Kvaliteta života i rizik od socijalne iskljuÄenosti - UNDP Croatia
Kvaliteta života i rizik od socijalne iskljuÄenosti - UNDP Croatia
Kvaliteta života i rizik od socijalne iskljuÄenosti - UNDP Croatia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KVALITETA ŽIVOTA U REPUBLICI HRVATSKOJ<br />
I<br />
RIZIK OD SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI<br />
Kvantitativno istraživanje na općoj populaciji<br />
TARGET d.o.o. za istraživanje tržišta<br />
Kneza Mislava 5 • Zagreb<br />
Zagreb, lipanj 2006.
Naručitelj:<br />
<strong>UNDP</strong> (United Nations Development Programme) <strong>Croatia</strong><br />
V<strong>od</strong>iteljica projekta:<br />
Lidija Japec<br />
Provedba istraživanja:<br />
TARGET d.o.o. za istraživanje tržišta<br />
Istraživački projekt:<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti<br />
Kvantitativno istraživanje na općoj populaciji<br />
Autor:<br />
Ana Hromatko<br />
Konzultanti:<br />
Dr.sc. Nenad Karajić<br />
Dr.sc. Goran Milas<br />
Dr.sc. Ivan Rimac<br />
Dr.sc. Ognjen Čaldarović<br />
Provedba istraživanja:<br />
Ožujak - Svibanj 2006.<br />
© European Foundtation for the Improvement of Living and Working Conditions, 2005, Wyattville Road, Loughlinstown,<br />
Dublin 18, Ireland
SADRŽAJ<br />
UVOD ................................................................................................................................................................ 4<br />
METODOLOGIJA........................................................................................................................................... 6<br />
1. UZORAK I NAČIN IZBORA ISPITNIKA.............................................................................................. 6<br />
2. PROVEDBA ISPITIVANJA................................................................................................................ 7<br />
3. REALIZACIJA UZORKA................................................................................................................... 7<br />
4. OBRADA PODATAKA ..................................................................................................................... 8<br />
ANALIZA REZULTATA................................................................................................................................ 9<br />
1. EKONOMSKA SITUACIJA................................................................................................................ 9<br />
2. STANOVANJE I NEPOSREDNA OKOLINA ....................................................................................... 18<br />
3. ZAPOSLENOST I OBRAZOVANJE................................................................................................... 24<br />
4. OBITELJSKI I DRUŠTVENI ŽIVOT................................................................................................... 32<br />
5. USKLAĐENOST OBITELJSKOG I POSLOVNOG ŽIVOTA................................................................... 35<br />
6. ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENA SKRB ............................................................................................... 37<br />
7. SUBJEKTIVNA DOBROBIT ............................................................................................................ 42<br />
8. PERCEPCIJA KVALITETE DRUŠTVA .............................................................................................. 45<br />
9. SOCIJALNA ISKLJUČENOST.......................................................................................................... 51<br />
ZAKLJUČNE NAPOMENE ......................................................................................................................... 55<br />
REFERENCE ................................................................................................................................................. 56<br />
PRILOG .......................................................................................................................................................... 57
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
UVOD<br />
Koncept kvalitete života <strong>od</strong>nosi se na sveukupnu dobrobit unutar društva, a usmjeren je na<br />
omogućavanje svakom pojedinom članu društva da ostvari svoje ciljeve koliko je to moguće<br />
(EQLS, 2004.).<br />
Europska zaklada za unaprijeđenje uvjeta života i rada provela je 2003. g<strong>od</strong>ine istraživanje<br />
kvalitete života u 28 europskih zemalja, <strong>od</strong> čega je 25 članica Europske unije (petnaest „starih“<br />
članica te deset članica primljenih u EU 2004. g<strong>od</strong>ine) te tri zemlje kandidata. Cilj tog<br />
istraživanja bio je ispitati kvalitetu života u svakoj pojedinoj zemlji te usporediti kvalitetu<br />
života u „starim“ članicama, „novim“ članicama i zemljama kandidatima. U tu svrhu, Europska<br />
zaklada za unaprijeđenje uvjeta života i rada konstruirala je Upitnik o kvaliteti života koji je<br />
obuhvatio šest p<strong>od</strong>ručja (EQLS, 2004.):<br />
• zaposlenost<br />
• ekonomski resursi<br />
• obitelj i kućanstvo<br />
• život zajednice i socijalna participacija<br />
• zdravlje i zdravstvena skrb<br />
• znanje, obrazovanje i usavršavanje<br />
Republika Hrvatska p<strong>od</strong>nijela je zahtjev za članostvo u Europskoj uniji u veljači 2003., a status<br />
kandidata dobila je u lipnju 2004. Budući da Republika Hrvatska nije bila uključena u<br />
istraživanje koje je provela Europska zaklada za unaprijeđenje uvjeta života i rada, formalnim<br />
otvaranjem pregovora s Europskom unijom javila se potreba za utvrđivanjem ekvivalentnih<br />
pokazatelja uvjeta življenja u Hrvatskoj. Kako bi se stekao uvid u kvalitetu života hrvatskih<br />
građana te omogućila usporedba s članicama Europske unije i ostalim zemljama kandidatima,<br />
Ured Programa Ujedinjenih nar<strong>od</strong>a za razvoj u Hrvatskoj (<strong>UNDP</strong> <strong>Croatia</strong>) primijenio je<br />
Upitnik kvalitete života u Hrvatskoj.<br />
Otvaranjem pregovora s Europskom unijom, Republika Hrvatska započela je i pripremu<br />
Zajedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju (Joint Inclusion Memoranda ili JIM),<br />
koji će služiti kao temelj za budući Nacionalni akcijski plan socijalnog uključivanja (National<br />
Action Plan on Social Inclusion ili NAP) obvezan za sve članice Europske unije. U sklopu<br />
ovog procesa, Hrvatska će morati poštivati zajedničke ciljeve u suzbijanju siromaštva i<br />
<strong>socijalne</strong> isključenosti. Stoga se ovim istraživanjem, osim kvalitete života, željela ispitati i<br />
socijalna isključenost. U upitnik o kvaliteti života d<strong>od</strong>ana su i pitanja vezana uz nezaposlenost<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 4
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
(preuzeta iz Ankete o radnoj snazi). Socijalnu isključenost treba promatrati kao razmjerno<br />
trajnu, višestruko uvjetovanu i višedimenzionalnu depriviranost pojedinca (Matković i<br />
Štulhofer, 2006.) Iako sam pojam <strong>socijalne</strong> isključenost još uvijek nije dovoljno istražen te<br />
postoje različiti pristupi njegovu mjerenju, najčešće se opisuje kao krug sastavljen <strong>od</strong> tri<br />
elementa:<br />
• nezaposlenost<br />
• siromaštvo<br />
• socijalna izolacija<br />
Jedan <strong>od</strong> pristupa mjerenju <strong>socijalne</strong> isključenosti p<strong>od</strong>razumijeva povezanost tri prostora<br />
prikraćenosti - radnog, ekonomskog i sociokulturnog (Matković i Štulhofer, 2006.). Drugim<br />
riječima, ukoliko je osoba prikraćena u sva tri prostora, ona se smatra socijalno isključenom.<br />
Osoba koja je prikraćena radno i ekonomski smatra se p<strong>od</strong> povećanim <strong>rizik</strong>om <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong><br />
isključenosti.<br />
P<strong>od</strong>aci prikupljeni ovim istraživanjem omogućit će stjecanje uvida u kvalitetu života hrvatskih<br />
