Biogradski glasnik - broj 43 - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik - broj 43 - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik - broj 43 - Grad Biograd na Moru
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BIOGRADSKI GLASNIK ||| GODINA VII ||| BROJ <strong>43</strong> ||| LIPANJ - SRPANJ 2009 ||| GRAD BIOGRAD NA MORU ||| CIJENA 6kn<br />
Počele su joŠ jedne biogradske Litnje igre. Na bazenu Ilirije domaći su ugostili Senjane. STRANICA 9.<br />
U OVOM BROJU:<br />
<strong>Biograd</strong> je do svršetka lipnja ostvario bolje turističke rezultate<br />
nego u istom razdoblju prošle godine. strANICA 5.<br />
U bogatom kalendaru raznovrsnih ljetnih priredbi u PakoŠtanima<br />
karneval je izazvao <strong>na</strong>jveću pozornost. StrANICA 15.<br />
Plan za Baštijunski<br />
brig-dima više<br />
neće biti<br />
Organizirali se biogradski<br />
antifašisti<br />
Ljekarne traže <strong>na</strong>k<strong>na</strong>de<br />
za dežurstva<br />
vikendom i<br />
praznikom<br />
Povezivanje Jadra<strong>na</strong><br />
i Bodenskog jezera-<br />
<strong>Biograd</strong>a i njemačkog<br />
Kressbron<strong>na</strong><br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> Primorac<br />
ove godine<br />
obilježava 90. obljetnicu<br />
osnutka<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> u Zadru možete kupiti u Smoking trafikama <strong>na</strong> Branimiru, u Kauflandu i <strong>na</strong> Plovaniji.
02 | LIPANJ - SRPANJ 2009<br />
Nakon što su građani izabrali<br />
HDZ i Knez ne odustaju<br />
od projekata<br />
Štedit će se, racio<strong>na</strong>lizirati poslovanje u gradskoj<br />
upravi, smanjiti <strong>broj</strong> djelatnika, no zadržati planove<br />
i ljude koji vrijede. Plaće manje za 12 posto, što vrijedi<br />
za sve korisnike proraču<strong>na</strong>: Zavičajni muzej, Pučko<br />
otvoreno učilište, dječji vrtić, gradska knjižnica i dr.<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Tonči Šangulin (HDZ)<br />
predsjednik<br />
<strong>Grad</strong>skog vijeća<br />
Njegov zamjenik je Ivan Piškor (HSS)<br />
Prema očekivanju, Hrvatska demokratska<br />
zajednica, uz koalicijsku potporu, osvojila<br />
je <strong>na</strong> minulim lokalnim izborima još jedan<br />
mandat te tako, kako običava kazati njezin<br />
čelni čovjek, novi-stari grado<strong>na</strong>čelnik Ivan<br />
Knez „stekla pravo ne da vlada, već služi<br />
građanima i u <strong>na</strong>rednom četverogodišnjem<br />
mandatu“.<br />
- Zahvaljujem se, prije svega, sugrađanima<br />
što su glasovali, izašli <strong>na</strong> izbore te<br />
tako vlastitom voljom kreirali novu vlast.<br />
Ovo su bili i posebni izbori po tome što<br />
su se lokalni čelnici, pa i grado<strong>na</strong>čelnici,<br />
birali izravno. Hvala onima koji su <strong>na</strong> tu<br />
funkciju izabrali mene i za dogrado<strong>na</strong>čelnika<br />
Marija<strong>na</strong> Stopfera - kaže Ivan Knez.<br />
On će, međutim, istaći i to da svoje birače,<br />
a i sve Biograđane, neće iznevjeriti; povjere<strong>na</strong><br />
dužnost im je čas<strong>na</strong> i zahtjev<strong>na</strong>.<br />
Svi su, <strong>na</strong>ime, svjesni vreme<strong>na</strong> u kojem<br />
se živi, bremenitog mnogim problemima,<br />
od recesije, svakojakih udara <strong>na</strong> standard,<br />
kriza svih vrsti, svjetskoga i hrvatskog<br />
specifikuma koji će, bez sumnje, ostaviti<br />
mnoge negativne posljedice u svakoj, reklo<br />
bi se, od sfera svakodnevnog života.<br />
- Ni mi u <strong>Biograd</strong>u nećemo, procjenjujemo,<br />
ostati netaknuti, no <strong>na</strong>stojat ćemo<br />
<strong>na</strong> sve <strong>na</strong>čine ublažiti te udare. Krizi i<br />
recesiji usprkos, projekte koje smo zacrtali,<br />
a koje smo predstavili širem auditoriju <strong>na</strong><br />
minuloj svečanoj sjednici gradskoga rani-<br />
jeg saziva, nećemo <strong>na</strong>pustiti. Riječ je-da<br />
<strong>na</strong><strong>broj</strong>im neke-o dječjem vrtiću, heliodromu,<br />
Projektu Jadran, golf igralištu,<br />
Zabavnom centru i dr. Isti<strong>na</strong>, Projekt<br />
Jadran što se tiče <strong>na</strong>šeg grada je dovršen<br />
i u njega je uloženo oko 90 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />
Njegovo aktiviranje pomaknuto je, međutim,<br />
za jesen zbog nekih ipak prevladivih<br />
nesporazuma sa susjednim opći<strong>na</strong>ma.<br />
Prema tome, građani <strong>na</strong>s mogu kontrolirati<br />
i pratiti izvršenje <strong>na</strong>ših obećanja.<br />
Ni od jednog projekta, što se ove lokalne<br />
vlasti tiče, ne želimo odustati premda <strong>na</strong>m<br />
je jasno da zbog <strong>na</strong>stalih nepogodnosti <strong>na</strong><br />
tržištu kapitala, pa i nekih drugih okolnosti,<br />
može doći do stanovitog pomicanja<br />
rokova, no do zastoja nikako-tvrdi samouvjereno<br />
Knez.<br />
S druge strane, u gradskoj upravi uvest će<br />
se zaista stroge mjere štednje i racio<strong>na</strong>lnog<br />
poslovanja. Više nema, kako je poz<strong>na</strong>to,<br />
gradskoga poglavarstva, što zapravo z<strong>na</strong>či<br />
da će dodatne <strong>na</strong>pore morati uložiti voditelji<br />
pojedinih službi i struč<strong>na</strong> tijela, pa i svi<br />
djelatnici čiji će se <strong>broj</strong>, kako je <strong>na</strong>javljeno,<br />
smanjiti, a i mjeseč<strong>na</strong> primanja, po uzoru<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>jviši državni vrh, za oko 12 posto. To<br />
važi za sve korisnike proraču<strong>na</strong>.<br />
<strong>Grad</strong>ska je uprava, i<strong>na</strong>če, <strong>na</strong> kraćem<br />
odmoru; grado<strong>na</strong>čelnik Knez i njegovi<br />
<strong>na</strong>jbliži suradnici teško će to sebi u novo<strong>na</strong>stalim<br />
okonostima priskrbiti.<br />
I novo <strong>Grad</strong>sko vijeće, čiji su članovi pred<br />
Damirom Valčićem, predstojnikom Ureda<br />
državne uprave u Zadarskoj županiji prisegnuli,<br />
imat će 15 članova.<br />
Na konstituirajućoj sjednici svoje mandate<br />
stavili su, međutim, <strong>na</strong> raspolaganje Ivan<br />
Knez zbog funkcije grado<strong>na</strong>čelnika i Robert<br />
Pelicarić iz koalicijske liste Demokratske<br />
stranke umirovljenika, HNS budući da je<br />
viječnik u Županijskoj skupštini. Mjesto<br />
Iva<strong>na</strong> Kneza preuzeo je Tonči Šangulin<br />
koji je izabran za predsjednika <strong>Grad</strong>skoga<br />
vijeća te Nelka Malešević umjesto Roberta<br />
Pelicarića. I<strong>na</strong>če, g-đa Nelka Malešević,<br />
kao <strong>na</strong>jstarija vijećnica rukovodila je sjednicom,<br />
kako to propisi <strong>na</strong>lažu, do izbora<br />
„pravog“ predsjednika. Za potpredsjednika<br />
<strong>Grad</strong>skoga vijeća izabran je Ivan Piškor,<br />
koalicijski partner HDZ-a, iz Hrvatske<br />
seljačke stranke.<br />
Novi članovi<br />
<strong>Grad</strong>skoga vijeća<br />
Prema izbornim rezultatima Hrvatska demokratska zajednica ima deset<br />
od 15 članova vijeća-Toni Bogdanić, Marin Eškinja, Tonči Šangulin,<br />
Ante Lukačić, Marica Mrkić, Šime Mršić, Melanija Ražov Radas, Eddie<br />
Stamičar, Suza<strong>na</strong> Tolić i Nikola Tomić. SDP predstavljaju-Danijel<br />
Karabatić, A<strong>na</strong> Buovac i Anka Merdić, iz HSS-a je Ivan Piškor, a iz<br />
koalicije DSU-HNS već spomenuta Nelka Malešević.<br />
Novi predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća - Tonči Šangulin<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik u Japanu<br />
General<strong>na</strong> skupšti<strong>na</strong> svjetske udruge<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnici za mir, kako je <strong>na</strong>javljeno,<br />
održat će se od 4. do 12. kolovoza<br />
ove godine u Nagasakiju. Kao jedan<br />
od čelnika i aktivnijih članova skupu<br />
će <strong>na</strong>zočiti i biogradski grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Ivan Knez. Moguće je da se <strong>na</strong> skupštini<br />
kao gost pojavi i potpredsjednik hrvatske<br />
Vlade dr. Slobodan Uzelac. I<strong>na</strong>če,<br />
za vrijeme nedav<strong>na</strong> boravka japanskoga<br />
veleposlanika u Hrvatskoj u Zadarskoj<br />
županiji, u <strong>Biograd</strong>u ga je ugostio Ivan<br />
Knez. – Nije <strong>na</strong>š grad slučajno izabran,<br />
to je bila veleposlanikova želja s obzirom<br />
<strong>na</strong> ono što mi radimo u sklopu<br />
udruge <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnici za mir i <strong>na</strong>še<br />
zalaganje da se u svijetu više nikada<br />
ne ponove tragični slučajevi atomskoga<br />
bombardiranja Hirošime i Nagasakijakaže<br />
Knez.<br />
Osim razgovora u prostorima Ilirije d.d. o<br />
gospodarskoj i inoj suradnji, gosp. Yoshia<br />
Tamura, japanski veleposlanik, razgledao<br />
je <strong>na</strong> Obali kralja Petra Krešimira<br />
IV spomenik ptici ždralu, jednom od<br />
japanskih simbola sreće, zdravlja i dugog<br />
života, a darova<strong>na</strong> mu je i maketa tog<br />
spomenika.<br />
Veleposlaniku Japa<strong>na</strong><br />
Yoshiji Tamuri<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez<br />
darovao je umanjenu<br />
repliku spomenika Ždralu
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2009 LIPANJ-SRPANJ | 03<br />
Sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />
Održivi razvoj grada<br />
Tome bi trebale poslužiti i odluke donijete <strong>na</strong> ovoj sjednici<br />
Na 2. sjednici <strong>Grad</strong>skoga vijeća među 12<br />
točaka dnevnog reda domi<strong>na</strong>ntne su, po<br />
<strong>na</strong>šem sudu, bile prijedlog odluke o izradi<br />
izmje<strong>na</strong> i dopu<strong>na</strong> urbanističkoga pla<strong>na</strong> uređenja<br />
za cjelovito građevinsko područjesredišnjeg<br />
dijela južno od Jadranske ceste<br />
(Poluotok, Jaz, Vruljine, Boša<strong>na</strong>, dio<br />
Primorja, Koži<strong>na</strong>, Centar, Tuče, Glavica,<br />
Rust, Meterize i Granda), te prijedlog<br />
odluke o izradi detaljnog pla<strong>na</strong> uređenja<br />
područja oko motela <strong>Biograd</strong> i prijedlog<br />
odluke o izradi detaljnog pla<strong>na</strong> uređenja<br />
Jankolovice.<br />
Istaknuto je, u vezi izrade i dopune urbanističkoga<br />
pla<strong>na</strong>, da mu je svrha i cilj te<br />
njegovo programsko polazište osiguranje<br />
razvoja grada <strong>na</strong> <strong>na</strong>čelima održivog razvoja.<br />
Prostorni razvoj, kaže se u odluci koju su<br />
usvojili vijećnici, zasnovan je <strong>na</strong> demografskom<br />
razvitku koji se temelji <strong>na</strong> prirodnom<br />
priraštaju stanovništva, doseljavanju<br />
i povratku stanovnika, te uspostavi ravnoteže<br />
između takvog demografskog razvitka<br />
i prostornog razvoja grada. Također, cilj ove<br />
izmjene i dopune pla<strong>na</strong> je zaštita vrijednih<br />
područja, posebno obalnog pojasa s otočićima,<br />
ugroženih dijelova prirode, arheoloških<br />
i spomeničkih zo<strong>na</strong> i lokaliteta i<br />
vrijednih krajolika. Želi se, k tome, osigurati<br />
gospodarski razvoj zasnovan <strong>na</strong> turizmu,<br />
poljoprivredi te industriji s čistim tehnologijama,<br />
proizvodnim pogonima manjeg<br />
kapaciteta i z<strong>na</strong>čajnim udjelom servisnih<br />
djelatnosti.<br />
Ustanovljavanje planskih kriterija i mjera,<br />
ističe se dalje, potaknut će povezivanje obalnog<br />
područja grada sa zaleđem i osiguranje<br />
jed<strong>na</strong>komjernog razvoja prostora grada.<br />
Detaljni plan uređenja područja hotela<br />
<strong>Biograd</strong>, kako je obrazloženo, sukladan je<br />
odluci o urbanističkom planu uređenja za<br />
cjelovito građevinsko područje grada.<br />
Usvoje<strong>na</strong> je i odluka o izradi detaljnog pla<strong>na</strong><br />
uređenja Jankolovice <strong>na</strong> površini od 16 hektara.<br />
Razlozi za izradu ovoga pla<strong>na</strong> su, pored<br />
ostaloga, detaljno razrađivanje i utvrđivanje<br />
uvjeta za urbanu obnovu, odnosno gradnju,<br />
zatim rješavanje temelja prometne, komu<strong>na</strong>lne<br />
i druge infrastrukture, utvrđivanje<br />
mjera za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih<br />
i kulturnih vrijednosti, kao i detaljno<br />
razrađivanje uređenja zelenih, parkovnih i<br />
rekreacijskih površi<strong>na</strong>.<br />
Poz<strong>na</strong>to je, o tome se već govorilo, da bi u<br />
perspektivi Jankolovica <strong>na</strong>rasla do <strong>na</strong>selja<br />
od više tisuća stanovnika.<br />
Potpredsjednica vijeća i<br />
Anka Merdić<br />
Druga sjednica <strong>Grad</strong>skoga vijeća dala je i potpredsjednicu u osobi Anke<br />
Merdić iz SDP-a. Tako će Tončiju Šangulinu u ovom sazivu pomagati<br />
zamjenik Ivan Piškor iz vladajuće koalicije i spomenuta Merdić iz<br />
oporbenih redova. Svoje prisege <strong>na</strong> ovoj sjednici, uz potpredsjednicu<br />
<strong>Grad</strong>skoga vijeća Anku Merdić, obavili su novi-stari grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Ivan Knez i njegov zamjenik Marijan Stopfer.<br />
Tri nova odbora<br />
Vijećnici su prihvatili i odluke o izboru predsjednika i članova Odbora<br />
za statut i poslovnik <strong>Grad</strong>skoga vijeća. Za predsjednicu je izabra<strong>na</strong><br />
Melanija Ražov Radas, a za članove Marin Eškinja, Niko Tomić, Suza<strong>na</strong><br />
Tolić i Danijel Karabatić. Istodobno je prihvaćen i prijedlog odluke o<br />
izboru predsjednika i članova Odbora za proračun i fi<strong>na</strong>ncije <strong>Grad</strong>skoga<br />
vijeća. Šimun Pešić je predsjednik ovoga odbora, članovi su mu Tanja<br />
Vukas, Marti<strong>na</strong> Števanja, Milan Galešić i Luka Filipović. <strong>Grad</strong>sko<br />
vijeće je također dobilo i Odbor za jav<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja <strong>Grad</strong>skoga vijeća.<br />
Uz članove Tonija Bogdanića, Ljubicu Labar, Katarinu Pervan i Ljubicu<br />
Budan, predsjednik mu je Slavko Adžić Kapitanović.<br />
PriseŽem... - grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez i zamjenik<br />
Marijan Stopfer<br />
S druge sjednice vijeća
04 | LIPANJ - SRPANJ 2009<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Aktualni sat<br />
Jadranska ulica, radno vrijeme,<br />
Projekt Jadran, dežurstvo ljekarni...<br />
Posebnu živost sjednicama <strong>Grad</strong>skoga<br />
vijeća daje Aktualni sat. Premda među<br />
vijećnicima nema više Ljubice Budan i<br />
