Tršćanski kras - od kamene pustinje do zelene oaze - Hrvatske šume
Tršćanski kras - od kamene pustinje do zelene oaze - Hrvatske šume
Tršćanski kras - od kamene pustinje do zelene oaze - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PRIMJENA PESTICIDA U ZAŠTITI ŠUMA<br />
<strong>Hrvatske</strong>, samo osjetljivi ekosustavijezera,<br />
potoci i rijeke- blizina naseljenih<br />
mjesta i p<strong>od</strong>ruèja p<strong>od</strong> nekom kategorijom<br />
zaštite prir<strong>od</strong>e, dakle manji<br />
dio tretirane šumske površine -istièe<br />
Lioviæ te napominje da se u Dalmaciji<br />
i Primorju veæ dugi niz g<strong>od</strong>ina, zbog<br />
razvijenoga turizma i osjetljivog ekosustava,<br />
rabe protiv borova èetnjaka<br />
gnjezdara samo biološki i biotehnièki<br />
insekticidi, terestrièkim tretiranjem (sa<br />
zemlje) rubova sastojina uz ceste, naselja<br />
i turistièke objekte, što je nekoliko<br />
stotina hektara na g<strong>od</strong>inu. Tim naèinom<br />
zaštite cijeli postupak je racionaliziran<br />
u ekonomskom i ekološkom<br />
smislu, a u <strong>od</strong>nosu na aviozamagljivanje<br />
veæih površina troše se mnogo<br />
manje kolièine insekticida.<br />
Pooštriti zaštitne<br />
kriterije<br />
Da bi se pronašla najbilja met<strong>od</strong>a<br />
Šumarski institut u iduæem raz<strong>do</strong>blju<br />
poèinje s primjenom feromonskih klopki<br />
za utvrðivanje populacijske razine<br />
borova èetnjaka. Isto tako, prouèava<br />
se utvrðivanje razine populacije mrazovaca<br />
seksualnim feromonima, jer<br />
bi ta met<strong>od</strong>a trebala olakšati rad, smanjiti<br />
troškove i poveæati pouzdanost<br />
procjene. Tijekom istraživanja potrebno<br />
je utvrditi kritiène brojeve ulovljenih<br />
leptira po klopci, koji mogu obrstiti<br />
50 posto ili više lisne mase. Rijeè<br />
je o kritiènoj razini koju pojedini znanstvenici<br />
nav<strong>od</strong>e kao prag poslije kojega<br />
<strong>do</strong>lazi <strong>do</strong> novoga listanja u istoj vegetaciji.<br />
Posljedica toga je jako iscrpljivanje<br />
biljke, koja je p<strong>od</strong>ložna napadu<br />
bolesti. Manji intenzitet brsta može<br />
se tolerirati, buduæi da æe drveæe<br />
zadržati ostatak lišæa <strong>do</strong> jeseni. Na<br />
struènjacima je Šumarskog instituta<br />
da broj ulovljenih leptira po feromonskoj<br />
klopci <strong>do</strong>vedu u vezu s <strong>do</strong>sad korištenom<br />
velièinom za procjenu razine<br />
populacije-brojem ženki po centimetru<br />
opsega stabla. Lioviæ napominje<br />
kako u smislu <strong>od</strong>ržanja biološke raznolikosti,<br />
koja je u nas <strong>do</strong>sta izražena<br />
zbog razlièitih biotopa, i opæenito zaštite<br />
prir<strong>od</strong>e, treba pooštriti kriterije tijekom<br />
<strong>od</strong>reðivanja površina za zaštitu<br />
insekticidima. Pritom su u prednosti<br />
za zaštitu , svakako na prvome mjestu,<br />
<strong>šume</strong> koje su preth<strong>od</strong>ne g<strong>od</strong>ine<br />
bile jaèe obrstene i sjemenske sastojine.<br />
Smisao zaštite šuma, kaže, nije<br />
u eradikaciji ili potpunom <strong>od</strong>stranjenjenju<br />
štetnika, nego u držanju njihove<br />
brojnosti na p<strong>od</strong>nošljivoj razini, što<br />
se postiže pravilnom <strong>do</strong>zacijom i koncentracijom<br />
insekticida te razlièitim<br />
drugim postupcima u sklopu integrirane<br />
zaštite šuma.<br />
Feromonska lovka na rubu bukove<br />
<strong>šume</strong>, uz smrekovu kulturu na Papuku<br />
(šumarija Kamensko.<br />
Poznato je da je za razvoj pepelnice potrebno vlažno i toplo<br />
vrijeme, s temperaturama <strong>od</strong> 26 <strong>do</strong> 28 stupnjeva Celzijevih.<br />