građana te usporedbu s uvjetima življenja u zemljama članicama Europske unije te ostalim<br />
zemljama kandidatima. D<strong>od</strong>atno, p<strong>od</strong>aci će pomoći Ministarstvu zdravsva i <strong>socijalne</strong> skrbi u<br />
pokušaju objektivnog utvrđivanja opsega <strong>socijalne</strong> isključenosti u Republici Hrvatskoj te u<br />
pripremi Zajedničkog memoranduma o socijalnom isključivanju, osobito s obzirom na<br />
činjenicu da su ovim istraživanjem prvi puta prikupljeni p<strong>od</strong>aci reprezentativni na razini<br />
županija.<br />
Kvantitativno istraživanje na općoj populaciji u okviru projekta “<strong>Kvaliteta</strong> života i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong><br />
<strong>socijalne</strong> isključenosti u Republici Hrvatskoj” provela je agencija za istraživanje tržišta Target<br />
d.o.o. tijekom ožujka, travnja i svibnja 2006.. Specifični ciljevi istraživanja bili su sljedeći:<br />
1. Ispitati dostupnost te zadovoljstvo uslugama različitih javnih službi<br />
2. Steći uvid u ekonomsku situaciju hrvatskih građana<br />
3. Ispitati uvjete stanovanja u kojima žive građani Hrvatske<br />
4. Steći uvid u situaciju na tržištu rada, usklađenost obiteljskog i poslovnog života te<br />
zadovoljstvo životom općenito<br />
5. Ispitati percepciju hrvatskih građana o društvu u kojem žive<br />
6. Utvrditi udio socijalno isključenih građana, <strong>od</strong>nosno onih p<strong>od</strong> povećanim <strong>rizik</strong>om<br />
<strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti te ispitati njihova obilježja<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 5
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
METODOLOGIJA<br />
1. UZORAK I NAČIN IZBORA ISPITNIKA<br />
Uzorak kućanstava Republike Hrvatske konstruiran je kao troetapni probabilistički uzorak,<br />
neproporcionalno stratificiran prema županiji. Kako bi se povećala mogućnost zaključivanja na<br />
razini županija, broj ispitanika u svim županijama bio je jednak, <strong>od</strong>nosno, udio ispitanika iz<br />
različitih županija u uzorku nije proporcionalan udjelu njihova stanovništva u populaciji.<br />
Realni udjeli županija poravnati su procesom utežavanja (ponderiranja).<br />
U prvom koraku izvršen je izbor 50 lokacija anketiranja unutar svake županije na kojima je<br />
planirano anketiranje po 8 ispitanika. Dakle, ukupno je izabrano 1050 lokacija anketiranja.<br />
Izbor lokacija obavljen je sistematskim izborom s liste naselja Republike Hrvatske, poredanih<br />
po županijama i stupnju urbaniziranosti. Vjerojatnost izbora naselja kao moguće lokacije<br />
anketiranja bila je proporcionalna broju stanovnika tog naselja, s mogućnošću ponovog izbora<br />
istog naselja. Time je postignut zadovoljavajući prostorni raspored i primjeren <strong>od</strong>nos urbanoruralnog<br />
stanovništva.<br />
U drugom koraku slučajnim su izborom definirane stambene jedinice na izabranim lokacijama<br />
u kojima će biti provedeno anketiranje.<br />
U trećem koraku vršen je <strong>od</strong>abir jednog ispitanika unutar kućanstva koji će biti anketiran. Od<br />
osoba starijih <strong>od</strong> 15 g<strong>od</strong>ina koje žive u kućanstvu birana je jedna osoba met<strong>od</strong>om slučajnog<br />
izbora (zadnji rođendan), čime je postignuto uravnoteživanje uzorka po dobi i spolu. Planirana<br />
veličina uzorka iznosila je 400 ispitanika u pojedinoj županiji, <strong>od</strong>nosno ukupno 8400<br />
ispitanika.<br />
Kao što je ranije navedeno, realni udjeli župnija poravnati su procesom utežavanja<br />
(ponderiranja). Pored utežavanja prema županijskom principu, demografske karakteristike<br />
uzorka uspoređene su s <strong>od</strong>govarajućim demografskim pokazateljima populacije osoba starijih<br />
<strong>od</strong> 14 g<strong>od</strong>ina te su p<strong>od</strong>aci uteženi prema još tri varijable:<br />
1) spolu<br />
2) dobi<br />
3) obrazovanju.<br />
Postupkom utežavanja postiže se da udjeli ispitanika u uzorku budu jednaki udjelima<br />
promatrane populacije na relevantnim varijablama. Slučajan <strong>od</strong>abir ispitanika i postupak<br />
utežavanja omogućuju generalizaciju dobivenih rezultata na cijelu populaciju.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 6
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
2. PROVEDBA ISPITIVANJA<br />
Istraživanje je provedeno met<strong>od</strong>om anketiranja licem u lice u kućanstvima u razdoblju <strong>od</strong> 18.<br />
ožujka do 22. svibnja 2006. g<strong>od</strong>ine. Razgovor unutar jednog kućanstva prosječno je trajao oko<br />
30 minuta. Razgovor je obavljen radnim danom u vremenu <strong>od</strong> 16 do 20 sati ili tijekom cijelog<br />
dana u vrijeme vikenda. Rad anketara kontroliran je telefonskim kontaktima s ispitanicima,<br />
prema listama adresa kućanstava sastavljenima u vrijeme trajanja istraživanja. Svaki anketar<br />
kontroliran je u opsegu do 5 posto obavljenih razgovora.<br />
3. REALIZACIJA UZORKA<br />
Planirani uzorak realiziran je uz neznatna <strong>od</strong>stupanja. Razlozi <strong>od</strong>stupanja <strong>od</strong> potpunog<br />
ispunjenja plana uzrokovani su nesistematskim čimbenicima, koje je u terenskim uvjetima<br />
istraživanja vrlo teško nadzirati, a koji nisu značajnije utjecali na prir<strong>od</strong>u mjerenih pojava.<br />
Tablica 1: Realizirani uzorak<br />
Županija<br />
Realizirano<br />
Zagrebačka 410<br />
Krapinsko – zagorska 400<br />
Sisačko – moslavačka 407<br />
Karlovačka 400<br />
Varaždinska 415<br />
Koprivničko – križevačka 422<br />
Bjelovarsko – bilogorska 423<br />
Primorsko – goranska 406<br />
Ličko – senjska 400<br />
Virovitičko – p<strong>od</strong>ravska 409<br />
Požeško – slavonska 401<br />
Br<strong>od</strong>sko – posavska 402<br />
Zadarska 407<br />
Osječko – baranjska 401<br />
Šibensko – kninska 405<br />
Vukovarsko – srijemska 401<br />
Splitsko – dalmatinska 416<br />
Istarska 408<br />
Dubrovačko – neretvanska 400<br />
Međimurska 401<br />
Grad Zagreb 400<br />
Ukupno 8534<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 7
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
4. OBRADA PODATAKA<br />
U obradi prikupljenih p<strong>od</strong>ataka korištene su met<strong>od</strong>e deskriptivne statistike (postoci,<br />
frekvencije, aritmetičke sredine) te met<strong>od</strong>e inferencijalne statistike (t-test, χ 2 test, z-test,<br />
ANOVA).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 8
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
ANALIZA REZULTATA<br />
1. EKONOMSKA SITUACIJA<br />
Prih<strong>od</strong> kućanstva<br />
Ekvivalentni prih<strong>od</strong> kućanstava 1 u Istarskoj županiji te Gradu Zagrebu značajno je viši <strong>od</strong><br />
prosjeka Republike Hrvatske (slika 1). S druge strane, prih<strong>od</strong> kućanstava u čak 13 županija niži<br />
je <strong>od</strong> prosjeka.<br />
Slika 1: Medijan ekvivalentnog mjesečnog dohotka kućanstva (N=7585)<br />
5000<br />
4500<br />
4000<br />
3500<br />
3000<br />
2500<br />
2000<br />
1500<br />
1000<br />
500<br />
0<br />
1250<br />
1250<br />
1292<br />
1452<br />
1607<br />
1667<br />
1750<br />
1771<br />
1781<br />
1800<br />
1957<br />
1994<br />
2135<br />
2200<br />
2206<br />
2250<br />
2333<br />
2368<br />
2697<br />
3000<br />
3600<br />
Median<br />
RH<br />
2200<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Požeško- slavonska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Osječko- baranjska<br />
Ličko- senjska<br />
Zadarska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Karlovačka<br />
Varaždinska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Šibensko-kninska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Međimurska<br />
Zagrebačka<br />
Primorsko- goranska<br />
Grad Zagreb<br />
Istarska<br />
Ekvivalentni doh<strong>od</strong>ak kućanstva u Kn<br />
Ukupno gledano, vlastitim životnim standardom zadovoljno je nešto manje <strong>od</strong> četvrtine<br />
