt), kao djelatnom tvari, postali 

su pojam za ekološki povoljne pesticide zbog niske 

otrovnosti (LD50 >5000) i selektivnosti. Koeficijent relativnoga 

rizika za ljude (Btk) je 1, a pri uporabi Dimilina 

0,02, Gypcheka 0,006, Disparlurea 0,0003 (polazište 

je gubar s koeficijentom 100). Biotehnološke metode 

zasnivaju se na uporabi feromona i regulatora rasta 

kukaca. 

Posljedica nedjelovanja i neprovođenja zaštitnih 

mjera nakon prenamnožavanja štetnika, primjerice 

protiv gubara, zlatokraja, hrastovog i borovog četnjaka 

i dr., je obrštenost, najmanje 60 posto. Nakon golobrsta 

izrastu novi listovi koji su manji, malobrojniji i ne tako 

djelotvorni, a novo listanje smanjuje količinu pričuvne 

hrane. Osim toga, manji je radijalni i visinski prirast, 

listovi se preklapaju, a sporije je zarastanje rana zbog 

smanjenog radijalnoga rasta. Sitno korijenje odumire 

najvjerojatnije zbog manjka hrane, odumiru tanje grane 

i grančice, a otvoren je ulaz štetnim gljivičnim organizmima. 

Istraživanjem napada gubara u šumama hrasta 

lužnjaka u Njemačkoj, na površini veličine 1300 ha, 

ustanovljen je golobrst veći od 80 posto. Nakon dvije 

godine uzastopnoga brštenja posušila su se gotovo sva 

stabla i u većoj je mjeri degradiran šumski ekosustav 

toga područja. 

Kombinacija feromona i insekticida - Budućnost 

zaštite šuma je u visokotehnološkoj (hi-tech) metodi 

“Privuci i uništi” (Attract and kill), koja kombinira 

uporabu atraktanta (feromona) i insekticida ili nekoga 

drugog načina uništavanja štetnika za selektivno uklanjanje 

mužjaka štetnih leptira iz ekosustava. Pritom je 

zanemariv utjecaj na neciljane vrste. Tijekom primjene 

koristi se desetak puta manje feromona nego kod metode 

konfuzije (dezorijentacije) te do 100 puta manje 

insekticida u usporedbi s klasičnom primjenom. Ništa 

novo u zaštiti šuma nisu mehanička sredstva, kao što 

su mišolovke, žute ploče i klopke za ose, a dvojba je o 

uporabi aplikatora ili klopki. 

Istražiti djelotvornost zamjenskih sredstava 

- Zaključujući predavanje, mr. sc. Boris Liović je istaknuo 

kako treba istražiti tržište te u kontaktu s proizvođačima 

pronaći odgovarajuće pripravke. Njihova 

djelotvornost istražila bi se terestričkom primjenom 

i (ili) primjenom iz aviona na područjima i lokacijama 

gdje se štetočinja pojavila. Očekuje se da u našim 

uvjetima ekološki prihvatljivi pripravci omoguće da 

se u šumama zadrži potrebna razina zaštite. Pritom 

bi negativan utjecaj na biološku raznolikost bio sveden 

na najmanju moguću mjeru. “Hrvatske šume” bi 

na taj način zadržale certifikat Vijeća za upravljanje 

šumama (FSC). 

Pokus s biorazgradivim štitnicima u obnovi šuma 

Pesticidi iz zaštite šuma 

nisu isključeni, ali se 

zbog mogućeg vrlo 

negativnog utjecaja na 

populaciju predatora i 

parazitoida primjenjuju 

kao krajnja mjera 

Jasenova pipa (Stereonychus fraxini) - stalni uzročnik defolijacije 

jasenovih stabala u našim kontinentalnim šumama

Upravna zgrada rasadnika 

Gotovo da 

nema većeg 

hotelskog 

kompleksa ili 

apartmanskog 

naselja u 

Umagu, 

Novigradu, 

Poreču, 

Rovinju i 

drugim danas 

svjetski 

poznatim 

istarskim 

turističkim 

odredištima 

u čijem 

ozelenjivanju 

i uređenju 

okoliša nisu 

sudjelovali 

šumarski 

stručnjaci i 

u kojem nije 

korišteno 

raznoliko 

ukrasno 

grmlje, drveće 

i cvijeće 

iz ovoga 

rasadnika! 

Osnovan 1970.godine, rasadnik 

Frančeskija tih je godina 

turističkog „booma“ svojim 

proizvodima, mahom hortikulturnim 

biljem, opskrbljivao uređivanje 

okoliša i ozelenjivanje površina oko 

novopodignutih hotelskih i apartmanskih 

naselja istarskih turističkih gradića. 

Rasadnik danas doživljava novi uzlet s 

prepoznatljivim proizvodima. Evo male 

priče o ovom istarskom brandu. 

Nekoliko kilometara od Umaga, kroz 

Savudriju, nižu se mala mjesta poznata 

po svojim ribarima (Zambratija, Bašanija, 

Volpanija), ali i po tome što ih ovih ljetnih dana obilaze 

brojni novovjekovni nomadi u potrazi za gastronomskim 

specijalitetima i užicima ili jednostavno za odmorom 

u nekoj od zelenih oaza uz more. Jedno od naselja 

je i Frančeskija koja nudi i jedan sasvim drugačiji proizvod 

– istoimeni rasadnik koji je sa svojim rasadničkim 

šumskim i hortikulturnim proizvodima u Istri ponovno 

postao brand! 

Osnovan 1970.godine, rasadnik je „sudjelovao“ u 

turističkom procvatu koji je 70-ih godina prošloga stoljeća 

zahvatio mala mjesta i gradiće uz more. Gotovo da 

nema većeg hotelskog kompleksa ili apartmanskog naselja 

u Umagu, Novigradu, Poreču, Rovinju i drugim danas 

svjetski poznatim istarskim turističkim odredištima 

u čijem ozelenjivanju i uređenju okoliša nisu sudjelovali 

šumarski stručnjaci i u kojem nije korišteno raznoliko 

ukrasno grmlje, drveće i cvijeće iz ovoga rasadnika! 

S puno ukusa obnovljena i uređena upravna zgrada 

na ulazu u rasadnik upućuje da se ovdje ništa ne događa 

slučajno i da se sve pomno planira. Potvrđuje to i 

upraviteljica, diplomirana šumarka Ester Brajković-Vladilo 

koja nas je odmah obasula s hrpom podataka! 

- Rasadnik se proteže na 21,6 ha i u cijelosti je 

ograđen, u sastavu je Šumarije Buje, odnosno Uprave 

Istarski brand u 

hortikulturnog i 

sadnog materija 

Dipl.ing.šum. Ester Brajković Vladilo 

šuma Buzet, a od 2009. je u statusu radne jedinice (zajedno 

s rasadnikom Šijana). Šestoro je stalno zaposlenih 

s kojima stižemo obaviti sve poslove, no po potrebi 

nam pomažu i radnici iz obližnjih šumarija s kojima odlično 

surađujemo, -kaže upraviteljica. 

Geografska pozicija rasadnika, smještenog blizu 

najzapadnije točke Republike Hrvatske, određuje neka 

važna obilježja: u uvjetima humidne klime ima dosta 

oborina, najviše u jesen, uz prosječnu godišnju temperaturu 

od 13 stupnjeva. Problem je što kroz vapnenac i 

dolomite kao podlogu voda broz nestane, no sistemom 

stalnog navodnjavanja osigurano je dovoljno vode u 

svako doba godine. Gornji sloj, duboka crvenica, iznimno 

je dobre proizvodne sposobnosti. 


asadnici RASADNIK 

Na otvorenom prostoru te u plastenicima i staklenicima 

rasadnik danas nudi šumsko reprodukcijski sadni 

materijal te hortikulturno bilje. 

- Gotovo sav šumski sadni materijal proizvodimo 

u kontejnerima, na površini od 1500 m2, što šumarima 

olakšava i omogućuje sadnju tijekom cijele godine. 

Do 2009. to je mahom bio crni, primorski i brucijski 

bor, proizvodilo se 415 tisuća sadnica koje su preuzimale 

šumarije s područja domicilne buzetske Uprave. 

Sada je asortiman proširen pa imamo i sadnice bukve, 

cera, crnike, medunca, lužnjaka. Moram istaknuti da je 

prema izvještajima s terena vrlo dobar uspjeh u pošumljavanju 

hrastovim sadnicama, oko 70%, - ističe Brajković-Vladilo. 

FRANČESKIJA, UPRAVA ŠUMA BUZET 

No ono po čemu je rasadnik postao poznat i 

izvan šumarskih krugova, hortikulturno je bilje za kojim 

je u Istri velika potražnja. Otkako je turizam postao 

proizvodnji 

Staklenici su puni zelenila i cvijeća! 

šumskog 

la! 


Miroslav Mrkobrad 

Novoosnovani maslinik 

Crni bor

Matičnjak 

Dio površina na kojima je bio stari sadni 

materijal je nakon čišćenju dobio novu namjenu: 

prošle, 2010. godine je na 5 ha podignut 

plantažni nasad maslina i smokava! Kad za nekoliko 

godina počnu davati plod, bit će to još 

jedan veliki iskorak u obogaćivanju ponude iz 

Frančeskije. Na površinama rasadnika ima još 

nešto slobodnoga mjesta, čuva se za povećanje 

onih kultura koje se najviše traže. 

Premda se u pričama oko naših rasadnika rijetko 

spominju financijski podatci, u Frančeskiji 

ne bježe od toga. I ne trebaju, jer su prošle godine 

poslovali s dobiti od 450 tisuća kuna! 

Prošle 2010. godine 

je na 5 ha podignut 

plantažni nasada 

maslina i smokava! 

prestižni i najvažniji gospodarski istarski proizvod, raste 

potražnja za svim onim što bitno obilježava turističku 

ponudu. A osim mora i sunca, onoga što nam je priroda 

dala, ugostiteljskih, kulturnih i drugih sadržaja, to je i 

zeleni, uređeni okoliš. 

-Svake godine proizvedemo oko 100 različitih biljnih 

vrsta vegetativnim i generativnim putem, kaže upraviteljica. 

Imamo i vlastiti matičnjak, što je iznimno važno, 

jer svake godine dobijemo sjeme iste kvalitete. Hortikulturni 

materijal se osim u poljima proizvodi i u posudama, 

što omogućava kontinuiranu proizvodnju cijele 

godine. No i već dosegnuti, mogla bih reći europski 

standardi, naprosto uvjetuju isporuku u posudama! 

Što se najviše traži? Sve, ipak više od ostalog lavanda, 

ružmarin, puzeći ružmarin, oleandar. 

Prodaja se obavlja na licu mjesta, rasadnik svakodnevno 

obilaze brojni građani zainteresirani za kupnju, ali i na 

različitim sajmovima i manifestacijama na kojima redovito 

rasadnik sudjeluje i predstavlja svoju ponudu. No otkako 

je, kaže upraviteljica, prošle godine otvorena web stranica, 

interes je višestruko porastao. Prepoznati smo kao kvalitetni 

proizvođači, ali i stručnjaci koji mogu dati savjet. 

U sklopu rasadnika su i staklenik i plastenik s automatskim 

navodnjavanjem te prostor za proizvodnju u 

kontejnerima. 

Najtraženija-nasad lavande 

E. Brajković - Vladilo uz dvogodišnje 

sadnice lužnjaka 

16 HRVATSKE ŠUME BROJ 175/176 l SRPANJ/KOLOVOZ 2011. 

Sadnice lužnjaka

Članovi povjerenstva, taksatori i predstavnici 

šumarije u lovačkoj kući „Klašnice“ 

UŠP POŽEGA-ODJEL ZA UREĐIVANJE ŠUMA 

Obavljen stručni pregled 

“Požeške gore” i “Sjevernoga 

Dilja pleterničkog” 

Obnovljenu Osnovu gospodarenja i godišnji plan izradio je požeški Odjel 

za uređivanje šuma, a obje gospodarske jedinice nalaze se na području 

Šumarije Pleternica požeške podružnice “Hrvatskih šuma” 

Tročlano stručno povjerenstvo kojega 

je imenovalo Ministarstvo regionalnog 

razvoja, šumarstva i vodnoga 

gospodarstva, pregledalo je 

potkraj svibnja tijekom rada u uredu i na 

terenu predloženu Osnovu gospodarenja 

za gospodarsku jedinicu ”Požeška gora” 

te godišnji plan gospodarenja gospodarskom 

jedinicom “Sjeverni Dilj pleternički” 

za 2012. godinu. Obnovljenu Osnovu gospodarenja 

i godišnji plan izradio je požeški 

Odjel za uređivanje šuma, a obje jedinice 

nalaze se na području Šumarije Pleternica 

(UŠP Požega). 

Tročlano povjerenstvo - Povjerenstvo je 

radilo u sastavu: dipl. ing. Igor Hasl (predsjednik), 

prof. dr. sc. Šime Meštrović (član) 

i dipl. ing. Miroslav Rukavina (član), u nazočnosti 

predstavnika požeške taksacije 

(dipl. ing. Ante Miličević, mr. sp. Berislav 

Puača, mr. sc. Željko Najvirt, dipl. ing. Damir 

Berač) i Šumarije Pleternica (dipl. ing. 

Radovan Rotar, dipl. ing. Vladislav Dvoraček). 

Površina GJ “Požeška gora” iznosi 4677, 

39 ha, drvna zaliha je 854.761 m3, desetogodišnji 

prirast 25.680 m3, a desetogodišnji 

etat 146.166 m3, od toga 48.541 m3 glavnog 

i 97.625 m3 prethodnoga prihoda. U sklopu 

radova biološke obnove šuma planirano je 

131, 68 ha pripreme staništa, 229,20 ha njege 

podmlatka i mladika, 514,02 ha čišćenja 

guštika i dr. GJ “Požeška gora” ima 91 odjel 

i 346 odsjeka, pretežito su to gospodarske 

šume, a unutar njih izdvojeno je 404 ha gospodarskih 

šuma s ograničenim gospodarenjem 

(8,79 % površine). Sjemenjače obuhvaćaju 

98,35 %, a ostalo su panjače. Otvorenost 

šuma je 12,85 km/1000 ha. 

Usklađenost s prostornim županijskim 

planom - Uređajni elaborat usklađen je s Prostornim 

planom Požeško-slavonske županije, 

a rok važenja mu je od 1. siječnja 2011. do 

31. prosinca 2020. godine. Budući da Osnova 

gospodarenja za GJ ”Sjeverni Dilj pleternički” 

ima važnost do 31. 12. 2011., izrađen je godišnji 

plan za 2012. godinu. Ukupna površina 

gospodarske jedinice iznosi 3502 ha, za 2012. 

godinu planirani je etat glavnoga prihoda 

6346 m3, prethodnoga prihoda 4241 m3, a 

u sklopu radova biološke obnove šuma planirano 

je izvršiti 403,40 ha. Povjerenstvo je 

predlažilo Ministarstvu da izda suglasnost za 

Osnovu gospodarenja gospodarskom jedinicom 

“Požeška gora” te odobrenje za elaborat 

godišnjega plana gospodarenja za g.j. ”Sjeverni 

Dilj pleternički”. 

Sastojina obične bukve 

Piše: Ivica Tomić 

Foto: I. Tomić, B. Puača 

Sjemenjača hrasta kitnjaka u gospodarskoj 

jedinici “Požeška gora“(odjeli 4 i 5, šumarija 

Pleternica) 


šumska razgledn 

ŠUMA 

Granice Šumarije predstavljaju naše dvije 

radovi umnogome ovise o dinamici voda i 

redovite u proljeće, a posljednjih godina d 

Čeka za vrijeme poplave 

Šumarija u ce 

Za Šumariju Osijek se veže niz zanimljivosti i 

karakterističnosti koje je teško naći bilo gdje u 

Hrvatskoj. Samom činjenicom što se uredi Šumarije 

nalaze na drugom katu zgrade u centru 

četvrtog po veličini grada u našoj zemlji, već daje 

do znanja da ćemo se ovdje susresti sa mnogobrojnim 

neobičnostima. Šuma i grad ne idu jedno sa drugim pa 

smo ih pitali kako funkcionira taj spoj. Upravitelj Dražen 

Košutić nam pojašnjava: 

- Dobro je, nije loše! Istina, šume nam nisu u blizini, 

što i nije čudno za šumariju u velikom gradu, ali zato 

postoje suradnje sa nekim od institucija grada, pa smo 

tako nedavno imali akciju sa Domom za nezbrinutu 

djecu „Klasje“ gdje su mališani sudjelovali u pošumljavanju, 

a slične smo akcije imali i sa nekim poduzećima 

koja imaju urede u gradu, kao što je T-com. 

