Baze podataka 2 - FESB

Baze podataka 2
Uvod
Logiko modeliranje pomou dijagrama E-V (entiteti - veze)
Primjer:
ili E-R (Entity – Relationship)
Entitet STUDENT sa atributima: ime, prezime, datum roenja, JMBG,
mjesto roenja, itd.
Entiteti UPISNI LIST i PREDMET.
STUDENT i UPISNI LIST su meusobno u vezi (odnosu, relaciji);
takoer i UPISNI LIST i PREDMET,

E-V dijagram je osnova
i uvod za prikaz
podataka u relacijskom
modelu
Objašnjenje:
0,1 ili više studenata predaje
upisni list
1 upisni list pripada pojedinom
studentu
0,1 ili više predmeta je upisano
na jednom upisnom listu
0,1 ili više upisnih listova sadrži
jedan te isti predmet
Veza STUDENT – UPISNI LIST je 1 : M
Veza UPISNI LIST – PREDMET je M : N
Relacijski model podataka se gradi iz modela E-V
pomou transformacijskih pravila:
- entitet se prikazuje tablicom
- dva entiteta sa vezom 1:M povezana su stranim
kljuem
- za dva entiteta sa vezom M:N formira se novi
entitet
- veza 1:1 meu dva entiteta može se realizirati ili
da ostanu dvije tablice meusobno povezani
stranim kljuem, ili da se formira jedna
tablica sa svim artibutima.

Relacijski model je
organiziran tako da je
izmeu tablice UPISNI
LIST i tablice PREDMET
dodana tablica UPISUJE.
SQL (Structured Query
Language – strukturni
jezik za pretraživanje) je
standardiziran po ISO i
ANSI standardima.
Svi SUBP nastoje što je
više mogue slijediti
original standard SQL-a,
ali ga i obogauju raznim
dodatnim opcijama.
Osnovni objekti u SQL-u su:
- baza podataka (Database)
- tablica (Table) - relacija
- stupac (Column) - atribut
- pogled ili virtualna tablica (View)
- pravilo integriteta (Constraint)
- indeks (Indeks)
- pohranjena procedura (Store Procedure)
- okida (Trigger)
Imena objekata u SQL-u formiraju se iz slova, znaka ‘_’ i
znamenki. Prvi znak (od max 18) mora biti slovo.
SQL je ‘neosjetljiv’ na razliku izmeu velikih i malih slova.
SELECT ime, prezime FROM student
select ime, prezime from student

Struktura scheme baze podataka:
CREATE – kreiranje (izrada) nove strukture, npr.
tablice (pogleda, indeksa, procedure, baze …)
ALTER – promjena ve postojee strukture
DROP - brisanje ve postojee strukture.
Primjer:
CREATE TABLE mjesto
(mjesto_id int IDENTITY CONSTRAINT
PK_MJESTO PRIMARY KEY,
ime_mjesta varchar(30) NOT NULL,
post_br int NULL)
DROP TABLE mjesto
ALTER TABLE mjesto ADD drzava varchar(50)
ALTER TABLE mjesto ALTER COLUMN ime_mjesta varchar (50)
Rad sa podacima:
INSERT – upis podataka u tablicu (novi zapis)
UPDATE – promjena postojeih podataka (u
postojeem zapisu)
DELETE – brisanje postojeeg zapisa
SELECT – upit nad postojeim podacima
Primjer:
INSERT INTO mjesto (ime_mjesta, post_br, drzava)
VALUES (‘Mrduša donja’, ‘99999’, ‘Neznase’)
UPDATE mjesto SET drzava = ‘Hrvatska’
WHERE post_br = ‘99999’
DELETE FROM mjesto WHERE post_br IS NULL
SELECT * FROM mjesto WHERE drzava != ‘Hrvatska’

Tipovi podataka:
- znakovni ( char(), varchar(), text, … )
- binarni ( bit )
- numeriki ( int, smallint, decimal, float, double, … )
- datum-vrijeme ( datetime, smalldatetime )
Selekcija podataka
Selekcija – dobavljanje podataka vrši se SQL izrazom oblika:
SELECT [ALL | DISTINCT] imena_kolona FROM
imena_tablica|logike_veze WHERE uvjetni_izraz
imena_kolona
- zvjezdica (*), predstavlja sve kolone po redoslijedu navedenom kod
formiranja tablice (CREATE TABLE).
- ako lista imena_kolona sadrži više kolona, nazivi kolona se meusobno
odvajaju zarezom.
imena_tablica |logike veze
- nazivi tablica iz kojih se dobavljaju podaci
- logike veze opisuju operacije prirodnog spajanja meu
tablicama ( inner join – unutarnja veza,
outer join – vanjska veza,
left join – lijeva veza ,
right join - desna veza)
uvjetni_izraz
logiki izraz koji definira uvjet po kojem se vrši pretraživanje

$"!%"&
!"!# "
'!# !
"!()!# *
"!# *
SELECT STUDENT.ime_studenta,
STUDENT.prezime_studenta,
MJESTO.naziv_mjesta
FROM MJESTO INNER JOIN STUDENT ON
MJESTO.mjesto_ID = STUDENT.mjesto_preb
Uvjetni izrazi
Oblik uvjetnog izraza ima oblik:
Naziv_kolone Predikat Vrijednost
Predikati usporedbe
= jednako razliito od
> vee od !> nije vee
< manje od !< nije manje
>= vee ili jednako

Sortiranje izlaznih rezultata
Koristi se izraz ORDER BY, kao dio select instrukcije:
SELECT [ALL | DISTINCT] nazivi_kolona
FROM nazivi_tablica|logike veze
WHERE uvjetni izraz
ORDER BY kolone_sortiranja
Sintaksa:
ORDER BY naziv_kolone tip_sortiranja, naziv_kolone tip_sortiranja,...
Agregatne funkcije
Generiraju zbirne(skupne) vrijednosti nad pojedinim kolonama tablice,
koriste se u SELECT izrazu.
SUM – zbroj AVG- prosjek MIN-minimum
MAX-maximum COUNT- pobrojavanje
Agregatne funkcije SUM i AVG mogu se koristiti samo za numerike
tipove podataka.
Grupni upiti
Odreuje grupe po kojima se dijele izlazni rezultati:
SELECT [ALL | DISTINCT] nazivi kolona, agregatne kolone
FROM nazivi_tablica| join veze
[WHERE uvjetni izraz]
[GROUP BY nazivi kolona]
[HAVING uvjetni izraz]
[ORDER BY sort_izraz]
HAVING uvjetni izraz
Ogranienje izlaznih rezultata po
zadanom uvjetu nakon izvršenja
GROUP BY operacije.
,*"!!%345616!5/78+9!"&
45616!"("!:! " "!
!)(("!" ;" "!
("!"
5/78+9!"*! "
. ("!" ".
SELECT STUDENT.student_id, ime, prezime, COUNT(sem)
FROM STUDENT INNER JOIN UPISNI_LIST
ON STUDENT.student_id = UPISNI_LIST.student_id
GROUP BY STUDENT.student_id, ime, prezime
HAVING SK_GOD > ’2004/05’

Ugnježdeni upiti - podupiti
Podupit (Subquery) je SELECT izraz ukljuen u glavni SELECT, INSERT,
UPDATE ili DELETE upit.
Pri tome podupit i glavni upit mogu djelovati ne istu tablicu ili na razliite
tablice. Mnogi SQL izrazi koji ukljuuju podupite mogu se realizirati
i stvaranjem upita sa povezivanjem (join).
SELECT [ALL | DISTINCT] nazivi kolona, agregatne kolone
FROM nazivi_tablica| join veze
[WHERE naziv_kolone predikat (subquery)]
Postoje tri osnovna oblika oblika podupita (subqueries):
-podupiti liste na koje se primijenjuje IN predikat - vraa niz rezultata (listu),
koju glavni upit koristi u svom uvjetnom izrazu preko predikata liste
(IN ili NOT IN).
- podupiti sa predikatom usporedbe - rezultat podupita može se u glavni
upit ukljuiti preko jednog od predikata usporedbe (=,,

Podupiti sa predikatom usporedbe
Podupit mora vratiti samo jednu vrijednost; ukoliko podupit vraa više od
jedne vrijednosti javlja se greška u izvršavanju glavnog upita.
Primjer: Prikazati sve studente
koji su roeni u istom mjestu kao
i student ‘x y’.
SELECT student_id, ime, prezime
FROM STUDENT
WHERE mjesto_id =
(SELECT mjesto_id
FROM STUDENT
WHERE ime = ’X’
AND prezime = ’Y’)
ORDER BY prezime, ime
Primjer: Prikazati sve upisne listove
za studenta ‘x y’ osim posljednjega.
SELECT sk_god, sem
FROM UPISNI_LIST
WHERE student_id =
(SELECT student_id
FROM STUDENT
WHERE ime = ’X’
AND prezime = ’Y’)
AND sem <
(SELECT MAX(sem)
FROM UPISNI_LIST
WHERE student_id =
( SELECT student_id
FROM STUDENT
WHERE ime = ’X’
AND prezime = ’Y’))
Podupiti sa predikatom postojanja
Operator EXISTS ispituje postojanje podataka uz navedene uvjete. Podupit
sa predikatom postojanja ne vraa nikakve podatke, ve daje samo rezultat
TRUE ili FALSE.
Primjer: Prikazati sve studente koji nemaju niti jedan upisni list.
SELECT student_id, ime, prezime
FROM STUDENT
WHERE NOT EXISTS (SELECT *
FROM UPISNI_LIST
WHERE STUDENT.student_id = UPISNI_LIST.student_id)
Primjer: Prikazati sva mjesta u kojima je roen neki student.
SELECT *
FROM MJESTO
WHERE EXISTS (SELECT *
FROM STUDENT
WHERE MJESTO.mjesto_id = STUDENT.mjesto_id)

UNIJA
Operator unije (UNION) definira relacijsku operaciju unije, tj. povezuje
rezultate više upita u jedinstveni skup rezultata.
Sintaksa:
Upit_1 UNION [ALL] Upit_2...ORDER BY sort
Pri formiranju unije mora vrijediti:
- upiti iji se rezultati uniraju moraju imati jednaki broj izlaznih kolona
- odgovarajue izlazne kolone u upitima koji se povezuju unijom moraju
biti istog tipa podataka.
UNION operator uklanja duplicirane redove rezultata obaju upita.
Ukoliko se želi prikaz svih redova, bez eliminacije duplikata, potrebno je
navesti opciju ALL.
Primjer: Veza outer join sa strane 2.
SELECT STUDENT.ime_studenta,
STUDENT.prezime_studenta, MJESTO.naziv_mjesta
FROM MJESTO INNER JOIN STUDENT ON
MJESTO.mjesto_ID = STUDENT.mjesto_preb
UNION
SELECT STUDENT.ime_studenta,
STUDENT.prezime_studenta, MJESTO.naziv_mjesta
FROM MJESTO left JOIN STUDENT ON MJESTO.mjesto_ID
= STUDENT.mjesto_preb
UNION
SELECT STUDENT.ime_studenta,
STUDENT.prezime_studenta, MJESTO.naziv_mjesta
FROM MJESTO right JOIN STUDENT ON
MJESTO.mjesto_ID = STUDENT.mjesto_preb;
Pitanje: Ako se umjesto UNION stavi
UNION ALL što se dobije (i zašto)?