građana (23,3%), dok nezadovoljstvo izražava svaki peti stanovnik Hrvatske (21,7%).<br />
Očekivano, zadovoljstvo standardom života češće iskazuju osobe s visokim ekvivalentnim<br />
prih<strong>od</strong>om kućanstva. Muškarci, mlađi ispitanici (15-34 g<strong>od</strong>ina), osobe višeg stupnja<br />
obrazovanja te oni iz urbanih sredina također češće izražavaju zadovoljstvo svojim životnim<br />
1 Ukupni prih<strong>od</strong> kućanstva p<strong>od</strong>ijeljen je brojem ekvivalentnih <strong>od</strong>raslih članova kućanstva; broj ekvivalentnih<br />
<strong>od</strong>raslih članova definiran je kao zbroj b<strong>od</strong>ova d<strong>od</strong>ijeljen svakom članu prema sljedećoj formuli: prvi <strong>od</strong>rasli<br />
član=1, svaki sljedeći <strong>od</strong>rasli član=0,5, dijete=0,3<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 9
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
standardom. Stanovnici Istarske županije zadovoljniji su životnim standardom <strong>od</strong> ostalih, dok u<br />
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zadovoljstvo iskazuje manje <strong>od</strong> desetine ispitanika (slika 2).<br />
Slika 2: Udio ispitanika koji izražava zadovoljstvo životnim standardom (N=8534)<br />
60<br />
%<br />
40<br />
35,2<br />
20<br />
13,9<br />
14,5<br />
15,0<br />
15,8<br />
16,8<br />
19,0 19,6 19,7<br />
19,8 20,9<br />
21,1<br />
21,3<br />
28,4<br />
27,0<br />
23,5 24,0 25,1 25,5<br />
30,0<br />
7,9<br />
0<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Požeško- slavonska<br />
Šibensko-kninska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Karlovačka<br />
Zadarska<br />
Primorsko- goranska<br />
Ličko- senjska<br />
Osječko- baranjska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Zagrebačka<br />
Grad Zagreb<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Međimurska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Varaždinska<br />
Istarska<br />
Čak četvrtina hrvatskih kućanstava (24,2%) primila je neki oblik <strong>socijalne</strong> pomoći (bilo <strong>od</strong><br />
središnje države, lokalne vlasti ili humanitarnih/nevladinih/vjerskih organizacija) u proteklih<br />
g<strong>od</strong>inu dana. Očekivano, kućanstva s niskim ekvivalentnim prih<strong>od</strong>om češće nav<strong>od</strong>e kako su<br />
dobivala takve oblike naknada. Osim toga, kućanstva iz ruralnih p<strong>od</strong>ručja češće su <strong>od</strong> onih iz<br />
urbanih sredina dobivala novčane naknade. Najčešći oblik <strong>socijalne</strong> pomoći koji ispitanici<br />
spominju jest dječji doplatak (17,5%). Socijalnu pomoć (novčanu ili u naturi) primilo je oko<br />
5% kućanstava. Polovina ispitanika dobila je pomoć putem Centara za socijalnu skrb (<strong>od</strong>nosno,<br />
<strong>od</strong> središnje države), a petina kao izvor nav<strong>od</strong>i lokalnu / županijsku vlast. Pomoć<br />
humanitarnih/nevladinih, <strong>od</strong>nosno vjerskih organizacija primio je mali broj kućanstava (2,1%).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 10
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Osnovna dobra i deprivacija<br />
Jedno <strong>od</strong> p<strong>od</strong>ručja pokrivenih istraživanjem <strong>od</strong>nosilo se na mogućnost kućanstva da sebi priušti<br />
osnovna dobra, <strong>od</strong>nosno sljedeće:<br />
o Održavanje doma <strong>od</strong>govarajuće toplim<br />
o Plaćanje jednotjednog g<strong>od</strong>išnjeg <strong>od</strong>mora izvan kuće<br />
o Zamjena bilo kojeg istrošenog namještaja<br />
o Obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan ukoliko bi to željeli<br />
o Kupovina nove umjesto rabljene <strong>od</strong>jeće<br />
o Pozivanje obitelji ili r<strong>od</strong>bine na piće ili obrok barem jednom mjesečno<br />
Prema nav<strong>od</strong>ima ispitanika, trećina kućanstava (34,6%) nije deprivirana, <strong>od</strong>nosno može sebi<br />
priuštiti sva osnovna dobra. Očekivano, kućanstva koja nemaju poteškoća s osiguravanjem<br />
osnovnih dobara češće imaju visoke prih<strong>od</strong>e te se češće nalaze u urbanim sredinama.<br />
S druge strane, nešto više <strong>od</strong> četvrtine kućanstava (28,3%) nije u mogućnosti sebi priuštiti tri ili<br />
više ispitanih osnovnih dobara.<br />
Ukupno gledano, 15% hrvatskih kućanstava ne može sebi priuštiti obrok s mesom ili ribom<br />
svaki drugi dan (slika 3).<br />
Slika 3: Mogućnost kućanstva da sebi priušti osnovna dobra(N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
60%<br />
0,4<br />
10,1<br />
1,9 2,1<br />
60,0<br />
44,5<br />
0,5 1,6<br />
1,1<br />
15,3<br />
21,2 19,1<br />
40%<br />
89,4<br />
83,4<br />
76,5 79,2<br />
20%<br />
37,9<br />
52,8<br />
0%<br />
<strong>od</strong>ržavanje<br />
doma<br />
<strong>od</strong>govarajuće<br />
toplim<br />
plaćanje<br />
jednotjednog<br />
<strong>od</strong>mora izvan<br />
kuće<br />
zamjena bilo<br />
kojeg dijela<br />
istrošenog<br />
namještaja<br />
obrok s mesom<br />
ili ribom svaki<br />
drugi dan ako<br />
biste to željeli<br />
kupovina nove<br />
umjesto<br />
rabljene <strong>od</strong>jeće<br />
Da, možemo si priuštiti ako želimo Ne, ne možemo si priuštiti Ne znam<br />
pozivanje<br />
prijatelja ili<br />
obitelji na piće<br />
ili obrok barem<br />
jednom<br />
mjesečno<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 11
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Čak svako deseto hrvatsko kućanstvo (10,1%) ima poteškoća s <strong>od</strong>ržavanjem svoga doma<br />
<strong>od</strong>govarajuće toplim. Broj takvih kućanstava veći je u Požeško-slavonskoj (26,1%),<br />
Bjelovarsko-bilogorskoj (19,6 %) i Osječko-baranjskoj županiji (18,0%) nego u ostalima.<br />
Gotovo dvije trećine kućanstava (60,0%) nema sredstava za plaćanje jednotjednog g<strong>od</strong>išnjeg<br />
<strong>od</strong>mora. Očekivano, stanovnici regija s najvišim prih<strong>od</strong>ima po ekvivalentnom članu kućanstva,<br />
uz Varaždinsku županiju, najčešće su u mogućnosti platiti g<strong>od</strong>išnji <strong>od</strong>mor.<br />
Nešto manje <strong>od</strong> polovice građana (44,5%) izjavljuje kako ne može zamijeniti istrošeni<br />
namještaj u svojem kućanstvu, pri čemu su među njima rjeđe <strong>od</strong> ostalih zastupljeni ispitanici iz<br />
Zagrebačke županije. Kupovina nove <strong>od</strong>jeće predstavlja problem svakom petom ispitanom<br />
kućanstvu (21,2%), a otprilike jednak broj (19,1%) ne može ugostiti obitelj ili prijatelje barem<br />
jednom mjesečno.<br />
Ispitanike se također pitalo posjeduje li njihovo kućanstvo automobil ili kombi, osobno<br />
računalo i perilicu rublja te, ukoliko ne posjeduje, je li razlog tome to što kućanstvo ne može<br />
sebi priuštiti te predmete ili ih nemaju jer im nisu potrebni (slika 4).<br />
Slika 4: Posjedovanje različitih materijalnih dobara (N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
13.9<br />
15.9<br />
34.9<br />
1.4<br />
3.8<br />
Kućanstvo ne<br />
posjeduje jer ne treba<br />
60%<br />
16.9<br />
Kućanstvo ne<br />
posjeduje jer ne može<br />
priuštiti<br />
94.7<br />
Kućanstvo posjeduje<br />
40%<br />
70.0<br />
20%<br />
47.6<br />
0%<br />
automobil ili kombi za<br />
privatno korištenje<br />
osobno računalo (PC)<br />
perilica rublja<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 12
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Perilicu rublja ima gotovo svako kućanstvo u Hrvatskoj (94,7%). Gotovo tri četvrtine (70,0%)<br />
posjeduje i automobil, a nešto manje <strong>od</strong> polovine osobno računalo.<br />
Općenito, ispitanici čije kućanstvo ne posjeduje osobno računalo češće izjavljuju kako im ono<br />
nije potrebno nego kako ga ne mogu sebi priuštiti, dok oni koji nemaju osobni automobil<br />
p<strong>od</strong>jednako često nav<strong>od</strong>e oba razloga.<br />
Očekivano, kućanstva koje posjeduju automobil i/ili računalo imaju viša primanja <strong>od</strong> onih koji<br />
ne posjeduju te predmete. Također očekivano, stanovnici ruralnih p<strong>od</strong>ručja rjeđe <strong>od</strong> onih iz<br />
