HRVATSKE ŠUME 30 (2.2.1994)

30 

GODINA III 

ZAGREB 

2. veljače 1994. 

GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb 

Čitava naša šumarska 

struka, od znanstvenih 

institucija — 

Šumarskog fakulteta i 

Instituta, do naših 

Uprava i Šumarija u 

idućem zacrtanom 

razdoblju, ima trajan 

cilj i zadatak, ostvariti 

maksimum uuzgoju i 

proizvodnji drvne, mase 

koji daje genetski 

potencijal naših 

šumskih površina 

CILJ I ZADACI NAŠIH ŠUMARSKIH DJELATNIKA 

OSTVARITI MAKSIMUM U UZGOJU DRVNE MASE NAŠIH ŠUMA


ŠUMARSKI SINDIKAT U SAVEZU SSH 

ŠTO SE DAJE, A ŠTO DOBIVA? 

ZAGREB — Plaće i sve oko 

plaća našli su se pod povećalom 

prvog sastanka (novog) Glavnog 

odbora Hrvatskog sindikata šumarstva. 

Točnije bi bilo reći, najveći 

dio vremena potrošen je na 

pitanja može li i koliko sindikat 

utjecati na plaće u HŠ, što u situaciji 

u kojoj se nalazimo može 

učiniti, kako će na plaće djelovati 

novi način obračuna dohotka i 

poreza... 

— Uredbom o plaćama iz prosinca 

prošle godine, podsjetila je 

predsjednica HSŠ Gordana Colnar, 

zaposleni (i) u Hrvatskim 

šumama kao javnom poduzeću 

ograničeni su masom plaća. Bojim 

se, rekla je ona, da ova Uredba 

kojom se ujedno odredbe iz 

općeg kolektivnog ugovora stavljene 

van snaga, neće potrajati 

samo za siječanj već i duže. A 

javna poduzeća još uvijek ne 

mogu sklapati granske kolektivne 

ugovore i to bi trebao biti slijedeći 

korak i zadatak ovog sindikata. 

Što i koliko (ne)može sindikat i 

kakvi su njegovi dometi djelovanja 

u ovoj situaciji, pojasnio je 

Branko Pavić iz financijskog 

sektora direkcije. Sve što je rekao 

moglo bi se svesti na konstataciju 

da plaće u ovom trenutku 

ne mogu rasti! Hrvatske šume 

kao javno poduzeće dužne su 

pridržavati se postojećih propisa, 

i one to čine. Problem je u tome, 

rekao je Pavić, što su plaće 

određene masom, na osnovu 

broja radnika. Svako povećavanje 

broja izvršilaca, ili radnih sati 

znači smanjenje vrijednosti 

boda! 

Što ipak sindikat može učiniti? 

Mora se najprije založiti za 

uvođenje reda i rada u vlastitoj 

sredini, za potpunije korištenje 

vlastitih radnih resursa. Ako nema 

posla u vlastitoj sredini, dogovoriti 

posao tamo gdje ga ima. 

Jer najskuplji je radnik, kaže Pavić, 

koji ne radi, a u nekoj drugoj 

šumariji ili upravi rade privatnici. 

Na sindikatu je također da se 

založi za realnu primjenu normi 

SA SJEDNICE GLAVNOG ODBORA SSŠ 

KAKVE PLAĆE PO NOVOM OBRAČUNU 

kako bi bilo što manje ekstremnih 

prebacivanja normi u pojedinim 

sredinama. 

Sindikat je svjestan situacije u 

kojoj se nalazimo, mišljenja je 

Filip Sabić iz Splita, i zbog toga 

ne treba tražiti nemoguće već 

svoje napore treba usmjeriti na 

to da svatko u svojoj sredini napravi 

što više. I ostali u ras_pravi 

slično su razmišljali, a Zeljko 

Cutvarić (Bjelovar) i Vlado Gradečak 

iz Našica još jednom su 

upozorili na postojeće velike 

razlike medu upravama u rješavanju 

pojedinih (zajedničkih) pitanja 

kao što su topli obrok, prijevoz 

itd. Željko Kalauz iz Vinkovaca 

ustvrdio je da ograničavanje 

izvršenja normi, odnosno 

prebačaja nije rješenje -jer se na 

taj način podržava neradnike«. 

KORIJENITE PROMJENE 

SUSTAVA 

— Trebalo bi nam par dana 

kad bismo detaljno željeli objasniti 

promjene u načinu obračuna 

dohotka, poreza i plaća, rekla 

je Vesna Mlinarić iz Saveza samostalnih 

sindikata, tumačeći 

novosti koje su prvih dana ove 

godine »prodrmale« financijski 

sustav. Svedeno na najhitnije, 

novi Zakon o porezu na dohodak 

i Zakon o porezu na dobit temeljito 

reformiraju porezni sustav 

i polaze od brutto kategorije. 

A dohodak je sve: i plaća i mirovina, 

sve naknade, pomoći, nagrade 

iznad minimuma utvrđenog 

kolektivnim ugovorom, ali i 

druga primanja koja se isplaćuju 

u naravi (korištenje zgrada, 

automobila). I sve se to oporezuje. 

Sve porezne radnike je i ranije 

plaćao, samo pretočene u raniji 

brutto iznos, pa to na neki način 

nije ni znao. Novi obračun plaća 

temelji se na netto masi, odnosno 

plaći koja se svodi na brutto 

tako da se množi sa zbirnom stopom 

poreza i doprinosa (brutto 

koeficientom), koja, recimo, za 

Zagreb iznosi 1,887, za neke druge 

općine 1,623. Dobivena brutto 

plača sadrži u sebi sve one stare 

poreze i doprinose. Ona se umanjuje 

za 25,5 posto, odnosno za 

zbirnu stopu doprinosa (doplatak 

za djecu, zapošljavanje, 

zdravstveno osiguranje, mirovinsko 

invalidsko (osiguranje) i 

na taj način se dolazi do kategorije 

dohotka. Dohodak se pak 

umanjuje za osobne odbitke svakog 

radnika pojedinačno koji su 

neoporezivi dio dohotka izraženi 

u postotku od iznosa godišnje 

minimalne plaće, u što spadaju 

olakšice za uzdržavanje supružnika, 

djece, invalidnog člana 

obitelji... 

No sve će to biti na isplatnom 

listiću svakog našeg radnika. 

Ono što zaposlene u poduzeću 

vjerojatno najviše zanima jest, 

što to konkretno znači za svakog 

od njih, odnosno, hoće li po novom 

poreznom obračunu dobiti 

više ili manje? 

Općenito uzevši, na udaru novog 

poreznog sustava bit će oni 

radnici koji su po starom obračunu 

imali netto plaću između 

1.000,000—3.000,000 dinara, dakle 

oni sa, uvjetno rečeno, srednje 

visokim osobnim dohotkom. Novi 

porez neće ni osjetiti oni s najnižim 

ili pak najvišim osobnim 

dohotkom. Povećanje poreza za 

spomenutu »srednju« kategoriju 

iznosit će negdje između 5—7 posto, 

odnosno za toliko će dobiti 

manju plaću u odnosu na raniji 

način obračuna. Još konkretnije, 

netko tko je po ranijem obračunu 

dobivao netto oko 1,450.000, 

po novom bi trebao dobiti oko 

1.350,000. No, visina plaće ovisit 

će i o brojnim mogućim olakšicama, 

tako da će, premda na istom 

radnom mjestu, radnici 

imati različite plaće (ako na primjer 

imaju različit broj djece!). 

Novi porezni sustav priznavat 

će samo isplate preko žiro računa, 

a gotovinske izbaciti. 

Evo i primjer obračuna poreza 

iz plaća za osobu s dvoje djece. 

M. Mrkobrad 

POREZI IZ PLAĆA PREMA ZAKONU O POREZU NA DOHODAK ZA OSOBU SA 2 DDECE 

ZAGREB 

Red. 

br. 

.0 

1. 

2. 

3. 

BRUTO PLAĆA 

1 

2,000.000 

4,000.000 

8,000.000 

Obračun prema 

važećim propisima 

do 31. t2. 93. 

NiTO PLAĆA 

4 

1,035.216 

1,992360 

3,390.040 

Obračun prema novom Zaiconu o pore* 

zu na dohodak 

UKUPNO POREZI 

9 

402.996 

1,065.301 

2,383.911 

NETO PUCA 

10 

1,087.004 

1,914.699 

3.570.089 

SINDIKALNO POVJERENIŠTVO BJELOVAR 

Odstupanja 

% 

+ /- 

11 

-f-5,0 

-4,1 

+ 5,3 

POMOĆ PROGNANICIMA I OBITEUIMA POGINULIH 

•indikalno povjereništvo Uprave šuma Bjelovar 

,koje je prošle godine u dva navrata zaposlenim 

radnicima ishodilo novčani krede s višemjesečnom 

otplatom, povuklo je pred Novu godinu 

pravi potez, 

Svim prognanicima koji žive i rade u bjelovarskoj 

upravi, te obiteljima poginulih radnika bjelo-' 

varske uprave u domovinskom ratu, sindikat je 

vdodjelio jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 

500.000 HRD. Takvu pomoć dobilo je 48 osoba, 

od čega 41 prognanik te sedam obitelji poginulih 

radnika, (m) v . 

Glavni odbor HSS potrošio je dosta vremena i na pitanje koje nije od 

jučer: status šumarskog sindikata u okviru Saveza samostalnih sindikata. 

Taj status je, rečeno je, privremen i samo skupština može donijeti 

odluku 0 budućnosti ovog »braka«. No prije donošenja bilo kakve 

odluke neke stvari treba razjasniti i pojasniti, a na konkretna pitanja potražiti i 

konkretne odgovore. A ona su na sastanku Glavnog odbora izražena ovako. 

— Šumarski sindikat jedan je od rijetkih sindikata javnih poduzeća u Savezu 

SSH. Uglavnom su to sindikati gospodarsh/a pa se članovi Glavnog odbora 

pitaju u kolikoj se mjeri u okviru ovog Saveza mogu zastupati interesi sindikata 

javnog poduzeća. 

— Možda bi dogovor sa sindikatima ostalih javnih djelatnosti pružio neke 

nove mogućnosti (premda je takvih pokušaja već bilo, no bez uspjeha). 

— Nije izbjegnuto ni pitanje koliko za 0,50 posto izdvajanja u Savez SSH, 

Savez sindikata šumarstva povratno dobija, koliko koristi i koliko je to moguće 

pomoć Saveza (npr. pravnu)? I zbog čega još dodatno plaća usluge stručnih 

službi? 

Izvjesno je da samostalni »nastup« šumarskog sindikata ne bi bio uputan 

»jer već i onako prisutna sindikalna šarolikost smanjuje snagu sindikata«, no 

razmatranje ovih pitanja već na početku djelovanja novog odbora pokazuje da 

šumarski sindikat misli ozbiljno o svim pitanjima. (M.M.) 

SINDIKALNI 

NORME 

KOLAČIĆI 

Zadatak poslovodstva ali i svih nas je izjednačavanja uvjeta 

rada i kriterija u poduzeću, moglo se čuti u raspravi na Glavnom 

odboru šumarskog sindikata. To se dakako odnosi i na 

(moguće) velike prebačaje u ostvarivanju normi, kakvih je znalo 

biti. Sindikalni povjerenik iz Vinkovaca Željko Kalauz razmišljao 

je ponešto drugačije: 

— Nisam za to da se ograničava izvršenje normi. Jer time 

izjednačavamo radnike i neradnike i jednako ih plaćamo... A za 

to sam da vlastite kapacitete, i ljude i mehanizaciju gdje god je i 

kad god je moguće zajednički koristimo, da nam se na primjer 

ne događa da pored naše službe uređivanja te poslove u Splitu 

rade privatnici... 

PROMJENE 

•â sastanku se mogao čuti i ovakav dijalog: 

1>I - Veliki sustavi ići če u promjene, očekuju se pretvorbe, 

novi način organiziranja. 

— Mislite na ustrojstvo poduzeća po županijama? 

— Ako se na odgovornim mjestima zalažu za gospodarstvo 

po županijama... 

RAZLIČITOST 

Otkako smo u javnom poduzeću stalno govorimo o izjednačavanju 

uvjeta, a činjenica je da od svega imamo samo jednaku 

vrijednost boda. Sve ostalo je prokleto različito! (Vlado Gredečak, 

povjerenik iz Našica) 

AMANDMANI 

Malo više razgovora bilo je oko Statuta Hrvatskog sindikata 

šumarstva i amandmana. U najkraćem, sindikalnu povjerenicu 

iz Delnica Vlatku Štlglič Drakulič zanimalo je da li su 

amandmani na prijedlog Statuta iznijeti na posljednjoj skupštini 

ugrađeni u Statut i tko je to učinio. Odgovoreno je da je to 

učinjeno te da postoji stenogram zapisnika sa Skupštine »na 94 

stranice« koji svatko može dobiti na uvid, »no zbog obimnosti se 

neće dostavljati članovima Glavnog odbora«. 1 još: ako netko 

smatra da to nije učinjeno kako treba, »neka napravi prigovor«. 

OGRJEV 

Koliko metaraogrjeva, po kojoj cijeni i na koje vrijeme za zaposlene 

u HŠ, pitanje je koje se pred sindikatom ponavlja 

svake godine u otprilike isto vrijeme. 

Sindikat će, zaključak je, tražiti 10—15 m, ovisno o upravi, i 

cijenu siječenice, uz mogućnost otplate na nekoliko mjeseci. Neke 

uprave, kao Delnice, već su se dogovorile. 

POMOĆ ZA ENISU 

Oko pomoći Enisi Travljanin, teško 

oboljeloj radnici US Zagreb, o čemu 

smo već pisali, javili su se novi momenti. 

Potrebna je još jedna operacija 

a prikupljena pomoć nije dostatna. 

Liječnik u Francuskoj operirat će Enisu 

besplatno, no za ostale troškove 

potrebno je osigurati 20.000 DEM. O 

tome je raspravljao i Upravni odbor 

HŠ i preporučio sindikatu da svaki 

uposleni radnik izdvoji 2 DEM u protudinarskoj 

vrijednosti. 

Glavni odbor ce poduzeti sve da 

se pomoć osigura, uputiti prijedlog za 

pomoć u podružnice, no isto tako i 

Upravnom odboru Hrvatskih šuma da 

se i on uključi u akciju. 