?8@6
FUNKCIJE
SQL ukljuuje veliki broj funkcija koje omoguavaju
izvršavanje operacija kojima se vrši preoblikovanje izlaznih
rezultata ili formiranje novih kolona izlaznog rezultata iji
sadržaj se dobija operacijama nad postojeim kolonama u
tablicama. To su:
- Sistemske funkcije, koje vraaju podatke iz sistemskih tablica
- Funkcije znakovnih podataka koji djeluju nad podacima tipa char,
varchar, binary
- Matematike funkcije koje djeluju na numeriki tip podataka
- Funkcije vezane za datum i vrijeme
- Funkcije konverzije, kojima se jedan tip podataka pretvara u drugi.
Opi oblik primjene funkcija može se prikazati sintaksom oblika:
SELECT naziv_kolone = funkcija(parametri)
Funkcije znakovnog tipa podataka
?8@6(!
Koriste se u SQL izrazima gdje je potrebno izvršavanje odreenih
operacija nad kolonama (atributima) koje sadržavaju znakovni
(tekstualni) tip podatka: char, varchar, text.
Povezivanje znakova (concatenation)
Operator povezivanja znakova (nizova) je plus (+). Dva ili više nizova
povezuju se u jedinstveni znakovni niz. npr.: SELECT ('abc'+ 'def')
Primjer: Prikazati popis studenata u
obliku liste sa dvije kolone. Prva
kolona sadržava prezime i ime
studenta, a druga kolona mjesto, ulicu
i državu preb. studenta.
Upit:
SELECT prezime_studenta, ime_studenta,
naziv_mjesta, ulica, drzava
FROM MJESTO INNER JOIN STUDENT
ON MJESTO.mjesto_ID =
STUDENT.mjesto_preb
Rezultat upita:

Upit sa spajanjem atrubuta:
SELECT prezime_studenta + ‘ ‘ + ime_studenta,
naziv_mjesta + ‘, ‘ + ulica + ‘, ‘+ drzava
FROM MJESTO INNER JOIN STUDENT
ON MJESTO.mjesto_ID =
STUDENT.mjesto_preb
Rezultat upita:
?8@6(!
Sadržaj tablice MJESTO:
Upit sa spajanjem atrubuta i ISNULL funkcijom:
SELECT prezime_studenta + ‘ ‘ + ime_studenta,
naziv_mjesta + ‘, ‘ + ulica + ‘, ‘+ ISNULL(drzava, ‘ ‘)
FROM MJESTO INNER JOIN STUDENT
ON MJESTO.mjesto_ID =
STUDENT.mjesto_preb
Rezultat upita:
Sadržaj tablice STUDENT:
?8@6(!
LEFT
Vraa dio znakovnog niza sa lijeve strane, poevši od prvog znaka u
duljini n znakova (prvih n znakova slijeva).
Rezultat funkcije je znakovnog tipa podataka.
Sintaksa: LEFT(niz_znakova, n) # ;" # A;"!
RIGHT
Vraa dio znakovnog niza u duljini n znakova s desne strane (prvih n
znakova sdesna).
Rezultat funkcije je znakovnog tipa podataka.
Sintaksa: RIGHT(niz_znakova, n) n – broj znakova – cjelobrojni podatak
SUBSTRING
Vraa dio znakovnog niza sa lijeve strane, poevši od zadanog znaka
(start) u duljini n znakova.
Rezultat funkcije je znakovnog tipa podataka.
Sintaksa: SUBSTRING(niz_znakova, start,n)
start – pozicija poetnog znaka u nizu – cjelobrojni podatak
n – broj znakova – cjelobrojni podatak

?8@6(!
LEN
Vraa duljinu znakovnog niza izraženu u broju karaktera, ukljuujui i
razmake.
Rezultat funkcije je cjelobrojni podatak (integer).
Sintaksa: LEN(niz_znakova)
Primjer: Prikazati sve studente kojima prezime poinje sa slovom B.
SELECT STUDENT=PREZIME+''+IME FROM STUDENT WHERE LEFT(PREZIME,1)=’B’
Primjer: Prikazati sve studente kojima prezime završava sa i.
SELECT STUDENT=PREZIME+''+IME FROM STUDENT WHERE RIGHT(PREZIME,2)=’i’
Primjer: Pronai najveu duljinu prezimena za studente prikazane u tablici.
SELECT max(LEN(PREZIME)) FROM STUDENT
Napomena:
SUBSTRING(niz_znakova,1,n) = LEFT(niz_znakova,n)
SUBSTRING(niz_znakova,LEN(niz_znakova)-n+1,n)
=RIGHT(niz_znakova,n)
?8@6(!
CHARINDEX
Vraa podatak o položaju traženog niza znakova unutar nekog niza koji
se pretražuje.
Funkcija se primijenjuje kada se unutar jednog niza znakova traži pojava
drugog niza, a povratni podatak je cijeli broj (integer), koji daje redni broj
znaka u pretraživanom nizu, gdje poinje traženi niz. Ukoliko se traženi
niz ne nalazi unutar pretraživanog funkcija vraa 0.
Sintaksa: CHARINDEX(traženi_niz, pretraživani_niz)
Primjer:
Podatke o imenu i prezimenu studenata izdvojiti u novu tablicu naziva
STUDENT2, na nain da su podaci o imenu i prezimenu objedinjeni.
SELECT PREZ_I_IME = PREZIME + ''+IME
INTO STUDENT2
FROM STUDENT
Iz ovako dobijene tablice STUDENT2 potrebno je dobiti podatke o
studentima, gdje su prezime i ime prikazani u odvojenim kolonama
SELECT PREZIME = LEFT(PREZ_I_IME, CHARINDEX('',PREZ_I_IME)-1),
IME = RIGHT(PREZ_I_IME, LEN(PREZ_I_IME) -
CHARINDEX('',PREZ_I_IME))
FROM STUDENT2

?8@6(!
Detaljna analiza upita koji iz jednog polja u kome je uneseno i prezime i ime
izdvaja posebno prezime a posebno ime (pod pretpostavkom da je su
razdvojeni praznim znakom tj. blank-om):
SELECT PREZ_I_IME,
LEN(PREZ_I_IME) AS 'duljina',
CHARINDEX('',PREZ_I_IME) AS 'mjesto blank-a',
LEN(PREZ_I_IME)- CHARINDEX('',PREZ_I_IME) AS 'duljina zdesna do blank-a',
PREZIME = LEFT(PREZ_I_IME, CHARINDEX('',PREZ_I_IME)-1),
IME = RIGHT(PREZ_I_IME, LEN(PREZ_I_IME) - CHARINDEX('',PREZ_I_IME))
FROM
STUDENT2

650 - Baze podataka 2
Sistemske funkcije
&
$"!!!**"!% !!% !* !%!*:
"*!" (!!* !%H8*"H
!! "#$%&'$())
))*))+$&$
,-'.$-'!"$/01!
"!!
"#0'(
650 - Baze podataka 2
Sistemske funkcije
Složeni oblik

Funkcije konverzije
Koriste se za pretvaranje podataka iz jednog tipa u drugi.
Prilikom primjene operacija nad podacima esti
su sluajevi vršenja pojedinih operacija ili
usporedbe podataka razliitog tipa.
U ovakvim sluajevima SQL mehanizam
ponekad sam automatski vrši pretvorbu tipa
podataka.
Npr. Ukoliko se usporeuju podaci tipa int i smallint,
prilikom usporedbe SQL sam vrši tzv. implictitnu
konverziju, te niži format podatka (smallint) automatski
pretvara u viši (int) za potrebe vršenja operacije.
Openito u sluajevima ako se dva po tipu
razliita podatka primjenjuju u operaciji,
prioritet tipa podataka odreuje koji tip podataka
se pretvara u drugi.
Podatak sa tipom nižeg prioriteta se pretvara u
tip podatka višeg prioriteta.

POGLED (VIEW)
$(7864
Pogledi su virtualne tablice, koje se formiraju kao posebna
organizacijska jedinica u bazi podataka.
Osnovne tablice postoje kao stvarne, fizike tablice u bazi
podataka. One imaju svoju definiciju koja je pohranjena u
sistemskom katalogu baze podataka, svoje podatke koji
su pohranjeni na disku i svoje indekse.
Pogled (view), kao virtualna tablica, nema svoje indekse,
niti datoteke s podacima, ali mu korisnik pristupa kao i
svakoj drugoj tablici.
Kreiranje pogleda - Pogled se definira naredbom
CREATE VIEW ime AS
SELECT ...select query
[WITH CHECK]
$(7864
U sklopu definicije pogleda mogue je navesti bilo koji select query,
obini ili grupni uz postojea pravila u okviru SQL-a.
Atributi pogleda imaju iste nazive kao i atributi tablica nad kojima je
pogled definiran.
Primjer:
CREATE VIEW V_UPISNI_LIST AS
SELECT IME, PREZIME, MAT_BR,
UPISANI_SEM, SK_GOD,
OBR_PROG_IME, APSOLVENT
FROM STUDENT INNER JOIN UPISNI_LIST
ON STUDENT.STUDENT_ID=UPISNI_LIST.STUDENT_ID
INNER JOIN OBR_PROG
ON UPISNI_LIST.OBR_PROG_ID= OBR_PROG.OBR_PROG_ID
Ovaj pogled formiran je nad tablicama STUDENT, UPISNI_LIST i
OBR_PROG, sa izlaznim atributima IME, PREZIME, MAT_BR,
UPISANI_SEM, SK_GOD, OBR_PROG_IME i APSOLVENT.