Šumarija se sastoji od tri gospodarske jedinice: 

Osječke – podravske šume, Osječke – nizinske 

šume te Erdutske – podunavske šume. Ukupna drvna 

zaliha iznosi 1370000 m3 dok godišnji etat za cijelu 

Šumariju iznosi 51000 m3, od čega je 8700 m3 

prethodnog prihoda, a ostatak od 42300 m3 pripada 

glavnom prihodu. Problem realizaciji predstavljaju 

mine, jer od tri gospodarske jedinice jedino u Erdutsko 

– podunavskim šumama nema mina, dok su druge 

dvije, na žalost, zagađene minama. Stvari polako idu 

nabolje pa je tako od 2008. godine razminirano 365 

ha. Ipak, nedostupnim 

se smatra još 613,5 ha, 

što smanjuje dostupni 

etat na 41600 m3. No 

to nisu jedini problemi. 

- Najveći problem je 

nerazmjer po dobnim 

razredima, gdje nam je 

30 % površine šuma u 

prvom dobnom razredu, 

a 17 % u drugom 

dobnom razredu, što 

je naročito uočljivo u 

GJ Osječke - nizinske 

šume koje su ujedno 

najvrjednije šume Šumarije 

i to nam predstavlja 

jako veliki problem- 

ističe Košutić. 

Od vrsta je najzastupljenija 

euroamerička 

topola, što i ne čudi, 

jer se šume nalaze pored 

velikih rijeka gdje 

tlo često plavi pa se 

EA topola nameće kao 

jedina vrsta. Tu su naravno 

i vrbe, dok od 

ozbiljnijih vrsta prevla- 

Radnici popravljaju štetu nast 

Upravitelj Dražen Košutić dipl. ing. Šum. 


Poplave diktiraju dinamiku radova

ica 

RIJA OSIJEK/ UPRAVA ŠUMA OSIJEK 

Piše: Goran Vincenc 

Foto: arhiva šumarije Osijek (Z. Turniški) 

velike rijeke, Dunav i Drava, tako da 

vodostaju rijeka. Poplave su prije bile 

ogađaju se i u drugim godišnjim dobima 

ntru grada 

Porić uz Dunav dio je lovišta 

davaju hrast lužnjak, 

grab i jasen. 

Zgrada šumarije u centru grada 

Ponos Šumarije 

svakako je rasadnik, 

među najvećima u Hrvatskoj, 

koji uglavnom 

služi za proizvodnju 

sadnica topole i vrbe. 

Bruto površina rasadnika 

je 28,56 ha, dok 

mu je proizvodna površina 

24 ha. Rasadnik 

je opskrbljen sustavom 

za navodnjavanje koji 

pokriva cijeli rasadnik, 

zatim tu je i hladnjača 

za čuvanje repromaterijala 

te mehanizacija 

za obradu i održavanje 

tla. Samo postavljanje 

proizvodnje se obavlja 

ručno. 

- Što se topole tiče 

imamo otprilike 40000 

jednogodišnjih sadnica 

te još 40000 komada u 

alu od poplava 

ožilištu. Godišnja proizvodnja 

vrbe je 4000 

komada, dok hrast proizvodimo 

za potrebe Uprave, - naglasio je Košutić. 

Prošle godine Šumarija je imala velikih problema sa 

poplavama koje su prijetile mladim plantažama topole, 

tako da je na području dvije gospodarske jedinice 

došlo do polijeganja sadnica. Postoji i problem gdje je 

premalo vode počelo uzrokovati sušenje sadnica pa se 

tako na dijelu Osječkih –podravskih šuma, zapadno od 

Osijeka, topola počela sušiti zbog prestanka plavljenja 

toga područja. U predjelu s kojim gospodari Šumarija 

voda diktira mnogo toga, stoga se ne treba čuditi takvim 

trendovima. 

No rijeke mogu biti i zanimljive, tako da se na području 

Šumarije uz velike rijeke prijevoz drva zna odvijati 

vodenim putem, tj. šlepovima koji rijekom Dravom 

robu dovoze do tvornice u Belišću. 

Šumarija gospodari i sa dijelom lovišta Podunavlje 

– podravlje, točnije rečeno njenim rubnim južnim dijelom, 

gdje se mogu naći lijepi primjerci običnog jelena, 

srne i divlje svinje. 

O Šumariji se brine 37 stalno zaposlenih radnika 

koji obavljaju većinu poslova. Pored upravitelja Košutića 

tu su još i pomoćnik upravitelja Boris Ljubojević te 

revirnik Zdenko Turniški, koji nam je ljubazno ustupio 

fotografije. 

- Sa našim radnicima uspijemo obaviti gotovo sve 

poslove iskorištavanja, dok za uzgojne radove i radove 

u rasadniku tražimo pomoć radnika Agencije ili posegnemo 

za radnicima drugih šumarija ili čak Uprava 

šuma. – ističe Ljubojević 

Šumarija sudjeluje i u znanstvenim projektima pa 

su na njihov zahtjev postavljene pokusne plohe koje 

služe u svrhu projekta, kojem je cilj proučiti mogućnosti 

obnove nasada topola nakon višekratnih ophodnji 

čiji je nositelj Šumarski fakultet u suradnji sa Šumarskim 

institutom. S obzirom na obujam posla i raznolikost, 

lako je zaključiti da je rad u osječkoj šumariji vrlo 

zanimljiv i pun nepredvidivosti. 


znanost 

OBLJETNICA NA ŠUMARSKOM 

FAKULTETU 

90. godina ponosa i slave 


Goran Vincenc 

Zavod za 

ekologiju i 

uzgajanje šuma 

Šumarskog 

fakulteta 

u Zagrebu 

ove godine 

obilježava 

90. obljetnicu 

utemeljenja. 

Tom prigodom 

je na 

Šumarskom 

fakultetu 

održana svečana 

proslava Dana 

Zavoda te 

su otvoreni 

novi zavodski 

laboratoriji 

U četvrtak, 14.srpnja 2011., Zavod za ekologiju i uzgajanje 

šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

proslavio je svoj 90 rođendan. Na svečanoj proslavi 

okupili su se brojni uzvanici iz šumarskog i znanstvenog 

miljea, a uvodnu riječ održao je predstojnik Zavoda, 

prof. dr. sc. Igor Anić. 

Zavod ima jako bogatu povijest koja počinje 1921. 

godine, trenutno zapošljava 26 djelatnika, a organiziran 

je u 6 katedri. Nastava se odvija na 74 kolegija, od toga 

35 na preddiplomskom i diplomskom, 27 na poslijediplomskom 

te 12 na doktorskom studiju. 

Na Zavodu su posebno ponosni na terensku nastavu 

koju omogućuju svojim studentima, pa je tako istaknuto 

kako je najstariji objekt za šumarsku terensku nastavu 

na Rabu još uvijek u funkciji te služi i studentima i 

znanstvenicima. Zavod također prati trendove, tako 

da se danas organizira i međunarodna terenska nastava 

koja se odvija u suradnji sa Mendelova Univerzita iz 

Brna u Češkoj Republici, zatim sa Tehnicka Univerzita iz 

Zvolena u Slovačkoj te najnovije, sa austrijskim sveučilištem 

Universität für Bodenkultur iz Beča. 

Što se tiče znanosti, Zavod je i ovdje vrlo uspješan pa 

se tako mogu pohvaliti sa trenutno 8 projekata dogovorenih 

sa Ministarstvom znanosti, tehnologije i sporta 

te sa čak 18 projekata dogovorenih sa gospodarstvenim 

tvrtkama 

i drugim institucijama. 

Predstojnici zavoda kroz 90. godina povijesti 

bili su: 

1. Andrija Petračić, prof. dr. sc. 

2. Milan Anić, Akademik 

3. Ivo Dekanić, prof. dr. sc. 

4. Branimir Prpić, prof. emeritus dr. sc. dr. h. c. 

dobitnik nagrade za životno djelo Hrvatskog 

sabora 

5. Đuro Rauš, prof. dr. sc. 

6. Slavko Matić, Akademik prof. emeritus dr. h. c. 

7. Zvonko Seletković, prof. dr. sc. 

8. Igor Anić, prof. dr. sc. 

Dekan Šumarskog 

fakulteta, 

prof. 

dr. sc. Milan 

Oršanić, istakao 

je veliki 

broj doktorata, 

najveći na 

Šumarskom 

fakultetu koji 

se brani na 

ovom Zavodu 

kojemu i 

sam pripada, 

veliki broj 

Novi moderni laboratorij 

prof. dr. sc. Igor Anić 

prof. dr. sc. Milan Oršanić 

dekana koje je Zavod dao te najveći ponos, dva akademika. 

S obzirom da se obljetnica treba održati uz 

prigodno otvorenje, dekan Oršanić je ponosno danas 

otvorio nove laboratorije Zavoda, uz nadu kako 

će se ovaj trend nastaviti te kako će na 100. obljetnici 

također biti otvoreno nešto novo na ponos Zavoda i 

Fakulteta. 


Bijeli cvjetovi u grozdastim cvatovima 

mala enciklopedija 

šumarstva 

Ovaj listopadni grm raste u brojnim zajednicama crnoga 

graba i bjelograbića te u bazofilnim šumama crnoga bora 

Prorektor zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. sc. Bojan 

Baletić potvrdio je nade dekana Oršanića te najavio 

gradnju novog studentskog restorana iduće godine 

koji će dizajnerski biti riješen u skladu sa disciplinama 

koje će ga koristiti, tj. Šumarstva i Agronomije. Također 

je istaknuo kako će budući kampus Sveučilišta imati 

grijanje na biomasu, što je, kako je istakao, pokazatelj 

uvođenja novih trendova i modernih tehnologija. 

Nakon prigodnih govora, uzvanici su obišli novootvorene 

laboratorije Zavoda te su se uvjerili kako je riječ 

o vrhunskoj opremi o kojoj će u budućnosti ovisiti 

kvaliteta znanstvenih radova i projekata na kojima će 

Zavod raditi. 

Kruščica 

(Amelanchier 

ovalis) 

Kruščica, kozja jabučica (Amelanchier ovalis) 

je do 3 m visoki listopadni grm iz porodice ružovki 

(Rosaceae), rasprostranjen na području srednje, južne 

i jugoistočne Europe, Male Azije, Krima, Kavkaza i 

sjeverozapadne Afrike. Kora mu je sivosmeđa, kasnije 

potamni, uzdužno je prošarana i ljušti se. Korijenski 

sustav je dobro razvijen te više ili manje vodoravan. 

Izbojci su tanki, uspravljeni, okruglasti, crvenkastosmeđe 

boje, isprva bjelkasto dlakavi, zatim goli, sjajni, 

crvenkastosmeđi sa svijetlosivim ostatcima epiderme 


Foto: arhiva 

Kruščica je do 3 m 

visoki listopadni grm 

iz porodice ružovki, 

rasprostranjen na 

području srednje, 

južne i jugoistočne 

Europe, Male Azije, 

Krima, Kavkaza i 

sjeverozapadne 

Afrike. 

Zavod broji ukupno 6 katedri: 

1. Uzgajanje šuma 

2. Osnivanje Šuma – arborikultura 

3. Šumarska fitocenologija 

4. Ekologija šuma 

5. Zaštita prirode, Šumske melioracije 

krša 

6. Pedologija 

Do 3m visoki listopadni grm 


koja se odlupljuje. Posuti 

su sitnim, okruglim, 

svjetlijim lenticelama. 

Kratki izbojci su ravni ili 

neznatno savijeni, prstenasti. 

Pupovi su duguljasto 

stožasti, vitki, 

ušiljeni, dugi do 1 cm, 

spiralno razmješteni, 

neznatno savijeni i pokriveni 

mnoštvom ljuskica. 

One su crvenkastosmeđe 

boje, sjajne te 

vunasto i bijelo dlakave. 

Vršni je pup veći od postranih 

koji su priklonjeni 

uz izbojak i malo 

otklonjenoga vrha. Znakovit je usko polumjesečast 

ožiljak otpaloga lista. 

Na kamenitom visokoplaninskome terenu 

Kao element 

borovih šuma, 

kod nas se ruščica 

javlja u sloju grmlja 

u šumi crnoga 

bora s krestušcem 

(Chamaebuxo- 

Pinetum), zajedno 

s elementima 

medunčevih šuma. 

Zbog vrlo lijepih 

cvjetova i različitih 

jesenskih boja 

listova, ova se 

dekorativna vrsta 

uzgaja u parkovima 

i vrtovima, 

u različitim 

varijetetima. 

Šarolikost boja jesenskih listova - Listovi su jednostavni, 

jajasti, eliptični do obrnuto jajasti, na vrhu 

uglavnom tupi, narovašenog ili neznatno nazubljenog 

ruba, dugi 2-5 cm, široki 1,5-3 cm, s 5-15 mm dugom 

dlakavom peteljkom. Imaju perasto mrežastu nervaturu. 

Osnova je lista okrugla ili plitko srcasta. Odozgo su 

listovi tamnozeleni, goli i bez sjaja, a odozdo plavkastozeleni. 

U početku su na naličju žućkastobijeli i pustenasti. 

U jesen poprimaju žutu, narančastu ili crvenu boju. 

Jestivi plodovi slatkastog 

okusa - Cvjetovi su 

dvospolni, promjera 2,6 -3,2 

cm, skupljeni u gustim i kratkim 

grozdastim cvatovima, s 

3-8 bijelih ili žućkastobijelih 

cvjetova na bijelim pustenastim 

dršcima, s 5 uskih i razmaknutih 

latica. Cvatnja je 

tijekom travnja, svibnja i lipnja, 

prije listanja. U vrijeme 

cvatnje grm pruža posebice 

lijep izgled. Plod je kuglast, 

jabučast, plavkastocrvene 

boje, sočan, sladak, veličine 

graška, promjera oko 8 mm 

s krupnim ostatkom čaške 

na tjemenu. Dozrijeva u kolovozu 

u grozdastim nakupinama, 

a sadrži 5-10 srpasto 

savijenih i sjajnih sjemenki. Biljka postaje plodna s 3-4 

godine starosti, a doživi oko 40 godina. Zbog ugodno 

slatkastog okusa plodovi se nerijetko beru i jedu, a ubrzo 

ih pojedu ptice. Kod nas su malo poznati kao jestivi, 

a mogu se preraditi u miješane marmelade i sokove. Na 

području bivšega Sovjetskog Saveza prerađuju se u žele 

i vino. Sadrže do 12 posto šećera, u manjem postotku 

organskih kiselina, nešto trijeslovina, vitamina C i neznatnu 

količinu karotina. 

U Hrvatskoj kao element borovih šuma - Kruščica 

raste u brojnim zajednicama crnoga graba i 

bjelograbića te u bazofilnim šumama crnoga bora. U 

Hrvatskoj dolazi kao element borovih šuma u sloju grmlja 

u šumi crnoga bora s krestušcem (Chamaebuxo- 

Pinetum), zajedno s elementima medunčevih šuma: 

crnim jasenom, mukinjom, rujevinom i dr. Nalazimo 

je i na otvorenim kamenjarama, na plitkom, suhom, 

neplodnom i vapnenačkom tlu, uz rubove planinskih 

šuma sve do visokoga pojasa bora krivulja. Pojavljuje 

se pojedinačno ili u manjim skupinama, a dopire i 

do 1500 m nadmorske visine. Vrlo je varijabilna vrsta, 

jednodomna, kserotermofilna, heliofilna i kalcifilna. 