— Plaća se i sponzorira dosta toga, 

kaže Zeljko Cutvarić iz bjelovarske 

podružnice, i sad je pitanje hoće 

li se pomoći oboljelom radniku. Nije 

Upravni odbor nama trebao predlagati 

kako da pomognemo. Sindikat će to 

učiniti, no što je učinio Upravni odbor? 

6LASIL0 »HRVATSKIH ŠUMA« 

Jsvnsg podtizeća za gospdafenje 

lifimama i lumskim zeinlptem u 

ftetiiiMkt Hrvatskoj' PO- Zagpreb 

fzcšsvsč' 

'HRVATSKE ŠUME, p.o Zagreb 

Lj- F Vukofmovića 2. 

JP '>Hntihke Sume« urg.miînine .^y ;/ Direkci'iti 

Zjgreb i 15 Uprava šuma i to- VmUna. ihijek, 

,\U*Ve, Požega, Bjelaji. Koprnnicj. Zagrt-k 

Sisak. Karknuc. Ogulin, Delnice. Seni, -Hn si^k.- ur'\ .nîrou'temt.' 

poslOimpartu^ I i .•vlj'n i ^, r-i „..log OK^'U".. 

Zagreb dcbn i.ti y • ^ >'v j.« .> •;.' *. \ ,\ ..d\ v 

fkuk: Hnatska inAjnj Zasrch. Sigion^,! jîPin 

4 

Sukiads: IJ' 0"i)primterakj 

U'sh'^ni'm 'if'nMars't i r^rt's'tev kuin.rr spirti 

pU' j ic . ^'. iio^ I /c c'\!jj^ pj,L.,i u. prvmcL


PROGRAM MDFRA ZA PROVEDBU POSLOVNE POLITIKE »HRVATSKIH ŠUMA« U 1994. GODINI 

POSTIĆI MAKSIMUM U PROIZVODNJI DRVNE MASE 

Polazeći od toga da je temeljni 

strateški cilj 

»Hrvatskih šuma«, p.o. 

Zagreb — javnog poduzeća 

za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištima 

u državnom vlasništvu Republike 

Hrvatske, postići najveću moguću 

proizvodnju drvne mase, 

drvnih sortimenata, najveće opće 

koristi od šuma uz najveću 

moguću zaštitu šumskog fonda, 

»Hrvatske šume« će upravo tom 

cilju prilagoditi svoju razvojno- 

-poslovnu politiku. Pri tome je 

strategijsko opredjeljenje 

»Hrvatskih šuma« vezano uz njihove 

temeljne djelatnosti, a to su 

gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima (članak 13. Statuta): 

— jednostavna biološka reprodukcija 

šuma, 

— proširena biološka reprodukcija 

šuma, 

— iskorišćivanje šuma, šumskih 

zemljišta i nasada, 

— iskorišćivanje sporednih 

šumskih proizvoda, 

— vađenje pijeska, kamena i 

šljunka, 

— transport šumskih proizvoda, 

— korišćenje općekorisnih 

funkcija šuma, 

— izgradnja i korišćenje šumskih 

prometnica, 

— izgradnja i korišćenje drugih 

objekata u svrhu gospodarenja 

šumama, 

— uzgoj i zaštita divljači. 

Temeljne odrednice poslovne 

politike u 1994. godini su: 

— osiguranje jedinstvenog i 

trajnog provođenja radova biološke 

reprodukcije na jedinstvenome 

šumskogospodarskom 

području »Hrvatskih šuma«, 

— svođenje tehnologije rada 

na nivo za jednodobne kontinen- 

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora našeg Poduzeća održanoj 30. 

prosinca donesen je Plan poslovanja za 1994. godinu koji se temelji na 

nekoliko osnovnih odrednica. 

talne šume, preborne šume i šume 

krškog područja, 

— provođenje mjera integralne 

zaštite šuma, 

— obnoviti i ulagati u proizvodnu 

opremu, šumske prometnice 

i druge proizvodne kapacitete, 

— kadrovsko popunjavanje i 

poticaj poduzetništva. 

Polazeći od PROGRAMA RAZ 

VOJA »HRVATSKIH ŠUMA«, 

p.o. ZAGREB za razdoblje 

1991-2025. god. i PLANA GOSPO 

DARENJA »HRVATSKIH ŠU 

MA« ZA 1994. GOD. donesenim 

na 40. sjednici Upravnog odbora 

Poduzeća od 30. prosinca 1993. 

god. i Naputaka 1. do 5. o izradi 

PLANA POSLOVANJA ZA 1994. 

godinu, poslovna će se politika u 

tijeku 1994. godine provoditi, a 

upravljanje i kontrola osigurati 

će se putem slijedećih mjera: 

(T)Izrada Metodike planiranja 

strategijskog poslovanja, te preispitivanje 

Programa razvoja 

Prvog polurazdoblja 1991—1995. 

godine »Hrvatskih šuma« uvažavajući 

potrebu valorizacije definiranih 

razvojnih pravaca. 

Voditelj aktivnosti: pomoćnik direktora, 

šef Razvoj no-planske 

službe i šef Računovodstveno-financijske 

službe. 

(2)Uvodi se metoda proračuna 

do konca prvog polugodišta 

1994. god. (druga faza stabilizacijskog 

programa, kada bi se trebali 

stvarati uvjeti za trajno rušenje 

inflacije), a koja znači: 

a) svođenje elemenata Plana 

gospodarenja »Hrvatskih šuma« 

za 1994. godinu u formu godišnjeg 

proračuna, 

b) veza plana i računovodstva 

kroz primjenu međunarodnih 

računovodstvenih standarda 

(MRS) i računovodstvene politike 

»Hrvatskih šuma«, 

c) obveznost mjesečnog izvješćivanja 

o rezultatima poslovanja. 

Godišnji plan poslovanja izrađuje 

se dinamički po mjesecima, 

uz financijske pokazatelje izražene 

u HRD a preračunate u 

DEM. 


šef Razvoj no-planske 

službe, šef Proizvodne službe, 

šef Komercijalne službe i šef Računovodstveno-financijske 

službe. 

(3)Realizacija Naputaka (od a do 

e) o izradi plana za 1994. godinu i 

kratkoročnih mjera za unapređenje 

poslovanja u 1994. godini 

kroz: 

a) izračun praga rentabilnosti 

za svaku organizacijsku jedinicu 

izvršavajući planski zadatak u 

djelatnostima gospodarenja šumama 

I šumskim zemljištem — 

glavnim, pomoćnim i sporednim 

djelatnostima u »Hrvatskim šumama«. 

Voditelj aktivnosti: šef razvojno- 

-planske službe, šef Proizvodne 

službe i šef Komercijalne službe. 

b) planiranje i optimiranje 

proizvodnje šumskih proizvoda. 

Voditelj aktivnosti: šef Proizvodne 

službe, šef Komercijalne službe 

i šef Računovodstveno-financijske 

službe. 

c) vođenje prodaje šumskih 

proizvoda u okviru potreba domaćeg 

tržišta i ekonomski opravdanog 

izvoza. 

Voditelj aktivnosti; pomoćnik direktora, 

šef Proizvodne službe, 

šef Komercijalne službe i šef Računovodstveno-financijske 

službe. 

d) planiranje i optimiranje radova 

biološke reprodukcije u 

skladu sa planom gospodarenja 

za 1994. godinu. 


šef Proizvodne službe i 

šef Računovodstveno-financijske 

službe. 

e) investicijsku potrošnju temeljiti 

i provoditi uvažavajući: 

— Program razvoja — Prvog 

polurazdoblja 1991 — 1995. god., 

— Plan gospodarenja za 1994. 

godinu, 

— Godišnji proračun, 

— Pozitivni tijek novca. 


šef Razvojno-planske 

službe, šef Proizvodne službe i 

šef Računovodstveno-financijske 

službe. 

(4)Društveni standard — kapaciteta 

djelatnosti društvenog standarda 

(hoteli, odmarališta...), dovesti 

u funkciju profitabilnosti 

poslovanja »Hrvatskih šuma«. 


šef Računovodstveno-f i- 

nancijske službe i stručni suradnik 

za društveni standard. 

(5)Primjena MRS-a i prihvaćene 

računovodstvene politike 

»Hrvatskih šuma«. 

Voditelj aktivnosti: šef Računovodstveno-financijske 

službe i 

šef Razvojno-planske službe. 

(6)Uvođenje jedinstvenog informacijskog 

sustava »Hrvatskih 

šuma« koji obuhvaća informacijske, 

poslovne i proizvodne sustave 

djelatnosti, poslovne funkcije 

na temelju: 

— jedinstvenog planiranja i 

upravljanja, 

— zajedničke metodologije 

planiranja i razvoja, 

— osiguranja kvalitete, 

— zaštite i sigurnosti, 

— zajedničke komunikacijske 

mreže. 


šef Informatičke službe, 

šef Službe uređivanja, šef Proizvodne 

službe, šef Komercijalne 

službe, šef Računovodstveno-financijske 

službe i šef Ekološke 

službe. 

(7)U postupku izrade plana i metodike 

maksimalno koristiti iskustva 

i kadrove pojedinih uprava 

šuma načelom projektnih 

stručnih timova (timski rad). 

Pri izradi sastava proračuna 

po potrebi uključiti vanjske konzultante, 

pa i inozemne. 

(8)Maksimalna potpora kadrovskom 

popunjavanju i moderniziranju 

funkcija »Hrvatskih šuma«. 

Godinu 1994. iskoristiti kao godinu 

početka provođenja razvojne 

politike i sustavnog odgajanja 

(u skladu nacionalne politike) 

svih naraštaja u obitelji i školi, 

selu i gradu u duhu razumnog 

i domoljubnog odnosa prema 

korisnom i obnovljivom bogatstvu 

i ukrasu Domovine, što 

čine šume Republike Hrvatske. 

Direktor »HRVATSKIH ŠUMA« 

Josip DUNDOVIĆ 

DA LI NAM TREBAJU PLANOVI? 

PLAN JE SLIKA PODUZEĆA 

Svake godine u našem Poduzeću se izrađuju planovi. Izrade 

se planovi 124 šumarije, 20-tak Radnih jedinica, 15 

Uprava šuma i konačno, zajednički plan Poduzeća. U 

planiranju sudjeluju svi upravitelji, šefovi, rukovodioci i 

njihovi suradnici — oko tisuću najstručnijih radnika. Ni trošak nije 

mali — procjenjuje se da taj posao košta oko 30 milijardi HRD 

(6,5 milijuna DEM). 

Čemu služi i kome treba takav plan? A nismo u planskoj privredi, 

niti postoji »Zakon o planiranju«! 

Već na početku rada novog, prvi puta jedinstvenog poduzeća 

za gospodarenje šumskim bogatstvom Republike Hrvatske, 

jedan od prvih zadataka je bio izraditi plan poslovanja. Osnovni 

razlozi su bili, vjerojatno, u tome što je šumarstvo tradicionalno, i 

po Zakonu o šumama orijentirano na dugoročnu proizvodnju, 

propisanu Osnovama gospodarenja, a i radi potrebe sinkronizacije 

života i rada Poduzeća koje obuhvaća skoro 43% Hrvatske 

sastoji se od 200-tinjak organizacijskih jedinica te djeluje kroz 

15-tak djelatnosti. 

Za 1994. godinu je izrađen četvrti plan. Razvijen je sustav 

planiranja u čemu su sudjelovali svi planerski stručnjaci iz svih 

uprava šuma. Timskim radom definiran je i u praksu uveden cjelovit 

sustav planskih dokumenta — od planova šumarija do plana 

cijelog Poduzeća. 

Standardizirani su glavni elementi — organizacione jedinice, 

djelatnosti (14) (slika 1.), tehnika i tehnologija planiranja (tablice,' 

osnove plana, sadržaj plana, organizacija planiranja i dr.). 

Definirane su i vrste planova (slika 2.): 

1. Osnovni planovi (gospodarenja) su planovi sječa i uzgojnih 

radova u naturalnim jedinicama uspoređeni s propisima gospodarskih 

osnova. 

2. Pripremni planovi su planovi po radilištima (odsjecima) u 

naturalnim organizacijskim i financijskim pokazateljima — na razini 

šumarije. 

3. Planovi poslovanja su sumarni, cjeloviti planovi šumarija i 

uprava šuma i Poduzeća. 

4. Investicijski planovi su planovi ulaganja u opremu i razvoj. 

Uvedene su i novosti u planiranje: 

— plan kapaciteta — svaka proizvodnja temelji se na kapacitetu 

resursa. 

— F — O — faza »O« — uvedena je radi kalkulacije cijene 

koštanja drvnih sortimenata a »predstavlja« cijenu dn/eta na panju. 

— »K-k« — koeficient korekcije plana omogućava permanentnu 

korekciju radi amortizacije utjecaja inflacije. 

Ovako razvijen planski sustav pruža mnoštvo informacija o 

svim organizacijskim jedinicama, djelatnostima, imovini, radu, 

međusobnim odnosima, financijskim pokazateljima prihoda, rashoda 

i dobitka, investiranja, razvoja i drugom, pa se opravdano 

može reći:_>>Plan je slika poduzeća«. 

Ove informacije su potrebne svim zaposlenima, državi i javnosti 

ali su najpotrebnije rukovodećim ljudima Poduzeća — modernim 

menedžerima. Svjetska dostignuća proglašuju planiranje 

za najvažniji posao »managera«. 3er, tvrde: »planirati zapravo 

znači misliti unaprijed«. Planiranje je odlučivanje o budućnosti. 

Planovi omogućuju racionalno, efikasno djelovanje za postizanje 

unaprijed utvrđenih ciljeva. Zato je, u tržišnoj privredi planiranje 

najvažnija funckija menedžmenta. (Slika 3.) Ono predstavlja temelj 

za efikasno organiziranje poslovanja, motiviranje radnika, 

vođenje proizvodnog procesa i kontrolu uspješnosti rada. Tako 

plan poprima značajke »Projekta za rukovođenje poduzećem«. A 

to je i jedna od pretpostavki da se može od centraliziranog i 

»štabskog« rukovođenja Poduzećem i organizacijskim jedinicama, 

pa sve do revira i radilišta prijeđe delegiranjem funkcija u 

moderniji, efikasniji način decentralizacijom upravljanja proizvodnim 

procesima uz integralno rukovođenje. Takav model omogućava 

i razvoj poduzetništva u poduzeću, gdje svaki rukovodilac 

pa i svaki radnik — izvršilac postaje nosilac uspjeha i daljeg 

razvoja poduzeća. 

U bližoj budućnosti sposobnost poduzeća da bude efikasno, 

biti će odlučujući stožer opstanka i napredka i u Hrvatskoj na putu 

uključivanja u krug razvijenih država Evrope. 