$(7864
>"!*!: ;!A ""
$(!""
$(7864
Pogledu je mogue pristupati kao i svakoj drugoj tablici:
SELECT *
FROM V_UPISNI_LIST
WHERE IME=’Goran’ AND PREZIME=’Ban’
ORDER BY SK_GOD, UPISANI_SEM
SELECT distinct IME, PREZIME
FROM V_UPISNI_LIST
WHERE UPISANI_SEM=1 AND SK_GOD=’2002/03’
ORDER BY PREZIME, IME

Preimenovanje atributa pogleda
$(7864
Prilikom uobiajenog definiranja pogleda, njegovi atributi imaju iste
nazive kao i atributi tablica nad kojima je pogled definiran.
Ako postoji potreba za promjenom naziva pojedinih atributa, to se
može ostvariti na tri naina:
Uobiajeno pravilo promjene naziva atributa u SELECT
upitima tipa novi_naziv = atribut.
Primjer:
CREATE VIEW V_STUDENTI AS
SELECT IME, PREZIME, SK_GOD, UPISANI_SEMESTAR = UPISANI_SEM
FROM STUDENT INNER JOIN UPISNI_LIST
ON STUDENT.STUDENT_ID =UPISNI_LIST.STUDENT_ID
$(7864
Korištenjem izraza AS u obliku: atribut AS novi_naziv.
Primjer:
CREATE VIEW V_STUDENTI AS
SELECT IME, PREZIME, SK_GOD, SEM AS UPISANI_SEM
FROM STUDENT INNER JOIN UPISNI_LIST
ON STUDENT.STUDENT_ID =UPISNI_LIST.STUDENT_ID
Navoenjem novih naziva atributa u definiciji pogleda u
obliku
CREATE VIEW naziv_pogleda (nazivi atributa) AS
Primjer:
CREATE VIEW V_STUDENTI (IME, PREZIME, SK_GOD, UPISANI_SEM) AS
SELECT IME, PREZIME, SK_GOD, SEM
FROM STUDENT INNER JOIN UPISNI_LIST
ON STUDENT.STUDENT_ID =UPISNI_LIST.STUDENT_ID

Ažuriranje, unos i brisanje podataka u pogledu
$(7864
Za razliku od stvarnih tablica, mogunosti promjene podataka
u pogledu podliježu znatnim ogranienjima.
Mijenjanje, unos i brisanje podataka u pogledu nije
dozvoljeno:
- ako je pogled formiran dohvaanjem podataka iz više
od jedne tablice
- ako je pogled formiran grupnim upitom (group by)
- ako je bilo koji atribut pogleda stvoren pomou
agregatne funkcije
- ako se pri formiranju pogleda koristi opcija DISTINCT
- ako je pogled formiran kao UNION query
- ako je pogled formiran pomou složenog upita sa
podupitom.
$(7864
Promjene podataka u pogledu su vrlo ograniena.
Dodatna ogranienja mogu se aktivirati korištenjem izraza WITH
CHECK u definiciji pogleda. Pomou ove opcije provjerava se da li se
unosom ili promjenom podataka narušava struktura pogleda, tj. da li
promjena ili unos podataka zadovoljava uvjet naveden u upitu.
Ako se opcija WITH CHECK ne navede u pogled je mogue unijeti
podatke koji narušavaju strukturu pogleda
Primjer:
CREATE VIEW V1_STUDENT AS
SELECT IME, PREZIME, ROD_DAT
FROM STUDENT
WHERE ROD_DAT>’01.01.1980’
je pogled koji prikazuje sve studente koji su roeni nakon 1. sijenja
1980. Ovakav pogled može se ažurirati i brisati, budui zadovoljava
sva gore navedena pravila.
Primjer:
INSERT V1_STUDENT VALUES ( ‘Z’,’D’,’01.05.1979’)
je isto kao
INSERT STUDENT(IME,PREZIME,ROD_DAT) VALUES ( ‘Z’,’D’,’01.05.1979’)

Primjer:
CREATE VIEW V1_STUDENT AS
SELECT IME, PREZIME, ROD_DAT
FROM STUDENT
WHERE ROD_DAT>’01.01.1980’ WITH CHECK
$(7864
Uvoenjem opcije provjere (WITH CHECK) naredba:
INSERT V1_STUDENT VALUES ( ‘Z’,’D’,’01.05.1979’)
nee dati rezultat jer novi podatak koji se unosi ne zadovoljava uvjet
ROD_DAT>’01.01.1980’.
Uklanjanje pogleda
Pogled se uklanja iz baze podataka naredbom:
DROP VIEW naziv_pogleda
Primjer:
DROP VIEW V1_STUDENT
,* !."!*!:("
OSNOVE VIŠEKORISNIKOG RADA
Zbog veeg broja korisnika koji pristupaju bazama podataka,
administrator baze ima zadatak ograniiti prava pristupa i
korištenja podataka.
Osnovni razlozi ogranienja prava pristupa podacima u bazi
su:
- mogunosti neovlaštenog pristupa podacima
- nestruno rukovanje podacima
- mogue zlouporabe.
DBA - Database administrator (Administrator baze podataka),
kao kljuna osoba u održavanju baze podataka je korisnik
najvišeg prioriteta, koji ima sva prava pristupa.

,* !."!*!:("
Ovisno o zadacima koje obavljaju pojedini korisnici, DBA
formira nove korisnike u bazi:
ADD USER ime_korisnika: šifra
ime_korisnika (login) – korisniko ime koje mora biti
jedinstveno u bazi podataka, tj. nije dozvoljeno da postoje
dva razliita korinika sa istim imenom.
šifra (password) – sigurnosna (tajna) šifra, kojom svaki
korisnik potvruje svoj identitet.
Korisnik se dodaje na nivou baze podataka.
Svakom korisniku se mogu dodatno dodijeliti ili ograniiti
prava na korisštenje djelova baze podataka.
Dodjeljivanje privilegija (prava)
,* !."!*!:("
Prava pristupa pojedinim korisnicima dodjeljuju se naredbom:
GRANT nazivi_prava ON naziv_objekta TO ime_korisnika
nazivi_prava – lista prava pristupa podacima
SELECT – pravo itanja podataka
UPDATE – pravo promjene (ažuriranja) podataka
DELETE – pravo brisanja podataka
INSERT - pravo unosa podataka
naziv_objekta – ime objekta (tablice ili pogleda) u bazi na koji se prava
odnose
ime_korisnika – naziv korisnika kojem se prava dodjeljuju.
=
>) )?6
>"!*!> * ":!!"% ;!A!-=06+-
>) ?
>"!*!> * ":!!;"!*;!A!-=06+-

,* !."!*!:("
Sužavanje pojedinih prava na dijelove tablica i pogleda
Prava promjene i unosa podataka mogue je suziti na
pojedine atribute (kolone) u tablici:
INSERT (lista_atributa) – pravo unosa podataka u samo odreene
kolone
UPDATE (lista_atributa) – pravo promjene podataka u navedenim
kolonama tablice
Primjer:
GRANT SELECT, UPDATE(Datum, MjestoId) ON STUDENT TO K3
Korisniku K3 dodjeljuje se pravo itanja i pravo promjene datuma i
mjesta roenja u tablici STUDENT.
Kaskadno dodjeljivanje privilegija
,* !."!*!:("
Administrator baze podataka može pojedinim korisnicima,
uz dodjeljivanje prava dati mogunost proslijeivanja tih
prava drugim korisnicima:
GRANT nazivi_prava ON naziv_objekta TO ime_korisnika
WITH GRANT OPTION
Dodjeljivanjem prava uz opciju WITH GRANT OPTION,
korisniku se daje mogunost da po potrebi ta prava
proslijedi drugima.
Primjer:
DBA: GRANT SELECT, UPDATE ON STUDENT TO K1
WITH GRANT OPTION
K1: GRANT SELECT ON STUDENT TO K2
Korisnik K1 proslijeuje svoje pravo itanja podataka korisniku K2.

Opoziv (uklanjanje prava)
,* !."!*!:("
Prava koja su dodijeljena korisnicima mogu se ukloniti sa:
REVOKE nazivi_prava ON naziv_objekta FROM ime_korisnika
Primjer:
REVOKE UPDATE ON STUDENT FROM K1
Prilikom uklanjanja prava mogue je korištenje dodatnih
opcija CASCADE ili RESTRICT.
Primjer:
REVOKE UPDATE ON STUDENT FROM K1 CASCADE
Pravo promjene podataka u tablici STUDENT oduzima se korisniku K1,
ali i svima onima kojima je korisnik K1 to pravo proslijedio.
Primjer:
REVOKE UPDATE ON STUDENT FROM K1 RESTRICT
Pravo promjene podataka u tablici STUDENT oduzima se korisniku K1
samo u sluaju da on to pravo nije nikome proslijedio. Ako je K1
proslijedio pravo UPDATE prikazuju se podaci o korisnicima koji su to
pravo naslijedili.
,* !."!*!:("
Poništavanje prava naslijeivanja
Pravo daljnjeg dodijeljivanja privilegija, koje se daje sa
opcijom WITH GRANT OPTION mogue je poništiti
naredbom:
REVOKE GRANT OPTION FOR nazivi_prava ON naziv_objekta
FROM ime_korisnika
Primjer:
REVOKE GRANT OPTION FOR UPDATE ON STUDENT FROM K1
Korisniku K1 se oduzima pravo da dijeli UPDATE privilegiju drugima,
a ujedno se brišu sva UPDATE prava koje je K1 prethodno dodijelio.
Pri tome UPDATE pravo samog korisnika K1 ostaje sauvano.