Izrazito je otporna prema mrazu 

Listovi i plodovi 

Nalazimo je i 

na otvorenim 

kamenjarama, na 

plitkom, suhom, 

neplodnom i 

vapnenačkom 

tlu, uz rubove 

planinskih šuma, 

sve do visokoga 

pojasa bora 

krivulja. Pojavljuje 

se pojedinačno ili u 

manjim skupinama, 

a dopire i do 1500 

m nadmorske 

visine. 

i suši. Razmnožava se sjemenom 

i vegetativno. Poznati su još neki 

njeni taksoni: varijetet dalmatica 

(široki ovalni ili okrugli listovi), 

var. grossedentata (širokoeliptični 

listovi, krupno napiljena ili 

dvostruko nazubljenog ruba) i 

var. macrophylla (ovalno-jajasto i 

nepravilno napiljeno lišće). U literaturi 

se navodi kako je na planinama 

južne Dalmacije, Hercegovine 

i Crne Gore zastupljena i kretska 

kruščica (A. cretica). 

Nezahtjevna dekorativna vrsta 

- Zbog vrlo lijepih cvjetova i različitih 

jesenskih boja listova ruščica se 

kao dekorativna vrsta uzgaja u parkovima 

i vrtovima u različitim varijetetima. 

Prilagodljiva je svim vrstama 

vrtnoga tla, nije zahtjevna, raste 

na osunčanim, sjenovitim i iznimno 

suhim položajima. Upotrebljava se 

za žive ograde (živice). 


norme 

Predstavljena nova norma 

ISO 26000 o društvenoj 

odgovornosti 

Međunarodna organizacija za normizaciju 

(ISO) svečano je objavila 

izlazak nove norme ISO 26000 

Guidance on social responsibility 

(Upute o društvenoj odgovornosti) u Ženevi 1. 

studenog 2010. godine. Na središnju svečanost 

predstavljanja norme, glavni tajnik ISO-a 

Rob Steel pozvao je sve stručnjake koji su sudjelovali 

u raznim fazama izrade ove opsežne 

i dugo očekivane norme, stoji u obavijesti 

Stanke Miljković iz Hrvatskog zavoda za norme 

(HZO) početkom studenog. Zbog važnosti 

ovoga dokumenta za sve subjekte u Hrvatskoj, 

pa tako i našu tvrtku, prenosimo ga u cjelini. 

Normu je pripremila radna skupina ISO/ 

TMB/WG Social responsibility koja je od ideje, 

nastale na sastanku ISO/COPOLCO, Committee 

on consumer policy (Odbor za politiku 

potrošača) održanome 2001. godine pa sve 

do konačne realizacije u 2010. godini brinula 

o mnogim aspektima ove norme. Vodstvo 

radne skupine dodijeljeno je SIS-u (Švedska) i 

ABNT-u (Brazil) koji su kao dobro izbalansirani 

kopredsjedavajući tim mogli objediniti različite 

zahtjeve razvijenog i nerazvijenog svijeta. 

Konkretan rad na tekstu norme počeo 

je 2005. godine u okviru radne skupine koja 

je radila po prvi puta prema nešto izmijenjenim 

pravilima ISO-a za izradu norma. Naime, 

pokazalo se da postoji velik nesrazmjer u 

pogledu društvene odgovornosti ovisno o 

ekonomskoj snazi pojedine države ili organizacije. 

Da bi se dobilo mišljenje svih dionika 

(zainteresiranih skupina) u području 

društvene odgovornosti, ISO je prvi puta 

podijelio stručnjake iz različitih područja koji 

su se javili za sudjelovanje u izradi norme 

u šest skupina: industrija, državna uprava, 

nevladine organizacije, radništvo, potrošači 

i ostali (znanost, školstvo). Vodilo se računa 

o regionalnoj zastupljenosti, starosnoj dobi i 

spolu stručnjaka. Stručnjaci su se javljali putem 

nacionalnih normiranih tijela te iz strukovnih 

organizacija zainteresiranih za izradu 

te norme. Na taj se način pokušalo podjed- 

nako vrednovati utjecaje različitih dionika. 

Drugi problem nastao je kada se uspostavilo 

da dionici iz industrije i državnih uprava, na 

primjer, imaju mogućnosti putovanja i dolazaka 

na sastanke radne skupine, dok oni iz 

skupina potrošača ili nevladinih organizacija 

nemaju takvih materijalnih mogućnosti. 

Stoga je ISO osnovao fondove koji su financijski 

potpomogli dolaske i rad stručnjaka iz 

materijalno inferiornijih skupina i zemalja u 

razvoju. To je pomoglo uspostavi uravnoteženijih 

rješenja u normi, a postignut je i opći 

konsenzus u mogućim okvirima današnjice i 

sveopćih suprotnosti u području društvene 

odgovornosti u svijetu. 

Norma ISO 26000 ne sadržava zahtjeve, 

već samo smjernice i različite upute kako 

pristupiti problemu društvene odgovornosti 

u pojedinim područjima. To znači da se po 

toj normi neka organizacija ne može certificirati. 

Međutim, norma je upotrebljiva za sve 

vrste organizacija; za male, srednje ili velike 

tvrtke, za tijela državne ili lokalne uprave, 

profitne i neprofitne organizacije. Također, 

najavljeno je da će u roku od tri godine biti 

prikupljene sve primjedbe do kojih bi se došlo 

u primjeni te norme i izraditi novo izdanje 

s promjenama u skladu s tim. 

ISO predviđa da će norma ISO 26000 pomoći 

organizacijama bez obzira na njihovu 

veličinu, u ponašanju na društveno odgovoran 

način. Organizacije će biti za to osposobljene 

ako na temelju norme ISO 26000 

izrade vlastite radne upute za: sadržaj, nazive 

i definicije osnovnih pojmova društvene 

odgovornosti s kojima se organizacija susreće, 

okruženje, trendove i obilježja okruženja 

u kojima se želi biti društveno odgovoran, 

načela i praksu koji se odnose na društvenu 

odgovornost, integriranje, implementiranje i 

promociju društveno odgovornog ponašanja 

unutar organizacije te područje i posljedice 

pojedinih mjera društveno odgovornog 

ponašanja. 

Hrvatski zavod za norme osnovao 

je tehnički odbor HZN/TO 552, Društvena 

odgovornost koji je sudjelovao u pripremi 

norme na međunarodnoj razini i koji će pripremiti 

prihvaćanje norme ISO 26000 kao 

hrvatske norme. Norma će biti prihvaćena 

kao hrvatska norma do kraja 2010. godine 

u izvorniku, na engleskome jeziku, a njezin 

prijevod na hrvatski jezik očekuje se krajem 

2011. godine. 

U mjesecu rujnu 2010. godine Hrvatski 

zavod za norme organizirao je nacionalnu 

radionicu o društvenoj odgovornosti na kojoj 

je kao predavač gostovao ISO-ov stručnjak 

Martin Neureiter iz Austrije. Glavni je cilj 

nacionalne radionice bio podizanje svijesti 

o koristima uvođenja norme ISO 26000 za 

organizacije i društvo u cijelosti te na koji se 

način odredbe norme mogu upotrijebiti u 

Republici Hrvatskoj. Norma ISO 26000 poslužit 

će odgovornim organizacijama koje žele 

unaprijediti svoje poslovanje kao još jedan 

alat za provjeru i promišljanje aktivnosti s 

ciljem unapređenja društveno odgovornog 

poslovanja. 

U tijeku 2011. godine očekuju se daljnje 

aktivnosti u prezentiranju norme ISO 26000 

hrvatskoj javnosti. 


putopis 

NA PUTU SVILE 

Balada o n 

Nasukana ribarska flota 

Da biste došli do Aralskog mora, m 

isplanirati sve detalje kao da idete 

tog mora odavno su suhe, a brodo 

nekad tvorio dno. Riječ je o jednoj 

koje je doživjelo čovječanstvo i ka 

prepušten prirodi kako bi riješila o 

Klima u 

Karakalpakstanu, 

regiji u kojoj se 

jezero nalazi postala 

je surova, a klimatski 

ekstremi bilježe 

izrazito vruća ljeta 

i vrlo hladne zime, 

dok vjetrovi često 

sa nekadašnjeg 

morskog dna dižu 

velike količine 

soli pomiješane 

sa vrlo otrovnim 

pesticidima koje 

su Sovjeti rabili u 

proizvodnji pamuka. 

Aralsko jezero ili more, kako su ga nekoć zbog 

veličine zvali, danas je podijeljeno između 

Uzbekistana i Kazahstana, dvije države srednje 

Azije koje su sredinom prošlog stoljeća, u 

doba kada su pripadale SSSR-u, većinu svojih prihoda 

crpile iz bijelog zlata, tj. pamuka, biljke koja je indirektni 

krivac za nestajanje mora. Naime, kako bi povećali 

proizvodnju, Sovjeti su krajem pedesetih godina prošlog 

stoljeća preusmjerili tokove rijeka Amu Darije i Sir 

Darije prema pustinji kako bi na taj način stvorili velika 

područja za uzgoj pamuka. Rijeke koje su punile jezero 

nisu više stizale do istog što je rezultiralo sušenjem 

četvrtoga po veličini jezera na zemlji te jednom od najvećih 

ekoloških katastrofa koju je prouzročio čovjek. 

Klima u Karakalpakstanu, regiji u kojoj se jezero nalazi 

postala je surova, a klimatski ekstremi bilježe izrazito 

vruća ljeta i vrlo hladne zime, dok vjetrovi često 

sa nekadašnjeg morskog dna dižu velike količine soli 

Grad Moynak 


Nekadašnje i sadašnje granice mora


Goran Vincenc 

estalom moru 

orate se svojski potruditi i 

na ozbiljnu ekspediciju, jer obale 

vi su nasukani na pijesku koji je 

od najvećih ekoloških katastrofa 

ko to obično biva, problem je 

no što je čovjek uprskao. 

Konačno... more! 

pomiješane sa vrlo otrovnim pesticidima koje su Sovjeti rabili u proizvodnji 

pamuka. Kao posljedica, regija je jedno od najkancerogenijih 

područja na zemlji, što je u kombinaciji sa propalom ribarskom i 

riboprerađivačkom industrijom dovelo do iseljavanja velikog broja 

stanovnika. 

putovi po dnu mora 

Napušteni gradovi 

To se najbolje može uočiti u uzbečkom gradu Moynaku koji je 

nekad bio ribarsko mjesto na obali jezera čije su vode danas udaljene 

gotovo 200 kilometara, a sada skoro pa grad duhova gdje se 

živa na termometru u lipnju penje na gotovo 50 stupnjeva. U blizini 

Moynaka nalazi se ribarska flota koja je danas nasukana na pijesku 

nekadašnjeg dna Aralskoga mora, a hranila je veliki broj duša, kao 

i tvornica ribljih konzervi koja je napuštena jer je ostala bez glavne 

sirovine za preradu. Na nekadašnjoj obali blizu Moynaka postoji 

spomen područje Aralskome moru gdje su postavljene table sa satelitskim 

snimcima od 1961. godine pa sve do 2010., gdje se lijepo 

može vidjeti kako je katastrofa napredovala. 

Ovdje smo napustili kopno i upustili se u dugu vožnju po dnu 

mora gdje ne postoje ceste niti putovi, tek utabana staza kojom 

treba voziti više od 6 sati po nesnosnoj vrućini od gotovo 50 stupnjeva. 

Signal na mobitelu brzo smo izgubili, što nam je dalo do znanja 

da ćemo u slučaju kvara naše Chevrolet Nexie vjerojatno biti 

prepušteni suncu, vjetru i bijesnim lisicama kojih u kraju ima mnogo. 

Poslije smo čuli priče kako se ljudi ne usude ići ni sa terenskim 

vozilom, kamoli sa običnim automobilom, ali želja za pogledom na 

jezero bila je jača od straha. No Nexia je izdržljivija više nego se itko 

od nas nadao te smo pred kraj dana konačno ugledali prizor koji 

smo toliko željeli vidjeti. 

Kraj svijeta 

Slano jezero danas je gotovo beživotno, jer se zbog posljedica 

isparavanja količina soli upeterostručila, što je uništilo floru i faunu 

jezera. Kupanje u jezeru podsjeća na kupanje na Mrtvome moru u 

Izraelu, jer vam velika količina soli ne dozvoljava da potonete. Sam 

prizor je nadrealan i podsjeća na holivudske filmove katastrofe, 

gdje smo se osjećali kao jedini preživjeli nakon nuklearne eksplozije. 

Svi smo se složili da se nalazimo na kraju svijeta. 

Tijekom svih ovih godina nekoliko puta se pokušalo doći do 

rješenja, no svi ti pokušaji propadaju uglavnom zbog financija. 


izazovi su šum 

njolskom sjeveru, forum je održan u slikovitom gradu 

Burgosu jer, osim što ima dobar konferencijski centar, 

Burgos se nalazi na samo 50-ak kilometara od Valladolida 

koji je sjedište Mediteranske mreže modelnih šuma. 

Globalni forum okupio je oko 400 sudionika iz cijelog 

svijeta te je bio mjesto susreta 58 modelnih šuma i još 

brojnih modelnih šuma u nastajanju. Među njima i mi, 

predstavnici modelne šume „Sliv rijeke Mirne“ iz Istre. 

„Krajolik i održivost“ bila je glavna tema Globalnog 

foruma ili kako postići održivo upravljanje krajolikom, 

što je i osnovni smisao modelne šume. Održivo znamodelne 

šume GLO 

Ruralni razvo 

krajolikom i s 

Slano jezero 

danas je gotovo 

beživotno, jer se 

zbog posljedica 

isparavanja 

količina soli 

upeterostručila, 

što je uništilo 

floru i faunu 

jezera. 

Naš pouzdani prijevoz 

Svima je jasno kako svjetske potrebe za pamukom 

neće dozvoliti ponovno preusmjeravanje rijeka Amu 

Darije i Sir Darije u vode jezera, no zato se može povećati 

učinkovitost kanala za navodnjavanje, koji su loše 

građeni, zbog čega ispari 35 – 70% vode. Bilo je ideja 

da se pumpama prenese voda iz Kaspijskoga jezera, 

no cijena je previsoka kao i preusmjeravanje dijela 

voda rijeka poput Volge, Oba ili Irtiša što bi vratilo jezero 

u prvobitno stanje kroz nekakvih 20 – 30 godina, 

no cijenu od 30 – 50 milijuna američkih dolara nitko 

nije spreman platiti. 

Neke stvari se ipak miču sa nulte točke, jer su se 

zemlje Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana, Tadžikistana 

i Kirgistana dogovorile kako će jedan posto 

svoga BDP-a utrošiti kako bi vratile vode jezera gdje 

im je i mjesto. Do tada možemo se samo nadati da će 

čovječanstvo ozbiljno shvatiti ovaj problem i početi 

ozbiljno djelovati. 

Svake tri godine Globalni forum modelnih šuma 

održava se na drugom kontinentu, u drugoj 

zemlji, u krajevima koji su uspješni u razvoju 

svojih modelnih šuma. Ove godine, na Špa- 

Modelne šume su se prezentirale 

proizvodima i info materijalom 

Povoljno prodajem šumu i šumsko zemljište upisane u zk.ul. 1502 

i 1503 k.o. Pešćeno, Općinski sud Zlatar, površine oko 300.000 m 2 , 

starost šume između 70 i 100 godina, procijenjena zaliha drvne mase 

oko 12.000 m3, struktura drvnih sortimenata 31% hrast kitnjak, 41% 

bukva, 15% grab, ostali sortimenti divlja trešnja, lipa i dr. 

U šumi se nalazi devastirani građevinski objekt oko 600 m 2 , upisan u 

katastar. Konfiguracija terena vrlo povoljna, do asfaltirane ceste vodi 

javni put dobro održavan duljine oko 800-1000 m. 

Do trenutka denacionalizacije, šumom je upravljalo poduzeće “Hrvaske 

šume d.o.o.”, vlasništvo je upisano u zemljišne knjige. 