urbanih sredina posjeduju osobno računalo. Navedeni p<strong>od</strong>aci reflektiraju situaciju relativno<br />
nižeg socijalnog statusa u smislu opremljenosti domaćinstava, kao i očekivane razlike koje<br />
postoje između pojedinih županija u Hrvatskoj. Indikativno je da je stanovnicima Hrvatske<br />
važnije posjedovanje automobila, nego zadovoljavajuće opremanje domaćinstava namještajem,<br />
<strong>od</strong>lazak na g<strong>od</strong>išnji <strong>od</strong>mor, itd. Navedeno govori o socio-kulturnoj aspiraciji, a ne o objektivnoj<br />
potrebi i mogućnosti zadovoljavanja prioritetnih situacija. U situaciji potencijalnog izbora<br />
između zamjene istrošenog namještaja i mogućnosti korištenja g<strong>od</strong>išnjeg <strong>od</strong>mora izvan mjesta<br />
stalnog obitavanja s jedne strane, te kupovine (novog) automobila s druge strane, najčešće će<br />
preovladati ovo drugo! Relativno slabija opremljenost domaćinstava računalima reflektira<br />
relativno niži stupanj trenutne informatizacije u Hrvatskoj.<br />
Dugovi kućanstva<br />
Osim o različitim dobrima koja pojedino kućanstvo može sebi priuštiti, ispitanike se pitalo i je<br />
li njihovo kućanstvo bilo u dugovima u posljednjih g<strong>od</strong>inu dana, <strong>od</strong>nosno u nemogućnosti<br />
platiti na vrijeme smještaj (stanarinu ili ratu hipoteke / kredita) i režije (npr. struja, v<strong>od</strong>a, plin<br />
itd.).<br />
Svako peto hrvatsko kućanstvo (22,0%) bilo je u dugovima u proteklih g<strong>od</strong>inu dana, <strong>od</strong>nosno u<br />
nemogućnosti platiti smještaj ili režije na vrijeme.<br />
Općenito, građani Hrvatske češće imaju poteškoća s plaćanjem režija nego s plaćanjem<br />
stanarine ili rate kredita / hipoteke, što ne iznenađuje s obzirom na činjenicu da dvije trećine<br />
ispitanika posjeduje vlastiti dom. Manje <strong>od</strong> desetine kućanstava (6,7%) bilo je u dugovima<br />
zbog (ne)plaćanja smještaja, dok režije na vrijeme nije plaćalo svako peto kućanstvo (20,5%).<br />
Većina kućanstava koja nije bila u mogućnosti na vrijeme platiti smještaj, također je imala<br />
poteškoća i s plaćanjem režija.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 13
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Broj onih koji nisu bili u mogućnosti platiti režije na vrijeme najveći je u Sisačko-moslavačkoj<br />
županiji, u kojoj gotovo 40% ispitanika izjavljuje kako su imali takvih problema u posljednjih<br />
g<strong>od</strong>inu dana (slika 5). D<strong>od</strong>atno, između četvrtine i trećine ispitanika iz slavonske regije te<br />
trećina onih koji žive u Krapinsko-zagorskoj županiji nisu bili u mogućnosti platiti na vrijeme<br />
svoje račune za režije.<br />
Slika 5: Udio ispitanika koji nav<strong>od</strong>e da su bili u dugovima u posljednjih g<strong>od</strong>inu dana (N=8534)<br />
Sisačko-moslavačka<br />
Vukovarsko-srijemska<br />
Krapinsko-zagorska<br />
Br<strong>od</strong>sko-posavska<br />
Virovitičko-p<strong>od</strong>ravska<br />
Osječko-baranjska<br />
Požeško-slavonska<br />
Grad Zagreb<br />
Karlovačka<br />
Bjelovarsko-bilogorska<br />
Šibensko-kninska<br />
Splitsko-dalmatinska<br />
Zadarska<br />
Koprivničko-križevačka<br />
Primorsko-goranska<br />
Istarska<br />
Zagrebačka<br />
Međimurska<br />
Dubrovačko-neretvanska<br />
Varaždinska<br />
Ličko-senjska<br />
7,0<br />
13,4<br />
3,2<br />
9,9<br />
6,7<br />
7,5<br />
9,7<br />
6,3<br />
21,6<br />
8,5<br />
21,0<br />
7,7<br />
21,0<br />
7,8<br />
18,9<br />
5,3<br />
18,2<br />
5,6<br />
15,8<br />
4,8<br />
13,5<br />
9,8<br />
13,4<br />
3,5<br />
13,1<br />
6,1<br />
12,6<br />
2,8<br />
12,5<br />
7,5<br />
11,8<br />
3,8<br />
10,5<br />
4,0<br />
9,9<br />
27,4<br />
26,6<br />
30,3<br />
29,7<br />
32,0<br />
32,0<br />
38,6<br />
nemogućnost plaćanja režija<br />
na vrijeme<br />
nemogućnost plaćanja<br />
stanarine / rate za smještaj<br />
na vrijeme<br />
0 10 20 30 40 50<br />
%<br />
Zadovoljavanje prehrambenih potreba<br />
Čak svakom desetom hrvatskom kućanstvu (13,2%) u proteklih je g<strong>od</strong>inu dana nedostajalo<br />
novaca za hranu. Otprilike jednak broj kućanstava (12,1%) primao je redovitu pomoć (novac ili<br />
hranu) <strong>od</strong> osobe koju poznaju, a koja ne živi u istom kućanstvu.<br />
Nešto manje <strong>od</strong> polovine kućanstava (44,1%) u tom je peri<strong>od</strong>u uzgajalo povrće ili voće,<br />
<strong>od</strong>nosno držalo stoku ili perad kako bi pomoglo zadovoljiti svoje prehrambene potrebe. Među<br />
njima su najčešće zastupljeni stanovici županija Sjeverne Hrvatske, a najrjeđe oni iz regija s<br />
najvišim prih<strong>od</strong>ima (zagrebačka regija te Istra i Primorje).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 14
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 6: Udio kućanstava koji su u proteklih g<strong>od</strong>inu dana pomogli zadovoljiti svoje prehrambene<br />
potrebe uzgojem povrća/voća, <strong>od</strong>nosno držanjem stoke/peradi (N=8534)<br />
%<br />
100<br />
80<br />
60<br />
40<br />
20<br />
74,8 77,5 80,3 80,3<br />
69,7<br />
48,3 51,5 54,1 54,8 56,0 58,6 60,3 60,8 63,0 63,6 66,2<br />
36,8 40,6<br />
29,5<br />
9,2 12,4<br />
0<br />
Grad Zagreb<br />
Primorsko-goranska<br />
Istarska<br />
Zagrebačka<br />
Splitsko-dalmatinska<br />
Dubrovačko-neretvanska<br />
Zadarska<br />
Br<strong>od</strong>sko-posavska<br />
Šibensko-kninska<br />
Ličko-senjska<br />
Sisačko-moslavačka<br />
Osječko-baranjska<br />
Bjelovarsko-bilogorska<br />
Varaždinska<br />
Vukovarsko-srijemska<br />
Karlovačka<br />
Požeško-slavonska<br />
Virovitičko-p<strong>od</strong>ravska<br />
Međimurska<br />
Krapinsko-zagorska<br />
Koprivničko-križevačka<br />
Očekivano, stanovnici ruralnih p<strong>od</strong>ručja značajno češće zadovoljavaju vlastite prehrambene<br />
potrebe uz pomoć poljoprivredne proizv<strong>od</strong>nje nego ispitanici iz urbanih p<strong>od</strong>ručja (slika 7).<br />
Slika 7: Udio kućanstava koji su u proteklih g<strong>od</strong>inu dana pomogli zadovoljiti svoje prehrambene<br />
potrebe uzgojem povrća/voća, <strong>od</strong>nosno držanjem stoke/peradi, prema p<strong>od</strong>ručju stanovanja (N=8534)<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Karlovačka<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Međimurska<br />
Osječko- baranjska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Varaždinska<br />
Požeško- slavonska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Šibensko-kninska<br />
Ličko- senjska<br />
Zadarska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Zagrebačka<br />
Istarska<br />
Grad Zagreb<br />
Primorsko- goranska<br />
50,4<br />
35.5<br />
44.2<br />
24.0<br />
39.2<br />
43.8<br />
13.7<br />
44.5<br />
31.7<br />
26.9<br />
19.2<br />
23.6<br />
31.0<br />
11.9<br />
31.2<br />
24.3<br />
16.4<br />
43.6<br />
14.3<br />
38.9<br />
6.9<br />
25.8<br />
7.5<br />
16.5<br />
90.1<br />
86.9<br />
85.7<br />
84.7<br />
81.4<br />
80.3<br />
79.4<br />
78.4<br />
76.3<br />
73.9<br />
71.9<br />
71.4<br />
71.1<br />
69.0<br />
66.6<br />
urbano<br />
63.5<br />
p<strong>od</strong>ručje<br />
61.8<br />
ruralno<br />
p<strong>od</strong>ručje<br />
0 20 40 60 80<br />
100<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 15
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Udio stanovnika urbanih p<strong>od</strong>ručja čije kućanstvo pomaže zadovoljiti svoje prehrambene<br />
uzgojem povrća/voća, <strong>od</strong>nosno držanjem peradi ili stoke, najveći je u Koprivničko-križevačkoj<br />
županiji. No, i otprilike 40% kućanstava u urbanim sredinama slavonskih županija, uz izuzetak<br />
Br<strong>od</strong>sko-posavske, također pomaže zadovoljiti svoje prehrambene potrebe na taj način.<br />
Očekivano, postoji povezanost poljoprivredne proizv<strong>od</strong>nje i prih<strong>od</strong>a kućanstva - što je<br />
ekvivalentni doh<strong>od</strong>ak kućanstva niži, to je vjerojatnije da kućanstvo poljoprivrednom<br />