Zvonimir LNENičEK


»HsPRO« U ŠUMARIJAMA 

PR0DAJA PUTEM LICITACJA 

PRIZNANJE KVALITETI 

SEMINAR NA STOVARIŠTU 

Prije otprilike dva mjeseca 

{nakon uvođenja 

mjera stabilizacije) 

održan je sastanak 

Predsjednilia Vlade i direktora 

javnih poduzeća, na kome 

je bilo govora o primjeni mjera 

i tražen veći angažman u 

njihovoj provedbi. Ubrzo nakon 

toga održan je sastanak 

predstavnika Vlade, odnosno 

nadležnih ministarstava, 

predstavnika »Croatiadrva« i 

predstavnika »Hrvatskih šuma«, 

na kome je dogovoreno 

da će se prodaja 28.000 m' 

drvnih sortimenata izvršiti 

putem licitacija u kojima će, 

uz strane, ravnopravno sudjelovati 

i domaći kupci, realizirana 

sredstva će se uplatiti 

direktno u proračun Republike 

Hrvatske, a ostvarena 

sredstva biti namijenjena 

obnovi u Republici Hrvatskoj. 

LICITACIJE U UPRAVAMA 

prilikom ponuđena najveća 

količina trupaca; ukupno 

6.008,98 m' u ukupnoj vrijednosti 

od 2.056.910 DEM (početne 

cijene). Prodano je 

ukupno 3142.34 m' trupaca i 

ostvaren promet od 1.110.526 

DEH 18 posto više od cijena 

po minimalnom cjeniku i 38 

posto više od cijena koje se 

inače postižu na domaćem tržištu. 

Postignuta cijena za 

hrast kretala se je od 657 do 

853 DEM po m' (prosječno 753 

DEM). Bukva je prodavana 

po cijenama od 211,311 DEM 

(prosječno 274 DEM) i td. 

Atraktivnu cijenu je postiglo 

drvo trešnje iz UŠ Našice, 

prodano za 6S0 DEM po m', 

koje je nuđeno po cijeni od 

259,8 DEM po m'. 

Licitacije su nastavljen© tijekom 

cijelog-Siječnja: 13. siječnja 

objavljeno je javno 

UUpravi šuma Karlovac je 24. siječnja održana prva licitacija na 

l


ŠUMARIJA BIOGRAD 

POŠUMLJAVANJE NA PRVOJ 

LINIJl BOJIŠNICE 

Promjene u organiziranju 

šumarstva i promjene koje se 

posljednjih godina događaju u 

Hrvatsl


BJELOVAR - 

NEPOGODE KAO PRESUDAN ČINILAC 

REZULTATI POSLOVANJA 

Odjele S7 i 58 u 

pspodarskoj jedinici 

f 'egtna dî šumska 

cesta koja je tih 

"** posljednjih dana ^ 

prosinca bila pod 

vodom 

I 

• zvršenje radova na sječi i 

^^ izradi te na uzgoju u 

prvih 11 mjeseci prošle godine, 

sada kad se već znaju prvi 

rezultati i izvršenja za djelu 

proteklu godinu, vrijedi analizirati 

zbog jedne stvari: oni su 

vrlo indikativan i siguran pokazatelj 

onog što se događalo 

i u posljednjem mjesecu prošle 

godine, u kome se izvršenja 

nisu bitno izmijenila, još 

točnije, prosinac se potpuno 

uklopio u ostvarenja u listopadu 

i studenom, dakle posljednji 

kvartal, obilježen velikim 

vremenskim nepogodama 

koje su potpuno utjecale na 

cjelokupno poslovanje. 

Na dva sastanka upravitelja 

bjelovarske uprave, krajem 

PRVI 

prosinca, te početkom siječnja, 

analizirani su uvjeti i rezultati 

kako posljednjeg kvartala, 

tako i planovi proizvodnje 

u prva tri mjeseca ove godine. 

Mr Ivan Volf, upravitelj 

Uprave šuma Bjelovar, kaže: 

»Možemo i moramo i te kako 

biti zadovoljni ostvarenjima 

na uzgoju, gdje smo napravili 

mnogo. Skupljeno je 186 tona 

žira, napravljeni veliki zahvati 

u pripremi staništa, napunjeni 

rasadnici, što nam garantira 

glavni prihod u slijedećih 

4 — 5 godina. A kiša, snijeg, 

blato, led u posljednja tri mjeseca 

diktirali su proizvodnju...«. 

On je posebno upozorio 

da treba voditi računa o 

troškovima »o radnom vremenu, 

o kombijima, strojevima« 

i da se na tu temu planira jedan 

poseban sastanak. 

Osnovni pokazatelji izvršenja 

u sječi i izradi govore da 

su vremenske nepogode diktirale 

rezultate. Sječa i izrada 

realizirani su s S7 posto, faza 

II pratila je proizvodnju, zalihe 

prostornog drveta nisu se 

smanjile... 

No izvršenja na uzgoju u 

prvih 11 mjeseci prošle godi- 

POKAZATELJI 

Poznati su osnovni pokazatelji naturalnih izvršenja za prošlu 

godinu. O njima će biti više riječi pri/ikom analize cjelokupnog 

prošlogodišnjeg poslovanja, a ovom prilikom tek nekoliko 

podataka. Sječa i izrada ostvareni su s 94 posto plana. Na uzgoju 

priprema staništa napravljena Je s 107 posto drugog, rebalansiranog 

plana, pošumljavanje s 109 posto, popunjavanje 108 

posto, itd... 

ne u gotovo svim redovima 

višestruko su nadmašile propis 

osnove i prvobitni plan, a 

veća su i od rebalansiranog 

plana. Tako je na primjer, priprema 

staništa, zbog velikih 

količina žira, napravljena na 

2.400 ha, dok je propis osnove 

iznosio 1212 ha, prvi plan 

1577 ha a rebalansirani plan 

2.273 ha. Izvršenje je dakle 

premašilo i ovaj naknadni 

plan sa 106 posto. 

Prodaja bilježi otprilike ista 

ostvarenja kao i sječa i izrada 

s nepopularnom tendencijom 

povećanja zaliha. 

Po šumarijama, iznijeli su 

upravitelji, dinamiku ostvarenja 

planova ometa loše vrijeme. 

Predloženo je i da se troškovi 

prate po šumarijama kako 

bi se i rezultati mogli relevantno 

ocjenjivati, [-"ostavljeno 

je i pitanje isplate cipelarine 

vjer se događa da oni koji 

trebaju dobiti plaćeni prijevoz, 

ne dobivaju i obratno«. U 

Šumariji Sirač ima problema 

sa samaricom, »bez koje posao 

ne ide«, a u Suhopolju nema 

dovoljno radnika na sječi. 

O izvršenju plana proizvodnje 

u prvom kvartalu bilo 

je riječi na sastanku održanom 

početkom siječnja. Dogovoreno 

je da sve šumarije 

što prije donesu izmijenjene 

planove sječa za prvi kvartal 

te da u cilju izvršenja tako postavljenog 

plana treba osigurati 

potreban broj radnika na 

određeno vrijeme. Isto tako 

izvršit će se nužni popravci 

šumskih cesta koje će izvršiti 

RJ Građevinarstvo, a samo u 

iznimnim slučajevima, uz posebnu 

suglasnost, i drugi dobavljači. 

Pomoćnik upravitelja 

inž. Marijan Bedekovič te šef 

proizvodnog odjela inž. Mijo 

Kovaćević koordinirat će poslove 

i međusobno ispomaganje 

šumarija i najoptimalniji 

raspored strojeva i ljudi. 

(m) 

UPRAVA ŠUMA 

NAKON SVEGA - POPLAVE! 

BJELOVAR 

pamtim ovakve poplave od 1951. godine! 

Jlo je svibanj, možda i početak lipnja, kiša je 

danima padala, rijeka Česma nije bila regulirana, 

a voda je dosizala i dva metra visine... 

Tako govori Branko Đurak iz Rašća koga smo zatekli 

u gospodarskoj jedinici Česma, predjel Gudovac 

— Rašće, odjel 45. Branko živi u blizini i svaki dan je 

obilazio poplavljena područja i pazio da se voda još vise 

ne_ digne i poplavi malu šumsku kućicu u blizini. 

Šumarija Bjelovar samo je jedna od nekoliko poplavljenih 

na području bjelovarske uprave nakon naglog 

otapanja snijega i obilnih kiša. U sličnoj su situaciji 

krajem prosinca bile i šumarije Čazma, Vrbovec, 

Ivanska i Garešnica. 

U bjelovarskoj šumariji obišli smo u pratnji lugara 

Dušana Slavujevića i odjele 48 i 53 iste gospodarske 

jedinice. U predjelu Crnaja voda je potpuno preplavila 

šumsku cestu. 

— Znalo je i ranije biti poplava no da na okretalištu 

na raskrižju ne možemo dalje, to se još nije dogodilo, 

kaže Slavujević. 

A za prelazak šumske ceste između odjela 58 i 57 

taKoder sutrebale čizme... (m) 

U gospodarskoj jedinici »Česma« ofijeli 48 

i 53 bili su potpuno pod vodom j^; -• • 

— Ovdje negdje je šumska cesta i okretaljka, govoit-^l^jjIK^ 

Dušan Slavujević u predjelu Crnaja 

— Ovakve poplave ne pamtim još od 19511 igddliiikf, gdvori Bršariko 

Đurak.


VREMENSKE NEPOGODE I U SLAVONIJI 

I ŠUMARE SNIJEG IZNENADIO 

Stotinjak metara sjevernije od Save, a desetak 

kilometara južno od Nove Kapele, 

u odjelu 14b izvodi se čista sječa. Ova 

četrdesetpetogodišnja sastojina bijele i 

euroamerićke (»kanadske«) crne topole te jasena, 

brijesta i tek s nešto malo lužnjaka podosta 

je neujednačena. Na 37 iia površine, uvučene 

između Save i obližnjeg nasipa Davor-Pričac, 

nalaze se male suvisle grupice stabala potpuno 

sklopljene na površini do 1 ha. Dasen i brijest su 

u stadiju koljika i letvika i znatno su urasli u 

međuprostor a brijest kao rijetka vrsta pomalo 

se suši i izumire. Topola čini gotovo polovicu 

smjese navedenih vrsta, ima je pojedinačno, ali 

i u grupama. Zbog njene zrelosti, treba je posjeći. 

Budući da se sječa izvodi nadomak prve linije 

bojišnice, radovi se izvode oprezno i na 

dijelu površine a predviđeno je posjeći oko 

3500 m' neto drvene mase. Gotovo 1900 m' otpada 

na tehničku oblovinu a ostatak čini višemetarsko 

drvo, koje će u vlastitoj režiji izraditi mještani 

okolnih sela. 

Na sječini i stovarištu zatekoh dvije brigade u 

okviru kojih radi 7 sjekača i 4 traktorista. Posao 

se obavlja lančanim načinom a primjenjuje se 

stabalna metoda pri kojoj se prikrajanje i izrada 

drvnih sortimenata vrši na pomoćnom stovarištu. 

Dvojica poslovođa zaduženi su za organizaciju 

sječe i privlačenje odnosno otpremu u novogradiški 

»S. Sekulić-Ducko«. 

Radi se u sniježnim uvjetima, no i to je bolje 

nego po blatu, kada traktori nerijetko propadaju 

i učestalo se kvare. Angažirana su dva zglobna 

traktora LKT-a i dva »TORPEDA«. 

lako su sjekači i traktoristi uglavnom bili rašireni 

po sječini, ubrzo se okupiše te započesmo 

razgovor, losip Magdić je mlad sjekač, iz Vrbove 

je, radi tek 8 mjeseci a na sječi postiže 

dobre učinke. Dnevno za jedan traktor posječe 

oko 17 m' drvne mase. 

Marl


i 

PROBLEMI UREĐIVANJA ŠUMA NAŠLI SU SE NA DNEVNOM REDU SASTANKA UREĐIVAČA U BJELOVARU 

NI STRUČNJAKA, NI AUTOMOBILA... 

nema dovoljno ni u Bjelovaru, Požegi, 

Karlovcu. U nekim odjelima 

nedostaje i instrumenata, no s tim 

će se problemom ipak lakše izići 

na kraj. 

Kad je o djelomično okupiranim 

područjima riječ, problem se svodi 

na pitanje kako napraviti reviziju. 

Inž. Ante Miličević iz Požege, koja 

takvih problema ima napretek, 

predlaže da se »za odjele koji su 

dostupni napravi revizija a za cijelu 

gospodarsku jedinicu računska 

revizija«. Za požeške uređivače u 

pitanju je dio Psunja, kod Bjelovara 

to je dio Papuka, a istu muku 

muče i u Sisku, Karlovcu, Vinkovcima... 

To bi bilo prihvatljivo, misli dr. 

Karlo Bezak iz Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva s tim da se 

te osnove za pojedine dostupne 

odjele privremeno odobre. 

Posao u nekim upravama (Bjelovar, 

Požega) otežava činjenica da 

su stari elektronični sistemi otkazali 

pa se svi podaci ponovno unose 

nove. 

Kada izvanredna revizija? 

Daljnje važno pitanje sa sastanka 

uredivača u Bjelovaru — kada 

propisati izvanrednu reviziju — 

donijelo je novo sučeljavanje mišljenja 

i iskristaliziralo, u osnovi 

dva stava. 

Izvanredna revizija može se propisati 

ako, zbog rata, u nekoj gospodarskoj 

jedinici nastupi bitna 

promjena stanja te, drugo, ako je u 

nekoj jedinici došlo do promjene 

strukture zbog velikih sušenja. 

Inž. Butković smatra da postoji i 

treći razlog: nemogućnost obnove 

zbog višegodišnjeg izostanka uro- 

Naši taksatori na svakodnevnom 

zadatku 

Raspravljajući okvirno o 

izvršenjima plana uređivanja 

prošle godine, te o 

programima rada tekuće 

94. godine, uredivači su 

se zapravo pozabavili ključnim 

problemima struke. Dotakli su vrh 

ledenog' brijega koji se zove problemi 

uređivanja šuma. To što su 

sastanku šefova odjela uređivanja 

s rukovoditeljem službe prisustvovali 

i stručni ljudi iz Ministarstva 

šumarstva, republičkog inspektorata 

i Šumarskog fakulteta, daje 

ovom pitanju dodatnu težinu. Ili, 

kako je pojasnio dr Radovan Križanec 

sa Šumarskog fakulteta, 

ovakvim zajedničkim sagledavanjem 

problema »možda dođemo i 

do nekih novih ideja«. 