26 HRVATSKE ŠUME BROJ 175/176 l LIPANJ 2011. 

Sve informacije na tel. 098/280-599 ili na 

e-mail zeljko.petrisic@zg.t-com.hr

BALNI FORUM MODELNIH ŠUMA 2011. 

j, upravljanje 

udjelovanje javnosti 

arstva u budućnosti 

Nove modelne šume primljene u članstvo 

Međunarodne mreže 

či ono koje štiti zajednice koje žive unutar šume ili su vezane za šumu, 

znači i racionalno korištenje resursa, ali znači i komercijalizacija ekoloških 

usluga koje nam šume pružaju. Šume su danas sve više prisutne 

na političkoj agendi jer svjesni smo da samo uz pomoć šumskih ekosustava 

možemo pobijediti najveće probleme današnjice - klimatske 

promjene i povećanje CO2 u atmosferi, povećanje broja stanovništva, 

zatim energetsku krizu i potrebu za resursima pitke vode i obnovljivim 

izvorima energije. Najprije ruralni razvoj, a zatim pronalaženje odgovarajućeg 

modela za upravljanje krajolikom i sudjelovanje javnosti, 

glavni su odgovori na izazove šumarstva u budućnosti. Znamo da u Hrvatskoj 

imamo certificirane sve državne šume, ali što je sa privatnim šumama 

i zašto nema sudjelovanja javnosti u kreiranju programa korištenja 

prirodnih resursa u krajevima gdje rade i žive? Budućnost održivog 

upravljanja je upravo u tome; u modelima sudioničkog upravljanja u 

kojima lokalne zajednice postaju ključni element. Dakle, potreban je 

novi okvir ili zakon koji će osigurati održivo upravljanje krajolika, ali ako 

u njemu nema sudjelovanja i podrške javnosti, takav je okvir nezadovoljavajući. 

Otuda i glavni moto UN-ove Međunarodne godine šuma 

koji glasi: „Forests for people“ ili „Šume ljudima“. Takvih modela ima 

nekolicina, a jedan od 

Ispravka! 

U prošlom broju potkrala nam se jedna 

greška. Naime, u tekstu pod naslovom 

Kako valorizirati posebnost mediteranskih 

šuma, u uvodnom dijelu među organizatorima 

Tjedna mediteranskih šuma 

napisali smo Hrvatski šumarski institut 

za Mediteran, što je krivo. Jedan od organizatora 

je Europski šumarski institut 

za Mediteran pa ovim putem molimo 

čitateljstvo da prihvati našu ispriku. 

najraširenijih jesu modelne 

šume. 

Još 90-ih godina 

prve su modelne 

šume nastale u Kanadi, 

upravo kao odgovor 

na rješavanje 

sukoba u upravljanju 

krajolikom, između 

šumarskih službi i 

stanovnika šume ili 

zaštite prirode i lokalnih 

proizvođača. 

Nakon toga, iz Kanadske mreže modelnih šuma inicijativa se proširila 

najprije na Latinsku Ameriku pa na Aziju i Afriku. Danas imamo mreže 

modelnih šuma na svim kontinentima. 

Problemi su globalni i kad gledamo na krajolik iz globalne perspektive, 

sve važnije je imati tržišno orijentiranu produkciju šumskih 

proizvoda i ekonomske dobrobiti, ne samo od drva, nego od šuma 

u cjelini. Zato će se Međunarodna mreža modelnih šuma u svom 

programu 2011. do 2014. naročito baviti razvojem zajednica i mogućnostima 

komercijalizacije proizvoda dobivenih na područjima 

modelnih šuma. 

Nadalje, želi se procijeniti koliko šume zapravo utječu na zaustavljanje 

klimatskih promjena i kakva je percepcija javnosti o 

tome, ali i istražiti koliko korištenje dobara i usluga od šume doprinosi 

održivosti zajednica. No, najvažnije za razvoj modelnih šuma 

u svijetu je nadograđivati postojeće dobre prakse u upravljanju 

krajolikom sa novim saznanjima i razmjenjivati ih sa drugim modelnim 

šumama. 

Globalni forum bio je mjesto vrlo bogatih susreta i razmjene. 

Predsjednik Afričke mreže modelnih šuma Chimere Diaw ističe da 

modelne šume pružaju okvir za pregovaranje i razrješavanje sukoba, 

organiziranje i zajedničko planiranje. Isto je takvo i kanadsko iskustvo, 

a predsjednik Mediteranske mreže Miguel Segur naglašava posebnost 

mediteranskih ekosustava i potreba. Mediteranska mreže modelnih 

šuma osnovana je 2009. U Europi danas imamo dvije modelne šume 

u Švedskoj, dok ih na Mediteranu postoje tri - modelna šuma Urbion u 

Španjolskoj, modelna šuma Ifrane u Maroku te Yalova u Turskoj. Slijedeće 

će godine 8 novih modelnih šuma prijaviti svoje članstvo Mediteranskoj 

mreži i to modelne šume iz Istre, Sardinije, Provanse, Korzike, 

Murcie i Castille te dvije modelne šume iz Grčke. 

U Istri je područje modelne šume doseglo svojih 100 000 hektara 

i zauzima cijeli sjeverni i centralni dio poluotoka. Glavne teme 

kojima će se baviti naša modelna šuma ne odskaču od tema koje su 

zajedničke i drugima, a to su valorizacija i komercijalizacija nedrvnih 

šumskih proizvoda i biomase, zaštita ugroženih ekosustava i razvoj 

ruralnog turizma. 

Modelna šuma u Istri bit će udruga koja će zajedno sa drugim modelnim 

šumama iz Europe sudjelovati na brojnim razvojnim projektima za upravljanje 

resursima i održivi razvoj. Glavni izazov je kako ekonomske, socijalne 

i kulturne interese 

uskladiti sa potrebama 

zaštite okoliša, 

čime se svakodnevno 

bave proizvođači, 

udruge, znanstvenici, 

javni dužnosnici, 

stručnjaci, poljoprivrednici 

i šumari 

koji rade u brojnim 

modelnim šumama 

širom svijeta. 

Kuća od drva- sjedište modelne šume 

Urbion u regiji Castilla 


Ana Fornažar, dipl. ing.šum 

Modelna šuma Risaralda iz Kolumbije 


šumska flora 

ZELJASTE BILJKE 

Volujac 

(Buhtalmum 

salicifolium) 

Ova šumska trajnica u nas se pojavljuje u sloju prizemnoga 

rašća u bukovoj šumi sa crnim grabom, šumi crnoga 

graba i jesenske šašike, a nerijetko i u vegetaciji suhih 

submediteranskih kamenjarskih pašnjaka 

U šumskoj sastojini 

Volujac, šumska ivančica (Buphtalmum 

obično goli. Obodni cvjetovi su ženski, s oko 2,5 mm širokim 

i 11-16 mm dugim jezičkom i kratkom, dlakavom 

cjevčicom. Središnji cvjetovi su 

dvospolni, cjevasti i goli. Cvatnja ove atraktivne 

Dijelovi biljke 


Foto: Arhiva 

Cvjetovi su krupni, s mnoštvom sitnih, 

kopljastih latica žute boje, povijenih pri 

kraju, a glavičasti cvat širok je 3-6 cm. 

Sredina cvijeta je neznatno tamnožuta 

salicifolium) je zeljasta trajnica iz porodice 

glavočika (Asteraceae), rasprostranjena na 

području srednje i južne Europe, u šumama 

i na vlažnim livadama. Stabljika joj je uspravna, jedra i 

okruglasta, jednostavna ili u gornjemu dijelu razgranata. 

Kratko je dlakava, a ispod cvjetne glavice šuplja. 

Podzemni dio stabljike (podanak ili rizom) je okruglast 

i odrvenio. Korijen je izrazito razgranat. Listovi su sitni, 

uski i duguljasti, s obje strane kratko dlakavi, katkada 

posve svilenkasti. Dugi su prosječno oko 5-10 cm i oko 

6-25 mm široki. Donji listovi su široko lancetasti ili obrnuto 

jajasto - lancetasti, tupi, s peteljkom dugom kao i 

lisna plojka. 

Biljka atraktivnih žutih cvjetova - Cvjetovi su 

krupni, s mnoštvom sitnih, kopljastih latica žute boje, 

povijenih pri kraju, a glavičasti cvat (glavica) širok je 3-6 

cm. Sredina cvijeta je neznatno tamnožuta. Ovoj je najčešće 

polukuglast, a vanjski ovojni listići dugi su 9-11 

mm i približno 2 mm široki, s kožastim rubom, kratko 

dlakavi ili gusto čupavo -dlakavi. Unutrašnji listići su uži, 


Volujac je rasprostranjen u šumama i na 

vlažnim livadama srednje i južne Europe. 

Raste na rastresitim, kamenitim ili slabo 

ilovastim tlima, od nizinskog do gorskog i 

pretplaninskoga pojasa, brzo se šireći na 

staništu koje mu odgovara. 

Privlačnost prelijepih žutih latica 

biljke s predivnim žutim cvjetovima je tijekom lipnja 

i srpnja. Obodne roške (suhi plodovi nepucavci) su na 

poprečnom presjeku trokutaste, a središnje su bridasto-valjkaste 

ili tek malo spljoštene. Kunadra (dlačice) 

je u obliku ljuskastog vjenčića. 

Na kamenitom terenu 

Kao dekorativna vrsta, u mnogima je 

državama zaštićena, a zbog svoje estetske 

vrijednosti i otpornosti, upotrebljava se 

pri uređivanju vrtova i okućnica 

Ukras na okućnicama i vrtnim površinama 

U kserotermofilnim šumama-Volujac susrećemo 

ponajviše u kserotermofilnim šumama (suha staništa) 

reda Quercetalia pubescentis, primjerice u asocijaciji bijeloga 

graba (Carpinetum orientalis croaticum), u šumi 

crnoga graba i jesenske šašike (Seslerio-Ostryetum). 

Potonja šuma ima veliku zaštitnu i estetsku vrijednost 

i tipično je obilježje Hrvatskoga primorja. Ova zeljasta 

vrsta još je češća u zajednicama reda Erico-Pinetalia, 

posebice u zajednicama sveze Orno-Ericion dolomiticum. 

Tako je, primjerice, nalazimo u asocijacijama Pino-Genistetum 

januensis, a nerijetko i u vegetaciji suhih 

submediteranskih kamenjarskih pašnjaka reda Scorzonero 

- Chrysopogonetalia. Kod nas se kao bazofilno -termofilna 

vrsta često pojavljuje u bukovoj šumi sa crnim 

grabom (Ostryo-Fagetum sylvaticae). Nalazimo je u bujnom 

sloju prizemnoga rašća sa crnjušom, kukurijekom 

božićnjakom, smudnjakom, ali i vrstama kontinentalnih 

bukovih šuma. Ta je zajednica najzastupljenija u Gorskome 

kotaru. 

Cijenjena dekorativna vrsta - Ova šumska trajnica 

raste na rastresitim, kamenitim ili slabo ilovastim 

tlima, od nizinskog pa do gorskog i pretplaninskoga pojasa. 

Brzo se širi na staništu koje joj odgovara. Kao dekorativna 

vrsta u mnogim je državama zaštićena. Zbog 

svoje estetske vrijednosti i otpornosti upotrebljava se 

pri uređivanju vrtova i okućnica, a zbog brzoga širenja 

na odgovarajućem tlu pogodna je za pokrivanje većih 

vrtnih površina (cvijetnjaci, prirodni vrtovi, podnožja 

gustotih drvoreda). Najbolje joj odgovara polusjenoviti 

dio vrta u kojemu je zaštićena od jakoga podnevnog 

sunca. Budući da voli vlažno tlo potrebno ju je redovito 

zalijevati. Treba je saditi u vapnenačku i vlažnu zemlju s 

puno hranjivih tvari i s dobrom drenažom. 


zanimljiva priroda VRBA 

Već u dalekoj prošlosti započinje iskorištavanje 

stabla vrbe u razne svrhe. I prvi lonci napravljeni od sirove 

zemlje bili su opleteni vrbovim šibljem da bi se mogli 

peći na vatri. Savitljivost vrbinih mladica omogućila je 

ljudima da od njih pletu košarice, ribarske vrše, ograde, 

stolice, namještaj i sl. Savitljivost, mala težina i trajnost 

vrbovog lika nekad su bili, ali i danas na cijeni ponajprije 

u pletenju košara. 

Iz knjige Aleksandra pod nazivom „Upotreba drveta 

i sporednih produkata šume“ saznajemo kako su 

se nekad u prošlosti sjekle, gulile i sušile vrbove šibe 

koje su se najviše koristile za izradu košara. 

Sječa vrbovih šiba potrajala je od polovice listopada 

pa sve do veljače i ožujka, ako nije bilo snijega i 

jake hladnoće. Vršila se svake godine, ali i prve godine 

poslije sadnje. Rezale su se nisko pri zemlji, u jednom 

danu radnik je narezao od 2 do 4 metričkih centi šiba. 

Na površini od 1 ha trebalo je oko 50 radnih dana da 

se sakupi dovoljan broj šiba. Prodavale su se i upotrebljavale 

u sirovom (zelenom) ili suhom stanju, oguljene 

ili neoguljene. Prodavale su se po težini. Oguljene šibe 

bile su mnogo skuplje. Iz 100 kg zelenih šiba vrbe dobivalo 

se oko 25 do 33 kg suhih šiba, ovisno o tome jesu 

li bile duge, kratke, tanke ili debele. Gulile su se ručnim 

guljačima. U jednom danu radnik je ogulio od 20 do 30 

Piše: Vesna Pleše 

Foto: Arhiva 

Korisnost vrbe kroz 

Vrba 

kg šiba. Način sušenja ovisio je o načinu 

kako je bila oguljena kora. 

Jedan od načina pripremanja šiba 

za guljenje bilo je „umjetno mezgarenje“; 

snopovi šiba slagali su se u hrpe visoke 

od 80 do 100 cm, pokrivali se slamom i 

polijevali toplom vodom kako bi sok u šibama 

počeo kolati tek za mjesec dana. U 

istu svrhu koristile su se kace ili betonske 

jame s drvenim podom. Prije močenja 

sa šiba su se uklanjale razne štetne tvari, 

slagale su se po dužini od 60, 80, 100, 

120, 140 pa i 200 cm i vezale u snopove 

od osam do deset kg. U kacama i jamama 

voda je bila zagrijana na temperaturu 16 

do 19 stupnjeva Celzija. Ovako pripremljene 

šibe lakše su se gulile, za razliku 

od onih koje su se pripremale za guljenje 

termičkom obradom (prokuhavanjem 

u vreloj vodi ili parenjem vodenom parom), 

što je imalo i znatne nedostatke. 

Ako su šibe bile pripremljene umjetnim 

mezgarenjem, sušile su se na suncu da bi 

dobile lijepu bijelu boju, dok su se „kuhane šibe“ sušile 

prislonjene na drvene plotove ili zidove. Osušene šibe 

pohranjivale su se u provjetrena i suha skladišta. U takvom 

stanju, ako se ne bi na vrijeme prodale, očuvale 

su se nekoliko godina, zadržavši kakvoću. 

Vrbove šibe koristile su se i nekad, kao i danas za 

pletenje košara i vrtnog pokućstva. Prije pletenja močile 

su se u vodi, neoguljene (osam dana ljeti, zimi 14 

dana), oguljene (nekoliko sati). Za pletenje su se koristile 

neoštećene, suhe šibe s kojih je bila odstranjena sva 

nečistoća poput plijesni i mrlja. 

U prošlosti dosta se koristila i vrbova kora, naročito 

u Rusiji, kao štavilo za kožu. Za dobivanje kore 

podizali su se vrbici koji su se uzgajali u ophodnji od 4 

do 5 godina. Jedan ha vrbika „ davao je“ od 5 do 7 tona 

vrbovih šiba godišnje, odnosno 1 do 1,5 t kore. Kora se 

s drveta gulila tijekom mjeseca svibnja i lipnja, sušila bi 

se na mjestima zaštićenim od vjetra i sunca. Osušena se 

prešala u bale težine i do 80 kg te otpremala u tvornice. 

Služila je i za proizvodnju vlakana i to prvenstveno od 

onih vrsta vrbe kojima su se mladice koristile za pletenje 

košara. Da bi se iz kore dobila vlakna ona se kuhala u 


povijest 

Pletene košare 

Tužna vrba 

otopini sode. Tako dobivena vlakna ispirala 

su se u vodi, sušila i bjelila. Korištena su kao 

materijal za pletenje konopa, za vezenje na 

odjevnim predmetima, za čišćenje i sl. 

U Češkoj se koristila kao prostirka, ali 

i kao gnoj kojim su se đubrili vrbici. U Poljskoj 

su se od nje radili odnosno pleli opanci 

(vrsta obuće). 