proizv<strong>od</strong>njom pomaže zadovoljiti svoje prehrambene potrebe.<br />
Subjektivne ekonomske poteškoće<br />
Otprilike trećina stanovnika Hrvatske (31,2%) izjavljuje kako njihovo kućanstvo ima poteškoća<br />
u zadovoljavanju svojih potreba. Očekivano, ispitanici čije kućanstvo ima niske prih<strong>od</strong>e<br />
nav<strong>od</strong>e to češće <strong>od</strong> ostalih. Isto mišljenje češće izražavaju stanovnici ruralnih sredina nego oni<br />
iz urbanih p<strong>od</strong>ručja.<br />
Kućanstva iz zagrebačke regije, Istre i Primorja te Varaždinske, Međimurske i Dubrovačkoneretvanske<br />
županije imaju manje poteškoća u zadovoljavanju vlastitih potreba <strong>od</strong> ostalih<br />
(slika 8).<br />
Slika 8: Udio kućanstava koja svoje potrebe zadovoljavaju uz poteškoće ili velike poteškoće (N=8534)<br />
60<br />
%<br />
40<br />
20<br />
30,5 30,8 31,6<br />
22,9 23,1 23,4 23,7 24,5 25,8<br />
18,9<br />
45,8<br />
47,8<br />
35,8 36,3 37,0 37,8 38,1 39,5 39,6<br />
41,4 42,7<br />
0<br />
Varaždinska<br />
Primorsko-goranska<br />
Međimurska<br />
Istarska<br />
Dubrovačko-neretvanska<br />
Grad Zagreb<br />
Zagrebačka<br />
Ličko-senjska<br />
Splitsko-dalmatinska<br />
Krapinsko-zagorska<br />
Bjelovarsko-bilogorska<br />
Šibensko-kninska<br />
Vukovarsko-srijemska<br />
Br<strong>od</strong>sko-posavska<br />
Požeško-slavonska<br />
Zadarska<br />
Koprivničko-križevačka<br />
Osječko-baranjska<br />
Karlovačka<br />
Sisačko-moslavačka<br />
Virovitičko-p<strong>od</strong>ravska<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 16
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Ispitanike se također tražilo da subjektivno procjene imovinsko stanje vlastitog kućanstva.<br />
Dvije trećine građana (66,3%) procjenjuje ga jednakim imovinskom stanju većine drugih ljudi,<br />
a svaki peti (19,4%) ocjenjuje ga lošijim. Očekivano, ispitanici čije kućanstvo ima niske<br />
prih<strong>od</strong>e češće nav<strong>od</strong>e kako je njihovo imovinsko stanje lošije <strong>od</strong> većine drugih.<br />
Procjene imovinskog stanja razlikuju se i s obzirom na p<strong>od</strong>ručje u kojem osoba živi. Naime,<br />
otprilike svaki peti stanovnik ruralnih sredina imovinsko stanje vlastitog kućanstva ocjenjuje<br />
lošijim <strong>od</strong> većine, dok isto izjavljuje svaki deseti ispitanik koji živi u urbanom p<strong>od</strong>ručju.<br />
Gledano na razini županija (slika 9), stanovnici Grada Zagreba i Međimurske županije vlastito<br />
imovinsko stanje procjenjuju natprosječnim češće <strong>od</strong> stanovnika ostalih županija (jedna petina<br />
u <strong>od</strong>nosu na jednu desetinu).<br />
Slika 9: Subjektivna procjena imovinskog stanja (N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
21<br />
13 12 16 15 12 9 11 11<br />
17<br />
8 11<br />
22<br />
12 10 12 13<br />
8 13 9 11<br />
60%<br />
40%<br />
66<br />
74<br />
75 70 70<br />
72 74 70 69<br />
62<br />
71 67<br />
55<br />
64 65 61 58<br />
62 54 57 52<br />
20%<br />
0%<br />
13 13 15 17 19 20 20 21 22 22 23 25 27 28 30 33 34 36<br />
13 14<br />
17<br />
Grad Zagreb<br />
Primorsko-goranska<br />
Dubrovačko-neretvanska<br />
Splitsko-dalmatinska<br />
Krapinsko-zagorska<br />
Varaždinska<br />
Istarska<br />
Požeško-slavonska<br />
Koprivničko-križevačka<br />
Osječko-baranjska<br />
Zagrebačka<br />
Vukovarsko-srijemska<br />
Međimurska<br />
Br<strong>od</strong>sko-posavska<br />
Ličko-senjska<br />
Sisačko-moslavačka<br />
Zadarska<br />
Šibensko-kninska<br />
Bjelovarsko-bilogorska<br />
Virovitičko-p<strong>od</strong>ravska<br />
Karlovačka<br />
lošije <strong>od</strong> većine drugih niti bolje niti lošije <strong>od</strong> većine drugih bolje <strong>od</strong> većine drugih<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 17
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
2. STANOVANJE I NEPOSREDNA OKOLINA<br />
Stambeni prostor<br />
Uzimajući u obzir broj prostorija u kućanstvu (ne računajući kuhinju, kupaonice, h<strong>od</strong>nike,<br />
ostave i prostorije korištene isključivo za posao), izračunat je prosječan broj prostorija po članu<br />
kućanstva. Ukupno gledano, hrvatska kućanstva u prosjeku imaju 1,1 prostoriju po članu.<br />
Očekivano, stanovnici ruralnih p<strong>od</strong>ručja imaju veći broj prostorija po osobi nego stanovnici<br />
urbanih sredina.<br />
Uvjeti stanovanja<br />
Osim o samom broju prostorija, građane se pitalo i o njihovim uvjetima stanovanja, <strong>od</strong>nosno o<br />
(ne)postojanju različitih problema sa smještajem.<br />
Općenito govoreći, polovina kućanstava (52,9%) ima barem jedan problem sa smještajem, a<br />
svako deseto (11,5%) tri ili više problema. Stanovnici Grada Zagreba češće <strong>od</strong> ostalih<br />
izjavljuju kako nemaju niti jedan navedeni problem sa smještajem.<br />
Dotrajalost prozora, vrata ili p<strong>od</strong>ova najčešće je navedeni problem, te se s njime suočava<br />
otprilike trećina hrvatskih kućanstava (slika 10). Pomanjkanje prostora, vlaga / prokišnjavanje i<br />
nedostatak kanalizacije problemi su s kojima se suočava svako peto kućanstvo, dok nedostatak<br />
električne energije i unutarnjeg sanitarnog čvora nav<strong>od</strong>i mali broj ispitanika.<br />
Stanovnici ruralnih p<strong>od</strong>ručja češće se <strong>od</strong> onih iz urbanih sredina suočavaju sa lošim stambenim<br />
uvjetima. Izuzetak čini pomanjkanje prostora, koje je češće prisutno u urbanim p<strong>od</strong>ručjima.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 18
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 10: Udio ispitanika koji nav<strong>od</strong>e postojanje problema sa smještajem (N=8534)<br />
60<br />
%<br />
40<br />
31,2<br />
20<br />
19,6<br />
19,3<br />
21,3<br />
2,0<br />
4,4<br />
0<br />
pomanjkanje<br />
prostora<br />
dotrajalost<br />
prozora, vrata ili<br />
p<strong>od</strong>ova<br />
vlaga /<br />
prokišnjavanje<br />
nedostatak<br />
električne<br />
energije<br />
nedostatak<br />
kanalizacije<br />
nedostatak<br />
unutarnjeg<br />
sanitarnog<br />
čvora<br />
Stanovnici Br<strong>od</strong>sko-posavske županije nešto češće <strong>od</strong> ostalih imaju problema s vlagom /<br />
prokišnjavanjem te nedostatkom unutarnjeg sanitarnog čvora. Nepostojanje kanalizacije najviše<br />
je izraženo u Virovitičko-p<strong>od</strong>ravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Vukovarsko-srijemskoj<br />
županiji – otprilike 40% kućanstava tih županija nije priključeno na kanalizacijski sustav.<br />
Stanarski status<br />
Većina hrvatskih građana (79,5%) vlasnici su svoga doma, <strong>od</strong> čega tek manji dio otplaćuje ratu<br />
kredita ili hipoteke. Stanovnici ruralnih sredina češće su vlasnici svojih domova <strong>od</strong> onih koji<br />
žive u urbanim p<strong>od</strong>ručjima.<br />
Ukupno gledano, manje <strong>od</strong> desetine ispitanika živi u p<strong>od</strong>stanarstvu (6,8%), pri čemu je ono<br />
češće prisutno u Gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji nego u ostalima.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 19
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 11: Struktura vlasništva (N=8357)<br />
100%<br />
80%<br />
60%<br />
40%<br />
20%<br />
11<br />
2 3 2 5 6 3 9<br />
2 2 8<br />
15 20 3<br />
2 16<br />
10 5 6 5 5 9<br />
9<br />
3 3 2 1<br />
5 3<br />
6<br />
17 17 20 4 16<br />
10 2 2 12<br />
2 15<br />
11<br />
10 3 14 1 8<br />
2 8 11<br />
1 8<br />
1 19<br />
1<br />
3<br />
1 1 1 1 1<br />
5 6<br />
9 2<br />
4 2<br />
9 11 4<br />
6 5 7 3<br />
3<br />
2 2<br />
1 1 2 3<br />
10 13<br />
16 8<br />
6 4 6<br />
6<br />
3<br />
57 62 62 66 66 66 68 70 71 71 71 72 76 77 79 79 80 81 81 82<br />
2<br />
3<br />
94<br />
0%<br />
Primorsko- goranska<br />
Karlovačka<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Zadarska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Grad Zagreb<br />