Neka pitanja nisu od jučer, dio 

problema je tehničke »nešumarske« 

prirode, dok se jedna vrsta 

poteškoća može vezati za novonastale 

ratne, može se reći i poratne 

uvjete i djelomičnu okupaciju 

područja. 

Sumirajući sve ono što su šefovi 

odjela pojedinih uprava iznijeli (uz 

podatak da su planovi za 93. gotovo 

u potpunosti izvršeni, s manjim 

izuzecima, te da su programi za 

ovu godinu realni i u skladu s mogućnostima), 

šef službe uređivanja 

mr. Cašpar Fabijanić sveo je 

probleme na tri osnovna. Uredivači 

(a) nemaju dovoljno automobila 

i to je jedan od velikih problema u 

svim daljnjim planovima, (b) očit je 

nedostatak stručnih kadrova jer je 

odliv veći nego priliv, a (c) novii nimalo 

beznačajnu vrstu problema 

predstavlja rad u gospodarskim 

jedinicama koje su djelomično 

okupirane. 

Kadrovi — problem gotovo svih 

Uprava 

Treba vjerovati kad inž. Milan 

Butković iz bjelovarske uprave, 

kao jedan od najstručnijih i najiskusnijih 

uredivača kaže »da svaka 

reorganizacija u šumarstvu donosi 

gotovo i raspad taksacije«. Kadrovi, 

a to prvenstveno znači samostalni 

uredivači, ali i ostali, odlaze 

na privlačnija i lakša radna 

mjesta. Kadrovi dakako nisu samo 

problem bjelovarskog odjela uređivanja, 

inače najbrojnijeg, na to 

su ukazali i inž. Nikola Vucelić iz 

Ogulina »koji nema ni jednog samostalnog 

taksatora«, inž. Marko 

Rukavina iz gospićke uprave koji 

opet nema niti jednog geometra ni 

geodeta, a ni u većini drugih odjela 

situacija nije blistava. Split je u 

posebno kritičnoj situaciji jer obim 

poslova daleko nadmašuje mogućnosti 

tamošnjih uredivača. Zbog 

toga se i na ovom sastanku medu 

ostalim razgovaralo i dogovaralo 

o tom da se pokuša oformiti nekoliko 

grupa iz ostalih odjela uređivanja 

koje bi ove godine radile na 

području Splita. 

Nevjerojatno je da prijevoz, odnosno 

nedostatak automobila kao 

nestručni čimbenik u tolikoj mjeri 

utječe na izvršenje plana. Inž. Juraj 

Pavlinić iz zagrebačkog uređivanja 

konstatirao je tako »da im je 

vozni park u komi«, a automobila 

TAKSACIJA KAO TAKVA 

GREŠKA 

a grešku u novoj (staroj) sistematizaciji ukazao je šef bjelovar 

odjela uređivanja inž. M. Butković. Dogodilo se da su pri 

Nskog 

likom prve sistematizacije greškom ispušteni šumarski tehničari u 

odjelu uređivanja. 

— Upozorio sam na to par puta, no nije pomoglo. I u novoj zapravo 

staroj sistematizaciji opet ih nema! 

ODGOVORNOST 

eško je tražiti odgovornost od onih koji po statutu Hrvatskih šu 

nisu odgovorni! Kada bi za svoj posao po statutu bili odgo 

Tma 

vorni i upravitelj šumarije i šef odjela uređivanja, onda bi mogli 

tražiti i krivca zbog toga što obnova negdje nije napravljena... (Inž. 

A. Tustonjić) 

DIJALOG 

nž. Fabijanić: »Protiv sam revizija u devetoj godini, jer se time 

Iprikriva nečiji nerad i aljkavost!« 

Inž. Butković: »Treba jednom raščistiti što je nečiji nerad, nepripremljenost, 

a što izostanak uroda sjemena...« 

POPIS 

r Bezak: »Uskoro će Ministarstvo šumarstva dostaviti zahtjev 

DHrvatskim šumama za popisom svih gospodarskih jedinica koje 

su pod okupacijom, potpunom ili djelomičnom. 

— Inž.. Milković: To ste već dva, tri puta tražili i dobili. No dobro, 

sada nije problem dati ga i četvrti put...! 

Stručnjaci odjela za tipologiju šuma iz Zagreba, mr. Miroslav Benko, inž. Branko Knaus,' 

inž. Tomislav Dubravac i Josip Kajgana u vrijeme terenskog rada ug.J. Repaš 

da sjemena«. I navodi svježi primjer 

kako u gospodarskoj jedinici 

Đurđevačka Bilogora zbog višegodišnjeg 

izostanka uroda sjemena i 

pored svih na vrijeme poduzetih 

radnji i priprema staništa, obnova 

nije izvršena. A za to nisu krivi šumari, 

odnosno ljudski faktor! 

U pravilniku se doduše spominju 

elementarne nepogode, ali ne 

i izostanak uroda. 

Republički šumarski inspektor 

inž. Ante Tustonjić također misli 

da »bi bilo logično u takvim slučajevima 

ići na izvanrednu reviziju i 

to ugraditi u pravilnik«. 

Za razliku od ovakvog stava, mr.- 

Fabijanić tvrdi »da taksatori neke 

stvari moraju predvidjeti, pa i izostanak 

uroda sjemena, i u tom slučaju 

naznačiti alternativna rješenja«. 

I isto tako, da je izrada gospodarske 

osnove glavni proizvod 

uredivača koji se »ne bi smio svaki 

čas mijenjati«. 

Premda će oko ovog pitanja još 

biti bistrenja pojmova, ono u čemu 

su se uredivači složili jest da je bitno 

da se šuma obnovi, a ne hoće li 

biti izvanredne revizije. 

Pod povećalo su stavljene i izvanredne 

revizije zbog sušenja, jer 

i tu su u praksi primjeri drastično 

različiti, od sušenja zaista katastrofalnih 

razmjera do — »sušenja«. 

IM. MRKOBRAD


U SLICI I RIJEČI 

BOŽIĆ I NOVA GODINA U UPRAVI 

ŠUMA KARLOVAC 

BOŽlĆNJAK BEZ 

BOŽIĆNICE 

BOŽIČNI I NOVOGODIŠNJI BLAGDANI NA ŽUMBERKU 

ZAMETENI U SNIJEGU I L 

!s\. im . • • - : 

u raščišćavanju Žumberka sudjelovali su i djelatnici Šumarije Krašić, a smetovi su bili mjestimično i do 2 metra 

visoki. 

adnjak na Žumberku nije 

bio onakav kakvog su 

stanovnici željeli: umjesto 

priprema za Božić i 

Novu godinu Žumberčani su se 

suočili s sniježnim padalinama, 

nakon kojih su neka mjesta ostala 

odsječena od svijeta. Već na 

Božić počelo je raščišćavanje 

snijega. Međutim, snažan vjetar 

je nanio smetove na cestu Krašić-Kalje 

i trud djelatnika »Hrvatskih 

cesta- je bio uzaludan. 

Smetovi su na nekim mjestima 

bili toliko visoki da je cestarima 

preostalo jedino da traže pomoć. 

Tako su se dan nakon Božičnih 

praznika djelatnici Šumarije 

Krašić s »Caterpilarom« zabijali 

u zaleđene smetove snijega, kako 

bi ih razbili i hrpe snijega deponirali 

uz cestu. Tek nakon toga 

mogla se je upotrijebiti ralica. 

»Bilo je to i teško i mučno«, kažu 

djelatnici šumarije koji su sudjelovali 

u ovom poslu »a i vrlo sporo«. 

- S Ispostavom »Hrvatskih 

cesta« u Jastrebarskom imamo 

dugogodišnju i vrlo dobru suradnju 

- komentirao je inž. Damir 

Rožman, upravitelj Šumarije 

- i moram reći da su nam mnogo 

puta pomogli čisteći naše ceste, 

čak i kada to nisu morali 

uraditi. Naravno da im nastojimo 

pomoći kada i koliko možemo, 

pa smo to uradili i ovog puta. 

Snijeg na Žumberku je bio i jedan 

od glavnih razloga za korištenje 

godišnjih odmora u Šumariji 

Krašić u vremenu od Božičnih 

do Novogodišnjih praznika, 

jer je dio radilišta bio 

nedostupan, a na drugima su 

uvjeti rada bili vrlo teški. Tako je 

dolazak Nove '94 označio i početak 

uobičajenog rada u Šumariji. 

(V. c.) 

Pripreme za proslavu božičnih i novogodišnjih blagdana započele 

su pranjem prozora, za stoje ovog puta bila potrebna alpinistička 

oprema... 

AKTIVNOSTI IZ ŠUMARSKIH DRUŠTAVA 

PREDAVANJA, EKSKURZIJE, ZABAVA«. 

...a i bor je 

bio velik i 

težak za 

ukrašavanje 

Djelatnici Uprave šuma Delnice, 

šumari njih oko 160 

organizirano je u Hrvatsko 

šumarsko društvo, ranije 

Društvo inžinjera i tehničara šumarstva 

i drvne industrije. 

Tijekom godine, a poštujući i svoj 

Program rada Društvo sudjeluje u organizaciji 

niza prigodnih aktivnosti u 

kojima se kroz organizirana druženja 

šumara na neki način obavlja i popularizacija 

šumarske struke. 

Tijekom 1993. g. Društvo je organizator 

niza manifestacija, a od ićojih 

izdvajamo slijedeće. Organizirane su 

dvije tribine na temu: »Prezentacija 

programa GIZIS u šumarstvu«, te druga 

tema »Istraživanje potencijalnih 

staništa dabra u Hrvatskoj i mogućnost 

njegove introdukcije«. Organizirana 

je i jednodnevna ekskurzija na 

Risnjak, gdje su članovi Društva upoznati 

sa stručnim radom i samom organizacijom 

Nacionalnog parka Risnjak. 

U proljeće je Društvo organiziralo 

i tradicionalnu šumarsku zabavu, 

koja se održava već desetak godina 

zaredom. 

Uz nastupajuće božične i novogodišnje 

blagdane, od 22. — 28. prosinca 

1993. g. Društvo organizira prigodnu 

izložbu radova, djelatnika Uprave 

šuma Delnice. Široj javnosti bit će 

prezentirani radovi, ulja na platnu, infarzija 

i^lično. Izložba će biti postavljena 

u Lovačkom domu u Delnicama, 

a nastupit će sa svojim radovima 

Mladen Gašpar, Marijan i Ferdinand 

Petrović, Zoran Mohorič, Branko Grbac. 

Vlado Curi i Bojan Hauser. 

Pored izložbe na svečanosti bit će 

prezentirana i djela dvojice šumara, 

koja su izašla tijekom ove godine: 

»Bibliografija Lovačkog vjesnika« 

autora Alojzija Frkovića, dipl. inž. te 

»Sumrak goranskih šuma« autora Ivana 

Pleše Lukeže, dipl. inž. šum. 

Hrvatsko šumarsko društvo Delnice 

financira se uglavnom od članarine 

svojih članova, a poneki dinar sakupi 

se i sudjelovanjem članova Društva 

na radnim akcijama, pošumljavanja 

i slično. 

Predsjednik Hrvatskog šumarskog 

društva Delnice je inž. ]osip Crnković, 

tajnik inž. Milivoj Diklić te blagajnica 

Marija Kudlig. V. Pleše 

ŠUMARSKA ŠKOLA U KARLOVCU 

OBLICI OBRAZOVANJA ODRASLIH 

Zainteresirani naši radnici koji bi željeli obučiti se za neka od navedenih zanimanja, trebaju 

se obratiti izravno Šumarskoj školi u Karlovcu 

ješenjem Ministarstva kulture i prosvjete Republike 

Hrvatske odobreno je izvođenje programa 

R 

obrazovanja odraslih i to: za slijedeća zanimanja u 

Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu za naše djelatnike 

PROGRAM USAVRŠAVANJE ZA POSLOVE 

Šumarskog tehničara — specijalista (prema prijašnjoj 

nomenklaturi V stupanj) 

Uvjeti za upis: 

a) završena šumarska škola 

b) zaposlen u šumarstvu 

Školovanje traje 1,5 godinu dana, a nastava se 

izvodi konzultativno instruktivnim oblikom. 

Specijalista za poslove u lovstvu (prema prijašnjoj 

nomenklaturi V stupanj) 


a) završene škole: šumarska, veterinarska, poljoprivredna 

b) zaposlen u području lovstva 

Školovanje traje 1,5 godinu dana, a nastava se 

izvodi konzultativno instruktivnim oblikom. 

PROGRAM STJECAN3A SREDNJE STRUČNE 

SPREME 

Šumarski tehničar 


a) završeno osnovno obrazovanje 

b) zaposlen u šumarstvu 

Trajanje školovanja je različito zavisno o prethodnoj 

školskoj spremi, odnosno da II se radi o doškolovanju 

ili prekvalifikaciji. 

PROGRAM 0SP0S0BUAVAN3E ZA POSLOVE 

Rukovatelja motornom pilom 

Traktoriste 

Rukovatelja hidrauličnim dizalicama 

Lovočuvara 

Napominjemo da je za prijavu polaznika potrebna 

suglasnost Uprave šuma zbog odobravanja i plaćanja 

školovanja. Informacije o potrebnoj dokumentaciji 

za prijavu polaznika kao i početka obrazovanja, usavršavanja 

odnosno osposobljavanja kandidati mogu 

dobiti u školi. 

Molimo ovaj oglas objavite u listu »Hrvatske šume« 

radi informiranja Vaših djelatnika, pa ukoliko ima 

zainteresiranih za neke od gore navedenih oblika 

obrazovanja kandidati će sami izvršiti prijave osobno 

na adresu Šumarske škole u Karlovcu. 

Ravnatel[: 

Martin ŠIMUNIC 

I konačno je 

počelo: 

stigao je 

Djed 

Božićnjak


ANALIZA STANJA OŠTEĆENOSTI ŠUMA 

NAJUGROŽENIJI HRAST LUŽNJAK 

RIJEČJU I SLIKOM 

IZ UPRAVE ŠUMA SISAK 

AKCIJA POŠUMLJAVANJA 

i t ume zauzimaju oko 

^^~ petinu zemljinog l


KARLOVAČKA MEHANIZACIJA 

Dva nova LKT traktora, 

koja su djelatnici 

karlovačke RJ Mehanizacija 

nakon 

novogodišnjih praznika preuzeli 

na željezničkoj stanici, 

dočekana su s olakšanjem i 

nadom da će se i preostala 

sredstva rada postepeno obnoviti. 