Grupiranje korisnika
,* !."!*!:("
Radi lakšeg i bržeg dodijeljivanja prava korisnicima koji
rade na istim poslovima i imaju sline potrebe za pristup
pojedinim podacima, korisnici se povezuju u grupe:
CREATE GROUP naziv_grupe FOR USERS (lista_korisnika)
Primjer:
CREATE GROUP KORISNICI FOR USERS (K1, K2, K3)
Dodjeljivanjem prava grupi, prava se dodijeljuju svim korisnicima koji
su lanovi te grupe.
GRANT SELECT, UPDATE ON STUDENT TO KORISNICI
Grupa korisnika može se naknadno mijenjati dodavanjem
novih ili iskljuenjem nekog od postojeih lanova te grupe:
ALTER GROUP naziv_grupe ADD|DROP USERS (lista_korisnika)
Primjer:
ALTER GROUP KORISNICI ADD USERS (K6)
ALTER GROUP KORISNICI DROP USERS (K2,K3)
SKUPNE SQL INSTRUKCIJE (BATCHES)
!*"A!
Skup, slijed (batch – eng. skupina, grupa, gomila, …)
SQL instrukcija predstavlja više SQL instrukcija koje klijent
postavlja na bazu podataka.
Ove SQL instrukcije baza podataka prihvaa kao jedinstveni
skup naredbi i izvršavaju se slijedom jedna za drugom po
redoslijedu kako su navedene.
=
7!.*"!66?-!"!&
66?-N !
8+61-*7/=6H;" HD
8+61-*7/=6H;" HD
66?-N

!*"A!
SQL kompajler prihvaa niz instrukcija i kompajlira ih jednom
kao cjelinu.
Zbog ove injenice u primjeni slijeda instrukcija postoje
izvjesna ogranienja:
U sklopu slijeda instrukcija ne mogu se primjenjivati
instrukcije kojima se stvaraju procedure, okidai, pravila i
pogledi (CREATE PROCEDURE, CREATE TRIGGER,
CREATE RULE, CREATE VIEW).
Primjena CHECK ogranienja u sklopu formiranja tablice
postaje aktivna tek nakon završetka svih instrukcija u slijedu.
Nije mogue u istom slijedu izbrisati objekt iz baze, a potom
stvoriti novi istog naziva.
Nije mogue postojeim tablicama dodavati nove kolone i
pristupati novostvorenim kolonama u istom slijedu instrukcija.
Varijable
!*"A!
U SQL sustavima varijable su korisniki definirane jedinice u
kojima se pohranjuju odreene vrijednosti.
Pri tome se razlikuju lokalne i globalne varijable:
Lokalne varijable deklariraju se od strane korisnika i koriste
na nain identian kao u svim višim programskim jezicima.
Globalne varijable predefinirane su od strane SQL sustava i
njima rukuju interni mehanizmi baze podataka.
Lokalne varijable deklariraju se i koriste u sklopu slijeda
SQL instrukcija ili SQL procedura (stored procedures),
korištenjem kljune rijei DECLARE u obliku:
DECLARE @naziv tip_podatka, @naziv2 tip_podatka2, ….

!*"A!
DECLARE @naziv tip_podatka, @naziv2 tip_podatka2, ….
naziv: ime varijable. @ predstavlja oznaku za lokalnu
varijablu.
Korištenje lokalne varijable mogue je samo u sklopu slijeda
instrukcija ili procedure gdje je ta varijable definirana.
Vrijednost varijabli pridijeljuje se u sklopu select izraza:
SELECT @varijabla = SQL izraz
SELECT izraz kojim se pridijeljuje vrijednost varijable uobiajeno vraa
samo jednu vrijednost (jedan red izlaznog rezultata).
Ako SELECT izraz vraa više vrijednosti, varijabli se pridijeljuje
posljednja vrijednost.
Ako SELECT izraz ne vraa nikakav rezultat, varijabla zadržava svoju
prethodnu vrijednost.
!*"A!
Primjer:
Slijedom SQL instrukcija prikazati podatke za studenta sa zadanim
JMBG, u formi opisa: ime, prezime i godina studija na kojoj se trenutno
nalazi.
DECLARE @sIme varchar(30), @sPrezime varchar(30),@iSem tinyint
SELECT @sPrezime=PREZIME, @sIme=IME, @iSem=MAX(SEM)
FROM STUDENT INNER JOIN UPISNI_LIST
ON STUDENT. STUDENT_ID = UPISNI_LIST.STUDENT_ID
WHERE JMBG = '2605980385031'
GROUP BY PREZIME, IME
SELECT Opis=@sPrezime+''+@sIme+'student '
+CONVERT(VARCHAR(5),@iSem/2+@iSem%2)+'. godine'
@&%
$"!*) "%!"' %;"!!;J)"
*'$A
!!@ !!*"
"%$*0"
'$

!*"A!
!*"A!
Globalne varijable se koriste bez deklariranja, imaju
oznaku @@, njima upravlja sam sustav baze podataka, a
koriste se uglavnom za uvid u sistemske aktivnosti ili
informacije o aktivnostima korisnika u bazi.
Neke od naješe korištenih globalnih varijabli su:
@@ERROR – Sistemska varijabla koja sadržava brojani
podatak o greški. Ova varijabla se esto koristi za kontrolu
uspješnog obavljanja pojedinih SQL instrukcija.
Ukoliko je SQL instrukcija uspješno obavljena vrijednost
varijable je 0.
Kod izvršavanja svake SQL instrukcije vrijednost ove
varijable se resetira, pa je provjeru greške potrebno obaviti
neposredno nakon instrukcije kojoj se ispituje valjanost.

!*"A!
@@IDENTITY – Sadržava podatak o posljednjoj generiranoj
IDENTITY vrijednosti.
Vrijednost varijable se mijenja nakon svake INSERT ili
SELECT INTO instrukcije.
Ako se unos podataka obavlja u tablici koja ne sadrži
IDENTITY kolone ili sistem ne može generirati novu
vrijednost za IDENTITY kolonu vrijednost @@IDENTITY se
postavlja na null.
Ako se pri obavljanju unosa podataka dogodi greška,
vrijednost @@IDENTITY globalne varijable ne može se
vratiti na prethodno stanje.
@@ROWCOUNT – Sadržava podatak o broju redova na
koje djeluje posljednji SQL izraz.
Svaki izraz koji ne djeluje izravno na podatke (npr. IF izraz)
postavlja vrijednost ove varijable u 0.
>""("%*(
Kontrola programskog toka (slijeda instrukcija) u SQLu
provodi se primjenom slijedeih izraza:
Izraz
BEGIN...END
BREAK
CONTINUE
GOTO label
IF...ELSE
RETURN
WHILE
Opis
Definira blok instrukcija
Izlaz iz WHILE petlje
Nastavak obrade WHILE petlje
Nastavlja izvršavanje instrukcija od izraza koji je
oznaen sa label
Definira uvjetno izvršavanje instrukcija
Bezuvjetni izlaz iz bloka instrukcija
Ponavlja niz instrukcija dok je postavljeni uvjet
istinit (TRUE)

""("%*(
BEGIN…END
Definira blok instrukcija koje se izvršavaju zajedno.
Naješe se primijenjuje u uvjetnim strukturama tipa IF…ELSE, gdje je
u zavisnosti od uvjeta potrebno izvršavanje veeg broja instrukcija.
Sintaksa:
BEGIN
SQL izrazi
END
BEGIN i END izraz moraju se koristiti zajedno (u paru). Jedan bez
drugoga ne mogu biti upotrebljeni u SQL izrazima.
IF…ELSE
>""("%*(
Postavlja uvjet na izvršavanje SQL izraza.
SQL izraz koji slijedi nakon IF instrukcije i njezinog uvjeta izvršava se
samo ako je uvjet zadovoljen (TRUE).
Opcionalni ELSE izraz definira SQL instrukciju koja se izvršava ako uvjet
nije zadovoljen.
Sintaksa: IF uvjetni_izraz
SQL izraz
[ELSE uvjetni_izraz2
SQL izraz]
uvjetni_izraz – izraz Boolovog tipa koji vraa istinu (TRUE) ili neistinu
(FALSE). Ako ovaj izraz sadržava SELECT upit onda taj upit mora biti
naveden u zagradama.
SQL izraz – jedna ili više SQL instrukcija koje se izvršavaju u zavisnosti
od toga da li je uvjetni_izraz zadovoljen.
IF i ELSE uvjet pokree izvršavanje samo jedne SQL instrukcije.
Ukoliko je potrebno u zavisnosti u uvjetnom izrazu pokrenuti više SQL
instrukcija, te instrukcije treba definirati kao blok BEGIN…END.

Primjer:
>""("%*(
Definirati slijed SQL instrukcija kojima se prikazuju podaci o studentu
(ime, prezime i jmbg), ako je zadano ime i prezime studenta.
Pri tome je potrebno imati na umu slijedee mogunosti:
- student zadanog prezimena i imena ne postoji u tablici
- postoji više studenata sa istim imenom i prezimenom.
U ovim specijalnim sluajevima slijed SQL instrukcija treba vratiti
odgovarajue obavijesti.
Ako traženi student postoji ispisati njegovo ime, prezime i jmbg.
>""("%*(

""("%*(
>""("%*(

""("%*(
Zadatatak je mogue riješiti i drugim putem (korištenjem globalne
varijable @@ROWCOUNT.
RETURN
>""("%*(
Predstavlja bezuvjetni kraj slijeda instrukcija (batch) ili procedure. Svi
izrazi koji slijede nakon RETURN ne izvršavaju se.
WHILE
Postavlja uvjet na temelju kojeg se izvršava SQL instrukcija ili više njih
(blok SQL instrukcija) obuhvaenih sa BEGIN…END.
Sintaksa:
WHILE uvjetni_izraz
{sql_izraz | blok SQL instrukcija}
[BREAK]
{sql_izraz | blok SQL instrukcija}
[CONTINUE]
SQL instrukcija ili blok instrukcija obuhvaenih sa BEGIN…END
izvršavaju se dok je uvjetni izraz u WHILE dijelu istinit.
Izvršavanje SQL instrukcija obuhvaenih WHILE petljom može se
kontrolirati unutar petlje primjenom instrukcija prekida (BREAK) i
nastavka izvršavanja (CONTINUE).

""("%*(
Primjer:
U tablici prozvoda izvršiti poveanje cijene proizvoda sve dok se ne
postigne prosjena cijena što bliže 30,00. Pri tome najviša cijena
proizvoda ne smije prijei 50,00.
WHILE (SELECT MAX(cijena) FROM proizvod) < 50
BEGIN
UPDATE proizvod SET cijena = cijena * 2
IF (SELECT AVG(cijena) FROM proizvod) >= 30
BREAK
ELSE
CONTINUE
END
Primjer:
>""("%*(
Zadana je tablica ISPIT_GRUPA, koja sadržava podatke o ispitnim
grupama.
U tablici bi za svaku ispitnu grupu trebalo pisati broj ispitne grupe (1-10) i
datum održavanja ispita u ispitnoj grupi.
Napisati instrukcije koje na temelju zadanog datuma ispitnog roka,
unose podatke za ispitne grupe, po sljedeem pravilu:
Poetak ispitnog roka uvijek je u ponedjeljak.
U svakom roku održavaju se ispiti iz 10 ispitnih grupa, pri emu je svaka
ispitna grupa slijedei dan, uz izuzetak subote i nedjelje.