Damira Kraljića, marljivih „zapitkivača“,<br />
<strong>na</strong> minuloj sjednici bilo je podosta zanimljivih<br />
pitanja iz redova „opozicije i<br />
pozicije“.<br />
- A<strong>na</strong> Buovac, SDP, postavila je dva<br />
pitanja pisanim putem. Zanimala ju<br />
je rasvjeta u Jadranskoj ulici i mogućnost<br />
produženja radnog vreme<strong>na</strong><br />
ugostitelja.<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez: primjedba je <strong>na</strong><br />
mjestu. Mi već 2,5 do 3 godine od idejnog<br />
projekta radimo <strong>na</strong> toj ulici. Morali<br />
smo riješiti imovinsko-pravne odnose<br />
sa Specijalnom bolnicom za ortopediju<br />
koja je, kako z<strong>na</strong>te, u vlasništvu županije.<br />
Platili smo 750 tisuća ku<strong>na</strong>, izgradili smo,<br />
zapravo, u toj protuvrijednosti ogradni<br />
zid oko bolnice. Sada je problem trafostanica<br />
<strong>na</strong>sred ulice, odvodnja će, <strong>na</strong>dam se,<br />
biti riješe<strong>na</strong> sljedeće godine. Bili smo <strong>na</strong><br />
dogovoru s direktorom Elektre Dražićem<br />
i on <strong>na</strong>m je obećao premještaj trafostanice<br />
<strong>na</strong>redne godine za što će se utrošiti oko<br />
700 tisuća ku<strong>na</strong>, a <strong>na</strong> grad bi, kako kažu,<br />
otpalo 200 tisuća. Za ovu ulicu, i<strong>na</strong>če, osigura<strong>na</strong><br />
su rasvjet<strong>na</strong> tijela, rubnici, kocke.<br />
Nama je itekako u interesu da se o<strong>na</strong> uredi<br />
(sada u sastavu Županijskih cesta), kako<br />
bismo rasteretili Ulicu Franje Tuđma<strong>na</strong>,<br />
odnosno ulaz u grad.<br />
Ivica Stopfer odgovorio je <strong>na</strong> 2. pitanje<br />
Ane Buovac: radno vrijeme je regulirano<br />
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.<br />
Skupini u koju spadaju restorani i barovi<br />
utvrđeno je radno vrijeme između 6 i<br />
24 sata, s tim da je jedinicama lokalne<br />
samouprave dozvoljeno produžiti radno<br />
vrijeme za dva sata. Mi smo to učinili<br />
još u svibnju 2007. godine i restorani i<br />
barovi ovdje u <strong>Biograd</strong>u od 1. svibnja do<br />
30. ruj<strong>na</strong>, kao i u ostalom dijelu godine<br />
dan uoči blagda<strong>na</strong> i <strong>na</strong> blagdan, mogu<br />
za dva sata duže poslovati, uz uvjet da<br />
nema glazbe <strong>na</strong> otvorenom i da se ishodi<br />
dozvola policije.<br />
- Danijela Karabatića, SDP, zanimalo je<br />
poradi čega u <strong>Biograd</strong>u nema neradnim<br />
danima i praznicima dežurne ljekarne,<br />
kao i to zbog čega gradski kolektor nije<br />
u funkciji.<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez: zajedno s Ivicom<br />
Stopferom imao sam sasta<strong>na</strong>k s vlasnicima<br />
ljekarni. Z<strong>na</strong>mo da je prošle<br />
godine sve dobro funkcioniralo i prema<br />
rasporedu koji su ljekarnici dogovarali.<br />
Ove godine, <strong>na</strong> žalost, tražili su da im<br />
se dežurstva plate, pobunili su se. O tom<br />
pitanju razgovarao sam i s <strong>na</strong>čelnicima<br />
susjednih opći<strong>na</strong> jer se i njihovi žitelji<br />
koriste biogradskim ljekar<strong>na</strong>ma. Obećali<br />
su da će participirati u troškovima dežurstava.<br />
No, <strong>na</strong> tome je i ostalo. Još smo<br />
se jednom sastali uz <strong>na</strong>čelni dogovor da<br />
će tri ljekarne, iz <strong>Biograd</strong>a, Sv. Filipa i<br />
Jakova i Pakošta<strong>na</strong>, dežurati, a da ćemo<br />
plaćanje riješiti <strong>na</strong>kon sezone, što također<br />
nije prihvaćeno. Možemo još razgovarati<br />
i dogovarati se, možda i <strong>na</strong>ći sporazum<br />
u tome da <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> plati 50 posto<br />
troškova, a ostatak podijele spomenute<br />
općine. Što se pak tiče Projekta Jadran, on<br />
je gotovo završen. Imamo riješiti nekoliko<br />
imovinsko-pravnih slučajeva-problema.<br />
Ako ih ne okončamo do studenog, morat<br />
ćemo tražiti sredstva iz drugih izvora,<br />
oko 700 tisuća ku<strong>na</strong>. Ipak, dok s <strong>na</strong>šim<br />
susjedima ne riješimo vlasničke udjele<br />
u Komu<strong>na</strong>lcu d.o.o, kolektor nećemo<br />
uključivati.<br />
- Melaniju Ražov Radas (HDZ) zanimalo<br />
je da li su osigurani dodatni timovi hitne<br />
medicinske pomoći i koliko ih ima.<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez: imamo dva tima.<br />
Troškove podmiruju <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong>,<br />
općine Pakoštane, Pašman, Sv. Filip i<br />
Jakov, Tkon i biogradska Turistička zajednica<br />
s po 25 tisuća. Ostatak se osigurava<br />
prema <strong>broj</strong>u noćenja, a polovicu ukupnog<br />
iznosa plaća županija.<br />
Uz ovu temu vijećnik dr. Eddie Stamičar<br />
je pripomenuo da jedino <strong>Biograd</strong> ima<br />
A deŽurstva?<br />
dodatne timove od 15. lipnja do 15. ruj<strong>na</strong>,<br />
a ostale turističke sredine od 1. srpnja<br />
do 1. ruj<strong>na</strong>.<br />
- Toni Bogdanić, HDZ: Da li se može<br />
riješiti problem iz<strong>na</strong>jmljivača koji <strong>na</strong><br />
ulazima u grad neukusnim pločama i<br />
Jadranska ulica<br />
<strong>na</strong>pisima „apartments“ hvataju turiste?<br />
Osim što je neukusno i zabranjeno, štetno<br />
je i za turističke agencije koje podmiruju<br />
obveze.<br />
Ivan Knez: <strong>na</strong> žalost, taj problem traje<br />
godi<strong>na</strong>ma. Jedno vrijeme smo ga odstranili,<br />
no sada je ponovno <strong>na</strong> sceni. Isti<strong>na</strong>,<br />
<strong>na</strong>ši redari pišu prijave, ali od toga, čini<br />
se, nema koristi jer dok dođe do suda<br />
ode u zastaru. Svi se opet vraćaju <strong>na</strong><br />
stare pozicije, mi obavještavamo policiju,<br />
državni inspektorat... vidljivo je da<br />
smo nemoćni.
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2009 LIPANJ - SRPANJ | 05<br />
Dobar početak turističke sezone u <strong>Biograd</strong>u<br />
Više dolazaka i noćenja<br />
u prvih šest mjeseci<br />
Porast <strong>broj</strong>a gostiju u mari<strong>na</strong>ma, kampovima i hotelima,<br />
pad u domaćinstvima i turističkim <strong>na</strong>seljima<br />
<strong>Biograd</strong> je prvih šest mjeseci ove godine<br />
uspio ostvariti bolje rezultate od očekivanih.<br />
Naime, <strong>broj</strong> noćenja povećan je za 22 posto,<br />
a gostiju je bilo za 13 posto više. Blizu 48<br />
tisuća gostiju-da preciziramo-i nešto preko<br />
217 tisuća noćenja u spomenutom razdoblju<br />
čine u tom pogledu hrvatski vrh. Pritom<br />
su marine imale skok od 52 posto; s 18<br />
tisuća i 718 posjetitelja i 186 tisuća noćenja.<br />
Kampovi također do svršetka lipnja<br />
ostvaruju, u usporedbi s istim razdobljem<br />
prošle godine, rast od 26 posto sa sedam<br />
stacijama u Europi i Hrvatskoj. Nazočili smo<br />
ili smo svoj promidžbeni materijal izložili <strong>na</strong><br />
štandovima Hrvatske turističke zajednice ili<br />
Turističke zajednice <strong>na</strong>še županije. Očito je<br />
da je to imalo učinka raču<strong>na</strong>mo li <strong>na</strong> dosadašnje<br />
odzive turista. Posebno smo, kako se<br />
z<strong>na</strong>, željeli spektakularno obilježiti početak<br />
sezone što smo i učinili 5. lipnja Festivalom<br />
izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija,<br />
izvornog suvenira i folklora pod <strong>na</strong>slovom<br />
Dugi svehrvatski eno, eko, gastro, etno stol u<br />
akciji „Spojimo zeleno i plavo“, u organizaciji<br />
Pedeset i šest sudionika<br />
iz <strong>Biograd</strong>a<br />
Za dugim svehrvatskim Eno-eko-gastroetno<br />
stolom <strong>na</strong>šli su se svi biogradski ugostitelji,<br />
hotelijeri i oni koji se uključuju po<br />
svojoj djelatnosti u <strong>na</strong>ziv festivala.<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez, direktor Turističkoga<br />
ureda Ivo Eškinja izrazili su im zahvalnost<br />
Restoran Riva, Restoran Dalmatino, Caffe<br />
bar Obala, Caffe bar Malo Misto, Caffe bar<br />
Caruso, Pizzeria Andrija, Caffe bar L&M,<br />
Caffe bar Mor<strong>na</strong>r, Caffe bar Silver, Caffe bar<br />
Slave, Caffe bar Šangulin, Restoran Liburnija,<br />
U.O. Carpy More, Fast food Takac, Caffe bar<br />
I Turanjke su pritekle u pomoć sa svojim<br />
makarunima i čičvardom<br />
Spektakularno otvorenje ovogodiŠnje turističke sezone<br />
tisuća i 216 gostiju, u porastu su za šest posto<br />
i posjeti i boravci u gradskim hotelima gdje<br />
se odmaralo blizu 19 tisuća gostiju.<br />
Veće učinke, <strong>na</strong> žalost, u prvoj polovici<br />
godine, a to i nije izne<strong>na</strong>đenje, nije registrirala<br />
kuć<strong>na</strong> radinost, pa ni turistička <strong>na</strong>selja.<br />
Dok su domaćinstva podbacila za 19 posto,<br />
ovi potonji su rekorderi u negativnom smislu-pad<br />
im je čak 85 posto što je, uglavnom,<br />
posljedica još uvijek neaktiviranih kapaciteta<br />
Crvene luke.<br />
- Ovim rezultatima jesmo i moramo, uzevši<br />
u cjelini, biti zadovoljni, poglavito s obzirom<br />
<strong>na</strong> usporedbe s drugim odredištima <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>šoj obali i otocima. Za potpuniji dojam<br />
o sezoni, ili barem njezinom dijelu, valja<br />
pričekati rezultate u srpnju. Mi u <strong>Biograd</strong>u,<br />
a ne samo mi, bili bismo zadovoljni da se<br />
ponove rezultati prethodne sezone, premda<br />
u optimističkoj varijanti možemo očekivati i<br />
koji postotak više-kaže Ivo Eškinja, direktor<br />
Turističkoga ureda biogradske Turističke<br />
zajednice.<br />
Ako ga pitamo što je utjecalo <strong>na</strong> ovako dobre<br />
startne rezultate odgovorit će, prije svega,<br />
da su to dobro obavljene pripreme u koje se,<br />
nema sumnje, uključio čitav grad, svi čimbenici<br />
svjesni važnosti i z<strong>na</strong>čaja turističkoga<br />
privređivanja za ovu sredinu.<br />
- <strong>Biograd</strong> je sa svojim potencijalima predstavljen<br />
<strong>na</strong> svim važnijim sajamskim manife-<br />
Turističke zajednice grada, <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
i Sekcije ugostitelja grada <strong>Biograd</strong>a, dok<br />
su pokrovitelji, uz ostalo, bili Ministarstvo<br />
turizma, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva<br />
i ruralnog razvoja i Zadarska županijakaže<br />
Eškinja. Dodat će, međutim, da im,<br />
moglo bi se reći, i sada stižu čestitke za tu<br />
jedinstvenu manifestaciju. A kako i ne bi<br />
kada je okupila 232 izlagača iz svih hrvatskih<br />
županija, a pridružili su im se Mađari,<br />
Opći<strong>na</strong> Stolac iz BiH te Slovenci i tako ovom<br />
festivalu dali među<strong>na</strong>rodni karakter. Sve<br />
svoje proizvode sudionici su ponudili <strong>na</strong><br />
stolu dužem od 600 metara pred, raču<strong>na</strong><br />
se, 20-ak tisuća posjetitelja.<br />
Tako je, eto, <strong>Biograd</strong> promovirao sebe i svoje<br />
potencijale, pokazao, u stvari, kakav može<br />
biti domaćin i što goste očekuje za vrijeme<br />
odmora. Naime, to je tek bila <strong>na</strong>java svih<br />
kasnijih kulturno-zabavnih, športskih i drugih<br />
manifestacija. Poštovao se kriterij da u<br />
svakoj večeri bude neka priredba, da nitko, s<br />
obzirom <strong>na</strong> ukus, ne ostane prikraćen.<br />
Da zaključimo-sve je učinjeno što se moglo<br />
za uspjeh i ove turističke sezone. Ostalo je<br />
u <strong>na</strong>di da će biogradske usporedne prednosti<br />
u odnosu <strong>na</strong> ostale konkurente biti<br />
prepoz<strong>na</strong>te od potencijalnih turista i da će<br />
upravo <strong>na</strong>š grad biti njihovim htijenjem za<br />
ostvarenjem godišnje-odmorskih radosti<br />
i ugode.<br />
za taj odaziv, a mi se, eto, osjećamo obveznim<br />
da objavimo ime<strong>na</strong> 56 sudionika-<br />
Restoran Stari <strong>Grad</strong>, Restoran Aquarium,<br />
Restoran Arkada, Konoba Vapor, Pizzeria<br />
Mamma mia, Buffet Šime, Pizzeria Cocolino,<br />
Pizzeria Šare, Fast food Na zmorac, Restoran<br />
Europa, U.O. Soline, U.O. Rene, Pizzeria<br />
Casa Vecchia, Restoran Lovre, Restoran<br />
Guste, Konoba Bazilika, Pečenjara Gospić,<br />
Slastičarnica Blando<strong>na</strong>, Slastičarnica Miran,<br />
Pekarnica Luigi, Slastičarnica Miami,<br />
Roko, Pečenjara Brkljača, Caffe bar Amy,<br />
Sandwich bar Nico, Caffe bar Hobos, Caffe<br />
bar Škverić.<br />
Proizvodi Vrane posebno pakirani za ovu prigodu<br />
začas su razgrabljeni<br />
Njima su se pridužili i Ilirija d.d, Hotel<br />
Adria, Hotel <strong>Biograd</strong> Putnička agencija d.o.o,<br />
Hotel Bolero, U.O. Meduza, Hotel Žućo,<br />
Hotel Palma, Hotel In, Mediteransko selo<br />
San Antonio, Vra<strong>na</strong> d.o.o, Bure commerce<br />
d.o.o, Srednja škola <strong>Biograd</strong>, Sani tours, PTO<br />
Nekić, Udruga Potjeh i Društvo Naša djeca<br />
<strong>Biograd</strong>.<br />
Još jedno priz<strong>na</strong>je Ivi Eškinji<br />
Među dobitnicima godišnje turističke<br />
<strong>na</strong>grade Anton Štifanić <strong>na</strong>lazi se i<br />
direktor Turističke zajednice <strong>Biograd</strong><br />
mr. Ivo Eškinja.<br />
- Upravo njemu treba zahvaliti za<br />
susrete predstavnika <strong>na</strong>ših kraljevskih<br />
gradova-Soli<strong>na</strong>, Kni<strong>na</strong>, Ni<strong>na</strong> i<br />
<strong>Biograd</strong>a. Kao magistar ekonomije,<br />
Ivo EŠkinja<br />
vizio<strong>na</strong>r, ali i zaljubljenik u turizam,<br />
on sve svoje z<strong>na</strong>nje i trud ulaže u<br />
turistički razvoj njegova <strong>Biograd</strong>a,<br />
turističkoga središta koje je zahvaljujući<br />
izgledu i uređenosti 2007. godine<br />
dobilo Srebrni cvijet Europe-kaže se<br />
u obrazloženju i dodaje da je Eškinja<br />
cijenjen među kolegama, uvažavan<br />
među suradnicima kao direktor<br />
Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a<br />
od 1995. godine. Po <strong>broj</strong>u <strong>na</strong>grada i<br />
priz<strong>na</strong>nja Ivo Eškinja prednjači među<br />
turističkim djelatnicima Zadarske<br />
županije.<br />
Zahvaljujući <strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nju on je, među<br />
ostalim, istakao da ovu <strong>na</strong>gradu koja<br />
nosi ime poz<strong>na</strong>tog hotelijersko-ugostiteljskog<br />
stručnjaka iz Istre, doživljava<br />
kao priz<strong>na</strong>nje <strong>Biograd</strong>u i svima koji su<br />
mu pomogli da postigne ovaj uspjeh.