Zašto? Na ovo pitanje 

nije teško odgovoriti: sredstva 

za rad su dosta stara i 

uništena. 

- Osim dva nova LKT-a i 

dva »Ecotraca« nabavljena 

1992. godine — kaže MiJan 

Holjevac, upravitelj RJ Mehanizacija 

— imamo još dva 

»Timberjacka 380« stara 15 

godina, dva »Timberjacka 

225« stara 11 godina, te šest 

»LKT 81« stara po 6 godina. 

Vijek trajanja traktora po 

amortizacionim stopama 

traje oko 7 godina. Što planiramo? 

Postepeno rashodovati 

ono što više ne možemo 

održavati i nabavljati nova 

sredstva za rad. Velike traktore 

želimo zadržati na broju 

koji imamo, a povečavati ćemo 

broj »Ecotraca«, jer očekujemo 

da će nam biti potrebni 

s obzirom na planirane 

radove, posebno one vezane 

uz prorede u mladim 

crnogoričnim sastojinama, 

kojih na području Uprave 

imamo podosta. »Ecotrac« 

ima nedostataka, ali se proizvođač 

trudi da ih otkloni. 

Sada, na primjer, rade na poboljšanju 

vinca... 

Stanje nije bolje ni s prijevoznim 

sredstvima. Dva kamiona 

TAM 260 stara su po 

četiri godine, a preostali 

»imaju« od 7 do 13 godina, 

dakle — otpisani su. Prošle je 

godine planirana nabavka 

jednog novog kamiona, ali 

plan nije realiziran. U Mehanizaciji 

se nadaju da će se to 

dogoditi ove godine. 

— Trebamo malu i jaku 

mehanizaciju - kaže upravitelj 

— i već duže vrijeme 

radimo na njenu stvaranju. 

Počeli smo tako da smo 

odvajali ono što ne valja od 

onog što valja i dosta toga 

smo rashodovali. Dio starih 

stvari smo prodali na licitaciji, 

dio smo srezali i prodali 

u staro željezo. Zbog rata i 

ostalih događanja u Hrvatskoj 

došlo je i do prirodne selekcije 

radne snage i danas 

se zna tko je od nas zašto zadužen. 

Broj ljudi je smanjen 

za 50 posto, a medu preostalima 

je dobar dio najboljih 

djelatnika u HV-u. Učinak RJ 

Mehanizacija ovisi o mnogo 

čemu, o ljudima, sredstvima 

rada, vremenskim uvjetima. 

.. Na našem području se 

mogu postizati dobri efekti 

ako je tlo smrzlo ili suho i 

ako koristite sredstva i ljude 

na način prilagođen uvjetima. 

Mislim da bismo više toga 

morali uraditi na preraspodjeli 

radnog vremena, a 

da bi uz svaki traktor trebalo 

vezati po dva traktorista, koji 

bi radili i kao kopčaši. Mi 

smo oduvijek fazu II imali 

vezanu uz RJ Mehanizacija i 

mislim da je to u našim uvjetima 

dobro rješenje, jer tako 

ekipe možemo organizirati 

ovisno o uvjetima i potrebama. 

A što se sredstava rađa 

tiče — mislim da nam je za 

područje kojim trenutno gospodarimo 

dovoljno desetak 

velikih zglobnih traktora i 

više malih zglobnih traktora, 

te 3 —4 dobra i nova i kvalitetna 

kamiona. Ulaganja u 

sredstva za rad su nam još 

uvijek potrebna, jer privatnika 

zasada nema toliko i nisu 

tako opremljeni da bismo na 

njih mogli računati. Osim toga 

moramo imati barem nešto 

svojih sredstava za rad 

kako ne bismo ovisili o dobroj 

ili lošoj volji poduzetnika 

na koje ne možemo utjecati. 

.. 

Posljednjih se godina svuda 

oko nas događaju promjene 

koje utječu i na rad i na 

poslovanje. Dio tih promjena 

dogodio se je i nakon promjene 

organizacije u šumarstvu, 

odnosno osnivanja Javnog 

poduzeća. Ono je na svoj 

način pridonijelo i promjenama 

u načinu rada na terenu, 

pa je postavilo i neke ciljeve 

čije bi ostvarivanje koristilo 

svim upravama. U 

ovom slučaju riječ je o usavršavanju 

tehnologije, od tehnologije 

rada do nabavke 

potrebnih sredstava za rad. 

Neke od poduzetih mjera 

značajno pridonose pobolj-, 

sanju stanja u šumarijama i 

radnim jedinicama, pa se to 

događa i na području nabavke 

sredstava za rad, koja su 

zajedničkom nabavom postala 

dostupnija, što omogućuje 

i bolje proizvodne i poslovne 

rezultate. 

Tekst i snimci: 

Vesna CUNIĆ 

ŽELIMO MALU AL 

Đuro Švajda iz Šumarije Čaglin, do sada je krv dao 17 puta 

KLUB DRAGOVOLJNIH DAVALACA 

KRVI UPRAVE ŠUMA POŽEGA 

NAJVEĆI ODAZIV 

IZ ČAGLINA 

REKLI SU... 

T^r ovi traktor 'LKT 81 turbo' je stigao jučer i 

iV 1-adim s njim teli drugi dan - rekao je Mile 

Pavlić, traktorista u Upravi šuma Karlovac - i 

zasada mi se čini dobrim. Vozio sam LKT starilop 

'ipa I i'i bio ih po/niî'i (h , /^ t""^' i i 

'Timberjatk ^ A« najboiji za pohio\ e u sum', la 

ko je dosta opa-^dn za čovjeka kop s nj-m tadi 

Novi LKT je dobar/a sigurnost i zdravlje ro\ jeka, 

ali ira-'i prilagođen tf^ren Mo7e ga se sac u 

lat' ukoliko su mu pidagođene sjeane, \lake > 

Radovan Tešić uz novi LKT 81 tutbo 

»Ec:'.,;,- • if. .isf'r. ,ne-ngo udobniji, kaže njegov 

vozač Petar Rupčić 

ostali uvjeti. Upotrebu strojeva treba prilagođivali 

terenima na kojima se radi »Fonvarder' je, 

n& primjer, veoma dobar, ali ne odgovara uvjetima 

koje mi imamo na sada slobodnom području. 

On zahtijeva ocjedite terene, a mi imamo ili 

nizinske ili brdske šume... Sada s novim traktorima 

radimo u nizinskj šumi koja je donedavno 

pripadala Komunalnom poduzeću ^Zelenilo* u 

kojoj uvjeti aisu teški, kako bismo ih malo razradili 

i pripremili za daljnji rad. 

U sjedini smo zatekli i otiadva 'Ecotraca' koje 

Uprava šuma Karlovac ima od 1992. godine. Jednom 

od njih je pred novogodišnje praznike u 

"Progresu" Jastrebarsko dogmđena kabina Sadašnji 

rad s njim ocijenio je traktorista Petar 

Rupčić: 

- 'Ecotrac je mali i dosta dobar, posebno u 

uvjetima kakve ovdje imamo. Brz je i okretan, ne 

radi velike štete, a možete s njim gotovo svuda. 

Kabina je znatno poboljšala miete rada traktorista, 

pa sada imamo i grijanje. Naravno, on ima 

i dosta nedostataka, ali prui'/vodač "Tomo \''jnković' 

prati rad i mislim da će po.'itepeno otklanjati 

nedostatke. 

I drugi će 'Ecotrac' uskoro dobiti kabinu, pa 

će rad s njim postati ugodniji i sigurniji, kažu u 

RJ Mehanizacija. 

Poslije uspješne akcije svim davateljima stoji na raspolaganju 

skromna okrijepe — netko »mirogojac« a netko Naru... 

Četvrta i posljednja prošlogodišnja 

akcija Kluba 

dragovoljnih davalaca 

krvi u okviru požeške Uprave 

šuma organizirala je, 

"kao i obično, u sindikalnoj 

dvorani poslovne jedinice 

»Građevinarstvo i mehanizacija«. 

Akciji se odazvalo 

60 radnika iz Stručnih 

službi, o>Građevinarstva 

i mehanizacije« te iz 

šumarija Kamenska, Velika, 

Čaglin i Kutjevo. Pored 

navedenog broja davalaca, 

šestero ih je, nakon 

liječničkog pregleda, 

zbog zdravstvenih poteškoća, 

odbijeno. 

Najviše radnika bilo je 

iz Šumarije Čaglin (27) a_ 

najmanje iz Kamenske 

(svega jedan radnik). U organizaciji 

Kluba i požeškog 

Crvenog križa priređeni 

su za svakog davaoca 

topli obrok i osvježavajući 

napici. 

— Suradnja Crvenog 

križa, požeških zdravstvenih 

radnika i šumara bila 

je uvijek besprijekorna, ističe 

tajnik Crvenog križa 

Antun Mihaljević. — Inače, 

među rekorderima u 

ovoj akciji su Lazo Vujić 

(36 davanja), Krunoslav 

Kuzle (30), Anto Marić (30) 

i Željko Matajić (30). 

Od ženskih davalaca 

treba istaknuti Vesnu Matoković 

koja je do sada davala 

krv 17 puta. 

Tekst i snimci; I. TOIMIČ


NOVI SUSTAV RADIO VEZA »HRVATSKIH ŠUMA< 

UKV RADIO VEZE - JEDNOSTAVNOST I UČINKOVITOST 

ŠUMARSKO DRUŠTVO POŽEGA 

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA 

Neka temeljna saznanja o komuniciranju putem radio veze za sve one koji se 

već danas koriste. Hi će se sutra koristiti UKV radio vezom 

Radi što racionalnijeg 

i operativni] 

eg korištenja 

UKV 

radijskih postaja i Sustava 

radio veza »Hrvatskih 

šuma«, korisno je 

da svaki potencijalni 

sudionik u komuniciranju 

putem ovog medija 

ima bar temeljna saznanja 

koja će mu omogućiti 

da to čini na što 

jednostavniji, ali maksimalno 

učinkovit način. 

U tu svrhu ovdje će 

biti govora o primjeni 

radio veza, karakteristikama 

širenja radio 

valova i s tim u svezi 

mogućnostima uspostavljanja 

veze, mogućnostima 

odabira sugovornika, 

te načinu i 

pravilima radio komuniciranja. 

Ultrakratkovalne radijske 

postaje koriste 

se već niz godina za uspostavljanje 

alternativnih, 

neovisnih veza tamo 

gdje nema uobičajenih 

telefonskih linija, 

a potrebno je brzo i 

učinkovito komuniciranje, 

posebno u pokretnim-mobiJnim 

sustavima, 

pogodnima za 

uporabu u ruralnim 

pocfručjima. Za ultrakratkovalne 

civilne profesionalne 

radiokomunikacije 

uobičajeno je 

korištenje nekoliko 

frekvencijskih područja 

koja su podijeljena 

na radne kanale koje 

korisnicima dodjeljuje, 

u skladu s međunarodnim 

i domaćim propisima, 

ovlašteni državni 

organ koji izdaje i dozvole 

za radij ske postaje 

— Ministarstvo za 

pomorstvo, promet i 

veze Republike Hrvatske. 

Niža frekventna područja, 

odnosno veća 

valna dužina omogućava 

bolje širenje i manja 

gušenja signala na 

neravnom, valovitom i 

terenu prekrivenom 

vegetacijom, U jednom 

od tih područja rade i 

postaje »Hrvatskih šuma« 

(frekvencijski opseg 

66—88 MHz, čemu 

odgovara srednja valna 

dužina od 4 m). Budući 

da se radio valovi 

u ultrakratkovalnom 

području šire pravocrtno, 

slično kao svjetlost, 

možemo smatrati 

da će domet UKV radio 

Semidupleksna veza preko 

veza biti u granicama 

optičke vidljivosti ili 

nešto dalje. Svako zaklanjanje 

radio trase 

reducira kvalitetu veza 

ili je potpuno onemogućava. 

Zbog toga se 

antene radijskih postaja 

postavljaju na što veću 

visinu. Kod ručnih i 

radijskih postaja ugrađenih 

u vozila nije moguće 

povećati visinu 

na kojoj se nalazi antena, 

zbog čega treba 

dok komuniciramo, 

prije svega, voditi računa 

o tome na kakvom 

se mjestu nalazimo u 

odnosu na posredničku 

radio postaj u-repetitor, 

koja se nalazi na 

dominantnoj lokaciji, 

obično u sredini zone u 

kojoj se komunicira. 

Svakako zanimljiv 

podatak su brojke o dosegu 

radio veze između 

dvije ručne radijske 

postaje koji na ravnom 

terenu rijetko može biti 

veći od nekoliko kilometara. 

Međutim, ukoliko 

iste takve postaje 

komuniciraju putem 

repetitora smještenog 

na visini recimo 500 m, 

svaka može biti udaljena 

od repetitora 20 ili 

više km, a budući da se 

veza odvija na relaciji 

postaja-repetitor-postaja, 

očito je da maksimalna 

udaljenost tih 

postaja može biti 40 km 

ili više. 

Budući da se veze 

preko repetirora odvijaju 

na dvije frekvencije, 

jedna za predaju, a 

druga za prijem, te nije 

moguć istovremeni govor 

oba sugovornika, 

takva veza se naziva 

poludupleksna (semidupleksna). 

Prednost 

ovakvog načina rada je 

repetitora 

Simpleksna — neposredna veza 

što se posredstvom repetitora 

mogu ostvariti 

radio veze na daleko 

većim udaljenostima i 

između postaja među 

kojima ne postoji optička 

vidljivost, odnosno 

postoje prepreke (slika 

1). 

Rad na samo jednoj 

frekvenciji, uz izmjenični 

govor i slušanje, 

naziva se simpleksna 

radio veza. Odlikuje se 

jednostavnošću i velikom 

operativnošću. 

Prednost joj je što funkcionira 

direktno, bez 

repetitora (posredovanja) 

i koristi se uglavnom 

za »bliže« veze, na 

terenima koji to omogućavaju 

jer nema izrazitih 

prepreka i »sjena« 

iza njih (slika 2). 

Međutim, ukoliko simpleksni 

rad nije moguć 

ili je pouzdanost ostvarene 

veze nedovoljna, 

primjenjuje se rad preko 

repetitora. Radijske 

postaje novije generacije 

same vrše pretraživanje 

i odabiru najpovoljniju 

frekvenciju, 

odnosno kanal za rad. 