""("%*(
O "
TRANSAKCIJE (TRANSACTIONS)
-"*A!
Osnovna namjena suvremenih DBMS sustava za rukovanje
bazama podataka je omoguavanje istovremenog rada
veoj grupi korisnika nad istom bazom podataka.
Pri tome jedni unose podatke, drugi ih ažuriraju, a trei
samo pretražuju.
Kod takvog rada, esti su sluajevi da više korisnika dohvaa istu grupu
podataka. Pri tome korisnik ima dojam da samo on pristupa podacima,
neovisno od ostalih korisnika.
Transakcija je skup SQL instrukcija koje se izvršavaju
zajedno.
Transakcija poinje oznakom BEGIN TRAN, a završava
pozitivnim ishodom (izvršenjem transakcije) – COMMIT
TRAN, ili negativnim ishodom (poništenjem transakcije) -
ROLLBACK TRAN.

Primjer:
head (STUDENT)={student_id, ime, prezime}
student_id =PK(STUDENT), IDENTITY
head(UPISNI_LIST)={ulist_id, student_id, sem,sk_god}
ulist_id=PK(UPISNI_LIST), IDENTITY
-"*A!
-"*A!
Sve instrukcije obuhvaene transakcijom izvršavaju se po
principu sve ili ništa.
To znai da se, u sluaju prekida transakcije zbog greške u
nekoj od instrukcija, poništavaju sve akcije koje su
transakcijom obuhvaene.
Prilikom pokretanja transakcije sve akcije koje su njom
obuhvaene, odvijaju se u posebnom dijelu baze, koji se
naziva transakcijski log (transaction log).
U sluaju uspješnog završetka transakcije, rezultati tj.
podaci koji proizlaze iz transakcije, zapisuju se fiziki na
disk u bazu podataka.
To znai da su rezultati koje je transakcija dala, vidljivi tek
nakon što se stvarno fiziki zapišu u bazu na disku.

-"*A!
Sve instrukcije obuhvaene transakcijom izvršavaju se po
principu sve ili ništa.
To znai da se, u sluaju prekida transakcije zbog greške u
nekoj od instrukcija, poništavaju sve akcije koje su
transakcijom obuhvaene.
Prilikom pokretanja transakcije sve akcije koje su njom
obuhvaene, odvijaju se u posebnom dijelu baze, koji se
naziva transakcijski log (transaction log).
U sluaju uspješnog završetka transakcije, rezultati tj.
podaci koji proizlaze iz transakcije, zapisuju se fiziki na
disk u bazu podataka.
To znai da su rezultati koje je transakcija dala, vidljivi tek
nakon što se stvarno fiziki zapišu u bazu na disku.
Sve instrukcije obuhvaene
transakcijom izvršavaju se
po principu sve ili ništa.
-"*A!
Primjer:
Slanje dnevnog prometa iz
trgovine Trgovina x u centralnu
bazu podataka IS-a.
0. Preduvjet:
0.1. kasa je zakljuena
0.2. dnevni promet je
obraunat
1. Slanje dnevnog prometa
1.1. Provjera je li promet ve poslan (provjera oznake ‘nije poslan’)
1.2. itanje podataka iz tablica baze podataka Trgovina x
1.3. Prijava na centralnu bazu podataka
1.4. Upis proitanih podataka u centralnu bazu podataka
1.5. Odjava sa centralne baze podataka
1.6. Upis oznake ‘poslano’ za poslani dnevni promet u Trgovini x.
"*A!

Problem zavisnosti o nepotvrenoj promjeni
(kako bi to izgledalo kada ne bi postojali transakcijski log-ovi)
Promotrimo primjer meuzavisnosti dvaju transakcija na slici:
-"*A!
Transakcija T1 u prvom koraku (trenutak t1) ažurira podatke P1. Kada
bi ovi podaci bili odmah fiziki promijenjeni u tablici, tu promijenu mogli
bi vidjeti i drugi korisnici.
U trenutku t2 nastupa transakcija T2, koja ita izmjenjene podatke P1.
Transakcija T1 izvršava se dalje i završava ROLLBACK-om, što znai
da se sve akcije te transakcije poništavaju.
Stoga podaci P1 ostaju u stanju prije promjene.
U ovom sluaju transakcija T2 bi proitala krive podatke!
Uloga transakcijskog log-a kod sistemskih prekida
-"*A!
Raunala na kojima se nalaze baze podataka podložna su
sistemskim prekidima (tzv. soft crash).
Jedan od estih tipova sistemskih prekida je gubitak
napajanja. Nestanak struje se može dogoditi
- u trenutku izvršavanja neke transakcije,
- u trenutku kad se rezultati neke transakcije
zapisuju u bazu podataka na disk.
Kako znati gdje je sustav “stao”, tj. što je od tekuih
operacija izvršeno a što nije?

-"*A!
Stanje izvršavanja svih
transakcija bilježi se u
transakcijskom log-u (Slika).
Nakon odreenog perioda
sustav uvodi kontrolne toke
(checkpoint).
$'"/"/+6
$'"/"/+
U trenutku kada nastupa checkpoint, pokree se fiziki
zapis podataka u tablicu na disku za sve transakcije
koje su obavljene u log-u, a iji sadržaj nije još zapisan
u bazu.
Sve transakcije koje su u
tijeku u trenutku uzimanja
checkpointa, pamte se u
posebnoj checkpoint
datoteci. U sluaju prekida u
sustavu, nakon ponovnog
pokretanja, sustav ulazi u
režim oporavka (recovery).
Oporavak poinje pregledom checkpoint datoteke i
ustanovljavanjem koje su transakcije bile u tijeku.
Nakon toga slijedi prijelaz u transakcijski log, gdje poinje
pregled onih transakcija koje su zabilježene u checkpoint
datoteci, kao i svih kasnijih.
Transakcije koje su obavljene u transakcijskom logu, a njihov
rezultat nije zapisan u tablice, pokreu se ponovo (REDO), a
one koje u trenutku prekida nisu bile dovršene uklanjaju se
(UNDO).

Primjer:
Promatra se stanje izvršavanja
transakcija u vremenskom periodu
prema slici.
Nastupanjem kontrolne toke
(checkpoint), rezultati svih završenih
transakcija (a to je u ovom sluaju
samo T1) zapisuju se fiziki u tablice
baze podataka.
U checkpoint datoteku pohranjuju se
podaci o transakcijama koje su u
trenutku uzimanja kontrolne toke
bile u izvršavanju (T2).
$'"/"/+B1
-"*A!
Pretpostavka je da sistemski prekid nastupa u trenutku Tf.
Transakcije T2 i T4 još uvijek nisu završene, dok je transakcija T3 izvršena u
transakcijskom logu, ali je neizvjesno da li je njezin sadržaj zapisan u bazu.
Kod postupka oporavka, sustav provjerava checkpoint datoteku i utvruje da je u
trenutku posljednje kontrole log-a u tijeku bila transakcija T2. Zatim prelazi u
transakcijski log, te kontrolira stanje transakcije T2 i onih koje su zapoete
poslije T2 (T3 i T4). Budui transakcije T2 i T4 nisu završene u transakcijskom
logu, one se poništavaju, a transakcija T3 se ponavlja.
Zakljuavanje podataka u bazi
-"*A!
Svaka transakcija obavlja se u relativnoj izolaciji u odnosu na
druge transakcije, tj. vrijedi pravilo da nitko drugi ne može
pristupiti podacima koje jedan korisnik mijenja ili briše.
Meutim, podatke koje jedan korisnik ita mogu itati i drugi korisnici, jer
samo itanje podataka ne donosi nikakve promjene na podacima.
Ovakav sustav zaštite pristupa podacima realizira se
zakljuavanjem onih dijelova baze podataka nad kojima se
provode pojedine operacije, tj. postavljanjem lokota (lock).
Sustavi baza podataka prepoznaju dvije vrste lokota:
- djeljivi lokot (shared), koji se postavlja na podacima
koji se samo išitavaju (select), i
- ekskluzivni lokot (exclusive), koji se postavlja na
podacima koji se obrauju.
Lokot nad odreenim podacima postavlja SUBP automatski u
zavisnosti o tipu akcije koja se nad podacima provodi.

-"*A!
S – shared lokot
X – exclusive lokot
Kada neka transakcija T2 zahtijeva pristup podacima za obradu, ona
ujedno traži lokot nad tim podacima.
Ukoliko iste podatke obrauje neka druga transakcija T1, ona ve drži
lokot nad tim podacima.
Ishod ovakvog stanja zavisi od tipa obrade nad podacima koje
pojedine transakcije vrše.
Slika prikazuje meusobne veze meu lokotima, u redovima su
prikazani lokoti koje drži transakcija T1, a po stupcima lokoti koje
zahtjeva transakcija T2.
Iz toga je vidljivo da dvije transakcije mogu pristupiti istim podacima
(D u tablici) jedino ako obje transakcije iskljuivo itaju podatke.
Problem gubitka ažuriranih
informacija
-"*A!
Meudjelovanje dvaju transakcija i
nužnost primjene lokota može se
uoiti na slijedeem primjeru dvaju
transakcija:
Primjer pokazuje meudjelovanje dvaju transakcija.
T1 mijenja podatke P1, a T2 traži pristup istim podacima dok T1 još nije
završen.
Transakcija T1 primila je podatke P1 u obradu, i izvršila ažuriranje
podataka P1.
U trenutku t2, pristup istim podacima traži T2, ali T1 još uvijek traje, što
znai da promjena podataka P1 još nije zapisana u odgovarajuu tablicu.
Stoga T2 ita prethodno stanje podataka P1 bez promjena koje je
izvršila transakcija T1.
Tek u trenutku t4 završava T1 i rezultati transakcije se zapisuju u tablicu.
U trenutku t5 završava transakcija T2 koja svoje “rezultate” zapisuje
fiziki u tablicu, te poništava promjene koje je izvršila transakcija T1.