Već u vrijeme tarog Egipta, Grčke i 

Rima ekstrakti vrbine kore, koji su uz ostalo 

bogati salicilima, koristili su se za liječenje. 

U 18. i 19. stoljeću niz lijekova na bazi salicilne 

kiseline davao se pacijentima u liječenju 

raznih krvarenja, malarije, proljeva i sl. 

Općenito, vrbe ima svuda oko nas, 

od nizina do visokih planina, na relativno 

suhim šljunkovitim padinama, ali i u blizini 

močvara. Dobro podnose i veliku količinu 

vlage u tlu, a neke vrste dosta su otporne 

i na sušu. 

Zbog svega gore spomenutog u nekim 

europskim zemljama koristi se i u 

lovstvu u stvaranju zaklona za divljač, ali 

i za prehranu. Kao pogodne brstno - ogrizne 

vrste sa slatkim listovima i korom koju 

divljač voli, autor prof. Julius Valtynisa sa 

Šumarskog fakulteta u Zvolenu (Slovačka)- 

(izvor Šumarski list 1998.) navodi: bijelu 

vrbu, bademastu vrbu, ranu vrbu, laponsku 

vrbu. Brst i ogriz vrba znakovit je i zbog 

samog rasta i opstanka nasada grmastih 

vrba. Kako divljač ogriza vrbe nepravilno, 

na taj način može zamijeniti rezidbu šiblja i 

pojačati intenzitet njihovog rasta. 

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća 

u nekim europskim zemljama (poput 

Skandinavije) započeli su sa istraživanjima 

mogućnosti proizvodnje biomase u kulturama 

i plantažama. Za to su vrlo pogodne 

brzorastuće vrste drveća, između ostalog 

i vrba. Ovakav način proizvodnje biomase 

šumskih vrsta poznat je pod nazivom 

„kultura kratkih ophodnji“. Naziv je to za 

termin koji obuhvaća šumarsku djelatnost 

kao specifični način uzgajanja drveća u 

pravilnom rasporedu na kultiviranom tlu, 

sličniji je uzgajanju kultura nego li klasičnom 

šumarstvu. I u našoj zemlji, kao najveći 

mogući potencijal proizvodnje biomase 

u kratkim ophodnjama testirani su klonovi 

vrbe na područjima Šumarija Čakovec, 

Darda, Čazma... Za razliku od naše zemlje u 

nekim zemljama Europe ( kao u Švedskoj), 

ali i šire ( SAD), već se naveliko koriste brzorastuće 

vrste stabala pa i vrba za proizvodnju 

biomase u komercijalne svrhe. 

Vrba je jedna od važnijih medonosnih 

biljaka, ali i ukras brojnih okućnica, 

parkova, gradskih ulica. Posebno je poželjna 

za sadnju u gradovima, jer je otporna na 

štetne plinove i zagađenja. Vrba je korisna 

i za gnojenje tla, njome se tla zaštićuju od 

erozije, ali se dobiva i ugljen za crtanje. 

Za dobivanje kore 

podizali su se 

vrbici koji su se 

uzgajali u ophodnji 

od 4 do 5 godina. 

Jedan ha vrbika „ 

davao je“ od 5 do 7 

tona vrbovih šiba 

godišnje, odnosno 

1 do 1,5 t kore 


žumberak SAMOBORSKO 

GORJE 

Park u parku (PUP) pred otvorenjem 

U Sošicama, jednom od najvećih i ujedno turistički 

najposjećenijih naselja u području Parka prirode Žumberak, 

krajem 2010. god. izgrađen je i postavljen neobičan 

park skulptura – totema u sklopu projekta Park 

u parku (PUP). To je projekt koji organizira i provodi 

udruga UBU (Udruga bivših učenika ŠPUD-a), u suradnji 

sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna i Parkom 

prirode Žumberak - Samoborsko gorje, a bit će realiziran 

u partnerstvu sa projektom „Drvo je prvo“, čiji su 

nositelji Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog 

razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva 

te Hrvatske šume. 

1 

Piše: Ivanka Bičak 

Foto: Ivanka Bičak 

Neobičan park skulptura 

Žumberku 

2 

1-4 Dio skulptura 

budućeg Parka u 

parku 

Glavni je cilj projekta Park u parku promicanje 

obrazovno – umjetničkog stvaralaštva unutar turističkog 

odredišta Parka prirode Žumberak kao i stvaranje 

jedne nove mikro – turističke lokacije koja spaja radove 

mlade generacije umjetnika u nastajanju i netaknuta 

prirodna bogatstva. PUP se odvijao u 3 faze radionica; 

Park u parku sa učenicima kiparskog i arhitektonskog 

odjela ŠPUD-a, a pod mentorstvom prof. Filipa Pintarića 

d.i.a., Bernarde Cesar aps. arh. i kipara Miroslava Sabolića. 

Prva faza je bila upoznavanje sa idejom i parametrima 

bitnim za njezino ostvarenje koja se odvijala kroz 

predavanja i rasprave na teme etnološkog porijekla, 

tradicije i značaja drvenih totema i primijenjenih drvenih 

skulptura u hrvatskoj povijesti; ekologije i održivosti 

šuma i šumskog svijeta; značaja drveta kao građevnog 

materijala u Hrvatskoj te vjerovanja o drveću u Hrvata. 

3 

Tijekom prve faze pribavljalo se drvo i obilazile su se lokacije 

budućeg parka. 

Druga faza je obuhvaćala izradu samih skulptura 

kroz radionice i nastavni program, uz povremeno organiziranje 

diskusija i valorizaciju postignuća u suradnji sa 

profesorima i ŠPUD-om. 

U trećoj fazi provodio se postav skulptura na planirano 

mjesto, poštujući ekološke odrednice (upotreba 

isključivo neštetnih prirodnih materijala). 

- Mladi autori (učenici ŠPUD-a) postavljeni 

su u poziciju da propituju svoj odnos prema vlastitoj 

umjetnosti i odnos sa potencijalnim promatračem djela. 

Radionica kroz drvo kao materijal ustvari povezuje 

umjetnost i prirodu kroz ritual uzimanja i vraćanja prirodi, 

istovremeno sa težnjom da se pročisti odnos prema 

umjetnosti kod mladih autora, odnosno da se čin kreacije 

i izlaganja distancira od očekivanja i kritike publike 

te da se proces stvaranja umjetničkog djela osvijesti 

kao cilj umjetničkog djelovanja - ističe njihov profesor 

Filip Pintarić, ujedno i predsjednik udruge UBU. 

Između 12 skulptura izrađenih od drveta (javora, 

jasena i hrasta) posječenog u neposrednoj (legalnoj) 

blizini koje stvaraju mikroprostor namijenjen žiteljima 

šume i ljubiteljima prirode, ovih su dana članovi udruge 

UBU zasadili sadnice hrasta i jasena. Time projekt Park u 

parku ulazi u samu završnicu, a pripreme za otvorenje 

su u tijeku. 

- Sve faze projekta su dokumentirane i objavljene u 

popratnoj publikaciji koja obuhvaća detaljno razrađen 

koncept, predavanja, fotodokumentaciju cijele radionice, 

poziciju lokaliteta, a koja će biti predstavljena 

prilikom svečanog otvorenja Parka u parku , u proljeće 


događaji 

POŽEŠKI 

OGRANAK HRVATSKOG 

ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

Pozornost 

Međunarodnoj 

godini šuma 

na 

2011. U pripremi je i prezentacijska izložba 

arhiviranog materijala i bilježenja procesa 

projekta, a bit će postavljena u salonu 

Izidor Kršnjavi na jesen ove godine, 

- pojasnila je voditeljica projekta «Park u 

parku», Bernarda Cesar, dopredsjednica 

Udruge. 

Svi članovi Udruge UBU bivši su 

učenici Škole primijenjene umjetnosti 

i dizajna koji su svoje školovanje nastavili 

na fakultetima arhitekture, dizajna ili 

na likovnim akademijama. U suradnji sa 

ostalim bivšim učenicima, danas poznatim 

profesorima škole i javnog kulturnog 

života Hrvatske, kreću u jednu suradnju 

na još višoj stepenici odnosa pojedinca i 

umjetnosti, kolektiva i umjetnosti propitkujući 

vlastitu stručnost u novim dugoročnim 

projektima Udruge. 

4 

Članovi požeškog ogranka HŠD-a 

organizirali su stručna predavanja 

iz uzgajanja i uređivanja šuma, a u 

sklopu obilježavanja Međunarodne 

godine šuma otvorena je poučna 

staza “Hajderovac” 

Na prostoru ”Livada” požeške 

podružnice “Hrvatskih šuma”, u 

blizini turističke Velike, održana 

je 10. lipnja redovita godišnja 

skupština požeškog ogranka Hrvatskoga 

šumarskog društva. Podneseni su izvještaji 

o radu i financijski izvještaj za razdoblje od 

zadnje skupštine te Plan rada za 2010./2011. 

godinu. 

Stručna predavanja i otvorenje poučne 

staze - Podnoseći izvještaj o radu, 

voditelj UŠP Požega i predsjednik Ogranka 

Stjepan Blažičević govorio je o proteklim 

aktivnostima. Naglasio je kako su u šumsko 

- hortikulturnom rasadniku Hajderovcu održana 

dva stručna predavanja iz uzgajanja i 

uređivanja šuma, a u sklopu obilježavanja 

Međunarodne godine šuma otvorena je 24. 

ožujka, nedaleko od rasadnika, poučna staza 

“Hajderovac”. Potonji objekt otvoren je uz 

pomoć Ministarstva turizma, koje je prepo- 

Požeški tamburaški sastav “Naša grana” 

Članovi požeškog ogranka HŠD-a 

znalo ovaj iznimno vrijedan lokalitet, i Požeško-slavonske 

županije, a tom prigodom 

tiskan je popularno napisan vodič, autora 

dipl. ing. šum. Perice Benčića. Na 15 stajališta 

nalazi se velik broj šumskoga drveća, grmlja 

i prizemnoga rašća, čak 64 drvenaste vrste 

i oko 90 vrsta zeljastoga bilja. Poučnu stazu 

otvorio je mr.sc. Petar Jurjević, predsjednik 

Hrvatskoga šumarskog društva. 

U sklopu dviju stručno-turističkih ekskurzija 

članovi Ogranka bili su gosti kolegama u 

UŠP Zagreb te organizirali skijanje u Češkoj. 

U vlastitim vinogradima, uz pomoć kolega 

iz drugih ogranaka, organizirana je berba 

grožđa, u studenom je obilježeno Martinje 

u Kutjevu, u siječnju Vincekovo, a u ožujku 

Grgurevo u Požegi. U veljači je organizirana 

tradicionalna šumarska zabava. 

Planiran izlet izvan Hrvatske - U okviru 

planiranih aktivnosti za 2011./2012. godinu 

za članove će biti održana 3-4 tematska 

predavanja (bodovi Šumarske komore), a 

požeški će šumari ugostiti kolege iz zagrebačke 

i gospićke podružnice HŠ-a. Planirani 

su trodnevni izlet izvan Hrvatske te stručnoturistička 

ekskurzija s organiziranim skijanjem. 

U zabavnom dijelu skupštine nastupio 

je poznati požeški tamburaški sastav “Naša 

grana”. 


događaji 

kultura 

U PARK-ŠUMI 

GOLUBINJAK LOKVE 

Održano natjecanje 

radnika sjekača 

delničke 

podružnice 


Foto: V. Pleše 

Natjecanje šumarskih radnika sjekača delničke podružnice 

održano je, u Park-šumi Golubinjak Lokve. U ime organizacijskog odbora, 

natjecatelje je pozdravio i zaželio im uspjeh u natjecanju voditelj 

delničke podružnice Robert Abramović. 

Nastupilo je četrnaest ekipa iz svih šumarija i 42 natjecatelja. 

Natjecanja su se odvijala u pet disciplina (okretanje vodilice, kombinirani 

prerez,točni prerez na podlozi, podsijecanje stabla i definitivni 

prerez stabla i kresanje grana). Prvo mjesto, s osvojenih 1342 

boda, ostvario je Saša Bašić (Šumarija Lokve), drugo, treće i četvrto 

mjesto ostvarili su sjekači Šumarije Mrkopalj (Saša Polanc 1315 bodova, 

Damir Jedriško 1281 bod, Milivoj Fak 1270 bodova). Peto mjesto 

zauzeo je Nadeljko Tomašnjak, Šumarija Vrbovsko, s ostvarenih 

1232 boda. Ekipno, prva je bila Šumarija Mrkopalj s osvojenih 3866 

bodova, druga Šumarija Lokve sa 3636 bodova i treća Šumarija Vrbovsko 

s osvojenih 3355 bodova. Trojica najboljih sjekača, koja će biti 

izabrana na izlučnom natjecanju među petoricom najboljih, zastupat 

će delničku podružnicu na državnom natjecanju radnika sjekača koje 

će se održati uz Dane hrvatskog šumarstva u Gudovcu kraj Bjelovara 

(17. i 18 lipnja). 

Izložba „ 

Galeriji u predvorju, Uprave Hrvatskih željeznica u 

Zagrebu, 14. lipnja, u ranim večernjim satima svečano 

je otvorena izložba pod nazivom „Šume za ljude“, a 

povodom „Međunarodne godine šuma – 2011.“ u organizaciji 

Hrvatskih šuma, Hrvatskih željeznica i gđe. Biljane 

Limpić. 

Izloženi su bili radovi dvojice visoko talentiranih šumara iz 

Molvi, mjesta u Podravini, zaljubljenika u prirodu s nadprosječnim 

darom zapažanja koje je odavno ponijela strast kakvu 

samo umjetnost može prouzročiti i koja ljude tjera da jednom 

„inficirani“ nikada ne prestaju stvarati... i tu im se putovi razilaze. 

Gospodin Zvonimir Ištvan majstor je pejzažne fotografije. 

Njegove kristalno jasne slike u kojima svaki puta uhvati onaj 

Jedna od natjecateljskih disciplina 

Natjecanje samo što nije započelo 


Gospodin Josip Žagar stvaratelj je drvenih skulptura. 

On najprije promatra drvo u prirodi, već oblikovano 

uvjetima okoliša i vremena sve dok u njemu ne ugleda 

neku figuru, a potom slijedi prirodne putokaze oblikujući 

drvo dlijetima, nožem, lašteći ga brusnim papirom i obrađujući 

ga kojekakvim drugim alatkama kako bi ta figura 

dobila svima nama prepoznatljivi oblik, a u drvu najčešće 

vidi oblik cvijeta. 

Svoj mir i vrijeme za stvaranje pronašao je u mirovini, 

nakon godina rada u Hrvatskim šumama. Njegovo prvo 

javno izlaganje bilo je u Etnografskom muzeju u Zagrebu 

1996. godine povodom 150. obljetnice Šumarskog lista. 

Od tada je imao tri samostalne i tridesetak skupnih izložbi. 

Član je Molvarskoga likovnog kruga. 

Na ovoj izložbi predstavila ih je Tanja Horvat, suradnica 

za odnose s javnošću i protokol iz Uprave Hrvatskih 

željeznica, pročitavši pri tome predgovor iz brošure 

„Šume za ljude“ koji je napisala pjesnikinja Božica Jelušić, 

a koja ih prati već niz godina. Tanja Horvat je izjavila kako 

naše dvije tvrtke po prvi puta sudjeluju na ovakav način. 

Predsjednik Hrvatskih željeznica, Zlatko Rogožar, 

otvorio je izložbu, prilikom čega je poželio djelatnicima 

Hrvatskih šuma dobro i uspješno gospodarenje. Rogožar 

je priznao da bi uvriježena uzrečica „Željeznica život znači“ 

trebala glasiti „Šume život znače“, jer bi to odgovaralo 

pravoj istini. 

Šuma za ljude“ 

Piše: Marija Glavaš 

Foto: Arhiva 

„čarobni trenutak“ i u kome priroda i ljudi izgledaju „nekako 

posebno“ osvajale su najviše nagrade i diplome 

na mjesnim i međunarodnim ( Mađarska, Slovačka) salonima. 

Među nagradama potrebno je istaknuti grand 

- prix 6. bjelovarskog međunarodnog salona fotografije. 