06 | LIPANJ - SRPANJ 2009<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Opasno je stajati u mjestu<br />
S grado<strong>na</strong>čelnikom Knezom obišli smo nekoliko važnih gradilišta<br />
Usprkos nepovoljnim ekonomskim prilikama<br />
z<strong>na</strong>nim kao kriza, grad <strong>Biograd</strong><br />
neće se, da se tako izrazimo, „ukopati“ i<br />
čekati njezin daljnji tok ili, u što je teško<br />
vjerovati, skorašnji preokret. Kriza se,<br />
kažu stručnjaci, prevladava i novim ulaganjima,<br />
radovima, otvaranjima radnih<br />
mjesta, potrošnjom...<br />
Neki od većih projekata u gradu stoga će<br />
biti <strong>na</strong>stavljeni po ranijim programima.<br />
Isti<strong>na</strong>, moguća su produženja rokova<br />
dovršenja, no „ide se dalje“...<br />
Vjerojatno <strong>na</strong>jveće zanimanje građa<strong>na</strong><br />
vlada za izgradnju novog vrtića <strong>na</strong> Kosi.<br />
Ako se sjećate, grado<strong>na</strong>čelnik Knez je svojedobno<br />
izjavio da „preko<strong>broj</strong>nih“ za upis<br />
u vrtiće više neće biti. U<strong>na</strong>toč turističkoj<br />
sezoni i propisima o zabrani građevinske<br />
aktivnosti, <strong>na</strong> gradnji vrtića je živo.<br />
- Htio bih se <strong>na</strong>jprije ispričati žiteljima<br />
ovoga dijela grada što im, eto, remetimo<br />
ljetni mir. Nadam se da će <strong>na</strong>s razumjeti i<br />
shvatiti važnost ovoga objekta u koji će se<br />
uložiti oko tri miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>, od čega <strong>na</strong><br />
grad otpada 40 posto-kaže Knez. Izvođač<br />
radova je zadarska tvrtka Ploter d.o.o.<br />
Vrtić će, i<strong>na</strong>če, imati kapacitet 60-ero<br />
djece i bit će dovršen u studenome,<br />
dakle sa stanovitim zakašnjenjem. Bitno<br />
je, međutim, da u ovom prostoru <strong>na</strong>đe<br />
smještaj toliki <strong>broj</strong> <strong>na</strong>jmlađih među<br />
kojima će biti i oni koji su uzalud čekali<br />
<strong>na</strong> „listi čekanja“.<br />
Radovi su, istodobno, počeli i <strong>na</strong> gradnji<br />
heliodroma, jedinog interventnog objekta<br />
te vrste u Zadarskoj županiji <strong>na</strong> njezinom<br />
kopnenom dijelu. Služit će za hitne<br />
intervencije u slučajevima nezgoda, a u<br />
perspektivi će, vjerojatno, biti i <strong>na</strong> usluzi<br />
Zabavnog centra čija je gradnja planira<strong>na</strong><br />
u blizini.<br />
Heliodrom je smješten <strong>na</strong> lokaciji između<br />
<strong>Biograd</strong>a i TN Crve<strong>na</strong> luka, a u njega<br />
će se uložiti milijun i 200 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture<br />
daje 700 tisuća, a ostatak <strong>Grad</strong><br />
<strong>Biograd</strong>.<br />
U ovoj šetnji s grado<strong>na</strong>čelnikom po otvorenim<br />
i planiranim gradilištima svratili<br />
smo i do buduće Servisno-komu<strong>na</strong>lne<br />
zone Buči<strong>na</strong>, gdje će mali poduzetnici iz<br />
<strong>Biograd</strong>a i drugih mjesta <strong>na</strong>ći interesa za<br />
otvaranje proizvodnih i drugih pogo<strong>na</strong>.<br />
<strong>Grad</strong> će, dakako, tu zonu infrastrukturno<br />
opremiti, dati <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj uz povoljne<br />
uvjete kao što je, uostalom, učinio i s<br />
Industrijskom zonom koja je popunje<strong>na</strong><br />
baš takvim objektima.<br />
Prve prihvate letjelica možemo očekivati<br />
već u rujnu ove godine.<br />
Za kraj nismo mogli ne zabilježiti dovršetak<br />
opločavanja okoliša crkve sv. Iva<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
predjelu Kosa, što fi<strong>na</strong>ncira grad, a radove<br />
obavljaju djelatnici Bošane d.o.o.<br />
ZavrŠeno je opločavanje oko crkve sv. Iva<strong>na</strong><br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez: Ovdje će biti interventni heliodrom, jedini<br />
<strong>na</strong> kopnenom dijelu zadarske Županije<br />
<strong>Grad</strong>iliŠte budućeg dječjeg vrtića <strong>na</strong> Kosi koje će biti, kako je<br />
predviđeno, dovrŠeno u studenom ove godine,<br />
a moći će prihvatiti 60-ero djece
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2009 LIPANJ - SRPANJ | 07
08 | LIPANJ - SRPANJ 2009<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Učenici osnovnih škola i uprava Parka prirode Vransko jezero u važnoj zadaći<br />
Utrka Malog vranca-prigoda za <strong>na</strong>tjecanje i poruke<br />
o čuvanju ugroženih ptica<br />
U povodu obilježavanja Da<strong>na</strong> zaštite okoliša i ove godine u Parku<br />
prirode Vransko jezero održa<strong>na</strong> je prigod<strong>na</strong> manifestacija utrka<br />
Malog vranca uz sudjelovanje učenika od 1. do 8. razreda iz osnovnih<br />
škola Sv. Filipa i Jakova, Petra Zoranića iz Stankovaca, Pirovca i<br />
polaznika rukometne škole Mini sunce iz <strong>Biograd</strong>a.<br />
Uz <strong>na</strong>tjecanje u biatlonu (vožnja bicikla i trčanje), učenici su se<br />
iskazali i u slikanju temperama u bojama Vranskoga jezera.<br />
Za <strong>na</strong>jbolje, po riječima Darija Rogića iz uprave Parka prirode<br />
Vransko jezero, osigurani su i pokloni-majice, medalje, zahvalnice<br />
i knjige <strong>na</strong> temu ptica i prirode. Šteta je, međutim, što se nisu ovom<br />
poučnom susretu učenika i djelatnika Parka prirode odazvale i<br />
ostale osnovne škole iz okolice jer je u <strong>na</strong>javi manifestacije, među<br />
inim, rečeno-želimo vas u <strong>na</strong>tjecateljskom duhu okupiti, zabaviti i<br />
podsjetiti <strong>na</strong> važnost zaštite okoliša, kao i <strong>na</strong> veliku važnost očuvanja<br />
staništa sve većeg <strong>broj</strong>a ugroženih vrsta u koje spada i <strong>na</strong>š<br />
mali vra<strong>na</strong>c.<br />
Kakve su boje Vranskog jezera?<br />
Utrka malog vranca - <strong>na</strong>tjecanje i pouka
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2009 LIPANJ - SRPANJ | 09<br />
<strong>Biograd</strong>ske litnje igre<br />
Devet za <strong>Biograd</strong>, dvije za Senj<br />
Kao što smo <strong>na</strong>veli, prvi suparnik <strong>Biograd</strong>a<br />
u sklopu ovogodišnjih „Litnjih igara“ bili<br />
su <strong>na</strong> bazenu Ilirije d.d. Senjani. Pred oko<br />
četiri tisuće gledatelja Biograđani su se<br />
pokazali uspješnijima budući da su bili<br />
bolji u devet od 11 igara te večeri.<br />
Natjecatelje, goste i gledatelje u ime<br />
domaći<strong>na</strong> pozdravio je Ivo Eškinja,<br />
direktor Turističkog ureda Turističke<br />
zajednice grada. Uzvratio mu je predstavnik<br />
Senja Alen Filipović, a razmjeni<br />
pozdrava i dobrih želja pridružio se i<br />
predstavnik Hrvatske turističke zajednice<br />
Ivan Harambašić. Natjecanje je otvorio<br />
biogradski dogrado<strong>na</strong>čelnik Marijan<br />
Stopfer. Nastup je popratila muška klapa<br />
<strong>Biograd</strong>, dužnost voditeljice dobila je, a<br />
tko drugi do Branke Pelicarić. Suci ovog<br />
zanimljivog dvoboja, posebice za strane<br />
goste, bili su domaći: Anito Jeličić, Branko<br />
Pezelj i Siniša Rudić. Ovogodišnje igre,<br />
kao i protekle, održavaju se pod pokroviteljstvom<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, ovdašnje<br />
Turističke zajednice i Ilirije d.d, uz<br />
podršku mnogih sponzora. Spomenuli<br />
smo da su domaćini, sastavljeni pretežno<br />
od aktivnih športaša, bili bolji u čak devet<br />
discipli<strong>na</strong>-skakanju u vrećama, pucanju<br />
balo<strong>na</strong>, plivanju zavezanih ruku, bacanju<br />
s grede, plivanju i ronjenju kroz obruč te<br />
u slaganju ribarskih kašeta i potezanju<br />
konopa. Trofeje su prepustili Senjanima<br />
u prenošenju mora u kablima i nogometu<br />
u kantama. Biograđanima će u goste još<br />
doći Novi Vinodolski,<strong>na</strong> rasporedu su i<br />
uzvratni susreti.<br />
Snimke: J. Farkaš<br />
U devet od jeda<strong>na</strong>est discipli<strong>na</strong> domaći su bili uspjeŠniji<br />
Da<strong>na</strong>s <strong>na</strong>vijači, sutra moŽda <strong>na</strong>tjecatelji<br />
Kakve bi to Litnje igre bile bez njih,<br />
mislimo, <strong>na</strong>ravno, <strong>na</strong> tovare...<br />
U potezanju konopa Biograđani su nepobjedivi
10 | LIPANJ - SRPANJ 2009<br />
Još jedan „gradski prijatelj“<br />
Povezivanje Jadra<strong>na</strong> i<br />
Bodenskog jezera<br />
Izaslanstvo njemačkog grada Kressbron<strong>na</strong> posjetilo <strong>Biograd</strong>.<br />
Biograđani će, kako se <strong>na</strong>javljuje, posjet uzvratiti u rujnu ili listopadu,<br />
<strong>na</strong>kon čega slijedi-potpisivanje povelje o bratimljenju<br />
Preseljenjem službi Komu<strong>na</strong>lca d.o.o. <strong>na</strong><br />
novu lokaciju otvore<strong>na</strong> je mogućnost za pre<strong>na</strong>mjenu<br />
ovoga prostora u središtu grada. Po<br />
riječima grado<strong>na</strong>čelnika Kneza, u razradi je<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Zajednički projekt <strong>Biograd</strong>a, Venecije,<br />
Kopra i Innsbrucka<br />
„G<strong>na</strong>lić u Komu<strong>na</strong>lcu“<br />
s potopljenog broda, a dio ekspo<strong>na</strong>ta bio<br />
je izložen i <strong>na</strong> poz<strong>na</strong>toj manifestaciji u<br />
Barceloni.<br />
Z<strong>na</strong> se, <strong>na</strong>ime, da je, uz već stotine predmeta<br />
U krug gradova prijatelja <strong>Biograd</strong>a<br />
postupno ulazi i njemački Kressbronn<br />
<strong>na</strong> Bodenskom jezeru. Izaslanstvo ovoga<br />
grada posjetilo je, <strong>na</strong>ime, <strong>Biograd</strong>, a <strong>na</strong><br />
njegovu čelu bio je grado<strong>na</strong>čelnik Edwin<br />
čelnika Weissa, godišnje ostvaruje oko 500<br />
tisuća noćenja. Za usporedbu <strong>na</strong>vedimo da<br />
<strong>Biograd</strong> ima više od 800 tisuća.<br />
Njemačke goste primio je grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Knez. Naravno i on je istakao biogradske<br />
Budući prostori djelatnika Komu<strong>na</strong>lca d.o.o.<br />
I z a s l a n s t v a d v a j u g r a d o v a<br />
Weiss, uz članove gradskoga vijeća Jutu<br />
Koch, Stefa<strong>na</strong> Fehringera i Wolfganga<br />
Binzlera.<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik<br />
Kressbron<strong>na</strong> - Edwin Weiss<br />
Budući grad prijatelj <strong>Biograd</strong>a ima preko<br />
osam tisuća stanovnika, a glavne su mu<br />
djelatnosti poljodjelstvo i, osobito, turizam<br />
s obzirom <strong>na</strong> atraktivno Bodensko<br />
jezero <strong>na</strong> kojem se, po riječima grado<strong>na</strong>-<br />
adute gdje, zanimljivo, također dominiraju<br />
turizam i poljodjelstvo. Upoz<strong>na</strong>o ih je,<br />
također, i s važnim gradskim projektima<br />
koji su pred realizacijom ili će se ostvariti<br />
u <strong>na</strong>rednih nekoliko godi<strong>na</strong>. Obišli su, k<br />
tome, u pratnji domaći<strong>na</strong> i neke od važnijih<br />
objekata u gradu, kao i njegov stari<br />
dio čija je sustav<strong>na</strong> revitalizacija uređenjem<br />
Narodnog trga s okolicom uspješno<br />
započeta. S obje strane, prema očekivanju,<br />
izražene su želje za potpisivanjem povelje<br />
o bratimljenju.<br />
U rujnu ili listopadu ove godine vodstvo<br />
<strong>Biograd</strong>a će uzvratiti posjet Kressbronnu<br />
am Bodensee. Tada će se, zacijelo, i opširnije<br />
razgovarati, a i u praksi provjeriti<br />
funkcioniranje zdravstvenog turizma u<br />
ovom gradu i okolici budući da, kako je<br />