U manjim mrežama 

komunicira se govor 

no, a i pozivanje sudionika 

vrši se govorno, 

oslovljavanjem po imenu 

ili dodjeljenom 

znaku identifikacije. 

Pozvani sudionik se 

javlja, dok ostali slušaju. 

U većim mrežama, 

kao što je »Hrvatskih 

šuma«, kad je učestalost 

razgovora veća, 

teško je postići da korisnik 

radijske postaje 

stalno prati radio promet 

da bi čuo kad ga 

netko pozove. Zbog toga 

se postaje u većim 

mrežama opremaju 

sklopovima za selektiv- 

no (odabrano, određeno) 

pozivanje. Pomoću 

njih je, izabranim kodiranim 

(šifriranim) signalom, 

moguće poslati 

tonski ili drugi poziv 

samo izabranoj radijskoj 

postaji — onoj s 

kojom želimo stupiti u 

vezu. Ostale postaje neće 

primiti poziv, a ako 

ne žele pratiti razgovore 

na radnom kanalu, 

mogu isključiti zvučnik 

bez opasnosti da neće 

ćuti poziv koji im bude 

upućen. 

Do sada smo u životu, 

čini se zbog nedorečenosti 

selektivnog poziva 

kod stare tehnologije, 

imali najčešće situaciju 

koja je kombinacija 

govornog i selektivnog 

pozivanja. 

No i to se može riješiti 

uz međusobno tolerantan 

odnos sudionika u 

prometu. Istina, ometanje 

je moguće i kod primjene 

nove tehnologije, 

međutim, postoji 

mogućnost nadzora i 

identifikacije radijskih 

postaja učestnika u komuniciranju, 

pa tako i 

onih koje vrše ometanje. 

Naravno, nikakva 

tehnologija ne može 

spriječiti nekorektno 

ponašanje, namjerno 

ili nepažnjom uzrokovano 

ometanje i druge 

zloupotrebe sustava 

radio veza. Učinkovitost 

rada sustava ovisi 

najviše o korisnicima 

od kojih se traži radio 

disciplina, neupadanja 

u vezu, kratkoća u komuniciranju, 

posebno 

govoru, pravilni izbor 

lokacije i kanala, prijenos 

samo značajnih informacija 

i slično. 

Dalibor FERENČAK 

Za novog predsjednika Šumarskog društva 

izabran inž. Marijan Aladrović 

Koncem protekle godine Šumarsko društvo Požega održalo 

je u prepunom restoranu »SPIN VALISA« svoju 

izbornu skupštinu. Dosadašnji predsjednik društva Božidar 

Terzić pozdravio je sve nazočne a zatim je minutom 

šutnje odata počast svim poginulim i umrlim članovima tijekom 

kalendarske godine. 

Nakon uobičajenog izbora radnog predsjedništva, kandidacijske 

i izborne komisije te zapisničara i ovjerovitelja zapisnika, 

predsjednik društva podnio je Izvješće o radu naglasivši da osobitih 

aktivnosti nije bilo u protekle tri godine. Naime, rad je bio 

otežan zbog ratnih uvjeta. Krajem veljače ipak je u Velikoj održana 

tradicionalna šumarska zabava na kojoj je bilo oko polovica 

članova ovog mače vrlo brojnog društva (ima 200 članova). 

U studenom je izabran ZA novog člana .Šumarskog društva 

Hrvatske Tomica Lešković, zaposlen u pleterničkom »Oropletu«. 

Dosadašnji predstavnik republičkog društva Davor Krakar 

obavljao je ovu funkciju pet godina, a budući da je nedavno u 

Zagrebu prisustvovao Izbornoj skupštini, upoznao je požeške i 

gradiške šumare s nekim informacijama s tog skupa, Tako 1996. 

godine Hrvatsko šumarsko društvo obilježava 150 godina postojanja 

i najstarije je strukovno društvo u Hrvatskoj, inače je i neprofitno 

organiziranje građana, odnosno Društvo inžinjera i 

tehničara šumarstva i drvne industrije. 

Juraj Zelić, upravitelj požeške Uprave šuma naglasio je da 

se ove godine poslovalo s poteškoćama. Cijene su rasle prema 

inflaciji a dn'na industrija je primala softimente koji su njoj odgovarali. 

Ipak, bilo je i iznimaka (»S. Sekulić-Jucko«, Nova Gradiška). 

Glavni kupci bili su »SPIN VALIS«, »Oroplet« i »S. Sekullć- 

kojima je otpremljeno blizu 80000 m' drvnih sortlmenata, U 

okviru ove šumske uprave zaposleno je Si šu.marski inžinjer i 

124 šumarska tehničara. Za prvih devet mjeseci prosječni osobni 

dohodak iznosio je 210 DEM a u studenom 260 DEM, Prosječna 

cijena drvnih sortimenata u 1992. godini bila je 103 DEM, a 

ove godine UO DEM zbog bolje kvalitete sortimenata. Najveći 

problem čine građevinske i transportne usluge no i to bi moglo 

biti riješeno pretvorbom dijela Javnog poduzeća. 

Direktor »SPIN VALISA« Želfko Čerti istakao je da je početkom 

godine izvršena pretvorba. Od ukupnog broja dionica kupljeno 

je 93% ili za 7.290.000 DEM a tek 7% pripalo je Fondu za razvoj. 

Ovo požeško poduzeće prereze godišnje 25.000 m" tehničke 

oblovine a proizvede 9000 sjedećih garnitura za izvoz u kojem 

sudjeluje sa čak 89%. Poduzeće se bavi primarnom preradom, 

proizvodnjom masivnog namještaja te proizvodnjom toplinske 

energije za vlastite potrebe i potrebe industrijskih zona. Inače 

»SPIN VALIS« zapošljava 10 dipl. inžinjera, 2 dipl. ekonomista i 

5 tehničara drvne struke. Na spisku je 240 radnika. S ukupnim 

prihodom od 8,5 milijuna hrd »SPINOVCI« su svrstani medu 

najbolja drvnoindustrijska poduzeća u Hrvatskoj. 

. — Bit će ostvaren pozitivan financijski rezultat a dioničarima 

podijeljene akontacije dividendi. Naslijedili smo obveze iz 

starog sustava u iznosu od 4 milijuna DEM a do sada smo otplatili 

preko 3 mil. DEM. Napominjem da su troškovi bit uspjeha 

jedne firme i vrlo je važan nadzor nad njima — rekao je na kraju 

Željko Čerti. 

Ante Bešlić, direktor •Oropleta« — dioničkog društva u P!eternici 

iznio je podatak da ovo drvnoindustrijsko poduzeće zapošljava 

oko 300 radnika i da je nakon pretvorbe jedno od rijetkih 

u Hrvatskoj koje je humano zbrinulo svoje radnike; nitko pn 

tome nije dobio otkaa? — S ukupnim prihodomod 1,5—2 milijuna 

DEM »Oroplet« će ovu godinu završiti relativno uspješno. 

Pretežno je zastupljena pilanska proizvodnja, koja upošljava 

220 radnika a zatim metalna s roletama (80 radnika) — kaže 

Bešlić. 

Predstavnik »Alca-Dlnamica«, također iz Pieternice, Predrag 

Šarić rekao je da ovo prvo privatno poduzeće u HiTatskoj 

ima 70 radnika. Bavi se pilanskom proizvodnjom i izradom elemenata. 

Za izvoz je usmjereno 80% proizvodnje a ostatak na domaće 

tržište. Planira se" tijekom iduće godine izgradnja nove 

elementare. 

Terezija Bošnjak, rukovodilac proizvodnog odjela požeške 

Uprave šuma naglasila je da se u posljednje vrijeme podosta 

pažnje posvećuje uzgojnim radovima unutar jednostavne i proširene 

biološke reprodukcije. Oko dvije trećine svih radova su 

uzgojni i zaštitni a jedna trećina otpada na eksploataciju šuma. 

U posljednjih dvadeset godina nije toliko sakupljeno žira kao 

ove godine. Cak dvadeset vagona žira je sakupljeno i vraćeno u 

šumu (oko 15 vagona) i u dva rasadnika (oko 5 vagona). 

- Vraćamo se kitnjaku i lužnjaku i nešto bukvi, a gdje je 

nenristupačno za listače unosimo četinjače. Zbog ratnih uvjeta 

teško je načiniti odgovarajući etat i stoga smo prisiljeni raditi 

na manjoj površini na kojoj nema baš kvalitetne dnme mase - 

napominje Terezija Bošnjak. 

Primjedba Stojana Raguža iz pletemičkog »Oropleta« odnosila 

se na to da bi djelatnost drvne industrije trebala biti u sastavu 

Ministarstva šumarstva i poljoprivrede. Novoizabrani Upravni 

odbor društva mora se potruditi da izađe novi standard 

za drvo koji mora biti prilagođen evropskom - rekao je Raguž. 

Za predsjednika ovog Upravnog odbora izabran je Marijan 

Aladrović a za predsjednika Narodnog odbora Ante Milićević. 

I. Tomić


NEZAOBILAZNI PEJSAŽ UZ RIJEKU DRAVU 

STARA STABLA DJEVERASTE TOPOLE 

Lako ćemo je prepoznati po deblima sa narovašenom korom, često obraslom 

drugom vegetacijom, ogromnih dimenzija tako da odudaraju od ostalih topola i 

drugih stabala 

Po svim prostorima užeg 

dravskog zaobalja koprivničke 

Podravine raste 

crna topola (Populus 

nigra). Nalazimo je na plitkim 

aluvijalnim tlima s malom količinom 

humusa na šljunčano-pjeskovitoj 

podlozi i s visokom razinom 

podzemne vode. Mjestimice 

raste u sastavu ostalih zajednica 

nizinskih poplavnih šuma s većim 

ili manjim populacijama, a u 

širem rasprostranjenju najčešće 

kao pojedinačna i nerijetko izrasla 

drveta u okviru površina pridravskih 

livada, šikarastih sastojina, 

ili kao međašna stabla 

na livadama i oranicama. 

Čovjek na te topolove sastojine 

vrši znatan utjecaj preko opsjekanja 

niskih grana te uzrokujući 

razne vrste ozljeda poljoprivrednom 

mehanizacijom. 

Najveći broj takvih stabala lako 

se i vizualno prepozna jer im 

vanjski izgled debala i debljih 

grana značajno odudara od 

»normalnih« biljaka. O tome što 

je u ovom slučaju normalno a 

što nije, mogli bismo raspravljati, 

kao i o mnogočemu drugom u 

prirodi. U ovom zapisu želim 

ukazati na te morfološko-anatomske 

i habitualne različitosti 

tzv. đeveraste topole na koju se 

odnosi i više od 50 posto biljaka 

ove vrste, premda se sve posebnosti 

drveta kod svih primjeraka 

ne moraju pojaviti u jednakom 

intenzitetu. 

Cesto ćemo primjerke đeverastog 

izgleda otkriti i po tome što 

u donjim partijama debla imaju 

mnoštvo sitnih grančica, ponekad 

samo nakupine čuperaka listova 

na kratkim izbojcima. To 

dolazi osobito do izražaja ljeti 

Donji dio topolo vog debla u 

šikarama dravskog zaobalja 

kad je kod nekih stabala sav donji 

dio debla gusto ozelenjen. 

Debla đeveraste topole imaju 

veoma neravnu površinu svoje 

debele kore. Ona su puna neravnina 

i okruglastih izbočenja i žu- 

Ijevit. Tkiva ksilema ali i floema 

rastu nepravilno, izuvijano, često 

s jako poticajnim rastom 

kambija, koji mjestimice producira 

i nekoliko centimetara debele 

slojeve floemskih elemenata. 

Očito je da ovakav rast tvornih 

tkiva ima neke egense izvana 

preko raznih ozljeda. Usporedno 

s razvitkom sočnih i 

hranjivih dijelova kore, razvijaju 

se i elementi ozljednog pluta, što 

sve zajedno površinskom dijelu 

debla daje naročitu plastičnost i 

reljefnost. Brazde, udubljenja, 

kvrgavost i raspucalost površine 

pretežito sivosmede boje i površinskim 

dijelovima kore koja se 

stalno Ijušti i otpada - ukazuju i 

na starost kao i na posebnu ljepotu 

tih stabala medu kojima 

ima i onih promjera u prsnoj visini 

i preko jednog metra. I 

struktura i boja te šare dubljih 

partija drveta su veoma izražajni 

pa nije bez razloga korištenje 

prosušenog drveta đeverastih 

topola za izradu jedinstvenih 

furnira. Navodno je takva građa 

i izgled ovog drveta posljedica 

rasta topola na hranjivima 

oskudnoj podlozi. Primijetiti mi 

je, međutim, da bi sve to moglo 

potjecati i od djelovanja biotičkih 

čimbenika, čovjeka i ostalih 

organizama. Naime, u tako oblikovanim 

i građenim dijelovima 

stabala crne topole nalaze svoje 

prikladno životno stanište i brojne 

životinjske vrste, napose kukci. 

Neke od njih hrane se sočnim 

floemskim, kambijalnim i ksi- 

Đeveraste crne topole na livadama uz Dravu kod Sigeca 

K^T^niT r\i:'r 

amm^mmf^msm 

Ostaci crne topole-diva u šikarama uz Dravu kod Đelekovca 

Veliko deblo crne topole s prostranom unutrašnjom 

šupijmom 

lemskim dijelovima, a druge tu 

u mnogobrojnim udubljenjima i 

kanalimanalaze prikladno sklonište, 

zimovalište ili mjesto gdje 

se kukulje. 

Među poznatim ksilol'agima i 

štetnicima topolovog drveta tu 

nije rijedak veliki topolov staklokrilac 

(Aegeria apiformis) te mali 

topolov staklokrilac (Paranthrene 

tabaniformis) čije ličinke 

naseljavaju i hrane se živim površinskim 

dijelovima drveta i 

kore. U bujnim tkivima većih rakastih 

hipertrofija na crnoj topoli 

otkrivene su u Podravini, za 

znanost prvi nalaz u Hrvatskoj, 

gusjenice veoma rijetkog leptira 

staklokrilca Synanthedon mimus, 

također štetnika i primarnog 

ksilofaga. Pored još nekih 

bioekoloških karakteristika ove 

vrste otkrivene upravo u Podravini 

prije desetak godina, po prvi 

puta mu je utvrđena i prehrambena 

biljka, upravo crna topola. 