Šibensko-kninska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Osječko- baranjska<br />
Varaždinska<br />
Ličko- senjska<br />
Požeško- slavonska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Međimurska<br />
Istarska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Zagrebačka<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Vlasništvo bez hipoteke/ kredita<br />
Stanar (plaćanje stanarine privatnoj osobi)<br />
Smještaj je omogućen bez plaćanja stanarine<br />
Vlasništvo s hipotekom / kreditom<br />
Stanar (plaćanje stanarine u socijalnim/gradskim stanovima)<br />
Ostalo<br />
Neposredna okolina<br />
Istraživanjem se željela ispitati i percepcija ispitanika o kvaliteti i sigurnosti neposredne<br />
okolice u kojoj žive.<br />
Ukupno gledano, dvije trećine stanovnika (65,1%) izjavljuje kako ne postoje razlozi za<br />
pritužbu na kvalitetu neposredne okoline.<br />
Očekivano, stanovnici urbanih sredina češće imaju primjedbi na kvalitetu okoline u kojoj žive<br />
<strong>od</strong> onih iz ruralnih p<strong>od</strong>ručja.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 20
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 12: Percepcija ispitanika o kvaliteti neposredne okolice u kojoj žive (N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
60%<br />
69,6 66,6 67,5 69,1<br />
Uopće ne<br />
postoje razlozi<br />
za pritužbu<br />
Postoji nekoliko<br />
razloga za<br />
pritužbu<br />
40%<br />
20%<br />
0%<br />
16,8<br />
6,1<br />
16,5<br />
7,0 7,5<br />
buka<br />
14,1<br />
8,7 8,9 8,3<br />
onečišćenost<br />
zraka<br />
8,1<br />
nedostupnost<br />
rekreacijskih ili<br />
zelenih površina<br />
14,5<br />
7,0<br />
kvaliteta v<strong>od</strong>e<br />
Postoji puno<br />
razloga za<br />
pritužbu<br />
Postoji izrazito<br />
puno razloga za<br />
pritužbu<br />
Gledano na županijskoj razini, broj onih koji su zadovoljni kvalitetom svoje okoline najveći je<br />
u Virovitičko-p<strong>od</strong>ravskoj županiji (90,2%), a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj županiji<br />
(46,9%). Pritužbe na buku nešto češće <strong>od</strong> ostalih nav<strong>od</strong>e stanovnici Bjelovarsko-bilogorske<br />
županije i Grada Zagreba, dok je kvaliteta v<strong>od</strong>e, prema nav<strong>od</strong>ima ispitanika, najlošija u<br />
Vukovarsko-srijemskoj županiji. Naime, u toj županiji 41,0% stanovnika smatra kako ima puno<br />
razloga za pritužbu na njenu kvalitetu. Nezadovoljstvo čistoćom zraka nešto češće <strong>od</strong> ostalih<br />
izražavaju ispitanici iz Grada Zagreba i Sisačko-moslavačke županije te Istre i Primorja.<br />
Pritužbe na nedostupnost rekreacijskih i zelenih površina najčešće su u Splitsko-dalmatinskoj<br />
županiji i Istri i Primorju te Gradu Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.<br />
Također je ispitana percepcija sigurnosti okoline, <strong>od</strong>nosno ispitanike se tražilo da procijene<br />
koliko je u u okolini u kojoj žive sigurno šetati noću.<br />
Ukupno gledano, velika većina stanovnika (86,5%) vjeruje kako je u p<strong>od</strong>ručju u kojem žive<br />
sigurno šetati noću. Očekivano, osjećaj sigurnosti češće izražavaju stanovnici ruralnih sredina<br />
<strong>od</strong> onih iz urbanih p<strong>od</strong>ručja. Osim razlika prema p<strong>od</strong>ručju u kojem ispitanik živi, postoje i<br />
spolne te dobne razlike. Naime, žene se osjećaju nesigurnima dvostruko češće <strong>od</strong> muškaraca,<br />
dok se osobe starije <strong>od</strong> 65 g<strong>od</strong>ina osjećaju manje sigurnima nego oni iz preostalih dobnih<br />
skupina.<br />
Osjećaj nesigurnosti najčešće izražavaju stanovnici Grada Zagreba i Bjelovarsko-bilogorske<br />
županije, u kojima je četvrtina mišljenja kako u njihovoj neposrednoj okolini nije sigurno šetati<br />
noću. Valja spomenuti kako svaki deseti stanovnik Grada Zagreba (10,4%) svoje susjedstvo<br />
noću ocjenjuje vrlo nesigurnim.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 21
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Zadovoljstvo smještajem<br />
Općenito govoreći, svaki deseti hrvatski građanin (9,6%) nezadovoljan je vlastitim smještajem.<br />
Zadvoljstvo smještajem, mjereno skalom <strong>od</strong> 1 do 10 (pri čemu 1 znači «vrlo nezadovoljan», a<br />
10 «vrlo zadovoljan») u korelaciji je sa procjenom uvjeta stanovanja. Drugim riječima, s<br />
porastom broja smještajnih problema s kojima se kućanstvo suočava, smanjuje se zadovoljstvo<br />
smještajem (slika 13).<br />
Slika 13: Prosječno zadovoljstvo smještajem s obzirom na dob, stupanj obrazovanja, p<strong>od</strong>ručje<br />
stanovanja, ekvivalentni prih<strong>od</strong> kućanstva i broj problema sa smještajem(N=8534)<br />
10<br />
M<br />
8<br />
7.5 7.0 6.7 6.8 6.5 6.4<br />
7.1<br />
7.7<br />
7.0<br />
7.8 7.7<br />
6.9<br />
6<br />
4<br />
6.7 7.0 5.9<br />
5.9<br />
5.0<br />
4.4<br />
3.7 3.6<br />
2<br />
0<br />
15 - 24 g<br />
25 - 34 g<br />
35 - 49 g<br />
50 - 64 g<br />
65+<br />
OŠ i manje<br />
SSS<br />
VŠS / VSS<br />
ruralno<br />
urbano<br />
prvi kvartil<br />
drugi i treći kvartil<br />
četvrti kvartil<br />
0<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
DOB<br />
OBRAZOVANJE<br />
PODRUČJE<br />
PRIHOD<br />
BROJ PROBLEMA SA SMJEŠTAJEM<br />
Prosječno zadovoljstvo građana koji nemaju niti jedan problem sa svojim smještajem (M = 7,7)<br />
značajno je više <strong>od</strong> zadovoljstva onih koji imaju takvih problema.<br />
Stanovnici ruralnih p<strong>od</strong>ručja manje su zadovoljni smještajem <strong>od</strong> onih iz urbanih sredina, što je<br />
u skladu s p<strong>od</strong>atkom da češće nav<strong>od</strong>e kako imaju problema s uvjetima stanovanja. Također, oni<br />
s nižim stupnjem obrazovanja i nižim prih<strong>od</strong>ima kućanstva izražavaju nezadovoljstvo češće <strong>od</strong><br />
ostalih. Ovakvi p<strong>od</strong>aci ne čude s obzirom na međusobnu povezanost ovih triju varijabli<br />
(p<strong>od</strong>ručje stanovanja, obrazovanje i prih<strong>od</strong>i). Što se tiče dobi, najmlađi ispitanici (15-24<br />
g<strong>od</strong>ine) zadovoljniji su smještajem nego ostale dobne skupine, dok s obzirom na spol nisu<br />
pronađene značajne razlike.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 22
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Uzimajući u obzir županije (slika 14), najveće nezadovoljstvo iskazuju ispitanici iz<br />
Bjelovarsko-bilogorske županije – smještajem je zadovoljan tek svaki peti stanovnik (19,2%).<br />
U Šibensko-kninskoj županiji smještajem je zadovoljna četvrtina (26,4%), dok se u ostalim<br />
županijama broj zadovoljnih kreće između trećine i polovine.<br />
Slika 14: Prosječno zadovoljstvo smještajem prema županiji (N=8534)<br />
M<br />
10<br />
8<br />
6<br />
5.7 6.0 6.3 6.3 6.3 6.4 6.4 6.5 6.6 6.7 6.8 6.9 6.9 7.0 7.0 7.0 7.0 7.1 7.2 7.3 7.3<br />
4<br />
2<br />
0<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Šibensko-kninska<br />
Karlovačka<br />
Ličko- senjska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Požeško- slavonska<br />
Zadarska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Primorsko- goranska<br />
Osječko- baranjska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Varaždinska<br />
Zagrebačka<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Međimurska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Istarska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Grad Zagreb<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 23
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
3. ZAPOSLENOST I OBRAZOVANJE<br />
Percipirana sigurnost zaposlenja<br />
Tri četvrtine zaposlenih (75,8) osjeća se sigurno u vezi svog zaposlenja, <strong>od</strong>nosno izjavljuje<br />
kako (vrlo) vjerojatno neće izgubiti posao u sljedećih šest mjeseci. Pritom stanovnici<br />
slavonskih županija, uz izuzetak Vukovarsko-srijemske, nešto češće <strong>od</strong> ostalih strahuju <strong>od</strong><br />
gubitka zaposlenja (slika 15).<br />