poz<strong>na</strong>to, i <strong>Biograd</strong> ima ozbiljne <strong>na</strong>mjere,<br />
u suradnji sa Zadarskom županijom i<br />
Specijalnom bolnicom za ortopediju, uz<br />
potencijalnog stranog investitora, razvijati<br />
ovu granu turizma jer za nju, tvrdi se,<br />
raste zanimanje u <strong>na</strong>šem bližem i daljem<br />
okruženju.<br />
ideja o smještaju dijela blaga s potopljenog<br />
broda kod otočića G<strong>na</strong>lića iz 16. stoljeća<br />
i uređenje prostora koji bi se koristio za,<br />
kako se to kaže, smještaj „replike“ potopljenog<br />
broda čiji bi izgled i dimenzije domaći<br />
i strani stručnjaci rekonstruirali te bi se<br />
tako dobio jedinstveni izložbeno-muzejski<br />
prostor, zanimljiv za domaće i inozemne<br />
posjetitelje. Na ovom projektu, koji bi vodio<br />
uvaženi hidroarheolog dr. Zdenko Brusić sa<br />
zadarskoga Sveučilišta, radili bi, uz hrvatske<br />
stručnjake, i arheolozi i konzervatori iz<br />
Venecije, Kopra i Innsbrucka.<br />
Oni su-da se podsjetimo-već u dva <strong>na</strong>vrata<br />
bili angažirani <strong>na</strong> dodatnim istraživanjima i<br />
radovima <strong>na</strong> vađenju i očuvanju predmeta<br />
Poz<strong>na</strong>ta tvrtka za ulov i uzgoj tune<br />
Jadran-tu<strong>na</strong> promijenila je svoje sjedište<br />
i ubuduće će umjesto Turanj kao mjesto<br />
djelovanja stajati <strong>Biograd</strong>, premda je svoje<br />
poslovne prostore i do sada imala u ovom<br />
gradu. Jadran-tu<strong>na</strong> je, kako se z<strong>na</strong>, minulih<br />
godi<strong>na</strong> zauzimala kao izvoznik jedno<br />
od vodećih mjesta u Zadarskoj županiji,<br />
a općini Sv. Filip i Jakov priskrbila<br />
izvađenih iz mora kod spomenutog otočića<br />
i pohranjenih u biogradskom Zavičajnom<br />
muzeju, mnogo više ostalo nedirnuto i neistraženo<br />
zbog pomanjkanja fi<strong>na</strong>ncijskih<br />
sredstava i nedostatka prostora u postojećem<br />
muzeju.<br />
Među<strong>na</strong>rodni projekt, a o njemu je riječ,<br />
poradi svoje složenosti i visoke cijene, kako<br />
se predmnijeva, ostvarivat će se postupno u<br />
više godi<strong>na</strong>, s mogućim početkom kada se<br />
za njega steknu uvjeti, od kojih je preseljenje<br />
Komu<strong>na</strong>lca te obnova i adaptacija zgrade<br />
početni zahvat u kojem će, uz <strong>Biograd</strong>,<br />
županiju i državu, očekuje se, sudjelovati i<br />
odgovarajuće institucije iz Italije, Slovenije<br />
i Austrije.<br />
Jadran-tu<strong>na</strong> iz Turnja<br />
u <strong>Biograd</strong><br />
bi redovito prvo ili drugo mjesto među<br />
opći<strong>na</strong>ma izvoznicama u <strong>na</strong>šoj županiji.<br />
U prošloj godini, međutim, tvrtka je po<br />
plasmanu <strong>na</strong> inozemno tržište, uglavnom<br />
japansko, zauzela 7. mjesto. Vjerojatno<br />
je taj podbačaj uzrokovan posljedicama<br />
nevreme<strong>na</strong> u njihovom uzgajalištu kao i<br />
štetom pričinjenom potonućem brodahladnjače<br />
Stude<strong>na</strong>c.<br />
Razmijenjeni su i prigodni pokloni grado<strong>na</strong>čelnika Kneza<br />
i njegovog kolege iz Kressbron<strong>na</strong>
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2009 LIPANJ - SRPANJ | 11<br />
Udruga antifašista <strong>Biograd</strong><br />
Tito <strong>na</strong> čelu<br />
Otok Pašman-Ugljan<br />
Obnovljeni most u funkciji<br />
Ka<strong>na</strong>l Mali Ždrelac samo za manje brodove<br />
Ovdašnji antifašisti i njihovi simpatizeri od<br />
nedav<strong>na</strong> su organizirani u Udrugu antifašističkih<br />
boraca Hrvatske za grad <strong>Biograd</strong>.<br />
O ovom okupljanju prvi predsjednik nove<br />
udruge Tito Dolja<strong>na</strong>c kaže:<br />
Tito Dolja<strong>na</strong>c<br />
- Najprije je formiran Inicijativni odbor <strong>na</strong><br />
čelu s Radom Dominisom. Sastali smo se <strong>na</strong><br />
osnivačkom skupu 4. srpnja u prostorijama<br />
gradske uprave, <strong>na</strong> dan kada se nekada obilježavao<br />
Dan borca. Izabrali smo sva potreb<strong>na</strong><br />
tijela <strong>na</strong>še udruge i tako smo obavili nužne<br />
formalnosti da bismo mogli početi djelovatikaže<br />
Tito Dolja<strong>na</strong>c.<br />
Isti<strong>na</strong>, u početku je bilo dvojbi da li će uopće<br />
imati dovoljno članova da se organiziraju.<br />
Radi se, <strong>na</strong>ime, o pretežito starijoj populaciji.<br />
Ipak, <strong>na</strong> okupu se <strong>na</strong>šlo dovoljno ljudi da<br />
se krene u aktivnosti prispodobive ovakvoj<br />
udruzi koja djeluje i u drugim hrvatskim gradovima<br />
pa i u Zadru. Na 1. utemeljiteljskoj<br />
sjednici <strong>na</strong>šlo se 56 antifašista, dakle <strong>broj</strong> koji<br />
prema statutu osigurava legalitet.<br />
Raču<strong>na</strong> se, međutim, da će se u članstvo<br />
uključiti barem još toliko osoba.<br />
- Osnovni cilj ove udruge je njegovanje<br />
pozitivnih tradicija iz <strong>na</strong>rodnooslobodilačke<br />
borbe. Mi se sada ne borimo ni protiv<br />
koga ni za što. Obilježavat ćemo važnije<br />
datume iz toga povijesnog razdoblja, ali i<br />
Domovinskoga rata. Da<strong>na</strong>s smo, tako, položili<br />
vije<strong>na</strong>c <strong>na</strong> spomenik žrtvama fašizma u<br />
<strong>Biograd</strong>u. Brinut ćemo se o potrebama <strong>na</strong>ših<br />
članova, mahom su to ljudi u poodmaklim<br />
godi<strong>na</strong>ma, bolesni, a ima ih i lošijeg materijalnog<br />
stanja-<strong>na</strong>glašava Dolja<strong>na</strong>c.<br />
Istaći će također i to da se neće vezivati ni za<br />
koju stranku ili političku opciju. Radit će <strong>na</strong><br />
tome da u svoje redove uključe i mlađe ljude,<br />
da ih upoz<strong>na</strong>ju s fašizmom kao jednim od<br />
svjetskih zala.<br />
Od svršetka lipnja do 30. ruj<strong>na</strong>, kako je<br />
poz<strong>na</strong>to, za plovidbu je privremeno otvoren<br />
prolaz Mali Ždrelac. Dok je most otok<br />
Pašman-Ugljan u cijelosti obnovljen, u što<br />
je uloženo nešto preko 17 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong><br />
koliko će se, otprilike, uložiti i za produbljenje<br />
i proširenje ka<strong>na</strong>la. Ovi radovi, prema<br />
<strong>na</strong>javama, bit će dovršeni krajem ožujka<br />
sljedeće godine.<br />
Za sada se prolaz koristi pod posebnim<br />
režimom, uz potrebitu sig<strong>na</strong>lizaciju i veću<br />
opreznost. Sadašnja visi<strong>na</strong> rekonstruiranog<br />
mosta je 18 metara. Prema odluci zadarske<br />
Lučke kapetanije prolazom se mogu služiti<br />
brodice širine do šest metara u koje, pripomenimo,<br />
spadaju plovila lokalnog stanovništa,<br />
manje jedrilice i manji ribarski brodovi.<br />
Linijski brodovi do Dugog otoka, Rave i Iža<br />
idu nešto dužom rutom-kroz Veli Ždrelac.<br />
Utješno je da će od idućeg ožujka prolazom<br />
Mali Ždrelac moći ploviti dvosmjerno<br />
budući da će biti proširen i produbljen.<br />
Snimke: B. Pelicarić<br />
Snimila: B. Pelicarić
12 | LIPANJ - SRPANJ 2009<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Naš gost: dr. Miroslav Jelić<br />
Prodaja usluga stranim osiguranicima<br />
Specijal<strong>na</strong> bolnica za ortopediju treba dvije operacijske dvorane i suvremeni rehabilitacijski centar za „zdravstveni turizam“<br />
<strong>Biograd</strong> je, kako se z<strong>na</strong>, po treći put<br />
nedavno bio domaćinom skupu hrvatskih<br />
specijaliza<strong>na</strong>ta pod <strong>na</strong>zivom<br />
Hrvatska medicinska budućnost.<br />
Jedan od suorganizatora skupa, rođeni<br />
Biograđanin dr. Miroslav Jelić, predstojnik<br />
Kliničkoga zavoda za rehabilitaciju<br />
i ortopedska pomagala Kliničkog<br />
bolničkog centra u Zagrebu, iznio je za<br />
<strong>na</strong>š list dojmove sa stručnih rasprava i<br />
druženja.<br />
- Prije svega bih htio istaći da <strong>na</strong> ovom<br />
skupu svake godine ima sve više specijaliza<strong>na</strong>ta;<br />
sve je, reklo bi se, bogatiji.<br />
Ovoga puta <strong>na</strong>m je uspjelo osigurati i<br />
predavače iz Zagreba koji su voditelji<br />
renomiranih kliničkih institucija.<br />
Razumljivo je da ste u sklopu skupa<br />
posjetili i ovdašnju Specijalnu bolnicu<br />
za ortopediju...<br />
- Skupi<strong>na</strong> renomiranih stručnjaka bila<br />
je u posjeti i razgovarala s djelatnicima<br />
i rav<strong>na</strong>teljem dr. Brankom Uhodom.<br />
Rezultat toga je, uz ostalo, i dogovor o<br />
izradi elaborata o daljnjem razvoju ortopedsko-traumatološke<br />
struke u biogradskoj<br />
bolnici. Htio bih, s tim u vezi, pripomenuti<br />
da nema nikakvih suprotnosti<br />
i isključivosti između razvoja zdravstva<br />
u Zadarskoj županiji. Zapravo, bolnica u<br />
<strong>Biograd</strong>u bila bi komplementar<strong>na</strong> Općoj<br />
bolnici u Zadru. Vjerujem, dapače, da<br />
zadarska bolnica ima interesa da bude u<br />
simbiozi s ovom biogradskom. Smatram<br />
da je pitanje struke da <strong>na</strong>pravi elaborat,<br />
a vlast će, raču<strong>na</strong>m, definirati daljnji<br />
razvoj projekta.<br />
Može li se, da se tako izrazimo, uz standardnu<br />
ponudu, izaći s još nečim?<br />
- Izvan standarda zdravstvene zaštite<br />
<strong>na</strong>mjeravamo svakako ponuditi nešto<br />
više, o čemu je <strong>na</strong> skupu govorio i grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Knez. Riječ je o tzv. prodaji<br />
medicinske usluge; prodaji operativnih<br />
usluga vanjskim osiguranjima što, međutim,<br />
zahtijeva veću investiciju.<br />
Da li je u pitanju medicinski turizam?<br />
- Upravo je riječ o tome. Z<strong>na</strong>no je da se<br />
radi o vrlo profitabilnoj i unosnoj djelatnosti<br />
i to, što je <strong>na</strong>jvažnije, traje čitavu<br />
godinu. Kako je <strong>Biograd</strong> turistički grad i<br />
kako, <strong>na</strong>ravno, želimo produžiti sezonu,<br />
Dr. Miroslav Jelić<br />
raču<strong>na</strong>mo da bi upravo prodajom zdravstvenih<br />
usluga to uspjeli. Uslugama <strong>na</strong><br />
kvalitetnoj razini mogli bismo privući<br />
inozem<strong>na</strong> osiguranja da to potraže u<br />
<strong>na</strong>s kao što, <strong>na</strong> primjer, <strong>na</strong>ši stomatolozi<br />
to pružaju Talijanima. Zašto stoga<br />
ne bismo usluge davali u ortopedskotraumatološkoj<br />
instituciji kakva je ova<br />
biogradska bolnica?<br />
U ovoj bolnici tijekom godine obavi se<br />
i tisuću operacija, kao što je to upravo<br />
bilo minule godine...<br />
- Smatramo da ovdašnji stručnjaci za<br />
dio poslova imaju odgovarajući prostor i<br />
opremu. Međutim, u tome nismo previše<br />
bolji od drugih budući da cjelokupno<br />
hrvatsko zdravstvo ima manjak kapaciteta<br />
i opreme. Specijalnu bolnicu za<br />
ortopediju, po mojem mišljenju, trebalo<br />
bi obnoviti. Obišli smo je i vidjeli da je<br />
jedan njezin dio vrhunski obnovljen.<br />
Z<strong>na</strong>mo da postoji projekt za dvije operacijske<br />
dvorane. Pitanje je, međutim, kako<br />
to obaviti u sadašnjim prilikama recesije.<br />
No, što se tiče opreme za zahvate koje<br />
rade u biogradskoj bolnici, ekipira<strong>na</strong> je<br />
i dobro opremlje<strong>na</strong>.<br />
Ipak su prioritet spomenute dvorane...<br />
- U svakom slučaju da, no usporedo s<br />
tim i intenziv<strong>na</strong> skrb. Razumljivo je da<br />
s ovakvim stanjem ne bismo mogli prodavati<br />
zdravstvenu uslugu inozemnim<br />
osiguranicima. Bez obzira <strong>na</strong> sve, od<br />