Fotografijom se bavi još od 1994. godine, član je Fotokino 

kluba „Drava“ i predsjednik Molvarskoga likovnog 

kruga. Izlagao je do sada na deset samostalnih izložbi 

i pedesetak skupnih. Fotografije su mu objavljivane u 

našim, stručnim časopisima Hrvatske šume, Šumarski 

list i Lovački vjesnik te brojnim drugima. Nalaze se i na 

kalendarima, razglednicama, brošurama, u knjigama, 

katalozima i na internetu. 

U Hrvatskim šumama obnaša dužnost upravitelja 

Šumarije Repaš. 

Uzvanicima se obratio i upravitelj Uprave, podružnice 

Koprivnica Mirko Kovačev. Govorio je o općekorisnim 

funkcijama šuma. Istaknuo je kako su Ujedinjeni narodi 

proglasili 2011. godinu godinom šuma upravo na inicijativu 

našega poduzeća Hrvatske šume. 

Naši umjetnici zahvalili su na omogućenome izlaganju 

svojih radova, a J. Žagar obećao je raditi dokle god 

bude mogao. 

Cijela je izložba bila popraćena zvucima pjesama iz 

podravskoga kraja u izvedbi KUDA XY čiji su članovi bili 

odjeveni u lijepe narodne nošnje. 

Ponosni na naše šumare, nadamo se da ćemo uskoro 

ponovno moći popratiti njihove uspjehe na polju umjetničkoga 

stvaranja. 


događaji 

UDRUGE 

Gospićki i požeški dragovoljci i veterani ispred 

šumarske kuće “Jadovno” 


Foto: Požeška 

podružnica 

UDVDR HŠ-a 

DRAGOVOLJACA I VETERANA 

DOMOVINSKOGA RATA “HRVATSKIH ŠUMA” 

Požeška podružnica Udruge 

dragovoljaca i veterana 

domovinskoga rata organizirala 

je dvodnevni izlet u Liku te 

su bili gosti gospićke, senjske 

i ogulinske podružnice 

“Hrvatskih šuma” 

Požeški 

branitelji obišli 

ličke bojišnice 

Požeška podružnica Udruge dragovoljaca i veterana domovinskoga 

rata organizirala je dvodnevni izlet u Liku te 

su bili gosti gospićke, senjske i ogulinske podružnice “Hrvatskih 

šuma” Požeška podružnica Udruge dragovoljaca 

i veterana domovinskoga rata “Hrvatskih šuma” organizirala je dvodnevni 

izlet u Liku pod nazivom “Obilazak ličkih bojišnica”. Od ukupno 

110 članova na izletu je bilo njih 43. Požeški su dragovoljci i veterani 

20. svibnja posjetili mjesto pogibije redarstvenika Josipa Jovića na Plitvičkim 

jezerima, a zatim Kutarevo i Krasno, gdje im je domaćin bila Šumarija 

Krasno. Nakon noćenja u ogulinskom odmaralištu HŠ-a u Selcu, 

Požežani su 21. svibnja zapalili svijeće kod spomen-obilježja poginulim 

braniteljima u Gospiću, obišli nekadašnje prve linije bojišnice u Medačkom 

džepu te posjetili Memorijalni centar “Nikola Tesla” u Smiljanu. 

Druženje požeških i gospićkih dragovoljaca i veterana domovinskoga 

rata nastavljeno je u šumarskoj kući “Jadovno” UŠP Gospić. 

Požeška podružnica UDVDRHŠ-a zahvaljuje se ovom prigodom gospićkoj, 

senjskoj i ogulinskoj podružnici “Hrvatskih šuma” na pomoći 

koju su joj pružili tijekom organizacije izleta “Obilazak ličkih bojišnica”. 

UŠP POŽEGA - CIJEPLJENJE PROTIV KRPELJA 

Treće cijepljenje protiv krpeljnoga 

meningoencefalitisa 


Foto: Ivica Tomić 

U suradnji s gradskim Zavodom za javno zdravstvo 

požeška podružnica “Hrvatskih šuma” organizirala 

je treće cijepljenje protiv krpeljnoga meningoencefalitisa 

(KME). Cijepljeno je ukupno 274 zaposlenika u šumarijama 

Čaglin (45), Kamenska (35), Kutjevo (36), Pleternica 

(32), Požega (31) i Velika (29) te u Radnoj jedinici 

”Transport, mehanizacija i graditeljstvo”(44) i Stručnim 

službama(22). 

Prema riječima dipl. ing. Sanje Pavić, stručne 

suradnice zaštite na radu u UŠP Požega, cijepljenje je 

provedeno deset mjeseci nakon druge doze u kolovozu 

2010., a njime se postiže zaštita u trajanju tri godine. 

Među cijepljenim radnicima po prvi put je cijepljeno njih 

12, od kojih je 9 zaposleno ove godine, a trojica su zbog 

bolovanja propustila prva dva cijepljenja. 

Tijekom 

cijepljenja u 

Radnoj jedinici 

”Transport, 

mehanizacija 

i graditeljstvo” 

UŠP Požega 


Tri ideje za mala poduzeća 

1. Ideja: daske i grede 

Najjednostavniji i najefikasniji način pretvaranja trupaca u daske i grede je sa malom 

Wood-Mizer LT15 uskotračnom pilanom. Dizajn pilane je jednostavan i robustan i osigurava 

preciznost u piljenju. Njena glava može piliti trupce promjera 70 cm. Postolje je sastavljeno 

iz segmenata te dodavanjem segmenata se produžuje dužina piljenja. Pilanu pokreće 

elektromotor ili prema izboru benzinski ili dizelski motor. Opremljena elektronskim 

namještanjem, glava se automatski namjesti na prije programirane pozicije za različite debljine 

reza. Također ima komplet za transport koji olakšava transport na različite lokacije. Dizajn LT15 

je poboljšan s opcijom da se manualno pomicanje glave zamijeni s električnim te tako smanji 

umor radnika i poveća proizvodnja. 

2. Ideja: profilirane grede i daske za drvene kuće 

Novi proizvod se predstavio tržištu kao nova Wood-Mizer MP100 blanjalica koja se može 

dodati na LT15 ili LT10 postolje. Blanjanje-profiliranje se postiže s glavom sa četiri noža koje 

pokreće 4 kW elektromotor. Maksimalna dubina blanjanja iznosi 4 mm, ali manja debljina 

skidanja (1-2 mm) rezultira finijoj površini. Ako je potrebno, ravni noževi se mogu promijeniti 

sa noževima za profiliranje (s maksimalnom dubinom blanjanja od 29 mm u nekoliko prolaza). 

U tom slučaju proizvodnja profiliranih greda počinje sa stezanjem kvadratične grede u ravnu 

poziciju na postolju. Tada blanja napravi i “muški” i “ženski” profil u nekoliko prolaza. Postojeći 

vlasnici LT15 i LT10 Wood-Mizer pilana mogu kupiti MP100 glavu i dodatno postolje kao 

nadogradnju. 

3. Ideja: Profitabilne daske za palete 

Proizvodnja paleta može biti profitabilna aktivnost za mala poduzeća. S obzirom na to, 

Wood-Mizer je razvio HR115 horizontalnu tračnu pilanu. Stroj je sastavljen s LT15 reznom 

glavom kroz koju trupac prođe na gumenom tračnom transporteru. Pilanu pokreće 7,5kW 

electromotor te može piliti 40 cm debele trupce. 

Preciznost piljenja se povećava izvlačenjem gornjeg stegača koji održava pritegnutost 

trupca i osigurava preciznije piljenje. Elektronsko namještanje kontrolira pomicanje rezne 

glave gore/dolje. Također, glava se može nagnuti od 0-8 stupnjeva te se tako mogu proizvoditi 

pločice i daske za preklopno slaganje. HR115 horizontalna tračna pilana je opremljena s 

manualnim tračnim transporterom ili automatskim tračnim transporterom. 


lovstvo 

Kod lisice je veoma poznata nadrepna mirisna žlijezda, 

izraženija kod mužjaka, zvana viola ili ljubica 

Njuh je od 

presudne 

važnosti u 

životu sisavaca, 

a njegovu bolju 

ulogu omogućuje 

višestrana 

funkcija mirisnih 

organa i drugih 

izvora mirisa 

Piše: Zoran Timarac 

Foto: Arhiva 

Mirisne žlijezde 

Promatramo li pažljivije život dlakave divljači 

u prirodi, uočit ćemo složenost sveza 

između pojedinih vrsta koje žive na nekom 

području, ali i sveze među pripadnicima iste 

vrste. Naprosto se može govoriti o “društvenom životu” 

i “društvenim svezama” koje uvjetuju razvoj i očuvanje 

vrste u prirodi. 

Njuh je od presudne važnosti u životu dlakave divljači. 

Omogućuje da životinja nađe svoje rođake, mužjak 

ženku, ženka mužjaka ili i jedno i drugo mladunče 

ili da mladunci nađu roditelje, omogućuje nalaženje 

hrane, čuvanje od neprijatelja, obranu... Ali, određeni 

miris izaziva spolni nadražaj i važan je za druge životno 

važne funkcije. Kako bi dlakava divljač mogla zadovoljiti 

sve te i druge životne potrebe, osim izvrsnog njuha 

ima i razne mirisne žlijezde. To su organi neophodni za 

život u slobodnoj prirodi. 

Mirisne žlijezde važne su i za teritorijalno ponašanje 

jedinke, para ili grupe dlakave divljači. Mirisima se 

obilježava teritorij jedinke, para ili grupe. I to ne samo 

vonjem mirisnih žlijezdi, nego i mokraćom i izmetom, s 

tim što izmet može biti obilježen vonjem analne mirisne 

žlijezde. Naravno, obilježavanje teritorija može biti 

i vidno i zvučno. 

U koži dlakave divljači jako su dobro razvijene lojne 

žlijezde, a otvor im je vezan uz korijen dlake. Njihova 

lučevina - loj služi za mašćenje dlake, sprječava njenu 

lomljivost i prodiranje vlage do kože, čini kožu elastičnom 

i otpornijom prema vanjskim nepovoljnim utjecajima. 

Loj ima specifičan miris, ali ne tako jak kao mirisne 

žlijezde. 

Mirisne žlijezde su modificirane znojne žlijezde, a 

smještene su većinom u dubljim slojevima kože na 

određenim dijelovima tijela i zajedno s grupiranim lojnim 

žlijezdama čine nekakav “mirisni organ”. Lučevina 

tog organa je smjesa loja i mirisne tvari, većinom ljepljiva 

masa mrke boje, oštrog mirisa, specifičnog za određenu 

vrstu divljači. 

Prema funkciji te organe možemo podijeliti na žlijezde 

za obilježavanje traga ili staništa, žlijezde za primamljivanje 

suprotnog spola, koje su aktivne u vrijeme 

parenja, i žlijezde čiji miris, odnosno smrad služi za 

obranu. 

Osobito su dobro razvijene mirisne žlijezde grabežljivaca. 

Po pravilu, oni imaju tzv. analne i tabanske 

mirisne žlijezde. Specifična mirisna lučevina analnih 

žlijezda na izmetu označava mjesto boravka ili lovište 

grabežljivca. Grabežljivci na svom području obično izmetom 

obilježavaju istaknuta mjesta, kao što su istureno 

kamenje, panjevi, krtičnjaci i sl. Tabanske mirisne 

žlijezde luče “mazivo” među prstima, a ujedno obilježavaju 

trag mirisom. 


Kod lisica je veoma poznata nadrepna mirisna žlijezda, 

izraženija kod mužjaka, koja se nalazi na petom 

repnom kralješku. Lučevina je ugodnog mirisa, čemu 

žlijezda zahvaljuje svoj naziv viola ili ljubica. Njome lisica 

obilježava svoju jazbinu i lovac dobrog njuha može 

utvrditi je li jazbina zauzeta. Nasuprot lisici, jazavac 

svoju podzemnu nastambu obilježava podrepnom žlijezdom 

i to donji dio ulaza. Mirisne žlijezde kao organ 

obrane treba smatrati one kod tvora, velike i male lasice 

i drugih. 

Kod glodavaca i zečeva dobro su razvijene analne mirisne 

žlijezde. Kod bizamskog štakora, osobito kod mužjaka, 

izražene su pri korijenu repa. Trenjem korijena repa 

o određeno istaknuto drveće i panjeve, bizamski štakor 

označava okoliš svoje nastambe. Ta mjesta se mogu prepoznati 

po karakterističnom masnom sjaju. 

Kod zečeva u golim kožnim naborima analnog otvora 

i spolnih organa nalaze se skupine mirisnih žlijezda, a 

njihova lučevina izlazi u okoliš tih prirodnih otvora tijela. 

Kod divljih kunića su te žlijezde također izražene. Kada 

zec često sjeda - človi - što mu je svojstveno, čitav teren 

biva doslovno obilježen mirisom. Pri vrhu nosa zeca nalazi 

se još tzv. pigmentalna žlijezda, čije su tekuće lučevine 

i oderane odumrle stanice izvor specifičnog mirisa 

jedinke. 

Osim toga, na unutrašnjoj strani obraza, pri kutu usana 

zeca nalazi se u vidu pukotine udubljenje proraslo čekinjastom 

dlakom, a u njenim zidovima nalaze se mirisne 

žlijezde. Pretpostavlja se da te žlijezde služe za mirisanje 

prednjih šapa i traga, jer se često može vidjeti kako zec 

liže prednje šape i otire ih o razne dijelove tijela, pa i o 

obraze - umiva se i time razmazuje lučevinu žlijezde. 

U tragu divljih svinja postoji specifičan miris, osobito 

izražen u vrijeme parenja - bucanja, kada ga može 

osjetiti i relativno nesavršeni organ njuha čovjeka. Izvor 

tog mirisa su mirisne žlijezde koje u cijeloj koži prevladavaju 

nad lojnim. Kod divljih svinja postoje upadljive 

skupine tih žlijezda oko analnog otvora i na unutrašnjem 

kraju zadnje plohe podlaktice i zgloba zapešća 

prednjih nogu. 

Osim toga, kod veprova su u okolini analnog otvora 

i mješinastog izdanka spolnog uda također veoma 

brojne lojne i znojne mirisne žlijezde, a njihova lučevina 

pomiješana s mokraćom i drugim nakuplja se u toj 

mješinici i daje oštar miris izraženiji u vrijeme bucanja. 

Taj miris osjeti i čovjek. Kod vepra prilikom obrade divljačine 

nakon odstrjela treba ukloniti tu mješinicu kako 

se neprijatni miris ne bi prenio na meso. 

Mirisne žlijezde imaju veoma važnu ulogu i u životu 

divljači iz obitelji jelena. Osobito je jako lučenje pojedinih 

žlijezda u vrijeme parenja, čiji miris ponajprije treba 

privući ženke. 

Kod običnog jelena su pri korijenu repa skupine tamno 

obojenih lojnih i mirisnih žlijezda koje čine repnu 

mirisnu žlijezdu. U vrijeme parenja ta žlijezda nabubri i 

najjače luči miris. Oštar miris u vrijeme rike jelena daju 

i žlijezde u ovojnici spolnog uda, kao i kod vepra (prepucijske). 

Ispod očiju u suzištu oba spola postoje mirisne žlijezde, 

kao i velika mirisna žlijezda na vanjskoj strani 

skočnog zgloba stražnjih nogu. Lučevinu žlijezde u suzištu 

(koja se i sama naziva suzište), jelen osobito ostavlja 

pred i u vrijeme rike trljanjem glave o granje drveća 

čime obilježava svoju teritoriju, ali i privlači košute. 

dlakave divljači 

Obični jelen ima nekoliko mirisnih žlijezda 


lovstvo 

Mirisne žlijezde 

su modificirane 

znojne žlijezde, 

a smještene su 

većinom u dubljim 

slojevima kože 

na određenim 

dijelovima 

tijela i zajedno s 

grupiranim lojnim 

žlijezdama čine 

nekakav “mirisni 

organ” 

Kod zečeva se u golim kožnim 

naborima analnog otvora i spolnog 

organa nalaze skupine mirisnih žlijezda; 

mirisna žlijezda na unutrašnjoj strani 

obraza, pri kutu usana i pri vrhu nosa 

tzv. pigmentalna žlijezda 

Kod srneće divljači su također razvijene mirisne žlijezde 

u okolini analnog otvora, osobito aktivne u vrijeme 

parenja. Srne nanose lučevinu tih žlijezda jezikom 

na dlaku cijelog tijela i otiranjem ostavljaju trag na 

biljkama za srnjake koji ih tako pronalaze kada se one 

tjeraju. 