Osim ostalih, u tkivima đeveraste 

topole žive i takve vrste koje 

se hrane detritusom, rastaču žive 

i mrtve dijelove drveta (stonoge, 

babure, stjenice, strizubube, 

krasnici i đr.) ili su pak predatori 

na krajevima prehrambenih 

lanaca. Uz tako raznolik 

svijet kukaca nerijetko debla 

oblijeću i poznati predatori ježmuhe 

(tahine) i ose najeznice. 

Dio izraštaja na deblima u manjoj 

mjeri može se pripisati i 

ovim organizmima kao reakcija 

biljke na ubod leglicama kojima 

ovi kukci unose svoja jajašca u 

ličinke drugih kukaca u drvetu. 

Zbog svega toga ovakva soliterna 

starija stabla đeverastih 

topola posebno su zanimljiva 

kao staništa osebujnih karakterističnih 

skupova vrsta, pravih 

malih zoocenoza koje se održavaju 

zahvaljujući svom domaći- 

Kako se u brojnim udubljenjima 

zadržava i znatnija količina 

vode i kroz najtopliji dio 

godine, nerijetko su površinski 

dijelovi prekriveni raznim vrstama 

mahovina i lišajeva, ponekom 

gljivom ili pak u donjim dijelovima 

i nekom višom biljkom 

cvjetnicom. 

Do prije koju godinu u okolici 

Đelekovca, uz Dravu, moglo se. 

naći i takvih primjeraka crne topole, 

sigurno najstarijih u Podravini, 

koji su u svojoj vrsti predstavljali 

prave prirodne osobitosti 

i divove. Naime, njihova 

velika starost dala im je i naročit 

izgled, posebno u odnosu na njihovu 

koru kojom podsjećaju na 

kakva starca ogrubjelog na sve 

životne nedaće. Opseg stabla u 

prsnoj visini iznosio im je i do 5,5 

metara. Bili su sklonište i odmorište 

mnogima, a čovjeku nisu 

smetali i činili su mu u svakoj 

prilici samo dobro. Povećavali 

su ljepotu i privlačnost podravskog 

pejzaža. Više ih nema. Ođ 

jednog, posljednjeg, ostadoše samo 

natruli ostaci. Ostadoše mi 

žive slike sjećanja na te topole - 

orijaše, niske i široke, pune rupa 

i šupljina u koje se mogao skloniti 

i čovjek. Ostadoše mi fotografije 

koje čuvaju spomen, i dokument 

su, čini se, jednog proteklog 

načina življenja u kojem je 

čovjek u prirodi nalazio više 

mjesta i razumijevanja i za ovakve 

prirodne neobičnosti. 

Tekst i snimci: 

Dr. Radovan Kranjčev


ZIMSKO PREBROJAVANJE MOČVARICA 

OVIH DANA U CIJELOJ HRVATSKOJ 

Jednom godišnje ornitolozi i drugi ljubitelji ptica odlaze u prirodu i 

prebrojavaju najugroženije vrste ptica. Tako i ovih dana možemo ih 

vidjeti od sjevera - rubnog dijela Kopačkog rita, kontinentalnih 

ribnjaka do solana na otoku Pagu i drugim lokalitetima 

Vjerojatno će se mnogi čuvari 

ribnjaka (lugari i drugi djelatnici 

koji su poslovima vezani 

uz prirodu), — začuditi kada 

tijekom druge polovice mjeseca siječnja, 

zapaze na svojem terenu nepoznate 

posjetioce koji sa dalekozorima promatraju 

nešto na vodi, ili su uprli pogled 

u nebo. Izgledaju kao lovci, a lovci 

nisu, nisu ni astronomi ili opažači 

nepoznatih letećih tijela NLO-a. Nisu 

ni špijuni, a ni vojnici. Otkrit ćemo tko 

su. 

Neki ih zovu prirodoslovcima, biolozima, 

drugi ornitolozima, a neki pojednostavljeno 

promatračima ptica. U 

Engleskoj i drugim zemljama poznati 

su pod imenom Bird — vvatcher-i (Bird 

= ptica, VVatcher = promatrač). 

Svi ovi nazivi približno označuju 

jednu skupinu entuzijasta, koji su u 

promatranju i izučavanju ptica našli 

neko unutrašnje zadovoljstvo koje ih 

vodi u prirodu na mjesta gdje se zadržavaju 

ptice. Manj«-više oni su i 

borci za očuvanje prirode i njenih stanovnika 

ptica. Svojim radom i aktivnostima 

utječu na javno mnijenje, na 

Vladine komisije i ministarstva koja su 

službeno zadužena za zaštitu prirode. 

Većina su članovi Društva za zaštitu, 

promatranje i proučavanje ptica Hrvatske. 

Jednom godišnje zvanično odlaze u 

prirodu i broje najugroženije vrste ptica. 

Tada ih je moguće vidjeti na svim 

ornitološki značajnim lokalitetima, počevši 

od rubne zone Kopačkog rita, 

ribnjaka Crne Mlake do solana na otoku 

Pagu. 

Društvo za zaštitu i promatranje ptica 

etc, djeluje kao ogranak poznatog 

Međunarodnog ureda za istraživanje 

Divlja patka - jedna je od najbrojnijih ptica močvarica u Hrvatsifoj 

močvarica i vlažnih staništa (International 

VVaterfovvl and VVetlands Research 

Bureau) koji od 1967. godine organizira 

prebrojavanje ptica u mnogim 

zemljama Evrope, Afrike (Egipat, Izrael, 

Libija, Tunis, Jordan, Maroko) i 

Male Azije (Turska). U spomenutim 

zemljama IWBR ima svoje zastupnike 

koji sprovode različite zadatke, od organizacije 

brojenja do zaštite pojedinih 

ornitološki zanimljivih područja. 

Prema nedavno prispjelim uputama 

promatrat će se i brojati: pljenorke, 

gnjurci, pelikani, kormorani, čaplje, 

rode, ibisi, guske, utve, divlje patke, 

labudovi, ždralovi, liskarice, vivčarice, 

galebovi i neke vrste grabljivica kao 

npr. orlovi štekavci, eje močvarice itd. 

Razlozi zbog kojih se danas broje 

ptice je njihovo postupno izumiranje 

uslijed ekoloških promjena u njihovim 

prirodnim staništima. Podsjetimo se 

da su mnoga nekada poznata obitavališta 

barskih ptica u Hrvatskoj kao npr. 

bara Palača kraj Osijeka, ušće Neretve, 

veći dio Lonjskog Polja itd. isušena većim 

dijelom koncem prošlog i početkom 

ovog stoljeća, — a druga su znat- 

no ekološki izmijenjena i nisu pogodna 

za gniježdenje i zadržavanje močvarica. 

Promjene su globalnog značaja i 

odnose se na cijelu Evropu. 

Preobražaj divlje prirode pod utjecajem 

čovjeka bio je možda najizrazitiji i 

najbrži u Sjedinjenim Američkim 

Državama. Za relativno kratko vrijeme 

od otkrića Amerike u 15. stoljeću, čovjek 

je uspio promijeniti izgled cijelih 

pokrajina, neke su rijeke skrenute iz 

svojih prirodnih korita, kanjoni su pregrađeni 

visokim hranama, pregrađeni 

su i isušeni morski zaljevi, močvare i 

si. prirodni ekosustavi. Izgradnjom 

grandioznih akumulacija vode kao 

npr. u Kaliforniji pomoglo se pretvorbi 

pustinje u plantaže voće i povrća. U 

svom tehnološkom zamahu čovjek je 

zbrisao mnoge biljne i životinjske 

vrste. 

Cesto se kao primjer spominje 

slučaj goluba selca (Ectopistes migratorius), 

jedne od najbrojnijih ptica u 

SAD početkom 19. stoljeća. Pokušaj 

gosp. Audibona, da ih prebroji jedne 

jeseni 1813. godine je propao jer su jata 

ispunjavala cijeli horizont promatranja. 

Pisao je: — »ako uzmemo da je jato 

bilo široko jednu englesku milju 

(1851 m) i kretalo se brzinom od jedne 

milje na minutu; prelet je trajao gotovo 

3 sata, to dobivamo paralelogram 

od 180 kvadratnih milja. Uzmemo li 2 

goluba na kvadratni metar, to izgleda 

da se jato sastojalo od 1.115.146.000 

golubova. Sto godina kasnije 1914. u 

njujorškom zoološkom vrtu uginuo je 

posljednji primjerak ove vrste. 

Ovaj trend promjena u prirodi zabrinuo 

je mnoge poznate istraživače, 

povjesničare, književnike, političare, 

pa nije slučajno da su SAD bile jedne 

Brojači ptica na 

Kopačkom ritu 

oduvijek su imali 

velik i značajan 

posao, a često su 

to bili i inozemni 

ornitolozi, ali 

danas dok je 

Kopački rit 

privremeno 

okupiran to nije 

moguće 

kvalitetno obaviti 

Jedna od najijepšifi naših ptica močvarica je 

vodomar — što potvrđuje i njegov engleski 

naziv — kraljevski ribar. 

od vodećih država koje su pokušale 

spasiti i zaštititi ono što se još moglo. 

Između ostalog 1872. godine zaštićeno 

je predivno područje Yellowstona. Briga 

znanstvenika proširila se na ugrožene 

biljne i životinjske vrste između ostalog 

i na ptice. 

Brojanje ptica u SAD obavlja Nacionalno 

društvo za zaštitu ptica (Audobon 

Society) zajedno sa državnom 

službom za zaštitu riba i divljači. Svake 

godine 26. studenoga razmile se 

brojači ptica širom zemlje. U vrijeme 

brojanja mogu se vidjeti kolone automobila 

koje odlaze na unaprijed dogovorena 

odredišta. Brojanje ptica organizira 

se pod nazivom Christmas Bird 

Count (Božično brojanje ptica). 

Identična zbivanja imamo i u Evropi. 

Prije više od 70 godina osnovan je 

u Londonu Međunarodni savjet za zaštitu 

ptica (International Council for 

Bird Preservation — ICBP). Pokrovitelj 

je mnogih poznatih manifestacija brojanja 

ptica. 

ICBP je danas najaktivnija i najznačajnija 

svjetska organizacija koja pretežira 

zaštitu ptica i njihovih staništa. Financijski 

sponzorira projekt Značajnih 

ornitoloških područja (Inportant Bird 

Areas — IBA). Zahvaljujući potpori 

ICBP u Hrvatskoj je popisano i opisano 

19 IBA područja od kojih 11 zadovoljava 

i kriterijima Ramsarske konvencije. 

U prošlogodišnjem jesenjem prebrojavanju 

ptica »VVorld Bird Watch 

— 1993.« od 9. —10. listopada sudjelovalo 

je 164 članica iz 90 zemalja. ICBP, 

koji od 1. travnja 1993. godine posluje 

pod novim imenom Bird — Life International, 

broji oko 10 miliona članova 

u 100 zemalja svijeta. 

Ove godine, kako smo rekli, ptice će 

se brojati do kraja siječnja. Prebrojavanje 

će se obaviti na 26 lokaliteta. Poimence 

na: otocima Brijunima, ribnjacima: 

Donji Miholjac, Grudnjak, Našička 

Breznica, Jelas polje. Končanica, 

Draganići, Crna mlaka, šljunčara: Jarun, 

Rakitje, Sodenca, akumulacionim 

jezerima: Donja Dubrava, Ormož, Varaždin, 

riječnim ušćima: Mirna, Raša, 

Neretva, solanama: Nin, Pag, jezerima: 

Visovačko, Vransko, na morskoj obali, 

zaljevima: Ninsko-Ljubački, Prukljansko 

jezero, Skradin, Posedarje, Velo 

blato. 

Od strane Društava za zaštitu i promatranje 

ptica određeno je 10 voditelja 

kojima se mogu pridružiti ostali zainteresirani. 

Po završetku brojanja podaci se upisuju 

u poseban formular (za VVesternpaleartik) 

i vraćaju pošiljaocu. Rezultati 

prebrojavanja objavit će se u posebnom 

izvještaju, a detaljnije će biti 

obrađeni u prigodnim publikacijama 

IWBR-a i Društva. 

Tako je primjerice u prošlogodišnjem 

izvještaju navedeno, da je na tlu 

Hrvatske u mjesecu siječnju 1993. godine 

boravilo: 30 pjenora, 743 gnjurca, 

4.457 kormorana, 1.078 čaplji, 5.999 

gusaka, 4 utve, 200 labudova, 29.7S& 

divljih pataka, 139 romaca, 34.370 liskarica, 

10.944 vivčarice, te 9 orlova štekavaca 

i 9 eja močvarica — ukupno 57 

vrsta i 86.870 ptica. 

Navedene brojčane vrijednosti ne 

pokazuju stvarno stanje, jer točnost 

prebrojavanja ovisi o broju brojača i 

broju lokaliteta. Sasvim je sigurno da 

ovim brojanjem nisu obuhvaćena sva 

područja gdje bi se u naznačeno vrijeme 

mogle zadržavati močvarice. Društvo 

za zaštitu ptica etc, nastoji uspostaviti 

jedinstvenu metodologiju kako bi 

prebrojavanja u Hrvatskoj imala znanstveni 

značaj i bila službeno priznata. 

U sve rjeđe naše močvarice ubraja se i žuta 

čaplja 

I na kraju naša preporuka, ukoliko 

se osjećate usamljeni, ukoliko mislite 

da ste nepotrebni u ovom životu, ukoliko 

imate bilo koji razlog koji vas čini 

nespokojnim i sjetnim, posudite dalekozor, 

uzmite ruksak ili torbu, nešto 

malo novca u džep i pridružite se brojačima 

ptica. Svaki vaš podatak o nekoj 

vrsti bit će vaš mali prilog njihovoj zaštiti. 

Budimo korisni u okvirima svojih 

mogućnosti. Ne zaboravite 10.—20. sij^^"j^ 

mr. Darko CETZ


KllLTM • RAZONODA IZABM 

šumari i slikari predstavili su se goranslco/ javnosti na izložbi u Lovačkom domu Delnice. 

Slijeva: Mladen Gašpar, braća Marijan i Ferdinand Petrović, Vlado Curl, Branko Grbac i Zoran 

Mohorić. Nedostaje na grupnoj slici jedan od izlagača Bojan Hauser. 

UZ BOŽIČNE I NOVOGODIŠNJE PRAZNIKE 

Snimila: Vesna Kesić 

IZLOŽBA DELNIČKIH SLIKARA 

Krajem prosinca 1993. g., a vezano 

uz obilježavanje Božićnili 

i Novogodišnjih blagdana, 

Hrvatsko šumarsko društvo 

Delnice, organiziralo je prigodnu izložbu 

sedmorice djelatnika šumara zaposlenih 

u Upravi šuma Delnice. 