operacijskih dvora<strong>na</strong> i rehabilitacijskog<br />
dijela s pratećim sadržajima ne bi se<br />
smjelo odustati. Jednostavno rečeno,<br />
<strong>na</strong> vanjsko tržište, da upotrijebim taj<br />
izraz, mora se ići. Taj dio posla bio bi,<br />
u svakom slučaju, profitabilan i iz njega<br />
bi se mogla dopunjavati sredstva koja<br />
osigurava država, odnosno županija.<br />
Što kazati za kraj?<br />
- Što kazati? Želimo ponuditi sofisticirane<br />
usluge jer za to biogradska bolnica<br />
ima uvjete. Njezin su kapital i blizu 30<br />
liječnika. Neki su od njih <strong>na</strong> specijalizaciji<br />
struka koje su ovakvoj specijalnoj<br />
bolnici potrebne. I<strong>na</strong>če, prodaju medicinske<br />
i zdravstvene usluge strancima<br />
<strong>Biograd</strong> domaćin skupu o ortopedskim<br />
pomagalima<br />
Od 24. do 26. ruj<strong>na</strong> u <strong>na</strong>šem gradu organizirat će se još jedan skup.<br />
Naime, prije deset godi<strong>na</strong> priređen je skup pod imenom Ortopedska<br />
pomagala. Jedno desetljeće poslije opet će se organizirati simpozij <strong>na</strong><br />
tu temu. Na njemu će se, kako je <strong>na</strong>javljeno, govoriti o pomagalima<br />
za bolesnike lokomotornog sustava i one s invaliditetom. Njihovo<br />
korištenje, kažu stručnjaci, moglo bi im pomoći da postignu što veću<br />
neovisnost i mobilnost.<br />
valja, uz ostalo, gledati i u kontekstu<br />
očuvanosti Hrvatske u ekološkom smislu,<br />
njezinih bogatstava vodom, <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> koji je oni doživljavaju i sl. Z<strong>na</strong>mo da<br />
je Europa „pu<strong>na</strong>“-starijih osoba, bogate<br />
klijentele koja želi živjeti u Hrvatskoj i<br />
stoga kupuje nekretnine. Brodogradnja,<br />
željezare, zagađivači zraka propadaju<br />
i u čista područja, ekološki zaštiće<strong>na</strong>,<br />
dolazi „gerijatrija“. Nama, da zaključim,<br />
u <strong>na</strong>rednih pet godi<strong>na</strong> trebaju u ovoj bolnici,<br />
ponovit ću, dvije operacijske dvorane<br />
i suvremeni rehabilitacijski centar.<br />
Ako to uspijemo-posla će biti-zaključio<br />
je dr. Miroslav Jelić.<br />
Pripremio: Stjepan Mišulić<br />
Razgovori u gradskoj vijećnici o budućnosti Specijalne bolnice za ortopediju u <strong>Biograd</strong>u
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> 2009 LIPANJ - SRPANJ | 13<br />
Prva godi<strong>na</strong> studija <strong>na</strong> odjelu Visoke škole<br />
Uspješni studenti<br />
<strong>Grad</strong> će osigurati dodatni prostor za ovaj i<br />
druge studije<br />
Proteklu školsku godinu ocjenjujemo vrlo<br />
uspješnom. O tome smo i raspravljali <strong>na</strong><br />
sastanku uprave za ovaj <strong>na</strong>š dislocirani studij<br />
u <strong>Biograd</strong>u. Statistika, <strong>na</strong>ime, pokazuje da<br />
se ova generacija istakla u izvršavanju svojih<br />
obveza. Od 47 upisanih stude<strong>na</strong>ta, samo je<br />
nekoliko odustalo, što je za ovakve i slične<br />
studije dobar pokazatelj. Od preostalih,<br />
barem 60 posto u ovom trenutku ima uvjete<br />
za upis u 2. godinu, a ostali će do jeseni,<br />
<strong>na</strong>dam se, to ostvariti-kazao <strong>na</strong>m je prof.<br />
dr. sc. Savo Vojnović, voditelj biogradskoga<br />
odjela Visoke<br />
škole za poslovanje<br />
i upravljanje<br />
Baltazar<br />
Adam Krčelić<br />
u Zaprešiću.<br />
I<strong>na</strong>če, „po<br />
bolonjskom<br />
pravilu“-da<br />
ga tako <strong>na</strong>zovemo,<br />
uspješan<br />
je studij<br />
ukoliko barem<br />
70 posto stude<strong>na</strong>ta<br />
stekne<br />
uvjete za<br />
<strong>na</strong>rednu studijsku<br />
godinu.<br />
Za ovu generaciju<br />
rečeno<br />
je, uz to, da<br />
su <strong>na</strong> <strong>na</strong>stavi<br />
bili redoviti, pažljivi što je, u krajnjoj liniji,<br />
rezultiralo ovim uspjehom, uz zadovoljstvo<br />
stude<strong>na</strong>ta i profesora. Ne treba zaboraviti da<br />
je pretežiti dio polaznika zaposlen, da predavanja<br />
i ispite „odrađuju“ tijekom vikenda.<br />
Ove će se godine, po riječima dr. Vojnovića,<br />
upisati oko 60 stude<strong>na</strong>ta, dio redovitih i dio<br />
izvanrednih. Nedavno su održani prijamni<br />
ispiti jer su za ovaj trogodišnji studij njegovi<br />
kandidati to obvezni učiniti. Matematika,<br />
hrvatski i test opće informiranosti i kulture<br />
su „zapreke“ koje se moraju prijeći da bi se<br />
stekao indeks ove visoke škole.<br />
Njezin dekan, prof. dr. sc. Nikola Skledar,<br />
koga su mogli upoz<strong>na</strong>ti i studenti zadarskoga<br />
sveučilišta kao predavača, kaže, u prigodi<br />
rezimiranja prve akademske godine,<br />
da im je u ostvarivanju <strong>na</strong>uma o otvaranju<br />
odjela veliku potporu pružila lokal<strong>na</strong> vlast,<br />
posebice grado<strong>na</strong>čelnik Knez i tadašnji<br />
dogrado<strong>na</strong>čelnik Tonči Šangulin koji je i<br />
biogradski član uprave. – Male smo poteškoće,<br />
međutim, imali s dopusnicom što se<br />
oteglo, pa smo s otvaranjem studija, recimo<br />
tako, kasnili godinu da<strong>na</strong>. U projekt, i<strong>na</strong>če,<br />
nismo ušli „<strong>na</strong>pamet“, već <strong>na</strong>kon svestrane<br />
a<strong>na</strong>lize o stanju u gospodarstvu u <strong>Biograd</strong>u,<br />
zapravo u cijeloj Zadarskoj županiji, i<br />
potreba za ovakvim kadrovima. Ta studija<br />
je, pored ostaloga, uvažila i činjenicu da<br />
ovakve <strong>na</strong>stavne ustanove koja, dakle, daje<br />
stručnjake profila nužnih za ovo područje<br />
nema od Rijeke do Splita. Tu smo prazninu<br />
svakako željeli popuniti, a <strong>na</strong>ša iskustva u<br />
Zaprešiću su pozitiv<strong>na</strong> glede zapošljavanja. K<br />
tome, dio <strong>na</strong>ših stude<strong>na</strong>ta koji rade moraju,<br />
da bi zadržali<br />
rad<strong>na</strong> mjesta,<br />
steći ovakvo<br />
obrazovanje.<br />
Uostalom, u<br />
tome smo mi<br />
u Hrvatskoj<br />
vrlo nisko<br />
rangirani jer<br />
nemamo ni 10<br />
posto visokoobrazovanih<br />
kadrova-kaže<br />
dr. Skledar.<br />
Naši sugovornici<br />
će se<br />
složiti s time<br />
da je ovo stoljeće<br />
obrazovanja,<br />
dok je<br />
pretho dno,<br />
za usporedbu,<br />
bilo stoljeće kapitala. – Mislim da su to<br />
uočili i vodeći ljudi u <strong>Biograd</strong>u. Pitajući se<br />
zbog čega studirati u <strong>Biograd</strong>u i zbog čega se<br />
stalno obrazovati-zacijelo su došli do odgovora<br />
da studenti koji ovdje studiraju ostaju<br />
u <strong>Biograd</strong>u ili nekom od obližnjih mjesta<br />
po završetku. Pođu li u Zagreb ili Split,<br />
tamo, <strong>na</strong>jčešće, i ostaju, pa se tako rasipa<br />
kadar, a i jeftinije je tu studirati, ili kako bi<br />
rekao gosp. Šangulin „<strong>na</strong>jljepše je studirati<br />
iz kuhinje u kojoj se <strong>na</strong>laze roditelji“-ističe<br />
dr. Vojnović.<br />
Suradnja između Visoke škole iz Zaprešića<br />
i <strong>Biograd</strong>a, po riječima sadašnjeg predsjednika<br />
<strong>Grad</strong>skoga vijeća Tončija Šanguli<strong>na</strong>,<br />
<strong>na</strong>stavlja se i o<strong>na</strong> će imati uzlaznu putanju.<br />
– Na <strong>na</strong>ma je da riješimo prostorne<br />
uvjete i da otvaramo nove smjerove, no i<br />
nove studije kao što je gastronomija i to<br />
u suradnji sa zadarskim sveučilištem. Jer,<br />
samo z<strong>na</strong>njem, stručnim mladim ljudima<br />
možemo se održati i za sebe sačuvati ovaj<br />
prostor i bogatstvo u sadašnjoj i budućoj<br />
Europi-pripominje Tonči Šangulin.<br />
Prof. dr. Savo Vojnović - voditelj<br />
biogradskog odjela Visoke Škole za<br />
poslovanje i upravljanje<br />
List Osnovne škole<br />
Još jed<strong>na</strong> biogradska kru<strong>na</strong><br />
Obitelj biogradskih tiskovi<strong>na</strong>, da se tako<br />
izrazimo, dobila je prinovu i to-posebno<br />
raduje-onu <strong>na</strong>jmlađu. Na svršetku ove<br />
školske godine učenici Osnovne škole,<br />
uz suradnju i potporu svojih učitelja,<br />
predstavili su, <strong>na</strong>ime, prvi <strong>broj</strong> školskoga<br />
časopisa Kru<strong>na</strong>.<br />
Posebne pohvale i zahvale <strong>na</strong> promociji<br />
prave male revije autorima i ostalim<br />
pregaocima, svima koji su sudjelovali u<br />
ostvarenju projekta, pa, dakako, i <strong>Grad</strong>u<br />
<strong>Biograd</strong>u čiji je grado<strong>na</strong>čelnik Knez<br />
već <strong>na</strong> prvu <strong>na</strong>javu mogućnosti izlaženja<br />
časopisa obećao pomoć pri njegovu<br />
tiskanju, uputio je rav<strong>na</strong>telj prof. Josip<br />
Brtan.<br />
jac, Na kavi s grado<strong>na</strong>čelnikom, potom<br />
Smotra tradicijske baštine, Eko kutak,<br />
Tisuću ždralova za mir i literarno-likovni<br />
prilozi.<br />
U English corneru je <strong>na</strong>pis o Johnu<br />
Lennonu i nekoliko engleskih šala, nešto<br />
stručniji <strong>na</strong>pisi o agresivnosti, anoreksiji<br />
i bulimiji, pouke o tragično stradalom<br />
Luki Ritzu, uspjesima učenika škole, pa<br />
vicevi i strip.<br />
Mlado i vrijedno uredniŠtvo Školskog lista “Kru<strong>na</strong>”<br />
Za sve ovo zaslužne su glavne urednice<br />
Kristi<strong>na</strong> Strpić, Karla Troskot, likov<strong>na</strong><br />
urednica prof. Dragica Đinđić, lektori<br />
prof. Marija<strong>na</strong> Prtenjača i Nikola<br />
Majerović-Stilinović, uredništvo u<br />
sastavu: Kristi<strong>na</strong> Strpić, Karla Troskot,<br />
Ovoga ljeta u crkvi sv. Stošije u <strong>Biograd</strong>u<br />
Koncerti ozbiljne glazbe<br />
Poslije koncerta Ivane Novačić, operne<br />
pjevačice, i pratnje <strong>na</strong> orguljama Zora<strong>na</strong><br />
Novačića, Pučko otvoreno učilište ugovorilo<br />
je još dva koncerta koji će se održati<br />
u crkvi sv. Stošije s početkom u 21 sat.<br />
Orguljaš Edmund Adler Borić i violinist<br />
Goran Končar <strong>na</strong>stupit će 6. kolovoza, dok<br />
je za 20. kolovoza predviđen <strong>na</strong>stup Chordes<br />
trija-Kristi<strong>na</strong> Bech Kukavčić, mezosopran,<br />
Krešimir Marmilić, violi<strong>na</strong> i Biserka Krčelić,<br />
harfa. Pučko otvoreno učilište, osim toga, <strong>na</strong><br />
Ljetnoj pozornici priređuje kino-predstave<br />
s početkom u 21 sat i 30 minuta.<br />
Pomoć i poptoru pruŽili su rav<strong>na</strong>telj Škole prof. Josip Brtan,<br />
prof. Dragica Đinđić i prof. Marija<strong>na</strong> Prtenjača<br />
- Naziv Kru<strong>na</strong> upućuje <strong>na</strong> tradiciju,<br />
povijest, baštinu <strong>na</strong>šega<br />
grada-kazao je rav<strong>na</strong>telj.<br />
Na 32 stranice profesio<strong>na</strong>lno dobro uređenog<br />
i urađenog školskoga lista smjestilo<br />
se obilje raznovrsnog i zanimljivog štiva<br />
ilustriranog kvalitetnim fotografijama.<br />
Od uvodne riječi rav<strong>na</strong>telja redaju se<br />
prilozi pod <strong>na</strong>slovima: Susret s <strong>na</strong>dbiskupom,<br />
Dani kruha, Čokolino višebo-<br />
Melani Tuta-Deur, Andrija<strong>na</strong> Čirjak,<br />
Ele<strong>na</strong> Golić, Marija Rogić, Valenti<strong>na</strong><br />
Ivić i A<strong>na</strong> Marija Ivanović-sve učenice<br />
VIII razreda.<br />
Jakov Đinđić se pobrinuo za oblikovanje i<br />
grafičku pripremu, a kompjuterska obrada<br />
tekstova djelo je Ane Marije Ivanović,<br />
Valentine Ivić i Andrijane Čirjak.<br />
Naklada je tisuću primjeraka.