Slične skupine mirisnih žlijezda kod srnjaka nalaze 

se i nad analnim otvorom. Kod srnjaka se nalazi ispred 

i između rožišta upadljiva skupina lojnih i mirisnih žlijezda 

koje su aktivne od proljeća, kada srnjaci čiste rogovlje 

i označavaju svoje područje, pa sve do parenja. 

Nakon parenja njihova aktivnost slabi. U čišćenju rogovlja 

srnjaci također otiru lučevinu tih žlijezda o tanka 

stabalca, granje i grmlje. 

Srnjaci također taru rogovlje i skidaju koru s drveća 

i u vrijeme kada nemaju runje, najčešće o usamljena 

stabalca, a i “grabljaju” rogovljem po okolnom tlu, 

tako da su ta mjesta napadna i lako vidljiva. Osim toga 

označena su i lučevinom čeone mirisne žlijezde kako bi 

mogući suparnik na tom području bio odmah upozoren 

i prema mirisu znao s kim bi se ovdje trebao boriti. 

Divlja svinja 

Kod oba spola srneće divljači, slično kao i kod 

jelena, postoje žlijezde smještene na istom mjestu 

stražnjih nogu. Izvana je to mjesto vidljivo kao “četkica” 

duže dlake tamnosmeđe boje. Na koži je to nabubrjela 

ploha crvenkaste boje koja predstavlja skupinu 

lojnih i mirisnih žlijezda sa istom svrhom kao i 

kod jelena. 

Nadalje, kod srneće divljači su razvijene mirisne 

žlijezde među papcima stražnjih nogu - međupapčane 

ili međuprsne. Luče masnu tvar za podmazivanje 

dodirnih površina papaka i mirisnu za obilježavanje 

traga. Kod jelena takvih žlijezda nema, ali ih ima kod 

domaće ovce i njenog pretka - muflona. 

Pri kretanju, naročito brzom, pritisak papaka omogućuje 

izlazak lučevine iz tih žlijezdi i tako se mogu 

omirisati biljke i tlo i ostaviti mirisni trag za orijentaciju 

pripadnika iste vrste koji žive na tom području. 

Naravno, time se i obilježava teritorij jedinke, para ili 

grupe životinja. 

Divojarac i divokoza imaju mirisne žlijezde “zaušnjake” 

ili tjemenske koje u vrijeme parenja - prska nabubre 

i ispuštaju smeđu, ljepljivu lučevinu neugodnog 

mirisa, naravno ne i za divokoze. Nakon parenja 

ta žlijezda se smanjuje i sasvim je neupadljiva. Značaj 

takve žlijezde je kao i kod srnjaka. Divojarci otiru 

lučevinu te žlijezde o klekovinu i druge biljke i tako 

obilježavaju svoj teritorij. 

Postoji još niz drugih, još nepoznatih mjesta gdje 

se kod divljači nalaze slični organi koji imaju određenu 

ulogu u životu pojedinih vrsta. Isto tako, specifični 

mirisi lojnih i mirisnih žlijezda raširenih po cijeloj 

površini tijela i priljepljeni orožnjeni dijelovi kože, 

dlaka, izmet, mokraća i druge lučevine izvorom su 

mirisnih tragova koji također veoma zanimaju dlakavu 

divljač i koje ona istražuje svojim istančanim 

organom njuha. 


ibolov 

TEHNIKE RIBOLOVA 

Spin, špinanje, blinkanje, varaličarenje – 

neki su od naziva među ribolovcima za lov 

ribe varalicom. Tehniku ribolova, prvenstveno 

umjetnim mamcima, iako ima varijanti i blinkanja 

mrtvom, pravom, ribicom u tzv. sistemima. Radi 

se o veoma rasprostranjenoj u svijetu i veoma popularnoj 

tehnici ribolova, prije svega grabežljivih riba kao što 

su štuka, smuđ, pastrva, klen, grgeč, bass, bolen, glavatica 

i sl., dok postoje i tzv. mirne vrste koje možemo loviti 

varalicom. Blinkanje je moguće ne samo na slatkim 

vodama, već i na moru, podjednako uspješno i s obale i 

iz čamca. Kada je riječ o blinkanju s plovila onda je moguće 

klasično blinkanje sa zabacivanjem i povlačenjem 

mamca prema sebi te vučenje, panulanje mamca iz plovila, 

bilo laganim veslanjem, bilo snagom vanbrodskog 

motora. 

Spin ribolov 

Pribor potreban za ovu tehniku sastoji se od spin 

štapa različite gramaže, odnosno težine bacanja (za laki, 

srednji i teški spin), odgovarajuće role, bržeg ili sporijeg 

prijenosa (na kojoj je namotana uzica – monofil (najlon) 

ili upredenica) te mamca – varalice. Umjetni mamci ili 

varalice kojima se blinka dijele se na leptire ili spinere, 

žlice, rotirajuće ili turblere, voblere ili teturavce te razne 

vrste silikonskih ili gumenih varalica. Varalice mogu, ali 

ne moraju imitirati razne vrste životinja u vodi, koja su 

hrana grabežljivih riba (ribice, insekti, žabe, crvi i sl.). 

Spin tehnika spada u aktivne tehnike ribolova u 

pokretu. Ribolovac tijekom blinkanja prelazi znatne 

udaljenosti uz rijeku ili jezero, ponekad po nekoliko 

kilometara, a ponekad i desetak. Zato ribolovac mora 

biti odgovarajuće odjeven. Za ribolov na brzim planinskim 

rijekama mora imati i visoke čizme – hlače, koje 

mu omogućuju kretanje kroz vodu. Mora imati prsluk s 

puno džepova u koje stanu sve kutije s potrebnim varalicama 

baš za tu vodu i ribu koju lovi te ostalim sitnim 

priborom (kopčama za vezanje varalica, škarama i peanama 

za vađenje udice). U opremu ulazi i podmetač za 

prihvat ribe, ako je ribič ne prihvaća rukom. 

Unutar ove tehnike razvili su se i specijalistički orijentirani 

ribolovci koji blinkaju, npr. samo štuku i smuđa, 

pastrvaši, blinkeraši na soma itd. Spineraši bassa ili 

pastrvskog grgeča posebna su sorta, pogotovo u Americi 

gdje je taj ribolov više od sporta, s više od milijun 

poklonika. 

Sama tehnika ovog ribolova sastoji se u zabacivanju 

(različitim načinima – preko glave, ispod štapa, bočno i 

sl.) varalice i potom njenim povlačenjem (različitim brzinama 

i načinima), na različitim dubinama, prema sebi. 

Rad varalice u vodi, njena frekvencija, boja i ostalo provociraju 

ribu na griz. 

U ovoj tehnici se organiziraju i natjecanja. Generalno, 

to je disciplina lova ribe varalicom. Na svjetskoj sceni, 

Međunarodna federacija ribolovaca FIPSed, službeno 

organizira prvenstva u ribolovu grabežljivaca umjetnim 

mamcem s obale i iz čamca te u ribolovu bassa (pastrvskog 

grgeča) iz čamca. Kod nas je najstarije blinkeraško 

natjecanje Trofej Slavonije u Osijeku. Uz njega, svake se 

godine održava na desetke blinkeraških natjecanja s 

obale te iz čamca (Kup Šoderice, IFC kup Vranskog jezera). 

Od prvenstvenih natjecanja najjača je Hrvatska spin 

liga (u blinkanju pastrve s obale) i Hrvatska bass liga. 

Hrvatska reprezentacija u ribolovu umjetnim mamcima 

s obale osvojila je prošle godine u Andori na Svjetskom 

prvenstvu drugo mjesto, a bass reprezentacija lani u 

Portugalu imala je pojedinačno drugi par na svijetu (Pecigoš 

– Pavlinić). 

Piše: Siniša Slavinić 

Foto: Siniša Slavinić 


informatika 

Tradicionalne 

računalne mreže 

sposobne su 

primiti i obraditi 

više različitih vrsta 

transakcija nego 

ikad prije, što je 

stvorilo potrebu 

za povećanjem 

računalne snage 

i više prostora za 

pohranu 

eksponencijalno je poraslo od pojave uobičajenih 

distribuiranih sustava datoteka, a 

Područje informatičkih tehnologija (IT) 

taj rast se obično pripisuje stalnom usavršavanju 

računalnih komponenti i softvera. Ali to ne daje 

cjelovitu sliku. Računalna tehnologija je evoluirala od 

usmjerenosti na upravljanje transakcijama do objedinjavanja 

poslovnih procesa. Specijalizacija poduzeća 

stvorila je područja dominacije u centrima podataka i 

među IT osobljem, a informatička infrastruktura proširivala 

se iz godine u godinu. 

Tradicionalne računalne mreže sposobne su primiti i 

obraditi više različitih vrsta transakcija nego ikad prije, 

što je stvorilo potrebu za povećanjem računalne snage 

i više prostora za pohranu. Porastao je i broj mjesta i 

načina na koji pohranjujemo podatke, povećao se broj 

poslužitelja, a dolazi i do rastućeg porasta udovoljavanja 

propisima, što izaziva ponovni rast troškova te povećanjem 

kapaciteta za pohranjivanje i pronalaženje 

održavanje. Dodatno, tvrtke su u mogućnosti osloboditi 

kapacitete (prostor, energija, hlađenje) prostorija 

sa poslužiteljima. 

• Virtualizacija ubrzava implementaciju novih poslužitelja 

i aplikacija, omogućavajući konzistentnu 

konfiguraciju i pojednostavljujući upravljanje aplikacijama 

na testu i u fazi razvoja. 

• Lakše je predvidjeti probleme s infrastrukturom, 

koji su ipak neizbježni. Virtualizacija poslužitelja, 

radnih površina i aplikacija omogućava brži i jednostavniji 

oporavak uz smanjene troškove. 

• Omogućava računalnim aplikacijama najviši nivo 

dostupnosti i visoke performanse 

• Olakšava kontinuitet poslovanja kroz napredna rješenja 

• Unapređuje razvoj i upravljanje virtualnih desktop 

klijenata i aplikacija 

S virtualizacijom se jedan fizički poslužitelj može 

Virtualizacija 

Piše: Mr. Sc. Ninoslav Pleše 

Foto: Arhiva 

Virtualizacija je 

postala popularna 

u poduzećima 

predstavljajući 

jedno od nekoliko 

područja u kojima 

tehnologija 

može promijeniti 

pohranjenih podataka za koje se očekuje 

da ih organizacija čuva i do 25 godina. 

U kontekstu znatnog i sve potrebnijeg 

povećanja informatičkih resursa virtualizacija 

preuzima značajnu ulogu. Radi se o 

konceptu koji se odnosi na jednu hardversku 

jedinicu u izvođenju višestruke jezgre, 

ponekad jednake, a ponekad iz potpuno 

različitih operativnih sustava povrh nižeg 

sloja softvera koji upravlja njihovim pristupom 

hardveru. Virtualizacijski sloj obavlja 

mnoge funkcije operativnog sustava, 

upravljajući pristupom procesorskom vremenu, 

uređajima i memoriji. Virtualizacija je 

proces prezentiranja logičnih grupa ili podskupa 

računalnih resursa kojima se može 

pristupiti na način koji će rezultirati većim 

prednostima nego izvorni oblik. 

Ona omogućuje bolju iskoristivost fizič- 

poslovno okruženje kih poslužitelja jer se veći broj virtualnih poslužitelja 

nalazi na jednom fizičkom, a kako 

ovaj obično koristi 15-20% svojih kapaciteta, 

time dolazi do znatne uštede kapaciteta 

i energije pa ulazimo u zonu „zelenog“ računarstva 

i ekološke prihvatljivosti. Virtualizacija 

je idealna u situacijama kad aplikacije 

nisu suvišne zahtjevne u smislu potreba za 

fizičkim resursima poslužitelja. 

Prednosti virtualizacije, prema Forresteru, 

su: 

• IT postaje učinkovitiji. Osim same uštede 

na hardveru, virtualizacija optimizira 

troškove infrastrukture i unapređuje 


iz svijeta medicine 

podijeliti na nekoliko virtualnih, od kojih svaki 

administratorima izgleda kao fizički, pa ukoliko 

jedan iznevjeri ostali neće pretrpjeti štetu. 

Virtualizacijom znatno unapređujmo efikasnost 

i dostupnost resursa i aplikacija unutar 

organizacije, konsolidiramo infrastrukturu, umanjujemo 

troškove održavanja te iskorištavamo 

dosad neiskorištene kapacitete postojeće opreme. 

Mogućnost da više virtualnih poslužitelja 

bude instalirano na jednom fizičkom povećava 

njegovu iskoristivost sa prosječnih 5 – 8% na 60 – 

80%, pojednostavljuje administraciju dajući mogućnost 

razdvajanja produkcijskih aplikacija na 

više virtualnih sustava čime sprečavamo njihovo 

međusobno interferiranje. 

Virtualizacija je koncept koji je stekao popularnost 

zahvaljujući uspješnoj kompaniji Vmware 

i projektu otvorenog koda Xen. On se odnosi na 

jednu hardversku jedinicu koja izvodi višestruke 

jezgre (ponekad sve jednake, a ponekad iz potpuno 

različitih operativnih sustava) povrh nižeg 

sloja softvera koji upravlja njihovim pristupom 

hardveru. Svaka jezgra, zvan gost, ponaša se kao 

da ima cijeli procesor za sebe. 

Različiti gosti su izolirani jedan od drugoga 

mnogo više nego što su procesi izolirani unutar 

jednog operativnog sustava. Ta izolacija omogućuje 

sigurnost i robusnost jer zakazivanje ili 

poremećaj u jednom gostu ne utječe na ostale. 

Virtualizacijski sloj obavlja mnoge funkcije operativnog 

sustava upravljajući pristupom procesorskom 

vremenu, uređajima i memoriji za svakog 

gosta. 

Virtualizacija je postala popularna u poduzećima 

predstavljajući jedno od nekoliko područja 

u kojima tehnologija može promijeniti poslovno 

okruženje. Koristeći virtualne snimke podatci se 

mogu komprimirati zajedno sa svim programima, 

konfiguracijskim postavkama, bibliotekama 

operativnog sustava i ostalim metapodatcima 

koji čine jedan cijeli sustav. Ponovno postavljanje 

nekog od snimaka vraća sustav u isto stanje u kojem 

je radio u određeno vrijeme te tako olakšava 

reproduciranje dokumenata. 

Virtualizacija odvaja fizičke mogućnosti IT 

infrastrukture od njegove funkcionalnosti, tako 

što povećava područje njihovog djelovanja. 

Zbog sve veće složenosti, štedljivih proračuna i 

nedostatka ljudskih potencijala, virtualizacija i 

u „Hrvatskim šumama“ postaje ključni faktor u 

upravljanju efikasnošću i postignuću značajnih 

troškovnih ušteda. 

Tek do nedavno je bilo uobičajeno pokretanje 

jednog operacijskog sustava na jednom poslužitelju, 

čime je obično procesorska snaga tog 

računala ostala neiskorištena. Virtualizacija je to 

iz korijena promijenila pa se s pravom može zaključiti 

da se radi o dokazanoj tehnologiji koja 

snažno transformira IT tržište i mijenja temeljna 

načela IT-a . 

Za veću 

sigurnost 

ljeti 

Kada dođu topli dani i ljudi počnu masovno izlaziti na 

otvorene prostore, nezgode se množe. Ljeto uzima svoj 

danak u povećanom broju poginulih u prometnim nesrećama, 

umrlih u utapanjima, od toplotnog udara, gromova 

itd. Također bude puno oboljelih od pokvarene, zaražene hrane, od 

uboda insekata i sl. 

Brzo pružena pomoć može učiniti ljeto mnogo sigurnijim. Svaka 

osoba trebala bi primiti upute s osnovnim tehnikama pružanja pomoći. 

Ovdje su načini kako izbjeći ili ako je potrebno, kako tretirati pet 

najčešćih ljetnih nezgoda. 