Slika 15: Percepcija zaposlenih ispitanika o sigurnosti zaposlenja u sljedećih 6 mjeseci (N=3510)<br />
100%<br />
80%<br />
60%<br />
40%<br />
20%<br />
0%<br />
80<br />
65<br />
59<br />
63 64<br />
82 77 76 74 76 67<br />
72 69 73 72 73 80 77 74<br />
89<br />
50<br />
36<br />
22 17<br />
28<br />
28<br />
16<br />
16 14 13 15 13<br />
21 16 17 15 16 12<br />
12<br />
12<br />
5 6<br />
5 5 6 6 6 6 7 8 9 10 10 11 13 13 15 17<br />
3 4 5 5<br />
6<br />
Šibensko-kninska<br />
Zadarska<br />
Grad Zagreb<br />
Istarska<br />
Zagrebačka<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Varaždinska<br />
Karlovačka<br />
Primorsko- goranska<br />
Međimurska<br />
Ličko- senjska<br />
Požeško- slavonska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Osječko- baranjska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
(vrlo) vjerojatno<br />
neću izgubiti<br />
posao<br />
niti je vjerojatno<br />
niti malo<br />
vjerojatno da ću<br />
izgubiti posao<br />
(vrlo) vjerojatno<br />
ću izgubiti posao<br />
Zaposleni ispitanici koji žive u ruralnim sredinama i kućanstvima s niskim prih<strong>od</strong>ima češće<br />
nav<strong>od</strong>e kako je (vrlo) vjerojatno da će u sljedećih 6 mjeseci izgubiti posao.<br />
Muškarci, osobe višeg stupnja obrazovanja te ispitanici stariji <strong>od</strong> 35 g<strong>od</strong>ina češće <strong>od</strong> ostalih<br />
iskazuju vjeru u sigurnost zaposlenja. Osim toga, gledano prema vrsti zanimanja, vjeru u<br />
sigurnost zaposlenja češće izražavaju stručnjaci/menadžeri i samozaposlene osobe nego ostali.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 24
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
D<strong>od</strong>atni posao<br />
Manje <strong>od</strong> desetine zaposlenih ispitanika (7,2%) nav<strong>od</strong>i kako su u 4 tjedna prije provedbe<br />
istraživanja, uz svoj glavni posao, radili i neki d<strong>od</strong>atni, pri čemu su na njemu najčešće prov<strong>od</strong>ili<br />
10 sati tjedno ili manje. Muškarci češće <strong>od</strong> žena nav<strong>od</strong>e kako su radili neki d<strong>od</strong>atni posao.<br />
Također, visoko obrazovani češće nav<strong>od</strong>e kako su radili d<strong>od</strong>atni posao nego oni sa završenom<br />
osnovnom ili srednjom školom.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> posla<br />
Zaposleni ispitanici također su procjenjivali različite aspekte svoga posla (slika 16).<br />
Slika 16: Udio zaposlenih ispitanika koji se izražavaju slaganje s različitim tvrdnjama o kvaliteti posla<br />
(N=3510)<br />
60<br />
%<br />
51.4<br />
40<br />
32.8<br />
41.4<br />
39.1<br />
24.9<br />
23.0<br />
20<br />
12.2<br />
0<br />
Moj posao je<br />
previše<br />
zahtjevan i<br />
stresan<br />
Dobro sam<br />
plaćen<br />
Imam velik<br />
utjecaj u<br />
<strong>od</strong>lučivanju<br />
kako ću raditi<br />
svoj posao<br />
Moj posao je<br />
nezanimljiv i<br />
dosadan<br />
Moj posao<br />
nudi dobre<br />
izglede za<br />
napredovanje<br />
u karijeri<br />
Neprekidno<br />
moram stizati<br />
kratke<br />
vremenske<br />
rokove<br />
Radim u<br />
opasnim ili<br />
nezdravim<br />
uvjetima<br />
Dobra plaća, posao koji nudi dobre izglede za napredovanje te mogućnost <strong>od</strong>lučivanja kako će<br />
se posao raditi karakterističniji su za muškarce, osobe višeg stupnja obrazovanja te one koji<br />
žive u urbanim sredinama.<br />
Percepcija posla kao nezanimljivog i dosadnog češća je među ženama i onima s nižim<br />
obrazovanjem. Ispitanici koji izjavljuju kako rade u nezdravim ili opasnim uvjetima češće su<br />
muškarci, osobe nižeg stupnja obrazovanja te oni koji žive u ruralnim sredinama.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 25
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Što se tiče stresnosti posla, pronađene su spolne razlike. Naime, muškarci češće <strong>od</strong> žena<br />
izjavljuju kako rade previše stresan i zahtjevan posao u kojem neprekidno moraju stizati kratke<br />
rokove.<br />
Nezaposlenost<br />
Polovina nezaposlenih građana (50,3%) nije tražila posao u 4 tjedna koja su preth<strong>od</strong>ila<br />
provedbi istraživanja. Dugotrajno nezaposleni (<strong>od</strong>nosno oni koji ne rade 2 g<strong>od</strong>ine ili dulje)<br />
češće nav<strong>od</strong>e kako nisu tražili posao. Najčešći razlozi zbog kojih nezaposleni ne traže posao,<br />
prema nav<strong>od</strong>ima ispitanika, jesu osobne / obiteljske obveze (što nav<strong>od</strong>i trećina) te uvjerenje<br />
kako za njih nema (<strong>od</strong>govarajućeg) posla, koje izražava četvrtina.<br />
Nezaposleni su najčešće pokušali pronaći zaposlenje u tom peri<strong>od</strong>u kontaktiranjem Zav<strong>od</strong>a za<br />
zapošljavanje, što je učinila trećina onih koja je aktivno tražila posao (32,4%). Raspitivanje za<br />
posao k<strong>od</strong> prijatelja, znanaca, rođaka i sl. te praćenje oglasa (u novinama, časopisima, na<br />
Internetu) met<strong>od</strong>e su koje je primijenio svaki deseti ispitanik koji je pokušao pronaći posao.<br />
Dvije trećine nezaposlenih (67,0%) nav<strong>od</strong>i kako su prijavljeni na Zav<strong>od</strong>u za zapošljavanje.<br />
Pravo koje najčešće ostvaruju putem Zav<strong>od</strong>a za zapošljavanje jest zdravstveno osiguranje, što<br />
nav<strong>od</strong>i trećina onih koji su tamo registrirani (37,5%). Svaki peti nezaposleni koji je registriran<br />
na Zav<strong>od</strong>u (17,2%), nav<strong>od</strong>i kako tamo ne ostvaruje nikakva prava, a jednak broj njih dobiva<br />
novčanu naknadu (17,6%).<br />
Radna motivacija<br />
Jedno <strong>od</strong> p<strong>od</strong>ručja interesa bila je i radna motivacija, <strong>od</strong>nosno zaposlene ispitanike pitalo se bi<br />
li prestali raditi ukoliko bi imali dovoljno novaca da žive udobno do kraja života.<br />
Čini se kako zaposleni hrvatski građani imaju visoku radnu motivaciju – većina njih (75,1%)<br />
nav<strong>od</strong>i kako bi nastavila raditi u takvoj situaciji. Visoku radnu motivaciju nešto češće<br />
izražavaju visoko obrazovani ispitanici, dok osobe starije <strong>od</strong> 55 g<strong>od</strong>ina nešto češće nav<strong>od</strong>e<br />
kako bi prestale raditi. Stanovnici Istre iskazuju nižu radnu motivaciju <strong>od</strong> ostalih stanovnika<br />
Hrvatske (slika 17). Naime, u toj županiji nešto manje <strong>od</strong> polovice ispitanika (44,2%) nastavilo<br />
bi raditi čak i kada bi imali dovoljno novaca za udoban život, dok u ostalim županijama isto<br />
mišljenje dijeli znatno veći broj ljudi .<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 26
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 17: Udio zaposlenih ispitanika koji izražavaju visoku radnu motivaciju (N=3510)<br />
100<br />
%<br />
80<br />
60<br />
53,4<br />
59,4<br />
61,2<br />
64,9<br />
66,0<br />
68,8<br />
70,9<br />
74,2<br />
74,5 75,1<br />
77,7<br />
78,3<br />
81,3<br />
78,4 78,8 80,6 82,9 83,3 83,3<br />
81,2<br />
44,2<br />
40<br />
20<br />
0<br />
Istarska<br />
Šibensko-kninska<br />
Zadarska<br />
Varaždinska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Karlovačka<br />
Požeško- slavonska<br />
Ličko- senjska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Primorsko- goranska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Osječko- baranjska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Zagrebačka<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Međimurska<br />
Grad Zagreb<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Nezaposlene građane također se pitalo bi li željeli raditi kada bi imali dovoljno novaca za<br />
ug<strong>od</strong>an život. Većina njih (71,0%) izražava visoku radnu motivaciju, pri čemu postoje razlike s<br />
obzirom na duljinu nezaposlenosti. Kratkotrajno nezaposleni (manje <strong>od</strong> g<strong>od</strong>inu dana) češće<br />
nav<strong>od</strong>e kako bi željeli raditi i u situaciji da imaju dovoljno novaca za ug<strong>od</strong>an život. Osim toga,<br />