Rješenje problema je u primjeni lokota (lock)
-"*A!
U trenutku t1 transakcija T1 dohvaa podatke P1 i na njima postavlja
djeljivi lokot. U trenutku t2 istim podacima pristupa transakcija T2 i
postavlja svoj djeljivi lokot. Transakcija T1 u trenutku t3 treba izvršiti
promjenu na podacima, te traži pretvaranje svog djeljivog lokota u
ekskluzivni (X-lock). Taj lokot ne dobija budui transakcija T2 nad istim
podacima drži S-lock. Transakcija T2 takoer traži X-lock, ali bez
uspjeha jer postoji S-lock od strane transakcije T1. Ne dolazi do
gubitka informacija, ali obje transakcije prelaze u stanje ekanja.
Ova pojava se naziva deadlock.
-"*A!
Deadlock:
Dvije transakcije svojim zahtjevima blokiraju jedna drugu, te
onemoguavaju pristup podacima.
Sustavi baza podataka imaju ugraene mehanizme za detekciju
deadlock-a.
Uobiajeni nain razrješavanja ovakve situacije je prekid jedne od
transakcija, što drugoj omoguava normalan nastavak i izvršavanje do
kraja.

Razumljivo, deadlock nije zadovoljavajue rješenje meudjelovanja
transakcija. Umjesto toga interni mehanizmi baze podataka vrše
prilagoavanje lokota strukturi same transakcije.
-"*A!
Djelovanje lokota razrješava ovakve situacije, jer omoguava da se
promjene na podacima odvijaju u relativnoj izolaciji, pa u navedenom
sluaju, transakcija T2 može pristupiti podacima P1, tek nakon što T1
izvrši promjenu, a u tom sluaju transakcija T2, ita stvarne podatke,
dakle nakon njihove promjene.
Nivoi zakljuavanja
-"*A!
Sustav može postaviti lokot ili na stranicu memorije (page)
ili na cijelu tablicu.
Kad god je to mogue, postavlja se lokot na stranicu.
Razlog je u injenici da takvo postavljanje lokota ini
podatke dostupnijim korisnicima.
Tako istovremeno više korisnika može pristupiti podacima
iz iste tablice, ali sa razliitih stranica, a i dohvat podataka
je brži.

SQL Stored Procedures
"$"A"*
U razvoju i obradi baze podataka, esta je potreba
korištenja slijeda instrukcija kojima se više SQL
instrukcija izvršavaju u nizu, kao jedinstvena cjelina.
Veina SQL platformi nudi mogunost pohrane bloka
SQL instrukcija u posebnom obliku nazvanom
procedure (stored procedures).
Ovakve strukture u mnogome olakšavaju i ubrzavaju
rad sa bazama i poveavaju efikasnost.
"$"A"*
Po svom nainu djelovanja i primjeni SQL procedure ne
razlikuju se bitno od uobiajenih procedura koje se koriste u
višim programskim jezicima.
Prihvaaju ulazne parametre (argumente)
Vraaju rezultat obrade u obliku izlaznih parametara
Vraaju rezultat obrade u obliku skupa rezultata
Sadržavaju niz SQL programskih instrukcija kojima se
vrše operacije nad podacima u bazi
Omoguavaju pozivanje ostalih procedura
Vraaju podatak o statusu izvršavanja procedure

"$"A"*
"$"A"*
Prednosti korištenja SQL procedura oituju se u slijedeem:
Modularno programiranje
Procedure se formiraju jednom, te se mogu pozivati nebrojeno
puta, kad god postoji potreba za obradom koju vrši procedura.
Sve eventualne izmjene u proceduri mogu se kreirati
nezavisno od klijentske aplikacije.
Sigurnosni aspekt
Pravo izvršavanja SQL procedura može se dodijeliti nezavisno
od prava izvršavanja pojedinih izraza koji su obuhvaeni
procedurom.

"$"A"*
Prednosti korištenja SQL procedura oituju se u slijedeem:
Brzina izvršavanja
SQL procedure razlikuju se od uobiajenog slijeda SQL
instrukcija, budui se koriste u pre-kompajliranom i
optimiziranom obliku.
- Prvo se definira (napiše) procedura.
- Prilikom prvog poziva i izvršenja sve SQL instrukcije koje
su obuhvaene procedurom se kompajliraju i
optimiziraju.
- Procedura se pohranjuje u sistemski katalog baze
podataka, u intrenom obliku tj. u obliku spremnom za
izvršavanje.
- Stoga se pri ponovnim pozivanjima i korištenju procedure
koristi izvršni oblik, bez ponovnog kompaliranja i
optimiranja.
Prednosti korištenja SQL procedura oituju se u slijedeem:
"$"A"*
Smanjenje mrežnog prometa
Pri korištenju baze podataka u client-server strukturi,
umjesto slanja veeg broja SQL instrukcija, šalje se samo
zahtjev za izvršavanje procedure u obliku jedne instrukcije.
SQL procedura stvara se izrazom CREATE PROCEDURE.
Pravo stvaranja procedura ima onaj tko je stvorio bazu
(DB Administrator), a on ta prava može dodijeliti ostalim
korisnicima.
Procedure predstavljaju posebne objekte u bazi, te u jednoj
bazi ne mogu postojati dvije procedure istog naziva.
Prilikom stvaranja procedure potrebno je definirati:
- Ulazne i izlazne parametre,
- SQL instrukcije kojima se izvršavaju operacije u bazi,
- Povratnu vrijednost (status value), kojom se definira status procedure.

"$"A"*
CREATE PROCEDURE naziv_procedure
{@parametar tip_podatka} [= default] [OUTPUT]
{@parametar tip_podatka} [= default] [OUTPUT]
[WITH {RECOMPILE | ENCRYPTION | RECOMPILE,
ENCRYPTION}]
AS
SQL_izrazi [...n]
naziv_procedure - ime SQL procedure
@parametar tip_podatka [= default] [OUTPUT] – definicija
parametara (argumenata) procedure.
Može se definirati od 1 do najviše 255 parametara.
Prvi znak u parametru mora biti znak @ (simbol varijable).
Oznaka tip_podatka predstavlja tip podatka pojedinog
parametra.
- još o parametrima procedure -
"$"A"*
Oznaka default predstavlja inicijalnu vrijednost parametra pri
pozivu (izvršavanju) procedure.
Prilikom pozivanja procedure potrebno je navesti
vrijednost za svaki definirani parametar. Ukoliko se
za odreeni parametar navede default vrijednost,
tada se pri izvršavanju procedure, za taj parametar
ne mora navesti vrijednost, ve se vrijednost
parametra postavlja na default vrijednost.
Klauzula OUTPUT u definiciji parametra oznaava da se
radi o izlaznom parametru koji vraa informaciju iz
procedure.

- još o definiranju procedure -
WITH {RECOMPILE | ENCRYPTION | RECOMPILE,
ENCRYPTION} – opcije
"$"A"*
RECOMPILE – naznauje da se pri izvršavanju procedure
ne koristi prekompajlirana i optimirana struktura procedure
iz sistemskog kataloga baze, ve se procedura pri svakom
izvršavanju iznova kompajlira.
ENCRYPTION – oznaava sigurnosno kodiranje SQL
procedure, iji sadržaj nakon kompajliranja i izvršavanja,
postaje kodiran za sve korisnike.
Primjer:
Procedura bez ulaznih parametara.
Deklarirati proceduru koja prikazuje podatke o svim studentima
upisanim u 1.semestar školske godine 2004/05.
"$"A"*
CREATE PROCEDURE statistika
AS
SELECT PREZIME, IME, STAN=ISNULL( ADRESA,'') + ', '+
IME_MJESTA, OBR_PROG_IME
FROM STUDENT INNER JOIN MJESTO
ON STUDENT.MJESTO_STAN=MJESTO.MJESTO_ID
INNER JOIN UPISNI_LIST
ON STUDENT.STUDENT_ID=UPISNI_LIST.STUDENT_ID
INNER JOIN OBR_PROG
ON UPISNI_LIST.OBR_PROG_ID=OBR_PROG.OBR_PROG_ID
WHERE SK_GOD=’2004/05’
AND SEM=1

"$"A"*
Primjer:
Procedura sa ulaznim parametrima.
Deklarirati proceduru koja prikazuje podatke o svim studentima, gdje su
semestar i školska godina ulazni parametri.
CREATE PROCEDURE statistika2
@iSem tinyint,
@sSkgod varchar(10)
AS
SELECT PREZIME, IME, STAN= ISNULL(ADRESA,'') + ', '+
IME_MJESTA, OBR_PROG_IME
FROM STUDENT INNER JOIN MJESTO
ON STUDENT.MJESTO_STAN=MJESTO.MJESTO_ID
INNER JOIN UPISNI_LIST
ON STUDENT.STUDENT_ID=UPISNI_LIST.STUDENT_ID
INNER JOIN OBR_PROG
ON UPISNI_LIST.OBR_PROG_ID=OBR_PROG.OBR_PROG_ID
WHERE SK_GOD=@sSkgod AND SEM=@iSem
"$"A"*
Primjer:
Procedura sa izlaznim parametrima.
Deklarirati proceduru koja za zadano mjesto vraa broj studenata koji u
njemu stanuju.
CREATE PROCEDURE stanovanje
@iBroj int OUTPUT,
@sImeMjesta varchar(10)
AS
SELECT @iBroj =count(*)
FROM STUDENT INNER JOIN MJESTO
ON STUDENT.MJESTO_STAN=MJESTO.MJESTO_ID
WHERE IME_MJESTA=@sImeMjesta

Izvršavanje procedure pokree se izrazom oblika:
EXEC naziv_procedure parametri
Pri emu se parametri navode kao lista vrijednosti
meusobno odvojenih zarezom, ili u obliku:
@parametar=vrijednost.
"$"A"*
Ukoliko se parametri (argumenti) procedure navode u obliku
@parametar=vrijednost, može ih se navesti u bilo kojem
redoslijedu, budui se u ovakvom obliku tono navodi kojem
parametru se pridijeljuje koja vrijednost.
Ukoliko se parametri navode samo kao vrijednosti, moraju
se navesti u onom redoslijedu u kojem su navedeni kod
stvaranja procedure.
&
8". "A" P*!*!Q&
>"!" "A" ?16/-6 # *%"!
"$"A"*
6!!"D!%!)"! # !.
8". "A" !.

Primjer: EXEC statistika2 1, '2004/05'
"$"A"*
ili
EXEC statistika2 @iSem=1,@sSkgod='2004/05'
EXEC statistika2 @iSem=1, @sSkgod='2004/05' je isto kao i
EXEC statistika2 @sSkgod='2004/05', @iSem=1
"$"A"*
Prilikom navoenja parametara može se primijeniti bilo koji od
navedenih oblika, ali nije mogua njihova kombinacija.
Drugim rjeima, ako se jedan parametar navede u obliku
@parametar=vrijednost, tada svi parametri moraju biti u tom obliku.
Tako se ne može navesti:
6R6?*!*! S!%TDHLP
Prilikom izvršavanja procedure potrebno je navesti sve parametre, osim
onih za koje je u definiciji procedure navedena default vrijednost.

