Vibracije centrifugalnih pumpi u sistemima za hlađenje ...

2. Pregled dosadašnjih istraživanja vibracija pumpi
frekvenciji prolaza lopatica (brzina vrtnje puta broj lopatica). Poželjno je da se dobije
cijeli spektar frekvencija u rasponu od 0 do 400 Hz za pumpe koje se okreću sa 3600
o/min ili manje, i od 0 do 800 Hz za pumpe većih brzina. U svakom slučaju, poželjno
je prikazati vibracije logaritamski, tj. u dB, u rasponu od 0 do 60 ili od 0 do 80 dB. To
omogućuje bolji uvid u "donju granicu šuma" u spektru, ekstremne vrijednosti
funkcije, u kojima bi mogle postojati vlastite frekvencije.
Bez obzira da li se na donjoj granici šuma mogu uočiti ekstremne vrijednosti, ako
oprema za modalnu analizu (dvokanalni analizator spektra, davač vibracija i impulsni
čekić sa davačem sile) nije na raspolaganju, moguće je pažljivo udariti na kućište
ležaja pumpe drvenom ili bronzanom cjevčicom i posmatrati spektar za vrijeme
udarca. Važno je da se ne održava konstantna kadenca (spuštanje tona), jer to može
dati lažne ekstremne vrijednosti, kao na slici 2.3.
Većina savremenih tehnika za ispitivanje vibracija se zasniva na nekoj vrsti "analize
odziva", odnosno poređenje dijagrama vibracija u odnosu na frekvenciju dobijenih
pod reprezentativnim radnim uslovima sa dijagramima dobijenim na tipičnoj
ispravnoj mašini (ili možda na toj, problematičnoj mašini dok je bila ispravna). Da li
je pumpa ispravna ili ima neki problem, to se određuje poređenjem stvarnih nivoa
vibracija sa maksimalnim nivoima koji se mogu očekivati na ključnim frekvencijama
na koje utiču određene sile unutar pumpe. U nekim slučajevima ekstremne vrijednosti
će se javiti samo u slučaju problema sa komponentama, npr. pikovi na niskim
frekvencijama usljed kavitacije. U drugim slučajevima, ekstremna vrijednost na datoj
frekvenciji se uvijek očekuje, ali njen nivo pokazuje da li neka sila postaje prevelika.
To je slučaj, naprimjer, sa ekstremnim vrijednostima koje se javljaju na frekvenciji
jednakoj brzini vrtnje, usljed zaostalog debalansa, ili onim koje se javljaju pri
frekvenciji prolaza lopatica koje se javljaju usljed varijacija izlaznog pritiska na
jezičku volute. Ispitivanje mašina s ciljem poređenja nivoa vibracija sa utvrđenim
kriterijima, a prema konzistentnom, repetitivnom vremenskom rasporedu, naziva se
"praćenje stanja".
Ovaj pristup analizi odziva vibracija se može formalizirati (ili čak kompjuterizirati) da
bi se ekstrapoliralo trenutno ponašanje mašine i da bi se projektovalo kada će se
pojedine komponente istrošiti ili će im trebati podešavanje. To omogućuje
preventivno održavanje. Da bi preventivno održavanje bilo efikasno, ulazni podaci
moraju obuhvatati ne samo podatke o vibracijama, nego i podatke o učinku mašine ili
buci, a poželjno je obezbijediti i druge dijagnostičke informacije, kao što su
temperature ležajeva ili analiza čestica koje nastaju habanjem i koje se odnose
sredstvom za podmazivanje.
Kod identifikacije uzroka vibracija, mogu se koristiti generalizirani grafikoni poznatih
simptoma s ciljem rješavanja tipičnih ili jednostavnih problema. Ipak, ne treba se
pretjerano oslanjati na te liste problema, posebno ako njihova primjena ne vodi
direktno do rješenja problema. Perzistentni problemi vibracija pumpi se javljaju
obično usljed neočekivane kombinacije faktora, od kojih su neki specifični za
određeni pumpni sistem, kao što su mehaničke ili akustične rezonance cjevovoda, ili
nesaosnost pumpe u pogonu usljed temperaturnih distorzija cjevovoda ili postolja.
10