14 | LIPANJ - SRPANJ 2009<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Poslije požara <strong>na</strong> odlagalištu Baštijunski brig<br />
<strong>Biograd</strong>u će pomoći Fond za<br />
zaštitu okoliša<br />
Raspisat će se i novi <strong>na</strong>tječaj za sa<strong>na</strong>ciju u rujnu. Do tada opožareni dijelovi deponija <strong>na</strong>sipat će se zemljom<br />
S odlagališta otpada Baštijunski brig<br />
više nema dima, pa ni neugodnosti<br />
izazvanih požarom. Ispituju se njegovi<br />
uzroci, špekulira se i s podmetanjem,<br />
no sve ipak valja prepustiti istrazi. Neki<br />
mediji se žure u ocje<strong>na</strong>ma pa, uz ostalo,<br />
tuc-muc novi<strong>na</strong>ri tvrde da se to često<br />
događa, a da su provjeravali utvrdili<br />
bi da je zadnji ovih razmjera bio prije<br />
dvije godine. Svejedno, ne bi ga uopće<br />
trebalo biti, a u tome se slaže i direktor<br />
Bošane d.o.o. Krunoslav Pešić tvrdeći,<br />
međutim, da su oni kao koncesio<strong>na</strong>ri u<br />
okviru svojih mogućnosti poduzeli sve<br />
da zaštite odlagalište. Na žalost, vatra<br />
je zahvatila trećinu deponija i samo<br />
zahvaljujući zaista <strong>na</strong>dljudskim i profesio<strong>na</strong>lnim<br />
<strong>na</strong>porima Javne vatrogasne<br />
postrojbe iz <strong>Biograd</strong>a, njihovih kolega iz<br />
Zadra, Sv. Filipa i Jakova i dr. do većih<br />
razmjera požara, zapravo do prave katastrofe<br />
usred turističke sezone nije došlo.<br />
Ni <strong>broj</strong>ni bageri i buldožeri nisu mogli<br />
pomoći razgrtanjem smeća.<br />
- Naši ljudi, nisu, takoreći, spavali četiri<br />
da<strong>na</strong> i noći. Ovo su posebno teške zadaće<br />
u vatrogasnoj službi-kaže biogradski<br />
zapovjednik Darko Banić.<br />
Koliko je bilo teško, moglo se zaključiti<br />
i iz riječi jednog vatrogasca koji je, pola<br />
u šali, pola ozbiljno, rekao da bi „radije<br />
gasio vatru u newyorškim neboderima<br />
nego <strong>na</strong> smetlištu“.<br />
U <strong>Biograd</strong> je u vezi s ovim slučajem<br />
doputovao i Vinko Mladineo, direktor<br />
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku<br />
učinkovitost. Sastao se s grado<strong>na</strong>čelnikom<br />
i odgovornim osobama iz vlasti.<br />
Prethodno su, <strong>na</strong>ravno, obišli lokalitet.<br />
Zajednički zaključak je: dogovoriti se i<br />
odmah bez odgađanja početi aktivnosti<br />
za spriječavanje <strong>na</strong>stavka požara i onda<br />
objaviti <strong>na</strong>tječaj i započeti radove.<br />
- Htio bih <strong>na</strong>pomenuti da je ovaj fond<br />
za sa<strong>na</strong>ciju već izdvojio i isplatio milijun<br />
i 753 tisuće ku<strong>na</strong> za pripremne<br />
aktivnosti-ograđivanje odlagališta,<br />
protupožarne puteve, ulaznu rampu i<br />
dr.-kaže Mladineo. I<strong>na</strong>če, po njegovim<br />
riječima, u tijeku <strong>na</strong>tječaja, imajući u<br />
vidu projektnu dokumentaciju koja<br />
je <strong>na</strong>pravlje<strong>na</strong> ranije, shvatilo se da bi<br />
Da se viŠe ne ponovi...<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez:<br />
- Istakao bih, svakako, dobru suradnju s Fondom. Najviše što smo za<br />
sa<strong>na</strong>ciju od njega mogli dobiti je udjel od 60 posto. To smo i dobili, no<br />
<strong>na</strong>jveći problem se pojavio u suradnji sa susjedima. Jer, osim <strong>Biograd</strong>a,<br />
Baštijunski brig prihvaća i otpad iz opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov, Pakoštane i<br />
otoka Pašma<strong>na</strong>. Naša tvrtka „Baštijunski brig“ funkcionirat će 4 do 5<br />
godi<strong>na</strong>, zavisno od toga kada će proraditi županijski Centar za gospodarenje<br />
otpadom u blizini Bilja<strong>na</strong> Donjih. U ovoj tvrtci <strong>Biograd</strong> ima udjel<br />
od 50 posto, po 20 općine Sv. Filip i Jakov i Pakoštane, sedam opći<strong>na</strong><br />
Pašman i tri posto opći<strong>na</strong> Tkon. Nadam se rješenju ovog problema, kao<br />
i direktor Mladineo. Nadam se, također, da je to i želja <strong>na</strong>ših susjeda te<br />
da slijedeće sezone nećemo strepiti od požara, a da ćemo već u rujnu<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaju izabrati <strong>na</strong>jpovoljnijeg izvođača.<br />
se sa<strong>na</strong>cija mogla izvesti <strong>na</strong> jeftiniji<br />
<strong>na</strong>čin s istim kvalitetnim učincima <strong>na</strong><br />
okoliš. – Dogovoreno je da će se izraditi<br />
dopu<strong>na</strong> dokumentacije i da se <strong>na</strong><br />
samoj lokaciji obavi sa<strong>na</strong>cija komu<strong>na</strong>lnog<br />
otpada. Neće se, međutim, graditi<br />
transfer stanica jer je grad prostornim<br />
planom odredio da bi lokacija poslužila<br />
za drugu <strong>na</strong>mjenu-športsko-rekreacijski<br />
prostor (golf tereni) i gospodarsku zonu.<br />
Osobno mislim da je to <strong>na</strong>jbolje rješenje,<br />
kao i to što je buduća transfer stanica<br />
premješte<strong>na</strong> u Industrijsku zonu-kaže<br />
Mladineo.<br />
Istodobno je <strong>na</strong>zočnima, obraćajući se<br />
posebno grado<strong>na</strong>čelniku Knezu, dao<br />
obećanje da će sve dogodine biti sanirano<br />
i istaknuo što bi trebalo poduzeti<br />
da opet, u tijeku ove sezone, ne dođe<br />
do požara. Kazao je da će se raspisati<br />
ponovni <strong>na</strong>tječaj i početi sa<strong>na</strong>cija prema<br />
ranijem projektnom rješenju, a završiti<br />
prema izmijenjenom rješenju koje će,<br />
dodao je, za grad i fond biti jeftinije<br />
budući da će se <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin izostaviti<br />
gradnja transfer stanice, odnosno reciklažnog<br />
dvorišta.<br />
Što će se, međutim, konkretno sada<br />
poduzeti? – Pristupit ćemo prekrivanju<br />
opožarenog dijela odlagališta zemljom<br />
jer je to jedini <strong>na</strong>čin da se preduhitri<br />
pojava novog požara. Naime, veliki problem<br />
stvara metan koji gori u dubini, što<br />
se praktički ne može ugasiti. Prekinete<br />
ga, no <strong>na</strong>kon nekog vreme<strong>na</strong> uspostavi<br />
kontakt sa zrakom i opet plane. Jedino<br />
je, stoga, rješenje <strong>na</strong>nositi zemlju, <strong>na</strong>bijati<br />
je kako bismo spriječili dotok kisika<br />
te time staviti požar pod <strong>na</strong>dzor. No,<br />
čim temperatura zraka padne onda se,<br />
utvrđeno je, vatra u dubini sama gasi<strong>na</strong>glašava<br />
Vinko Mladineo.<br />
Ukoliko grad, rečeno je, ne bude imao<br />
za to novca, u pomoć će priteći Fond za<br />
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.<br />
Da bi se sve uspješno obavilo, smatraju<br />
stručnjaci, trebalo bi izvaditi materijal,<br />
ući u dubinu i onda gasiti. Događalo<br />
se, međutim, da su strojevi propadali<br />
u otpadni materijal, ugrožavali ljude.<br />
Štoviše, i ka<strong>na</strong>deri s „vodenim bombama“<br />
nisu bili učinkoviti.<br />
Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaŠtitu okoliŠa i energetsku učinkovitost u razgovoru s biogradskim čelnicima
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> O P Ć I N A P A K O Š T A N E<br />
2009 LIPANJ - SRPANJ | 15<br />
Bogato kulturno ljeto u općini Pakoštane<br />
Od festivala klapa, ljetnog karnevala<br />
do viteškog turnira<br />
Turistička zajednica općine<br />
Pakoštane, uz potporu općine i<br />
sponzora, i za ovo ljeto pripremila<br />
je zaista bogat i raznovrstan kalendar<br />
priredbi različitog karaktera,<br />
za sve uzraste i ukuse. Čini se da<br />
se po bogatstvu, sadržaju i kvaliteti<br />
teško može, barem ove sezone,<br />
s Pakoštanima mjeriti bilo koja<br />
opći<strong>na</strong> u Zadarskoj županiji.<br />
Dovoljno je spomenuti da je odvijanje<br />
ovih kulturno-zabavnih i športskih<br />
događanja počelo još u svibnju<br />
regatom malih katamara<strong>na</strong> te se<br />
u lipnju <strong>na</strong>stavilo mažoret-vikendom,<br />
a onda pri svršetku ovoga<br />
mjeseca i posebno atraktivnim<br />
festivalom klapa pod <strong>na</strong>zivom<br />
„Školjka“. Njegovo drugo izdanje<br />
okupilo je 13 klapa iz Zadarske<br />
i Šibensko-kninske županije.<br />
Za odlično posložen program u<br />
dvije večeri svakako su, uz ostale,<br />
zaslužni direktor festivala Milivoj<br />
Kurtov, umjetnički rav<strong>na</strong>telj<br />
Bojan Pogrmilović i direktorica<br />
Turističkoga ureda Turističke<br />
zajednice općine Pakoštane<br />
Danijela Vulin.<br />
Ovogodišnji pobjednik je klapa<br />
Cantus iz Sv. Filipa i Jakova, o<br />
čemu su odlučili Ljubo Stipišić<br />
Delmata, Ivo Nižić i Mojmir<br />
Čačija.<br />
Početkom lipnja, ne zaboravimo,<br />
u staroj jezgri mjesta gledatelji su<br />
se mogli upoz<strong>na</strong>ti s „Materinim<br />
užancama“.<br />
U srpnju, pak, pored <strong>na</strong>stupa<br />
plesnog studija K2 stigla je<br />
„poslastica“ koju su, s obzirom<br />
<strong>na</strong> uspjeh prošlogodišnjeg predstavljanja,<br />
s nestrpljenjem očekivali<br />
i domaćini i gosti. Naime,<br />
ovaj Ljetni karneval, a o njemu<br />
je riječ, ima tu posebnost da u<br />
svoju simpatičnu raspojasanost<br />
uključi i goste koji su <strong>na</strong> ljetovanju<br />
u Pakoštanima i okolnim<br />
mjestima.<br />
U srpnju je, osim toga, održa<strong>na</strong><br />
kazališ<strong>na</strong> predstava dugovječnog<br />
trajanja s Perom Kvrgićem<br />
i Lelom Margitić-Stilske vježbe.<br />
Bilo je i športa-juniorsko prvenstvo<br />
Hrvatske u odbojci <strong>na</strong> pijesku,<br />
turnir u uličnoj košarci i dr.<br />
U Dragama je priređen turnir u<br />
malom nogometu u spomen <strong>na</strong><br />
hrvatskog viteza Mira Barešića.<br />
Poseban program priprema<br />
se za 31. srpnja-Dan općine<br />
Pakoštane.<br />
Do kraja sezone, kako se <strong>na</strong>javljuje,<br />
ponovit će se Materine<br />
užance, bit će više koncerata<br />
zabavne glazbe, a 8. i 9. kolovoza<br />
<strong>na</strong> rasporedu su Pakoške<br />
ljetne igre.<br />
Predviđen je u prigodi blagda<strong>na</strong><br />
Velike Gospe <strong>na</strong>stup<br />
Pakoštanskih mažoretkinja,<br />
zabavni koncert i dr.<br />
Viteški turnir Vra<strong>na</strong>, povijesni<br />
spektakl, također je događaj koji<br />
valja izdvojiti iz, kako rekosmo,<br />
bogatog i raznovrsnog kalendara<br />
priredbi-29. i 30. kolovoza.<br />
Zabavnim programom, likovnom<br />
radionicom i još nekim prigodnim<br />
manifestacijama trebala bi<br />
se, a možda i ne, 6. ruj<strong>na</strong> zaključiti<br />
lista ovoljetnih događanjazabave,<br />
razonode, športa, kulture,<br />
svega što je neizbježni dio<br />
u službi promocije turizma, no i<br />
predstavljanja vlastitih mogućnosti<br />
organiziranja i izvedbi.<br />
U sljedeće četiri godine<br />
Vlast „široke<br />
koalicije“ koju<br />
predvodi HDZ<br />
Načelnik je ponovno<br />
Milivoj Kurtov, a zamjenik<br />
Ante Bakija<br />
Naredne četiri godine, za one koji možda još<br />
ne z<strong>na</strong>ju, u općini Pakoštane <strong>na</strong> čelu lokalne<br />
vlasti bit će do sada <strong>na</strong>jveća koalicija koju<br />
sačinjavaju-HDZ, HSS, HSP i Nezavis<strong>na</strong><br />
lista Mladi za promjene. Od 15 mjesta ova<br />
koalicija ima 9, dok je ostatak pripao oporbenom<br />
bloku: HNS-u te SDP-u i HSU-u.<br />
Načelnik općine i u ovom mandatu ostaje<br />
Milivoj Kurtov iz HDZ-a koji je u drugom<br />
krugu uvjerljivo, sportski rečeno, pobijedio<br />
Željka Kurtova Buša, čelnika HNSa.<br />
Zamjenik <strong>na</strong>čelnika je Ante Bakija iz<br />
HSS-a, a predsjednik Vijeća je HSP-ovac<br />
Ive Knežević, potpredsjednik Dragan<br />
Vukoja, HSS. Željko Kurtov bit će vijećnik<br />
u Županijskoj skupštini, pa je <strong>na</strong> njegovo<br />
mjesto u vijeće ušla stra<strong>na</strong>čka mu kolegica<br />
Miranda Juričin.<br />
Sastav Općinskoga vijeća<br />
U novom sazivu ovoga vijeća iz HDZ-a<br />
su: Ante Vulin, Mladenko Čirjak, Mario<br />
Marketin, Ivica Juričin, Miroslav Tokić i<br />
Vitomir Šarić. HNS predstavljaju Miranda<br />
Juričin, Zoran Barešić. Ružica Jakšić i<br />
Zdeslav Kruneš. Ive Knežević je iz HSP-a,<br />
Valentino Vujasin iz Nezavisne liste Mladi za<br />
promjene, SDP u vijeću ima Matu Kurtova,<br />
HSS Draga<strong>na</strong> Vukoju i HSU Branislava<br />
Marketi<strong>na</strong>. U Općinskom vijeću, što je<br />
i normalno, zastuplje<strong>na</strong> su sva mjesta s<br />
područja Općine Pakoštane-<strong>na</strong>j<strong>broj</strong>niji su,<br />
dakako, oni iz općinskoga središta te Vrane,<br />
Draga i Vrgade.<br />
Sanja Burić<br />
Pakoštane,<br />
između mašte<br />
i s<strong>na</strong><br />
Prije dvije godine iz tiska je izašla knjiga<br />
Sanje Burić „Pakoštane, čarolija između<br />
mašte i s<strong>na</strong>“. Njezino izdavanje, pored<br />
ostalih, fi<strong>na</strong>ncirala je i Opći<strong>na</strong> Pakoštane, a<br />
pomogla i općinska Turistička zajednica.<br />
Sanja Burić rođe<strong>na</strong> je u Kutini, školovala se<br />
i živi u Zagrebu.<br />
- Uz ostalo, autorica opisuje svoje impresije<br />
o dolascima i boravku u Pakoštanima<br />
tijekom šest godi<strong>na</strong>, u početku u dvama<br />
kampovima, a <strong>na</strong>posljetku u vlastitoj kući<br />
za odmor – kaže, pored inog, u svojoj recenziji<br />
dr. sc. Đani Bunja. Iz knjige za ovaj put<br />
izdvajamo pjesmu „Pakoška rapsodija“.<br />
Na pješčanom žalu sunčani valovi,<br />
pod vodom <strong>na</strong> pijesku sunčane saće sunce<br />
stvara<br />
i sve u jednu igru pretače<br />
val za valom.<br />
Tisuće slanih kaplji skače<br />
sve tamo iz plavetnih dubi<strong>na</strong>,<br />
žureći se, utrkujući kao djeca,<br />
tko će prije stići do kraja<br />
i do srebrnih oblutaka<br />
<strong>na</strong> obali žala.