"$"A"*
Ukoliko je procedura definirana sa jednim ili više izlaznih parametara
(OUTPUT opcija parametra), pri izvršavanju procedure takve parametre
potrebno je takoer deklarirati kao izlazne.
Primjer: Jednostavna procedura sa izlaznim parametrom.
"$"A"*
Ukoliko se pri pozivu procedure neki od parametara deklarira kao izlazni
parametar, a da taj parametar u isto vrijeme nije deklariran kao izlazni u
definiciji procedure, javlja se greška.
Primjer: Neka za izvršenje procedure djeljenje koristimo slijedee
instrukcije:
Ovakav nain pozivanja procedure generira grešku budui je varijabla
@var1 deklarirana kao izlazna varijabla (koja preuzima vrijednost iz
procedure), a u definiciji procedure pripadajui parametar @divizor nije
deklariran kao izlazni.

"$"A"*
U sluaju kada je parametar naveden kao izlazni u definiciji procedure,
a nije kod izvršavanja procedure, procedura se normalno izvršava, ali
varijabla u pozivu procedure ne prihvaa vrijednost koju procedura šalje
kao izlaznu.
Primjer: Neka za izvršenje procedure djeljenje koristimo slijedee
instrukcije:
Iako je u definiciji procedure parametar @kvocijent naveden kao izlazni
parametar, kod poziva procedure @rezultat nije deklariran kao argument
izlaznog tipa.
Procedura se normalno izvršava, ali varijabla @rezultat ne može prihvatiti
vrijednost koju procedura daje, pa je rezultat NULL.
"$"A"*
Uz podatke koje procedure vraaju u obliku skupa rezultata i
izlaznih parametara, procedura daje i poseban podatak o
statusu.
Status oznaava je li procedura izvršena ispravno ili je
tijekom izvršavanja instrukcija koje su sadržane u proceduri
nastupila pogreška.
Status je podatak cjelobrojnog tipa (integer) i naziva se
povratno stanje procedure (return status).
U sluaju da je procedura završena uspješno (sve instrukcije
obavljene bez greške), vrijednost povratnog stanja je 0.
Ako tijekom izvršavanja instrukcija u proceduri nastupi
pogreška, povratno stanje je negativni cijeli broj, kojim je
opisan tip pogreške.

"$"A"*
Izvršavanje procedure, uz prihvaanje povratnog stanja
procedure vrši se instrukcijom oblika:
EXECUTE @lRetStatus = naziv_procedure parametri
gdje je @lRetStatus varijabla cjelobrojnog tipa.
Primjer: Ispis povratnog stanja za proceduru dijeljenja dva broja:
"$"A"*
Izvršavanje procedure završava kada se izvrši posljednja
instrukcija u proceduri ili izvršenjem naredbe RETURN.
RETURN znai bezuvjetan izlaz iz procedure.
Instrukcije koje slijede nakon naredbe RETURN ne
izvršavaju se.
Iako se vrijednost povratnog stanja procedure postavlja
sistemski, korisnik može definirati i postaviti vlastita
povratna stanja.
Povratno stanje odreuje se dodavanjem cjelobrojnog
podatka naredbi RETURN:
Npr. RETURN 3

"$"A"*
Primjer:
Deklarirana je procedura koja prima ulazni podatak JMBG studenta, te vraa
prezime i ime studenta u obliku izlaznog parametra.
U proceduri se ispituje valjanost ulaznog podatka, te dobiveni rezultat pretraživanja
i temeljem toga formiraju vrijednosti povratnog stanja.
"$"A"*
Primjer – nastavak:
U korištenju procedure potrebno je prihvatiti povratno stanje te na temelju tih
vrijednosti formirati prikaz rezultata korisniku.

"$"A"*
Prilikom obrade baza podataka, esta je potreba za ugnježivanjem
SQL procedura (gdje jedna procedura poziva drugu i koristi njezine
rezultate).
Primjer: Deklarirati proceduru O_STUDENTU1 koja prima ulazni podatak JMBG
studenta, te poziva proceduru O_STUDENTU:
Izvršenje procedure O_STUDENTU1:
"$"A"*
Primjer:
Zadatak je stvoriti proceduru za unos podataka u tablicu STUDENT, uz
poseban mehanizam automatskog generiranja matinog broja.
Princip automatskog generiranja podrazumijeva format x-gggg,
gdje je gggg oznaka godine u kojoj se student upisuje,
a x je njegov redni broj u toj godini.
Dakle student koji se prvi upisuje u 2005. godini imat e matini broj
1-2002 itd.
Zadana je tablica STUDENT:

"$"A"*
Gore navedena procedura vraa podatak o matinom broju za svaki novi
podatak koji se unosi.
Prije upisivanja podataka
za matine brojeve u
tablicu STUDENT
procedura vraa:
Primjer: Postojea procedura je
iskorištena za formiranje nove
procedure kojom se obavlja unos
novog studenta (novi red u tablici
STUDENT.

"$"A"*
Za izvršenje procedure mogu se koristiti slijedee instrukcije:
Primjer: Zadane su tablice prema relacijskoj shemi:
"$"A"*
Treba napraviti proceduru PROC_UPISNI koja prima slijedee ulazne
parametre: matini broj studenta (MATBR), naziv obrazovnog programa
(OBR_PROG_IME), semestar i školsku godinu,
te temeljem tih podataka vrši unos u tablicu UPISNI_LIST.

"$"A"*
"$"A"*
Za izvršenje procedure mogu se koristiti instrukcije:

$# " (".%
RUKOVANJE GREŠKAMA
Tijekom izvršavanja niza SQL instrukcija ili SQL procedure
mogue je da u bilo kojoj SQL instrukciji nastupi greška
tijekom njezina izvršavanja.
Za detekciju greške u izvršavanju pojedinog SQL izraza
koristi se sistemska (globalna) varijabla @@ERROR.
Vrijednost ove varijable postavlja sam sustav u zavisnosti
od toga da li SQL instrukcija obavljena ispravno ili ne.
Ako je SQL instrukcija ispravno obavljena, nakon izvršenja
te instrukcije vrijednost @@ERROR je 0.
Ako nastupi pogreška, varijabla @@ERROR sadržava
brojani podatak (integer), koji predstavlja kod pogreške.
Svaki tip pogreške ima svoj jedinstveni kod, temeljem kojeg
je mogue prepoznati o kojoj se vrsti pogreške radi.
$# " (".%
Pri obradi niza SQL instrukcija ";!*!!*
!".!*"A!
Nakon svake instrukcije u kojoj može nastati greška koja
utjee na rezultate obrade treba obraditi i potencijalnu
grešku.
Ukoliko je vrijednost globalne varijable @@ERROR 0,
potrebno je definirati instrukcije, koje e se izvršiti i sprijeiti
- mogunost pogrešnih akcija u bazi podataka
- mogunost ‘pucanja’ procedure ili aplikacije koja ju koristi.
Primjeri ispitivanja pogreški dani su u proceduri za unos
novog studenta i u proceduri za unos novog upisnog lista.
Uz sistemsko rukovanje greškama, na formiranje pogreške
može utjecati i sam korisnik.
Pogledajmo ovo na primjeru procedure PROC_STUDENT.

$# " (".%
$# " (".%

$# " (".%
$# " (".%

$# " (".%
Prilikom izvršenja procedure PROC_STUDENT, potrebno je ispitati
povratno stanje procedure. Negativni cijeli broj kao povratno stanje
procedure znai da je u proceduri nastupila greška.
Meutim pitanje je gdje je nastupila greška.
Neke pogreške generiraju poruku o tipu i uzroku pogreške, tako da
je mogue locirati pogrešku.
U drugim sluajevima kada nije mogue locirati gdje je nastala
greška, SQL nudi mogunost korisniki oblikovanih poruka o
greškama, tj. korisniku je dana mogunost da uz sistemski
definirane pogreške definira vlastite greške.
$# " (".%
Svaka pogreška u sustavu ima nekoliko obilježja:
a) jedinstveni kod pogreške
b) tekst pogreške
c) nivo pogreške
d) stanje pogreške.
a) jedinstveni kod pogreške – cijeli broj koji jedinstveno
opisuje pogrešku.
b) tekst pogreške – tekst koji opisuje pogrešku i prikazuje
se prilikom nastupanja pogreške.
Definiran je u obliku formata za ispis koji se koristi
u višim programskim jezicima.

$# " (".%
c) nivo pogreške (severity level) – cijeli broj koji definira nivo
(klasu) pogreške. Uobiajeno se odreuje na temelju
klasa koje su sistemski definirane.
Svaki SQL sustav ime definirani odreeni broj nivoa
(klasa) za odreene tipove pogreški.
Npr. SQL server ima definirane slijedee nivoe
pogreški:
1- sistemske informacije (obuhvaa poruke koje
nastupaju uslijed sistemskih poruka)
7 – statusne informacije – poruke o pojedinim stanjima
poslužitelja
13 - Transakcijske pogreške
14 – poruke vezane za autorizaciju pristupa
15 – SQL sintaksne poruke
16 – Korisnike poruke
17 – poruke nedostupnosti resursa
itd.
$# " (".%
d) stanje pogreške – kojim se identificira izvor pogreške,
ukoliko odreeni tip pogreške može nastupiti iz
više izvora
Primjer definiranja pogreške:
Kod Tekst Nivo
40000 Operacija nije izvršena! Nismo dobili
ID za novi red u tablici
Nakon što je korisnika pogreška definirana, mogue je generiranje
pogreške primjenom instrukcije RAISERROR, za koju vrijedi sintaksa:
RAISERROR(kod | poruka, nivo, stanje, argumenti),
gdje kod i nivo moraju odgovarati onima koji su navedeni u definiciji
pogreške.
Argumenti predstavljaju parametre koji postaju sastavni dio teksta
poruke (greške), na mjestima u tekstu gdje su argumenti definirani.
16

$# " (".%
Dakle uz definiranu korisniku grešku kao u zadanom
primjeru, u sluaju procedure PROC_STUDENT mogua je
primjena u obliku:
SELECT @lStudent_id=@@IDENTITY
IF @lStudent_id IS NULL
BEGIN
ROLLBACK TRAN
RAISERROR(40000,16,1, 'STUDENT')
RETURN -6
END
U sluaju neispravnog generiranja nove vrijednosti za
STUDENT_ID, pojavit e se poruka:
'Operacija nije izvršena! Nismo dobili ID za novi red u
tablici STUDENT '.
-"!("!
OKIDAI (TRIGGERS)
Okidai (trigeri) predstavljaju posebno klasu SQL procedura
koja se izvršava automatski kod izvršavanja akcijskih upita
(UPDATE, INSERT, DELETE) na pojedinim tablicama u bazi.
Trigeri se uglavnom koriste kao oblik proširenja provjere
integriteta i suvislosti podataka prema logici procesa kojeg
opisuje baza.