Zato k<strong>od</strong> prskanja hrastova pomlatka u šumi ne bi trebalo<br />
prov<strong>od</strong>iti preventivnu zaštitu nego kurativnu, to jest tretiranjem<br />
treba poèeti k<strong>od</strong> prve pojave zaraze.<br />
Racionalno i<br />
prav<strong>od</strong>obno protiv<br />
pepelnice<br />
Upotrebom fungicida suzbijaju se<br />
biljne bolesti, a intenzivnija tretiranja<br />
obavljaju se u rasadnicima, plantažama<br />
i kulturama. Zbog izrazito jakih<br />
zaraza u nizinskim hrastovim šumama,<br />
posebice na hrastovu pomlatku,<br />
prov<strong>od</strong>i se operativno suzbijanje pepelnice<br />
(Microsphaera alphitoides),<br />
sve uèestalije i najraširenije bolesti<br />
hrastovih šuma. Bolest napada sve<br />
uzraste i vrste hrastova, osobito kitnjak<br />
i lužnjak, a najveæe štete izaziva<br />
na poniku, smanjujuæi mu vitalitet i<br />
visinski prirast. Oslabljene biljke nadvladava<br />
konkurentni korov te je mala<br />
vjerojatnost da prežive. Osobito je napad<br />
pepelnice štetan za <strong>od</strong>rasle sastojine<br />
ako se na<strong>do</strong>veže na golobrst<br />
koji prouzroèe gusjenice nekoga štetnika.<br />
Naime, mladi list razvija se tijekom<br />
idealnih uvjeta za rast gljive, nerijetko<br />
se zato ne razvije <strong>do</strong>voljno te<br />
ga naposljetku <strong>do</strong>krajèi pepelnica. U<br />
svojemu istraživanju Lioviæ istièe kako<br />
je osobito važno temeljitim prskanjem<br />
dugi niz g<strong>od</strong>ina zaštititi hrastov<br />
pomladak. Prskanje se obavlja preparatima<br />
na bazi sumpora i s velikim<br />
brojem sistemiènih fungicida, koji se<br />
na istoj površini izmjenjuju da se <strong>od</strong>g<strong>od</strong>i<br />
pojava rezistentnosti. Pomladak<br />
je u šumskoj sastojini potrebno tretirati<br />
dva <strong>do</strong> tri puta u raz<strong>do</strong>blju najjaèe<br />
opasnosti <strong>od</strong> zaraze pepelnicom, tijekom<br />
svibnja i lipnja, a prskanje nije<br />
potrebno u rano proljeæe prije pojave<br />
simptoma zaraze, a ni u kasno ljeto,<br />
kada su sekundarne zaraze znatno<br />
rjeðe. Prskanje u rasadniku prov<strong>od</strong>i<br />
se <strong>od</strong> sredine travnja <strong>do</strong> kraja rujna.<br />
Lioviæ smatra da treba smanjiti broj<br />
tretiranja i ogranièiti se na tretiranje<br />
biljaka u raz<strong>do</strong>blju kada su najosjetljivije,<br />
u vrijeme kada je list mlad i<br />
nježan, a èak bi se i u rasadniku trebalo<br />
izbjegavati preventivno prskanje.<br />
Nepotrebno rasipanje fungicida može<br />
se izbjeæi re<strong>do</strong>vitim praæenjem pojave<br />
pepelnice te brzim reagiranjem na<br />
prve simptome zaraze. U šumi je pojavu<br />
pepelnice takoðer vrlo važno pratiti.<br />
Usporednim motrenjem vremenskih<br />
prilika, temperature i vlažnosti<br />
zraka i pojave prvih simptoma bolesti<br />
toèno se <strong>od</strong>reðuje poèetak provedbe<br />
zaštitnih mjera. Poznato je da<br />
je za razvoj pepelnice potrebno vlažno<br />
i toplo vrijeme, s temperaturama <strong>od</strong><br />
26 <strong>do</strong> 28 stupnjeva Celzijevih. Zato<br />
k<strong>od</strong> prskanja hrastova pomlatka u šumi<br />
ne bi trebalo prov<strong>od</strong>iti preventivnu<br />
zaštitu nego kurativnu, to jest tretiranjem<br />
treba poèeti k<strong>od</strong> prve pojave<br />
zaraze. Na taj naèin bit æe ušteðena<br />
velika financijska sredstva te æe se<br />
smanjiti oneèišæenje prir<strong>od</strong>e, zakljuèuje<br />
znanstvenik iz Šumarskog instituta,<br />
napominjuæi da se zamjenom<br />
klasiènih mlaznica s iskoristivijim mikronerima<br />
poveæava uèinkovitost<br />
prskalica, što rezultira ekološkim i ekonomskim<br />
prednostima.<br />
10 HRVATSKE ŠUME Broj 53 • svibanj 2001
Change language