16 | LIPANJ - SRPANJ 2009 O T O K<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
8. Smotra otočnog folklora u Dobropoljani<br />
Svetkovi<strong>na</strong> plesa, pjesme, običaja...<br />
Nastupilo 14 kulturno-umjetničkih društava. Žiri odlučio: Zadarsku županiju <strong>na</strong> Vinkovačkim jesenima predstavljat će Kukljičani<br />
Dobropoljanci, odnosno njihov KUD<br />
Bokolje, bio je domaćin i organizator već<br />
8. po redu Smotre otočnog folklora. Za ovu<br />
<strong>na</strong>jmasovniju, a i <strong>na</strong>jkvalitetniju manifestaciju<br />
ove vrste <strong>na</strong> <strong>na</strong>šim otocima, a po<br />
nekim z<strong>na</strong>čajkama i u cijeloj Zadarskoj<br />
županiji, iskazano je iznimno zanimanje.<br />
Pod pokroviteljstvom Općine Pašman,<br />
Zadarske županije i Ministarstva kulture,<br />
a uz potporu <strong>broj</strong>nih sponzora, <strong>na</strong> smotri<br />
je <strong>na</strong>stupilo 14 kulturno-umjetničkih društava-Nevija<strong>na</strong><br />
iz Neviđa<strong>na</strong>, Sv. Mihovil<br />
(Polja<strong>na</strong>), Kukljica, Posestrime i pobratimi<br />
(Kali), Sv. Luka iz Ždrelca, turanjska<br />
Masli<strong>na</strong>, Sv. Ivan Glavosijek iz Rašta<strong>na</strong><br />
Donjih, zatim Radovin, Kveštura iz Dikla,<br />
Lipa (Lipovljani), Posavi<strong>na</strong> (Budaševi<strong>na</strong>) te<br />
domaće Bokolje. Među<strong>na</strong>rodni z<strong>na</strong>čaj ovoj<br />
smotri dali su folkloraši iz češke Horenke,<br />
za razliku od ranijih izdanja kada su to bili<br />
Mađari i Nijemci.<br />
Manifestaciju je otvorio novi <strong>na</strong>čelnik<br />
Općine Pašman Nedjeljko Medić.<br />
Pozdravio je sve sudionike, a i gledateljstvo<br />
od oko dvije tisuće domaćih ljudi i gostiju.<br />
Posebno je istaknuo i pohvalio aktivnost i<br />
<strong>na</strong>stupe čak tri folklorne udruge iz općine<br />
Pašman koje opći<strong>na</strong> pomaže koliko može, a<br />
to će, <strong>na</strong>glasio je, raditi i ubuduće iz svojeg<br />
skromnog proraču<strong>na</strong>. – I ova kao i druge<br />
slične smotre dokaz su želje i <strong>na</strong>stojanja<br />
ovog <strong>na</strong>raštaja da očuva folklornu baštinu<br />
svojih predaka-kazao je Medić.<br />
Posebni žiri ocjenjivao je <strong>na</strong>stupe društava<br />
iz Zadarske županije s ciljem izbora njezi<strong>na</strong><br />
predstavnika <strong>na</strong> Vinkovačkim jesenima.<br />
Ovoga puta ta uloga dodijelje<strong>na</strong> je<br />
Kukljičanima.<br />
Uz pozdrav sudionicima i gledateljima, smotru je otvorio <strong>na</strong>čelnik Medić<br />
Ante za sve!<br />
Ante Čiklić je, ako se tako može reći, sinonim za smotru folklora.<br />
Među idejnim začetnicima je i utemeljiteljima ove otočne „svetkovine<br />
<strong>na</strong>rodnih plesova, pjesama i običaja“. Treba, povrh svega, imati<br />
ljubavi za svoje mjesto i želje da se novim <strong>na</strong>raštajima prenesu, otrgnu<br />
zapravo od zaborava, sve vrijednosti i ljepote jednog vreme<strong>na</strong> u kojem<br />
su <strong>na</strong>stajale i bile njegovane.<br />
Pitamo ga, a što drugo, da li je umoran? Teško će priz<strong>na</strong>ti, mada<br />
z<strong>na</strong>mo da radi u otežanim i izvanrednim okolnostima malog otočnog<br />
mjesta.<br />
- Bit ću iskren-ima kriza, nekada i nerazumijevanja. Bilo bi mi lakše<br />
da se u organizaciju uključi više ljudi. Ipak, kada vidim ovoliko plesača<br />
i pjevača iz svih dijelova <strong>na</strong>še županije, pa i Hrvatske i inozemstva,<br />
zadovoljan sam, poglavito što takve osjećaje iskazuju i <strong>na</strong>ši gosti. Ne<br />
z<strong>na</strong>m, zapravo, što bi se to u Dobropoljani moglo događati da <strong>na</strong> jednom<br />
mjestu okupimo ovoliko ljudi-u druženju, veselju... Mislim da me je to<br />
držalo i održalo sve ove godine-kaže skromno Ante Čiklić, bez čijeg<br />
<strong>na</strong>stojanja i angažma<strong>na</strong> bismo teško vidjeli ono što početkom svakoga<br />
srpnja viđamo i doživljavamo u ovom mjestu. Stoga njemu i njegovim<br />
suradnicima poželimo još ovakvih događaja čiji je <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni z<strong>na</strong>čaj,<br />
ne samo lokalni, neizmjeran.<br />
Domaćini, članovi KUD-a “Bokolje”<br />
svojim <strong>na</strong>stupom otvorili su smotru<br />
Primorski dio županije predstavljala je Masli<strong>na</strong> iz Turnja<br />
Ante Čiklić (Prvi Desno) u druŠtvu sa zamjenikom<br />
općinskog <strong>na</strong>čelnika Nikolinom BaŠićem i<br />
Nedjeljkom Medićem - <strong>na</strong>čelnikom Općine PaŠman<br />
Brojno gledateljstvo uživalo je u pjesmi, plesu i <strong>na</strong>rodnim običajima
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> O P Ć I N A S V . F I L I P I J A K O V 2009 LIPANJ - SRPANJ | 17<br />
Milivoj Milat, <strong>na</strong> konstituirajućoj sjednici<br />
„Posla ima <strong>na</strong>pretek“<br />
Prve odluke novih vijećnika<br />
- Prisežem svojom čašću da ću dužnost<br />
vijećnika u Općinskom vijeću<br />
Općine Sv. Filip i Jakov obavljati<br />
savjesno i odgovorno i da ću se u<br />
mandatu Milivoj Milat, dipl. inž. agr.<br />
iz HDZ-a.<br />
Naravno, zahvalio se <strong>na</strong> povjerenju,<br />
pozvao sve vijećnike, i ne samo njih,<br />
Na 1. radnoj sjednici Općinskoga vijeća<br />
usvojeno je više odluka, među kojima o<br />
regulaciji prometa tijekom turističke sezone<br />
te zabrani izvođenja građevinskih radova<br />
od 15. lipnja do 15. ruj<strong>na</strong>. Kazne su, da<br />
i to <strong>na</strong>vedemo, <strong>na</strong>ravno za prekršiteljetisuću<br />
ku<strong>na</strong> za pravne osobe i 200 ku<strong>na</strong> za<br />
fizičke. Komu<strong>na</strong>lni redar ovlašten je, kaže<br />
se u odluci, izricati globe. Postoji i odredba<br />
da se protiv investitora i izvođača radova<br />
pokrene prekršajni postupak. Osim ovoga,<br />
donijete su odluke o imenovanju Vijeća za<br />
dodjelu koncesijskih odobrenja <strong>na</strong> pomorskom<br />
dobru, čija je predsjednica Re<strong>na</strong>ta<br />
Batur, dok je predsjednik Odbora za statut<br />
i poslovnik Leo<strong>na</strong>rdo Mikulić.<br />
Načelnik Igor Pedisić<br />
svom radu držati ustava i zako<strong>na</strong> i<br />
poštivati pravni poredak, te da ću<br />
se zauzimati za svekoliki <strong>na</strong>predak<br />
općine Sv. Filip i Jakov i Republike<br />
Hrvatske.<br />
Tako su se novi vijećnici općinskoga<br />
vijeća „zakleli“ <strong>na</strong> konstituirajućoj<br />
sjednici koju je u njezinom početnom<br />
dijelu vodio <strong>na</strong>jstariji vijećnik Slavko<br />
Pedišić iz HSS-a.<br />
Pošto su obavljene zakonske formalnosti,<br />
predsjedavanje 1. sjednicom<br />
preuzeo je čelni čovjek vijeća u ovom<br />
Predsjednik vijeća<br />
Milivoj Milat<br />
<strong>na</strong> suradnju i razumijevanje u interesu<br />
općine.<br />
- Posla ima <strong>na</strong>pretek, prilike su složene,<br />
to svi osjećamo. Ja bih ipak<br />
želio da ozbiljnim i savjesnim radom<br />
postignemo takve rezultate da se<br />
<strong>na</strong> svršetku ovog četverogodišnjeg<br />
mandata s ponosom osvrnemo <strong>na</strong><br />
učinjeno-kazao je Milat.<br />
Konstituirajućoj sjednici <strong>na</strong>zočili su<br />
i novi <strong>na</strong>čelnik Igor Pedisić i njegov<br />
zamjenik Vedran Zrilić.<br />
Tko su članovi vijeća?<br />
Prema rezultatima lokalnih izbora koalicija Hrvatska demokratska<br />
zajednica-Hrvatska stranka prava dobila je pravo <strong>na</strong> 11 vijećnićkih<br />
mjesta. Izabrani su-Milivoj Milat, Marin Colić, Ratko Čirjak, Marin<br />
Katuša, Bruno Mandić, Ivan Baričić, Tomislav Demo, Leo<strong>na</strong>rdo Mikulić,<br />
Re<strong>na</strong>ta Batur, Denis Galešić i Marijan Colić.<br />
S Nezavisne liste Jovite Pirović mjesto u vijeću dobila je nositeljica<br />
Pirović, HSS je dobio vijećnika u Slavku Pedisiću, a dva mjesta osvojila<br />
je koalicija Hrvatska <strong>na</strong>rod<strong>na</strong> stranka-Liberalni demokrati-Socijaldemokratska<br />
partija Hrvatske.<br />
U Sv. Filipu i Jakovu i Turnju<br />
Zabave kao nikada!<br />
Ovoga ljeta u Sv. Filipu i Jakovu više je nego<br />
ikada priredbi raznolikih sadržaja. U pravilu,<br />
posebice u Sv. Filipu i Jakovu, svake večeri se<br />
može uživati u <strong>na</strong>stupu pjevača, folklornih<br />
skupi<strong>na</strong>, kazališnih druži<strong>na</strong> i dr.<br />
Ponuda se osjetno, u usporedbi s ranijim<br />
sezo<strong>na</strong>ma, povećala i u Turnju. Izdvojiti<br />
treba Večer folklora i domaće spize, a i<br />
okupljanje pjevačkih klapa pod imenom<br />
Kame<strong>na</strong> Dalmacija u spomen <strong>na</strong> prerano<br />
preminulog pjevača zabavne glazbe, a i čla<strong>na</strong><br />
zadarskih klapa, Romea Santinija, rodom iz<br />
Turnja. Po njegovoj <strong>na</strong>jpopularnijoj pjesmi<br />
priredba je i <strong>na</strong>zva<strong>na</strong>.<br />
Prvo okupljanje novih vijećnika<br />
Rasvjeta <strong>na</strong> šetnici<br />
u Turnju<br />
Jedno od vrijednijih investicija u infrastrukturi<br />
Turnja je osvjetljavanje Šetnice hrvatskoga<br />
viteza Danijela Mandića u cjelokupnoj<br />
dužini od oko 800 m.<br />
Uz dnevne šetnje i rekreacijska trčanja,<br />
vožnje biciklom u danu, sada je šetnica<br />
zanimljiva i u večernjim i noćnim satima<br />
što turisti, koliko se primjećuje, obilno<br />
koriste.<br />
Šteta je, međutim, da ih u tome ometaju, pa<br />
i ugrožavaju, motoristi koje ni z<strong>na</strong>k zabrane<br />
<strong>na</strong> početku šetnice ne ometa u opasnim<br />
vožnjama. Kako ih odvratiti od te opasne<br />
avanture?<br />
Malo folkora, malo domaće spize
18 | LIPANJ - SRPANJ 2009 A K O V A M Z A T R E B A<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong>
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> Š P O R T<br />
2009 LIPANJ - SRPANJ | 19<br />
HNK Primorac u godini jubileja<br />
Zadržati sadašnje pozicije<br />
90. obljetnica utemeljenja obilježit će se ove jeseni<br />
S malim igračkim promje<strong>na</strong>ma HNK<br />
Primorac dočekat će početak ovogodišnje<br />
sezone. Klub je, <strong>na</strong>ime, <strong>na</strong>pustilo nekoliko<br />
ne baš nebitnih igrača, no stići će novi, kažu,<br />
a i stasaju mladići iz vlastita pogo<strong>na</strong>. Valja,<br />
međutim, istaknuti da je prošlogodišnja<br />
sezo<strong>na</strong> bila jed<strong>na</strong> od uspješnijih. Dapače,<br />
predsjednik kluba ističe da je u 90. obljetnici<br />
svoga osnutka Primorac imao <strong>na</strong>jbolji<br />
plasman u posljednjih dvadesetak godi<strong>na</strong>.<br />
– Zauzeli smo 5. mjesto u III Hrvatskoj ligijug.<br />
Uz z<strong>na</strong>čajan plasman uspjeh vidim i u<br />
afirmaciji nekoliko mlađih igrača s <strong>na</strong>šega<br />
prostora-kaže Banić.<br />
Nije se zaboravilo da je biogradski trećeligaš<br />
imao loš početak, zabrinjavajući zapravo.<br />
Zbog čega?<br />
- Dogodilo <strong>na</strong>m se nekoliko stvari koje<br />
<strong>na</strong>m, da se tako izrazim, nisu išle <strong>na</strong> ruku.<br />
U pripremama smo bili dobri, uglavnom<br />
pobjeđivali, sedam pobjeda i dva neodluče<strong>na</strong><br />
ishoda. Momčad je stekla samopouzdanje<br />
i <strong>na</strong>dali smo se <strong>na</strong>jboljem. U<br />
prvenstvu smo, <strong>na</strong>žalost, zaista loše krenuli,<br />
pogotovo poslije poraza kod kuće protiv<br />
Zmaja i četiri uzastop<strong>na</strong> poraza-<strong>na</strong>stavlja<br />
predsjednik.<br />
Momčad je, prema očekivanju, „zaljulja<strong>na</strong>“ u<br />
vjeri u sebe i svoje kvalitete. Trenera Mršića<br />
nije se moglo okriviti, otišao je u Cibaliju,<br />
<strong>na</strong> bolje i izazovnije „radno mjesto“.<br />
Ipak, vremenom se ekipa uhodala, stabilizirala<br />
i uigrala. Na svršetku prvoga dijela<br />
bili smo ipak <strong>na</strong> 11. mjestu. Ja ni u jednom<br />
trenutku nisam gubio samopouzdanje, z<strong>na</strong>o<br />
sam da jednom ova momčad mora pokazati<br />
Kamp Crikvenica –<br />
opravdali povjerenje<br />
I ove godine kao predhodne tri RŠK<br />
Mini-Sunce iz <strong>Biograd</strong>a poslala je svoje<br />