-"!("!
Okidai su uvijek vezani uz tablice, pri emu jedna tablica
može imati više okidaa.
Mogue je definirati posebne okidae za svaki tip promjene
koja se vrši u tablici (unos, promjena ili brisanje podataka), ili
zajednike okidae za razliite promjene.
Okidai sadržavaju SQL instrukcije u obliku slinom kao i
SQL procedure.
Okidai se izvršavaju odmah nakon što završi instrukcija koja
ih ‘okida’.
Okidae nije mogue vezati uz poglede ili sistemske tablice u
bazi podataka.
-"!("!

-"!("!
Primjenom okidaa zabranjuju se ili poništavaju (rollback)
promjene kojima se krši integritet podataka.
Okidai omoguavaju uvoenje strožih i složenijih
ogranienja od onih koja se definiraju preko CHECK
ogranienja.
Za razliku od CHECK ogranienja koje djeluje samo na
nivou definirane tablice, okida može pristupiti drugim
tablicama, te provjeravati složenije uvjete integriteta.
Pomou okidaa mogue je ustanoviti razliku izmeu stanja
tablice prije promjena i nakon promjena i poduzeti
odgovarajue akcije u vezi tih promjena.
‘Princip rada’
-"!("!
Nakon nastupanja promjena u odreenoj tablici (zbog
unosa, brisanja ili promjene podataka), interni mehanizam
baze podataka stvara dvije privremene tablice naziva
deleted i inserted.
Tablica deleted pohranjuje kopije svih redova na koje djeluju
instrukcije DELETE ili UPDATE.
Primjenom instrukcije DELETE odreeni redovi se brišu iz
izvorne tablice i prebacuju u privremenu tablicu naziva
deleted.

‘Princip rada’
-"!("!
Tablica inserted pohranjuje kopije svih novounešenih
redova u promatranu tablicu.
To znai da se djelovanjem instrukcije INSERT novi redovi
dodaju istovremeno u tablicu u bazi i sistemsku privremenu
tablicu inserted.
Nakon unosa podataka instrukcijom INSERT redovi u tablici
inserted predstavljaju kopiju novounesenih redova u
osnovnoj tablici.
Operacije ažuriranja (UPDATE) tretiraju se kao slijed
brisanja i unosa; podaci prije promjene prenose se u
privremenu tablicu deleted, a novopromijenjeni podaci u
inserted tablicu.
-"!("!
Prilikom formiranja okidaa potrebno je definirati
- ime(naziv) okidaa
- tablicu uz koju je okida vezan
- akciju koja aktivira okida
- niz SQL instrukcija koje se izvršavaju aktiviranjem okidaa.
CREATE TRIGGER naziv_okidaa
ON ime_tablice
FOR [DELETE] [,] [INSERT] [,] [UPDATE]
AS
sql_izrazi [1...n]
|
FOR [INSERT] [,] [UPDATE]
AS
IF UPDATE (naziv_kolone) [AND | OR UPDATE (naziv_kolone)]
sql_izrazi [ ...n]

-"!("!
naziv_okidaa – ime okidaa.
Mora zadovoljavati pravilo imenovanja objekata u bazi i biti
jedinstveno u bazi.
ime_tablice – predstavlja naziv tablice za koju se vezuje
okida.
Ne može se navesti naziv pogleda, budui okidae nije
mogue vezati uz poglede.
[DELETE] [,] [INSERT] [,] [UPDATE] | [INSERT] [,]
[UPDATE] - predstavljaju kljune rijei kojima se odreuje tip
akcije, koji svojim izvršenjem aktivira okida.
Potrebno je navesti bar jednu opciju.
Ukoliko se isti okida definira za više razliitih akcija navode
se u obliku liste odvojene zarezom, pri emu nije bitan
redoslijed navoenja.
-"!("!
IF UPDATE (naziv_kolone) - izraz kojim se provjerava akcija
unosa ili ažuriranja navedene kolone u tablici.
Ova opcija ne primjenjuje se u okidaima koji su vezani za
operaciju brisanja (DELETE).
U izrazu je mogue navesti vei broj kolona.
Prilikom aktiviranja okidaa (trigera), SQL izrazi navedeni u
sklopu okidaa izvršavaju se na nain kao i u SQL
procedurama (stored procedures).
Prilikom navoenja SQL instrukcija u sklopu okidaa treba
eliminirati mogunost da okida vraa bilo kakve podatke, jer
bi takvi podaci poremetili akciju koja se vrši na tablici. Stoga
se u deklariranju SQL instrukcija u okidau nikad ne koriste
SELECT izrazi koji vraaju rezultat u obliku prikaza.

Primjer:
Zadana je tablica STUDENT izrazom:
-"!("!
CREATE TABLE STUDENT
(student_id int IDENTITY CONSTRAINT PK_STUDENT PRIMARY KEY,
ime varchar(20) NOT NULL,
prezime varchar(30) NOT NULL,
jmbg
char(13),
ime_oca varchar(20),
dat_roenja smalldatetime NOT NULL,
mjesto_rod int NOT NULL,
CONSTRAINT FK_MJESTO_ROD FOREIGN KEY
REFERENCES mjesto(mjesto_id),
mjesto_stan int NOT NULL,
CONSTRAINT FK_MJESTO_STAN FOREIGN KEY
REFERENCES mjesto(mjesto_id),
adresa
varchar(25),
dat_upisa smalldatetime NOT NULL DEFAULT getdate(),
matbr varchar(10) )
Kolona jmbg definirana je bez eksplicitnog navoenja
NULL ili NOT NULL, što podrazumijeva svojstvo NULL.
Ovakvom strukturom tablice mogue je evidentirati
studente bez unosa podatka jmbg.
Uz navedenu strukturu u tablici postoji 1000 redova
(studenata).
-"!("!
Recimo da se zbog promjene pravila u evidentiranju
studenata uvodi pravilo da je pri daljnjem upisu studenata
podatak jmbg obavezan. Dakle za svakog slijedeeg
studenta obavezno je unijeti njegov JMBG.
Problem ne možemo riješiti jednostavnom promjenom
svojstva kolone JMBG u NOT NULL, budui u tablici ve
imamo veliki broj redova, bez tog podatka.
Stoga je nužna primjena okidaa, koji e djelovati uz
operacije unosa i promjene podataka u tablici STUDENT.

Uz ovako definirani okida, svaki novi unos ili promjena podataka 'okida'okida
i pokree izvršavanje instrukcija u okidau.
Svaki novouneseni redak usporedno sa unosom u tablicu STUDENT unosi se i
u sistemsku privremenu tablicu inserted. Za novounešeni red iz tablice
inserted uzimamo vrijednost atributa JMBG te ga pohranjujemo u lokalnu
varijablu @sJMBG.
Ukoliko ne postoji podatak za JMBG
(NULL) takav unos (ili promjena) se
poništava instrukcijom
ROLLBACK TRAN, a korisniku se
prikazuje poruka generirana izrazom
RAISERROR.
1/8611,1U"D!D*
-"!("!
Pri tome treba istaknuti nain djelovanja instrukcije
ROLLBACK TRANSACTION, kada se ona primijenjuje
unutar okidaa.
- sve promjene podataka koje je izvršila tekua transakcija
se poništavaju (rollback) ukljuujui i promjene koje
eventualno stvara sam okida.
- okida nastavlja sa normalnim izvršavanjem svih
preostalih instrukcija nakon ROLLBACK izraza. Ako neka
od instrukcija koje slijede u okidau vrši promjene na
podacima te promjene se normalno izvršavaju.
- slijed SQL instrukcija ili procedura koja sadrži instrukciju
koja je okinula okida odmah se prekida i preostale
instrukcije koje slijede se ne izvršavaju.

Okida djeluje na nain da svaku izvršnu instrukciju koja ga pokree
podrazumijeva kao dio transakcije.
Pri tome je mogue da instrukcija za npr. unos podataka bude navedena
kao jedna od instrukcija u sklopu transakcije:
Na poetku transakcije je niz instrukcija.
Nakon toga se izvrši instrukcija INSERT, koja 'okida'okida vezan za
operaciju unosa, te poinje izvršavanje SQL instrukcija sadržanih u okidau.
Ukoliko se u sklopu okidaa izvrši ROLLBACK TRAN, tekua transakcija
završava sa ROLLBACK-om i sve što je do tada u transakciji obavljeno
poništava se.
Ukoliko u okidau nije aktiviran ROLLBACK, kontrola toka se vraa u
izvornu transakciju i nastavlja se izvršavanje od izraza koji slijedi nakon
instrukcije INSERT.
Transakcija sada završava sa ROLLBACK ili COMMIT prema daljnjem
slijedu instrukcija u nizu.
Primjer:
Zadana je slijedea
struktura baze podataka
o studentima:
-";"!!"!";
!: ;!A
!%*
".!""!
!("!
*!I *!A!&
$"!!% *!"% !*(!*D! %(I !!*%*"
! *!!;"!"("%
$"!!% *!"% !*(!*";*!("!(!:!*!
**%*"!%D" ! %(I !!"I!*%*"
*!"(!
,*!("!*!**.*(!:!! %(I
!!.*(!!2 *!*'
+! %(I !!!*!!*"3!*%*"DI
* !.!*%*"!(!* 2!!;"!*!

-"!("!*"&
+*"!("O
$"!!% *!"% !*(!*D!
%(I !!*%*"! *!
!;"!"("%
$"!!% *!"% !*(!*";*!("!
(!:!*!**%*"!%D" ! %(I
!!"I!*%*" *!"(!
+! %(I !!.*(!!2
*!*'

-"!(" &
+! %(I !!!*!!*
"3!*%*"DI* !.!
*%*"!(!* 2!!;"!*!