- Utapanje- velik je broj onih koji ne znaju plivati ili ne plivaju dovoljno 

dobro da bi bili u stanju spasiti sebe ili druge, a to je vještina 

koja se može lako naučiti nakon nekoliko kratkih poduka. 

Nekoliko sugestija: nikad nemojte plivati sami. Nemojte plivati ako 

ste prevrući, premoreni ili neposredno poslije jela. Prije ronjenja ili 

skakanja u vodu treba biti siguran da je dovoljno duboka i da nema 

skrivenih stijena. Prsluk za spašavanje mora biti na raspolaganju u 

svakom čamcu, dok zračni madrac ili čak obična daska može pružiti 

lošem ili umornom plivaču dobro došli odmor. 

- Prva pomoć - većina žrtava u vodi zahtijeva prvu pomoć tehnikom 

disanja “usta na usta”, no prvo treba očistiti usta žrtve od bilo 

kakvih eventualnih stranih tijela. Zatim zabaciti glavu žrtve prema 

natrag, dok se drugom rukom smještenom pozadi, podiže vrat. Kažiprstom 

i palcem gornje ruke stisnu se nosnice, a s drugom rukom 

pritisne se donja vilica i otvore usta. Tada se svoja usta prislone na 

usta žrtve i upuhuje se zrak dok se ne počne podizati grudni koš žrtve. 

Upuhivanje zraka se ponavlja oko 12 puta u minuti. 

U slučaju nezgode zbog skakanja u plitku vodu, valja znati da se 

takvu žrtvu ne smije micati, prenositi se može samo na nečemu što je 

čvrsto, recimo daska ili daska za surfing. Glava žrtve mora uvijek biti u 

ravnini s njegovim tijelom. 

- Sunce i vrućina - pedeset tjedana za uredskim stolom nije priprema 

za dva tjedna vrtoglavih aktivnosti pod ljetnim suncem. Kako 

bi izbjegli toplotnu iscrpljenost ili toplotni udar, nemojte pretjerano 

fizički raditi, obucite svijetlu, laganu odjeću i pijte puno tekućine. 

- Prva pomoć - žrtve toplotnog udara trebaju što prije liječničku 


iz svijeta medicine 

pomoć. Dok ta pomoć ne stigne, žrtvu treba smjestiti u hlad, 

skinuti mu odjeću i staviti neka legne na leđa ili na bok. Ako 

je na raspolaganju, žrtvu staviti u hladnu vodu (dok mu se 

temperatura tijela ne spusti na oko 37.5 stupnjeva Celzijusa). 

Ako nema mogućnosti da se unesrećenika smjesti u vodu, 

onda ga treba zamatati u plahte namočene u hladnu vodu. 

Po mogućnosti, te mokre plahte treba naglo sušiti ventilatorom. 

Ako je pri svijesti moramo mu dati piti vode, nikako 

alkohol! 

Žrtvu toplotne iscrpljenosti treba smjestiti na hladno mjesto 

i skinuti odjeću. Dati mu da popije lagano zasoljenu tekućinu. 

Osoba treba mirovati i za vrijeme oporavljanja korisno 

je davati hladna i slatka pića. Omatanje mokrim ručnicima 

može biti od pomoći. 

- Gromovi - nakon udara gromom čovjek je obično u besvijesti. 

Ako ste na otvorenom, vlažnog dana, kada počinje 

grmljavina i primjećujete da vam se vlasi podižu, brzo legnite 

u neki jarak ili jamu. U takvim trenutcima izbjegavajte biti na 

nekim uzvišenim mjestima, u čamcu, na plaži, u blizini metalnih 

žica za vješanje rublja, izbjegavajte vožnju biciklom, 

traktorom ili jahanje konja. Nemojte se smjestiti ispod usamljenog 

stabla! Vjerojatno je najsigurnije smjestiti se unutar 

zatvorenog automobila. 

- Prva pomoć - pružanje umjetnog disanja metodom “usta 

na usta” može biti od pomoći. Ako je osoba koja pruža pomoć 

prošla edukaciju o srčanoplućnom oživljavanju, treba odmah 

s tim započeti. Što je prije moguće pozvati liječničku pomoć! 

- Otrovanje hranom - svakog ljeta događaju se pojedinačna 

ili grupna trovanja hranom. Gotovo sva trovanja 

hranom uzrokovana su bakterijama. Otrovanja se mogu 

manifestirati od blagih neugodnosti do ozbiljnih ili fatalnih 

slučajeva. Posumnjajte na otrovanje hranom ako jedan do 

šest sati nakon konzumiranja žrtva osjeti ozbiljne grčeve, trbušnu 

bol, mučninu, povraćanje, proljev. 

- Prva pomoć - blagi se slučajevi oporave i bez liječenja. 

Međutim, ako su simptomi jaki ili ako je žrtva malo dijete ili 

starija osoba i oslabljena osoba, treba biti odvedena liječniku 

odmah. 

Međutim, najbolja prva pomoć kod otrovanja hranom je 

prevencija: toplu hranu održavati toplom, a hladnu hranu 

hladnom (bakterijama za rast i razmnožavanje pogoduje 

temperatura između 4 i 60 stupnjeva Celzijusa). Pakirani ručak, 

koji se ne može staviti u hladnjak, treba biti konzumiran 

unutar tri sata. Posebno treba biti oprezan s bilo čime što je 

spravljeno s majonezom, jajima, šlagom, mlijekom ili ribom. 

I, naravno, oprati ruke prije pripremanja hrane. 

- Ubodi i ugrizi - premda je većina ljetnih insekata samo 

neugodnost i gnjavaža, neki su ipak opasni. Pčele, ose i stršljeni 

ubodu na malu provokaciju. Maknite se od njih, posebno 

od njihovih gnijezda, a ako lete oko vas polagano se 

udaljite. Nemojte lamatati rukama; iznenadni pokreti zračne 

struje iritiraju ove insekte. Izgleda da tamnija odjeća odvraća 

ova stvorenja. Nosite neko pokrivalo za glavu kako bi spriječili 

da vam se insekti zavuku u kosu. Slatku hranu i piće sklonite 

od prisustva insekata. 

- Prva pomoć - Odmah nakon uboda pustite hladnu tekuću 

vodu preko mjesta uboda ili stavite led na to mjesto. Nemojte 

nastojati stiskom prstiju istisnuti van žalac koji je zaostao u 

koži. Žalac vadite oprezno struganjem noktom ili steriliziranom 

iglom. Ubodeni ud ne micati. Ako su simptomi uboda 

ozbiljni kao što je otok, jako crvenilo, glavobolja, vrtoglavica, 

mučnina – odvedite žrtvu liječniku što je prije moguće. 


dječji kutak ŠUMA 

LISTA, ŠUMA BLISTA / BUKVA 

Bukva je deblja od mene, a 

veća od vrtića 

Nastavljamo suradnju s 

dječjim vrtićima „Sesvete“ 

iz Sesveta, „Josipdol“ iz 

Josipdola, „Ivana Brlić 

Mažuranić“ iz S. Broda te s 

Mravcima, predškolskom 

skupinom pri Specijalnoj 

• Bukva je jako debela, visoka i 

ima jako dugačke grane 

Lara Franjković (6 god.) 

• Bukva ima zelene, okrugle 

listove 

Mia Turković (5 god.) 

• Bukva je deblja od mene, a 

veća od vrtića 

Šimun Sabljak (6 god.) 

(Dječji vrtić Josipdol) 

Luna Šikonja, 4 god. 

Maja Marček, 6 god. 

bolnici za medicinsku 

rehabilitaciju Krapinske 

Toplice, ali i nekim drugim 

vrtićima, s novim programom 

koji je opet osmislila naša 

suradnica, i sama odgojiteljica, 

Ljiljana Ivković. 

U ovoj školskoj godini 

pišemo o šumskom drveću i, 

dakako, crtamo ga! Projekt 

je nazvan “Šuma lista, šuma 

blista”, a cilj ove suradnje 

i dalje je isti; djecu od 

Lana Juričić, 6 god. 

Magdalena Mrakovčić, 5 god. 

najranijeg doba (na)učiti kako i zašto 

voljeti šumu i prirodu i kako ih čuvati. 

U šumi raste različito drveće, 

bjelogorično i crnogorično (breza, 

jela, hrast, vrba, smreka, javor, lipa, 

kesten, bukva), i svako od njih je 

posebno i zanimljivo. 

U svakom broju pišemo i 

crtamo neko drvo. U ovom broju, 

posljednjem koji se veže za ovu 

školsku godinu, na redu je – bukva. 


zanimljivosti 

Stara narodna 

novcu 

Želite li biti bogati? 

Internetom kruže milijuni poruka, savjeta, fotografija, prekrasnih 

mjesta na koja sigurno nikad nećete stići, seksi sadržaja, viceva 

starih i novih, koje vrijedno šalju poznati i nepoznati (kad sve to 

stignu!?). Ima i onih koje odmah treba izbrisati, kao i priča koje tek 

zabavljaju. Evo jedne takve! 

- Da bi zarađeni novac volio vašu kuću, onog dana kada dobijete 

plaću ne treba trošiti niti jednu kunu! 

- Cijela plaća mora prenoćiti kod kuće. 

- Neki čarobnjaci životne mudrosti savjetuju da treba sačuvati 

godinu dana krupnu novčanicu, koja će se „napuniti“ vašom 

energijom i počet će privlačiti prema sebi novac. 


vjerovanja o 

Novca neće biti: 

- Ako zviždite u sobi i mrvice sa stola čistite rukom. 

- Povišicu plaće najbolje je tražiti u srijedu po danu. 

- Džepove odjeće koja se van sezone stavlja u ormar, napunite 

sitnim papirnatim novčanicama. 

- Nikada ne držite novčanik prazan, neka u njemu bude makar 

sitniš u kovanicama! 

- Sav novac mora biti glavnom stranom okrenut prema gazdi. 

- Novac zarađen kockanjem ili igrama na sreću, zarađen nepošteno, 

nađen, pocijepan itd. ne donosi sreću i zato ga ne treba 

zadržavati u novčaniku, nego brzo potrošiti ili udijeliti sirotinji. 


dječji kutak 


Foto: foto arhiva 

Osnovne škole 

Ivan Goran Kovačić 

Delnice 

Osnovnoškolci, kemičari i geografi 

( Nives Jakovac, Katja Lipošćak, Lorena Polić, 

Matija Miletić, Sarah Butigan, Marcela 

Gašparac), učenici škole Ivan Goran Kovačić, 

Delnice, zajedno sa svojim nastavnicama, Bojanom 

Kovačević i Dragicom Majnarić, posjetili su početkom 

travnja izletište Kamačnik. Kako je Kamačnik proglašen 

2002. značajnim krajobrazom, cilj „putovanja“ učenika 

u ovo zaštićeno područje bilo je provođenje terenske 

nastave. Tu su se upoznali s geomorfološkim obilježjima 

krškog izvora rječice Kamačnik (tzv. Volkiškog vrela) 

i njenog kanjona. Određivali su njen geografski položaj 

na sjevernom rubu Velike Kapele, geografske koordinate 

izvora uz pomoć GPS uređaja, mjerili temperaturu tla 

u samom kanjonu i na prisojnim padinama, temperaturu 

zraka u kanjonu i temperaturu vode u rijeci. 

Posebno su uživali šećući po uređenim pješačkim 

stazama i drvenim mostovima, divili se prekrasnom 

krajoliku koji ih je sve oduševio. U toj šetnji vidjeli su 

niz rijetkih zaštićenih vrsta slatkovodne faune i šumske 

vegetacije, a šire informacije o tome dobili su čitajući 

mnoge poučne table postavljene unutar izletišta. 

Na kraju ovog prekrasnog izleta svi su se složili da je 

Kamačnik jedno od najprivlačnijih izletišta u Gorskom 

kotaru, ali nažalost mnogima još uvijek dosta nepoznat. 

Šetnja mostićima 

Oduševljeni 

Kamačnika 

Mjerenje temperature vode 


Kako je Kamačnik doživjela učenica VII. b razreda delničke osnovne škole Ivan Goran 

Kovačić, Sarah Butigan, pročitajte u nastavku: 

Doživljaj kanjona Kamačnik 

Školskim smo kombijem stigli do ulaza u kanjon Kamačnik o kojem se brinu „Hrvatske 

šume“. Dok su naše učiteljice kupovale karte mi smo razgledavali poslovice o važnosti čuvanja 

prirode i znakove upozorenja izrezbarene na drvenim pločama ukrašenim šaljivim crtežima. 

Kad su karte bile u našim rukama započeli smo avanturu pješačenjem po stazi prekrivenoj lisnatim 

tepihom. Uspinjali smo se, šalili, ali i divili ljepotama prirode koja nas je okružila. Stali 

smo na našu prvu postaju gdje smo izmjerili temperaturu tla na 5 m dubine. Potom smo pojurili 

stazicom naprijed. Neke su učenice fotografirale čari cijele ove bajke da bi je očuvale kao jednu 

uspomenu, ali da bi na okolinu pogledale još jednim okom, okom umjetnika, okom fotografa. 

No, nije sve ostajalo samo na pogledima, bilo istraživačkim ili pak umjetničkim. Još nas je jedno 

osjetilo privlačilo da ga iskušamo, naš je dodir uporno želio dotaknuti svježinu rijeke što je tekla 

u dnu kanjona. Naše su se hitre noge odvažile i spustile strminom do rijeke gdje smo umakali 

ruke u ledenu vodu, ali i izmjerili njenu temperaturu, što je bio naš drugi zadatak i naša druga 

postaja. Svatko od nas iskoristio je i osjetilo njuha udahnuvši svježinu proljetnog zraka, ali i 

opojan miris tek izraslog bilja. I tako, dok su se jedni odmarali na klupici, drugi su upijali mirise 

potočnica, kukurijeka, jaglaca i mnogih drugih vjesnika proljeća. 

A kad smo se malo odmorili osjetivši razne mirise, nastavili smo put pjevajući, što nam je 

dodatno uljepšalo dan, i ptice su nam pjevale prelijećući s grane na granu. Bili smo sve bliže 

izvoru rijeke Kamačnik, a fotoaparati su već skoro bili puni slika. Nakon prelaska mnogobrojnih 

mostića i uspinjanja uz uske stazice napokon nas je dočekala nizbrdica. Kako su neki učenici 

opčinjeni ovom prirodnom ljepotom bili i neoprezni te su zaboravili gledati pod noge, ugazili 

su u vodu i smočili si tenisice. A oni drugi, koji su ostali suhi, napokon su stigli do izvora rijeke. 

Bio je to predivni prizor, predivna mješavina smaragdnih boja koje su se prelamale od zelene 

u tirkizno plavu miješajući se s blagim zrakama proljetnog sunca. To je bila i naznaka završetka 

našeg putovanja. Pred izvorom smo se slikali i to nekoliko puta pa je ovaj zanimljivi izlet u 

nekim pojedinostima podsjećao na foto-session. I tako smo se mi uz nekoliko „škljocaja“ foto 

aparata zaputili onim istim kilometarskim puteljkom prema izlazu. Da bi cijela ova avantura 

bila još zanimljivija, nekolicina nas je zabunom skrenula na krivu stazu, što nije bilo nimalo 

loše iskustvo, jer smo se ipak svi zajedno našli na početku kanjona. A kad smo napokon stajali 

pred izlazom, bili smo zadovoljni, jer smo se upoznali sa još jednom od ljepota našeg kraja, ali 

i nekim pojmovima iz prirodne grupe predmeta (koje vrste stijena čine kanjon Kamačnik, koje 

biljke tu rastu, koje životinje tu žive, kako izmjeriti temperaturu tla, vode ili pak kako se koristiti 

GPS uređajem za određivanje koordinata. 

A kad smo napokon sjeli u školski kombi, još jednom smo prokomentirali cjelokupni događaj 

kao korisno, zabavno, uzbudljivo i ne prenaporno iskustvo. Radujemo se novim terenskim 

izlascima, jer ovo nije bila samo nagrada za uloženi trud, već poticaj za novo učenje i stjecanje 

novih znanja.stjecanje novih znanja. 

ljepotama 

Nastavnica Dragica 

Majnarić i učenici 

ispred izletišta 

Kamačnik

Požeške gore - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?