perspektivne igrače u elitni Središnji rukometni<br />
kamp u Crikvenici za talentirane<br />
rukometaše i rukometašice iz Hrvatske i<br />
inozemstva sa kojima su raditi eminentni<br />
rukometni stručnjaci (treneri <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnih<br />
svoje kvalitete, što se i dogodilo-pripominje<br />
Banić.<br />
Dobar potez <strong>na</strong>pravljen je, po svemu sudeći,<br />
angažiranjem mladog šibenskoga stručnjaka<br />
Armanda Marenzija koji je do tada vodio<br />
četveroligaše i županijske momčadi. On je,<br />
<strong>na</strong> sreću, treniranje <strong>Biograd</strong>a shvatio kao<br />
izazov i prigodu za vlastitu afirmaciju što<br />
je, ko<strong>na</strong>čno, zajedno s momčadi i vodstvom<br />
kluba i uspio.<br />
Marenzi ostaje i to je, reklo bi se, <strong>na</strong>jveće<br />
pojačanje. Za one što su otišli, kažu u klubu,<br />
pokušat će <strong>na</strong>ći adekvatne zamjene.<br />
- Primorac slavi 90 godi<strong>na</strong> od utemeljenja,<br />
jedan je od starijih hrvatskih klubova.<br />
Radimo program za obilježavanje jubileja.<br />
Bit će to u jesen, stići će <strong>na</strong>m-<strong>na</strong>dam seuveličati<br />
proslavu i neki od <strong>na</strong>ših <strong>na</strong>jboljih<br />
klubova, a možda i hrvatska reprezentacija.<br />
Imat ćemo, <strong>na</strong>zovimo to tako, Tjedan<br />
biogradskog nogometa, dakako s <strong>na</strong>glaskom<br />
<strong>na</strong> devet desetljeća Primorca. Posebni<br />
gosti će <strong>na</strong>m biti <strong>na</strong>ši stari igrači, među<br />
kojima su-Niko Rudić, Vučkov, Žutelija,<br />
Drago Zagorac, Ivica Šangulin. Osim što<br />
su <strong>na</strong>stupali za Primorac, kako z<strong>na</strong>te, oni<br />
su bili istaknuti prvoligaški igrači, pa i<br />
reprezentativci-veli <strong>na</strong>m Banić.<br />
Dražen Zebec iz Varaždi<strong>na</strong>, da i to za kraj<br />
kažemo, darovao je rasvjetne stupove za<br />
stadion, a grado<strong>na</strong>čelnik Zagreba Bandić,<br />
uz već poklonjene sjedalice, za Primorac<br />
sprema nova ugod<strong>na</strong> izne<strong>na</strong>đenja. Da će i<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> slavljeničke dane „popratiti“<br />
svojim udjelom, ne treba dvojiti.<br />
I. M.<br />
kampa Miše Veraje iz Metkovića <strong>na</strong>šla su se<br />
oba igrača jer od iduće godine radi se širi<br />
spisak državne selekcije.<br />
Nakon duže stanka i RK <strong>Biograd</strong> je poslao<br />
svog igrača Mate Pešić vratara prve momčadi<br />
u selekciji 92/93 gdje je pokazao<br />
svoje golmanske kvalitete pa je upao u oko<br />
Živo je <strong>na</strong> bazenu Ilirije<br />
Osvojene su i prve ovosezonske<br />
medalje<br />
Rekordno zanimanje za upis u PK Dupin. Ovog ljeta bez<br />
biogradskog marato<strong>na</strong><br />
Na bazenu Ilirije opet je od 1. srpnja<br />
živo, čemu doprinose plivači Dupi<strong>na</strong>,<br />
no i polaznici Škole za neplivače koja<br />
je aktivira<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon šestogodišnje<br />
stanke. Ugodno je vodstvo kluba i<br />
stručnjake ove sezone izne<strong>na</strong>dilo zanimanje<br />
za upis. U svim kategorijama<br />
registriran je, <strong>na</strong>ime, rekordan <strong>broj</strong><br />
kilometra. More<strong>na</strong> Marinković, Lucija<br />
Aralica i Branka Dominis osvojile su<br />
zlatne medalje, a Karlo Jeličić srebrnu.<br />
Bili su i <strong>na</strong> županijskom <strong>na</strong>tjecanju u<br />
BivŠi neplivači, sadaŠnji plivači PK Dupi<strong>na</strong><br />
Zadru za mlađe kategorije, spremaju<br />
se za takvo <strong>na</strong>dmetanje početkom<br />
kolovoza stariji juniori i seniori. Ima<br />
ih još, no ipak je u središtu pozornosti<br />
Branka Dominis<br />
selekcija), koji imaju iskustva i uspjeha u<br />
radu sa mladima.<br />
Povjerenje koje su dobili Dražen Petrović<br />
i Luka Mršić opravdali su i pozitivno prezentirali<br />
svoj klub i grad u kojem treniraju.<br />
Kako doz<strong>na</strong>jemo od njihovog trenera<br />
Davora Drobeca iz Zagreba svojom borbenošću<br />
i zalaganjem u bilježnici voditelja<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> polaznici kampa<br />
selektoru Silviju Ivandiji. Već u prvom svom<br />
<strong>na</strong>stupu upao je za početak u B selekciju<br />
kod Zvonka Kaleba a u trening utakmici<br />
sa A selekcijom pozitivno je iskoristio svoju<br />
minutažu te po riječima izbornika bit će<br />
praćen njegov rad.<br />
tekst i slika: Z. Petrović<br />
od 170 članova.<br />
Među neplivačima u dobi od 4 do<br />
6 godi<strong>na</strong> 14-dnevni tečaj završilo je<br />
17 dječaka i djevojčica. Neumor<strong>na</strong><br />
Branka Dominis, voditeljica Škole plivanja,<br />
imala je, prema tome, mnogo<br />
razloga za veselje. Okupila je oko<br />
sebe i vrijedne pomoćnike-Danijela<br />
Torbarinu, Paulu Jeličić, Luciju Božić,<br />
Karla Jeličića i Filipa Kvartuča.<br />
Za 35 juniora i seniora počela je,<br />
međutim, i <strong>na</strong>tjecateljska sezo<strong>na</strong>.<br />
Neki su sudjelovali <strong>na</strong> Karlovačkom<br />
maratonu <strong>na</strong> rijeci Kupi u dužini od tri<br />
prvenstvo Hrvatske koje će se od 22.<br />
do 24. kolovoza održati u Korčuli.<br />
Šteta je, međutim, što je ove godine<br />
otpao već poz<strong>na</strong>ti biogradski maraton<br />
koji je uvršten čak u listu Cromarato<strong>na</strong>.<br />
Razlog je u tome što je<br />
otkazao glavni sponzor: Osiguranje<br />
Sunce budući da je došlo do promjene<br />
čelnog čovjeka, Biograđani<strong>na</strong> Svemira<br />
Kalinića pa je, <strong>na</strong>jvjerojatnije, to izazvalo<br />
problem s organiziranjem plivačkog<br />
marato<strong>na</strong> u kojem se z<strong>na</strong>lo<br />
okušati preko 150 <strong>na</strong>tjecatelja, pa i<br />
inozemnih.
Spektakularan koncert Marka Perkovića Thompso<strong>na</strong><br />
Ne može u Puli, može<br />
u <strong>Biograd</strong>u<br />
Oko 20 tisuća poklonika „lika i djela“ pjevača<br />
Marka Perkovića Thompso<strong>na</strong> okupilo<br />
se <strong>na</strong> igralištu HNK Primorac u <strong>Biograd</strong>u.<br />
Bilo ih je zaista odasvuda, iz bliže i daljnje<br />
okolice. Po običaju, pjevač s <strong>na</strong>jvećim<br />
repertoarom domoljubnih pjesama izazvao<br />
je očekivano ozračje delirija, pa bi se moglo<br />
reći da se radilo o zajedničkom <strong>na</strong>stupu<br />
pjevača i njegovih obožavatelja.<br />
Thompson je, očito je, utjelovljenje, što<br />
iskazuje kroz svoje pjesme, ljubavi prema<br />
domovini, crkvi, Domovinskom ratu, obitelji<br />
i drugim vrijednostima koje, začudo, neke<br />
političare u Hrvatskoj-blago rečeno- iživciraju<br />
do krajnosti. Rezultat takve histerije je<br />
i tuž<strong>na</strong> činjenica da mu je, eto, onemogućen<br />
<strong>na</strong>stup u Puli koja je uvijek otvore<strong>na</strong>, njezi<strong>na</strong><br />
Are<strong>na</strong> zapravo, za Balaševića, Čolića,<br />
Bajagića, Brenu, a možda i Boru Čorbu...<br />
Poradi toga, <strong>na</strong>š je dojam, Marko Perković<br />
sve svoje emocije i pozitivne vibracije iskaže<br />
i podijeli <strong>na</strong> ovakvim koncertima kakav je<br />
bio i biogradski.<br />
-Šteta što večeras nema Kaji<strong>na</strong>, Čačića,<br />
Puhovskog, Goldstei<strong>na</strong>, Pusićke i dr. osporavatelja<br />
i tužitelja Thompsonovih <strong>na</strong>stupa,<br />
u kojima oni vide samo <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lizam i<br />
ustaštvo. Možda, dodao je jedan od ne baš<br />
mlađih gledatelja, rade <strong>na</strong> izbacivanju slova<br />
„u“ iz abecede.<br />
Za rodoljube je, s druge strane, ovaj koncert,<br />
i njegovo ozračje, bio svojevrsni ispušni<br />
ventil. Ima <strong>na</strong>s još-kažu.<br />
I<strong>na</strong>če, generalni pokrovitelj koncerta bila je<br />
tvrtka Bure commerce, a ostali pokrovitelji-gradovi<br />
<strong>Biograd</strong> i Benkovac, Turistička<br />
zajednica grada <strong>Biograd</strong>a, Ilirija, Vra<strong>na</strong>,<br />
Čirjak (transporti-beton) i dr.<br />
Iz uredništva<br />
R E C E S I J A<br />
I <strong>na</strong>š list se, eto, uvukao među žrtve ove<br />
sve do nedav<strong>na</strong> ne baš često spominjane<br />
riječi. Malo smo, a možda i previše, produžili<br />
izlaženje <strong>Biograd</strong>skoga <strong>glasnik</strong>a.<br />
Razlog je, pogađate, posve prozaičan-<strong>na</strong>ši<br />
fi<strong>na</strong>ncijski suradnici, da ih tako <strong>na</strong>zovemo,<br />
malo su otegli s plaćanjima, mi nismo željeli<br />
gomilati dugove prema onima kojima za<br />
tiskanje i ostale usluge plaćamo... Do sada<br />
smo, usput pripominjemo, to redovito i<br />
pravodobno radili.<br />
Pošto su, ipak, <strong>na</strong> <strong>na</strong>š račun postupno stizale<br />
uplate mogli smo realizirati ovaj <strong>broj</strong> i,<br />
<strong>na</strong>damo se, opet biti redoviti u izlaženju.<br />
Hvala čitateljima koji su se zanimali za <strong>na</strong>šu<br />
sudbinu i koji su strpljivo čekali da se pojavimo.<br />
Sada z<strong>na</strong>ju poradi čega <strong>na</strong>s nije bilo.<br />
Čarob<strong>na</strong> riječ-recesija.<br />
U ovoj prigodi se ispričavamo što objektivno<br />
nismo u mogućnosti registrirati sve<br />
događaje, njihovo obilje, posebice u ovim<br />
ljetnim mjesecima. Odazivamo se, koliko<br />
možemo, pozivima, negdje <strong>na</strong>s, <strong>na</strong> žalost, i<br />
ne pozivaju... To pak nije <strong>na</strong>š problem.<br />
Još nešto-za jednu kunu podigli smo cijenu<br />
po primjerku, umjesto pet ubuduće će vas<br />
„<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong>“ stajati šest ku<strong>na</strong>. Od lokalnih<br />
novi<strong>na</strong>, kako z<strong>na</strong>te, minulih šest godi<strong>na</strong> bili<br />
smo <strong>na</strong>jjeftiniji. Nadamo se da vam nećemo<br />
opteretiti kućni proračun, <strong>na</strong> koji, to z<strong>na</strong>mo,<br />
sada svi atakiraju.<br />
Hvala-i do čitanja,<br />
Ivo Mišulić, gl. urednik<br />
Thompson: Pjevam<br />
većini hrvatskog <strong>na</strong>roda<br />
<strong>Biograd</strong> je za Thompso<strong>na</strong> bio jedno od<br />
mjesta <strong>na</strong> kojem je promovirao svoj novi<br />
album „Bilo jednom u Hrvatskoj“. Pošto je<br />
pozdravio <strong>na</strong>zočne s „Dobra večer, hrvatski<br />
<strong>na</strong>rode“, posebno je to učinio za Pakoštane i<br />
Antu Gotovinu te Škabrnju. Poslije koncerta<br />
izjavio <strong>na</strong>m je – Drago mi je da je došlo do<br />
koncerta u ovom gradu. Čini mi se što se turneja<br />
bliži kraju, da je sve bolje. Neki mediji<br />
me pokušavaju posvaditi sa Škabrnjom, no<br />
to s mojim dragim prijateljima iz Škabrnje<br />
GRAD BIOGRAD NA MORU<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong><br />
LIST IZLAZI MJESEČNO<br />
neće uspjeti. Tradicio<strong>na</strong>lno, koncentriram<br />
se <strong>na</strong> Dan pobjede i Čavoglave. Blizu su<br />
termini s mogućim <strong>na</strong>stupom u Škabrnji<br />
za Veliku Gospu.<br />
- Bez obzira <strong>na</strong> sve <strong>na</strong>pade-kazao je-ja ću i<br />
dalje pjevati u počast branitelja, stradalnika,<br />
generala u Hagu, rodoljublja, vjere-svemu<br />
onom što je sveto većini hrvatskoga <strong>na</strong>roda,<br />
a ne šačici političara za koje ni sam ne z<strong>na</strong>m<br />
kome i čemu služe. Problem je u njima, a<br />
ne u <strong>na</strong>ma, zar ne, „moj <strong>na</strong>rode“?<br />
Utemeljitelj i izdavač: Croturris d.o.o. Turanj / <strong>Biograd</strong> ž.r: 2330003-1100040981<br />
Glavni i odgovorni urednik: Ivo Mišulić uredništvo: tel: 091 3880 590<br />
Voditelj marketinga: Stjepan Mišulić tel: 095 9011 390 faks: 023 388 059<br />
E-mail: biogradski<strong>glasnik</strong>@gmail.com<br />
Grafička priprema: Croturris d.o.o. Turanj / <strong>Biograd</strong><br />
Tisak: GRAFOTEHNA d.o.o. Grgura Budislavića 1b ZADAR tel: 023 302 178<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> u Zadru možete kupiti u Smoking trafikama <strong>na</strong> Branimiru, u Kauflandu i <strong>na</strong> Plovaniji.
Change language