Mnogi od tih skromnih ljudi bave se 

slikarstvom već duži niz godina, a svoja 

djela mnogi od njih izlagali su na izložbama 

kako u zemlji tako i u inozemstvu. 

Motive za svoja djela većina od njih crpi u 

prirodnim ljepotama Gorskog Icotara. Najčešći 

motivi njihovih slika su pejzaži i portreti, a najomiljenije 

tehnike izražavanja tehnika ulja, akvarela 

i intarzija. 

Smatrali smo za potrebno da ove skromne 

ljude predstavimo široj javnosti i preko našeg 

lista »Hrvatske šume«. Svaki od njih zaslužio 

je da se o njemu i više napiše, ali prostor i vrijeme 

nam to u ovom trenutku ne dopuštaju, zato 

o svakom od njih posebno i više nekom sljedećom 

prigodom. Po pođimo redom od najstarijeg 

kako po godinama tako i po slikarskom 

stažu. 

Mladen Gašpar slikarstvom se bavi već dugi 

niz godina, ali intenzivnije dvadesetak. Slika 

uglavnom u tehnici ulja i akvarela goranske 

pejzaže. Izlagao je na više kolektivnih izložbi u 

Delnicama, Splitu, Karlovcu, Zagrebu i 

Schwandorfu u Njemačkoj. Radio je u Stručnim 

službama Uprave šuma Delnice, za Novu 

godinu otišao je u mirovinu. 

Bojan Hauser radi u RJ »Građevinarstvo« 

Delnice. Više od dvadeset godina bavi se intarzijom. 

Izlagao je na kolektivnim izložbama u 

Delnicama i Zagrebu. 

Zoran Mohorić zaposlen u Šumariji Delnice. 

Intarzijom se bavi već dvadeset godina. 

Najčešće teme su mu pejzaži goranskog kraja. 

Izlagao je na kolektivnim izložbama u Delnicama. 

Marijan Petrović radi" u šumariji Mrkopalj. 

Za svoje radove koristi .različite tehnike, a teme 

su mu najčešće pejzaži i portreti. Kao i brat blizanac 

Ferdinand izlagao je na kolektivnim izložbama 

u Mrkoplju, Delnicama, Karlovcu, 

Zagrebu i Schwandorfu (Njemačka). 

Ferdinand /¥frov;cslika već od svoje dvanaeste 

godine. Inspiraciju za svoja djela nalazi u 

mrkopaljskom kraju, njegovim žiteljima, običajima, 

svakodnevici. 

Branko Grbac, zaposlen u Upravi šuma Delnice 

kao programer u Informatičkom odjelu. 

Sklonost prema crtanju i slikarstvu osjeća još 

od prvih školskih dana. Danas slika samo u 

tehnici akvarela, a svoje radove predstavio je 

na jednoj samostalnoj i nekoliko kolektivnih 

izložbi u zemlji i inozemstvu. 

Vlado Cur/radi u Stručnim službama Uprave 

šuma Delnice u Proizvodnom odjelu kao 

stručni suradnik za mehanizaciju. Slikarstvo ga 

zaokuplja od školskih dana, a njime se počinje 

intenzivnije baviti posljednjih godinu dana. 

Koristi različite tehnike, a omiljene teme su 

mu portreti. 

Uz izložbu slika naših djelatnika, na istoj 

svečanosti izvršena je i promocija dviju knjiga 

naših djelatnika, tiskanih tijekom 1993. g. Prva 

Autor knjige »Sumrak goranskih šuma« Ivan 

Pleše Lukeža upoznao je nazočne 

s nastajanjem i svrhom tiskanja ove posebno 

korisne knjige na temu ekologije / 

Snimila: Vesna Kesić 

knjiga za koju je naša javnost već i čula je knjiga 

»Bibliografija lovačko-ribarskog rječnika« 

inž. Alojzija Frkovića. 

Druga knjiga je »Sumrak Gpranskih šuma« 

autora inž. Ivana Pleše Lukeže. Knjiga »Sumrak 

goranskih šuma« druga je knjiga u okviru 

projekta »Obrazovanje za okoliš Hrvatske«, 

koju je pokrenula Zelena akcija Zagreb, a financijsku 

potporu dao je i Regionalni centar 

za okoliš iz Budimpešte. 

fyô'^ 

Autor knjige inž. Pleše Ivan poznat je široj 

javnosti kao veliki i neumomrljorac za zaštitu 

okoliša, a posebno šuma Gorskog kotara. 

Knjiga je rezultat dugogodišnjeg bavljenja 

autora problematikom ekologije, te svih njegovih 

dosad poduzetih aktivnosti na zaštiti i očuvanju 

okoliša u Gorskom kotaru. Namijenjena 

je prvenstveno učenicima osnovnih i srednjih 

škola u smislu njihovog upoznavanja sa prirodom, 

ekologijom i odgojem u zaštiti čovjekove 

sredine. Podijeljena je u osam poglavlja u kojima 

su obrađene teme: I poglavlje »Mladi čuvari 

prirode — zelene patrole« (o radu »zelenih 

patrola«, o radu grupe »Mladi čuvari prirode« 

osnovne škole »Španjolski dobrovoljci« 

Lokve, ekologija — najosnovniji činitelji koji 

mijenjaju čovjekovu okolinu, čuvajmo i dobro 

upoznajmo prirodu.) U drugom poglavlju obrađeno 

je »Šumarstvo« (stanje šuma danas i 

poslije drugog svjetskog rata, ekološko propadanje 

šuma, uzroci propadanja šuma i si.). Treće 

poglavlje naglašava važnost voda, četvrto 

poglavlje posvećeno je poljoprivredi. Četiri naredna 

poglavlja obraduju problematiku divljači, 

otpadnih tvari, turizma i migracije stanovništva 

u Gorskom kotaru. 

V. Pieše 

Čudno je to s poezijom 

Davora KAPECA. Zašto? 

Mogli bismo na 

primjer samo prelistati 

ove nizove stihova i riječi, 

a da nam oni naoko ništa ne 

govore. Gotovo kao odjednom 

otkrijemo u njima takvo iskrište 

koje nas izravno uvodi 

u bit stvari! Tada se opet bacamo 

s čitanjem na polazni položaj 

i počinjemo prelistavati 

stihove ovog njegova poetskog 

prvijenca, unatrag. 

Tako se i meni dogodilo... 

Jer odjednom Izranjaju iz 

tih stihova pjesnikovi odsanjani 

snovi zbog kojih je i krenuo 

u pisanje. 

To su sada osmišljene i nanizane 

misli koje slobodno iz 

pjesnika izlaze. 

Stihovi su samo ruho u koje 

se one oblače. Jer Davor bi zasigurno 

bio pjesnikom i u nekom 

drugom mediju a ne samo 

poetskom. 

Pa što ja to uopće govorim!? 

Nije li Davor isto tako uspješan 

glazbenik, uglazbltelj stihova 

1 napjeva, nije 11 djelatan 

poticatelj i drugih da se bave 

glazbom, nije 11 osoba koja se 

neštedlmice dijeli drugima 

kada se o svemu tome radi. 

A ustvari je inženjer šumarstva. 

Kakve 11 divne kombinacije! 

Jer Davor je upravo najjači 

onda kada uvlači u svoje pjesništvo 

floralne 1 vegetabllne 

motive. Tada je blistavo nepredvldlv, 

raskošan i posve 

nesputan. 

Sve se to u pjesniku nalazi u 

na razrješivom sklopu. Niti 

znamo kako je nastalo niti slike 

možemo razriješiti. Nije 11 

to onda pravo pjesništvo koje 

uspjeva, 1 to možda samo jednom, 

samo pjesniku. Taj pogled 

kroz sagove lišća ili krošnje 

drveća u koje je pjesnik tako 

uspješno smješten, pripada 

samo njemu. Nama dopušta 

da se uz njega smjestimo u 

svemu tome ponešto 1 mi, u toj 

zaista dobro napisanoj šumarskoj 

poeziji. Nije li uostalom 1 

Kozarac bio šumar? 

DANAS GOVORIMO ... 

O POEZIJI 

DAVORA KAPECA 

Čovjek se pred takovom poezijom 

osjeća zaustavljen u 

najboljem smislu te riječi. Postaje 

drugim, ne žuri mu se nikamo, 

odbacuje navlknutostl i 

stereotipe ovog našeg svakidašnjeg 

životnog trajanja u 

kojem smo prisiljeni živjeti. 

Osjećamo da postoji unatoč 

svemu što nas okružuje 1 neki 

drugi svijet nama možda manje 

znan, ali koji postoji. U njemu 

žive ljudi kao naš Davor 

koji dijele ljudima biserje svoje 

duše. Zato smo sretni, počinjemo 

opet vjerovati u ono što 

MOLITVA 

HRVATSKE 

ŠUME 

iz zbirke pjesama 

rapsodija 

»Zelena 

Sadrži poglavlja: 

— Bure i vitiori 

— Tajne zelenog pakla 

— Snovi i priviđenja 

— Umiranje na svjetlosti 

Na prvoj liniji fronte 

u hrvatskoj šumi 

studen je 

božična noć je bijela 

ledena 

studena 

snježna 

na prvoj liniji fronte 

ovog Božića 

rađa se tisuće mučenika 

u ovim šumama bez lišća 

u ovim tamama 

prozirnim 

kristalnim 

iz ove šume krvave 

namučene 

do gola posječene 

da li je ikad bilo vrijeme 

u hrvatskoj šumi 

u božičnoj noći 

bez ovih sječa mučeničkih 

da li će ikad zazelenjeti 

ova šuma zelenilom života 

bez ijedne kapi 

skrletne crvene krvi 

koja neprekidno teče 

teče 

teče i 

teče 

hrvatska šuma moli 

na straži 

o Božiću 

devedeset treće 

Davorin Kapec 

U SISKU ZA BOŽIĆ ODRŽAN 

nam je tako dugo bilo oduzeto, 

da: 

ČOVJEK NE ŽIVI SAMO O 

KRUHU! 

Čudna je to krajina u koju 

nas Davor vodi. Meni je na 

primjer takva pjesma MOJ 

SAN. Sve je u njoj tako neočekivano! 

Sve je tu spleteno u 

zasanjenom snu. Slike su blago 

umekšane jer san daje svemu 

svoju boju. I našim željama 

1 našim čežnjama. 

Tko to reče, da je naš život 

od sna satkan. 

Bio je to veliki Shakespeare. 

I zato nas nitko neće više 

moći probuditi budemo 11 zajedno 

sanjali s ovim našim 

pjesnikom. I zato čak 1 onda 

kada je pjesma »prepunjena« 

svim onim što je pjesnik u nju 

stavio, ništa neće poremetiti 

njezin tijek i slijed. Protok će 

nesmetano ići do kraja. Ušće 

se uvijek nazire. Ta tendencija 

nije slučajna. Ona se svugdje 

osjeća u ovom pjesništvu. Ništa 

je ne može zaustaviti, a ponajmanje 

ugroziti. Čak i kad 

se pjesnik popne na PLEŠIVI- 

CU na primjer, i tu se ostvaruje 

teškoodmrsivo klupko ove 

poezije, koja hrli upravo tamo 

kamo treba i kamo je intimno 

upravljena. 

I ako u pjesmi ŠUMI Davor i 

posumnja da je šumar zbog 

sveg onog što se događa s našim 

šumama (kao da je u slučaju 

poezije drugačije?), neka 

autor bude miran što se ove 

poezije tiče.- on je zaista PJES 

NIK! 

Upravo je možda zato pjesma 

STO TO ŠUŠTI U DAUINI 

jedna od Davorovih najboljih 

pjesama, jer skladno ostvaruje 

njegov stav spram prirode i 

uranjanje u nju, s onim što 

nam time želi reći. 

On nalazi vjerno taj blagotvorni 

ritam svog unutrašnjeg 

govorenja. Taj je ritam poput 

proljetne kiše koja nas znade 

nezaustavljivo poškropiti, ne 

ugrožavajući pritom spoznaju 

u nama da će nakon nje doći 

u našu dušu pravi ozon 

ljudske čistoće i dobrote. 

Sve će se tada u nama raščistiti, 

ništa neće ostati nedorečeno. 

Tomu služi ova zaista 

prava poezija... 

prof. Juraj LONČAREVIĆ 

TURNIR U MALOM NOGOMETU 

UUpravi šuma Sisak 

održan je Božlćnl 

turnir u malom 

nogometu u 

želji da naporna 1993. godina 

bude obilježena zajedničkim 

događajem za 

sjećanje. Na turniru su nastupile 

ekipe šumarija: Sisak, 

Lekenik, Pokupsko, 

Petrinja, Sunja i ekipa Uprave 

šuma. Turnir je održan 

27. 12. 1993. u Športskoj 

dvorani »Brezovica« 

u organizaciji Sindikata 1 

djelomično pomoć sponzora. 

Razlike u kvaliteti ekipa 

nisu umanjile draž igre, a 

brojna publika je uživala 

u borbenosti i duhovitim 

potezima svih igraća. 

Nakon dramatičnog finala 

uz produžetke i izvođenje 

sedmeraca, za nijansu 

spretniji i sretniji 

pobijedili su favoriti iz sjene, 

igrači Šumarije Petrinja. 

Drugo mjesto osvojila 

je ekipa Lekenika, a treće 

Šumarija Sisak. Ostale 

ekipe osvojile su nagrade 

za fair play, elegantne 

dresove 1 baletanske poteze. 

Poslije turnira održana 

je skromna svečanost uz 

želju da se za Uskrs održi 

turnir u kuglanju. 

Tekst i snimak 

Krešimir ERJAVEC 

Pobjedničkoj ekipi Šumarije Petrinja, pehar je predao upravitelj Uprave šuma Sisak, inž. 

Adem Zahirović

ODSTRIJELJEN ZLA 

OVE ZIME U LOVIŠTU MAČKOVAC 

Poneki od ovih inozemnih lovaca, dolaze već nekoliko puta, a njihovo 

lovačko zadovoljstvo, najbolja je reklama z« nttie lovište 

Ovogodišnji rekorder - vepar sa visokoocijenjenim kljovama od 131,31 

točkom, kojeg je ustrijelio Hans Kraus, lovac iz MjomačkeSI. siječnja u 

Mačkovcu ^:>:.^M--;i'-

HRVATSKE ŠUME 30 (2.2.1994)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?