nisku radnu motivaciju češće izražavaju nezaposleni stariji <strong>od</strong> 55 g<strong>od</strong>ina te oni s niskim<br />
stupnjem obrazovanja.<br />
Sposobnost čitanja engleskog jezika<br />
Jedno <strong>od</strong> postavljenih pitanja <strong>od</strong>nosilo se na sposobnost razumijevanja pisanog engleskog<br />
jezika.<br />
Nešto manje <strong>od</strong> trećine građana Hrvatske (29,7%) nav<strong>od</strong>i kako prilično / jako dobro razumije<br />
pisani engleski jezik, dok ga polovina (51,2%) uopće ne razumije. Očekivano, sposobnost<br />
razumijevanja pisanog engleskog jezika povezana je s dobi i obrazovanjem (slika 18). S<br />
porastom dobi smanjuje se broj onih koji razumiju pisani engleski jezik. S druge strane, što su<br />
građani obrazovaniji, veća je vjerojatnost da dobro razumiju engleski jezik.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 27
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 18: Sposobnost razumijevanja pisanog engleskog jezika prema spolu, dobi, obrazovanju i<br />
p<strong>od</strong>ručju stanovanja (N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
60%<br />
40%<br />
20%<br />
32<br />
21<br />
46<br />
27<br />
17<br />
56<br />
71<br />
19<br />
53<br />
25<br />
25<br />
27<br />
47<br />
11<br />
16<br />
73<br />
4<br />
5<br />
91<br />
13<br />
9<br />
77<br />
35<br />
27<br />
38<br />
65<br />
18<br />
21<br />
18<br />
62<br />
41<br />
20<br />
39<br />
jako dobro<br />
ili prilično<br />
dobro<br />
ne baš<br />
dobro<br />
uopće ne<br />
0%<br />
10<br />
22<br />
18<br />
Muško<br />
Žensko<br />
15 - 24 g<br />
25 - 34 g<br />
35 - 49 g<br />
50 - 64 g<br />
65+<br />
OŠ i manje<br />
SSS<br />
VŠS / VSS<br />
ruralno<br />
urbano<br />
SPOL<br />
DOB<br />
OBRAZOVANJE<br />
PODRUČJE<br />
Također očekivano, udio onih koji ne razumiju pisani engleski veći je u ruralnim nego u<br />
urbanim sredinama. Pronađene su i spolne razlike – muškarci češće <strong>od</strong> žena nav<strong>od</strong>e kako<br />
razumiju pisani engleski jezik.<br />
Što se tiče razlika na županijskoj razini (slika 19), udio onih koji uopće ne razumiju pisani<br />
engleski najveći je u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj te Krapinsko-zagorskoj županiji. S<br />
druge strane, sposobnost razumijevanja nav<strong>od</strong>i trećina ili više ispitanika u Gradu Zagrebu, Istri<br />
i Primorju te dvjema dalmatinskim županijama (Splitsko-dalmatinska i Dubrovačkoneretvanska).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 28
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 19: Sposobnost razumijevanja pisanog engleskog jezika prema županiji (N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
60%<br />
40%<br />
20%<br />
15<br />
15<br />
74 71<br />
15<br />
68<br />
11 13 16 18 20 20 20 21 23 23 24 26 26 26 26<br />
21 16 16 19 17<br />
17 20 19 15 20 17<br />
61 60 63 61 63 60 55 57 59 54 57<br />
23<br />
51<br />
35 36 37 39 39 41<br />
20 20<br />
23 20 15<br />
29<br />
45 44 40 42 44<br />
32<br />
0%<br />
Ličko- senjska<br />
Požeško- slavonska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Međimurska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Osječko- baranjska<br />
Karlovačka<br />
Varaždinska<br />
Zagrebačka<br />
Šibensko-kninska<br />
Istarska<br />
Zadarska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Primorsko- goranska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Grad Zagreb<br />
uopće ne ne baš dobro jako dobro ili prilično dobro<br />
Korištenje Interneta<br />
Dvije trećine hrvatskih građana (63,7%) nije koristilo Internet u mjesecu koji je preth<strong>od</strong>io<br />
provedbi istraživanja. Nekoliko puta tjedno ili češće koristilo ga je nešto manje <strong>od</strong> četvrtine<br />
(22,7%), a d<strong>od</strong>atna desetina (12,1%) koristila ga je povremeno (jednom ili nekoliko puta u<br />
preth<strong>od</strong>nom mjesecu).<br />
Razlike u korištenju Interneta slične su onima dobivenima za sposobnost razumijevanja<br />
pisanog engleskog jezika. Drugim riječima, korištenje Interneta češće je među muškarcima,<br />
mlađim ispitanicima, osobama višeg stupnja obrazovanja te onima koji žive u urbanim<br />
p<strong>od</strong>ručjima.<br />
Na županijskoj razini (slika 20), udio onih koji su često koristili Internet najveći je u Gradu<br />
Zagrebu i Istarskoj županiji.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 29
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 20. Udio ispitanika koji je koristio Internet nekoliko puta tjedno ili češće (N=8534)<br />
40<br />
%<br />
20<br />
9,1 11,3 12,7 13,0 13,6 15,3 16,3 16,6 16,7 18,1 18,1 20,4 20,5 20,9 21,0 21,1 21,6<br />
26,1 27,8 34,4 34,9<br />
0<br />
Požeško- slavonska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Ličko- senjska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Karlovačka<br />
Međimurska<br />
Osječko- baranjska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Zagrebačka<br />
Varaždinska<br />
Šibensko-kninska<br />
Zadarska<br />
Primorsko- goranska<br />
Istarska<br />
Grad Zagreb<br />
Obrazovanje i osposobljavanje tijekom života<br />
Ispitanike se također pitalo jesu li u proteklih g<strong>od</strong>inu dana pohađali neki tečaj ili program<br />
osposobljavanja. Broj onih koji su potvrdno <strong>od</strong>govorili na to pitanje p<strong>od</strong>jednak je u svim<br />
županijama – otprilike svaki deseti stanovnik Hrvatske pohađao je neki tečaj ili program. Mlađi<br />
ispitanici, osobe višeg stupnja obrazovanja i ekvivalentnog prih<strong>od</strong>a kućanstva te oni koji žive u<br />
urbanim sredinama češće su se d<strong>od</strong>atno obrazovali / osposobljavali <strong>od</strong> ostalih (slika 21).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 30
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 21: Udio ispitanika koji su u proteklih g<strong>od</strong>inu dana pohađali tečaj ili program obuke /<br />
osposobljavanja prema dobi, obrazovanju, ekvivalentnom prih<strong>od</strong>u kućanstva i p<strong>od</strong>ručju stanovanja<br />
(N=830)<br />
40<br />
%<br />
24,2<br />
20<br />
17,0<br />
16,8<br />
13,6<br />
9,6<br />
3,0<br />
5,1<br />
10,3<br />
3,6<br />
9,4<br />
6,7<br />
0<br />
15-34<br />
35-54<br />
55+<br />
OŠ i manje<br />
SSS<br />
VŠS / VSS<br />
prvi kvartil<br />
drugi i treći<br />
kvartil<br />
četvrti kvartil<br />
ruralno<br />
urbano<br />
DOB<br />
OBRAZOVANJE<br />
PRIHOD KUĆANSTVA<br />
PODRUČJE<br />
Najčešći oblik tečaja <strong>od</strong>nosno programa koji su ispitanici pohađali jest program usavršavanja<br />
vezan uz trenutni posao ili zanimanje (38,2%), a slijede tečaj informatike (16,2%), tečaj<br />
stranog jezika (15,5%) te program općeg obrazovanja kojim se stječe službena svjed<strong>od</strong>žba<br />
(14,1%).<br />
Zadovoljstvo stupnjem obrazovanja<br />
Zadovoljstvo obrazovanjem ispitanici su procjenjivali na skali <strong>od</strong> 1 do 10, pri čemu 1 znači<br />
„vrlo nezadovoljan“, a 10 „vrlo zadovoljan“ (slika 22).<br />
Nešto više <strong>od</strong> četvrtine građana izražava zadovoljstvo svojim obrazovanjem (29,9%), dok je<br />
otprilike svaki peti nezadovoljan (17,5%).<br />
Udio onih koji su zadovoljni svojim obrazovanjem nešto je veći u Gradu Zagrebu i Splitsk<strong>od</strong>almatinskoj<br />
županiji, gdje otprilike 40% ispitanika izražava zadovoljstvo. S druge strane,<br />
svojim je obrazovanjem zadovoljan tek svaki deseti stanovnik Bjelovarsko-bilogorske županije<br />
(8,3%).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 31
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 22: Udio ispitanika koji izražava zadovoljstvo vlastitim obrazovanjem (N=8534)<br />
60<br />
%<br />
40<br />
20<br />
18,8 19,1 19,3 19,6 20,8 21,8 23,1 24,3 24,6 25,5 27,1 27,9 28,8 30,0 30,8 31,9 33,1 37,0<br />
42,1 42,3<br />
8,3<br />
0<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Zagrebačka<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Šibensko-kninska<br />
Zadarska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Međimurska<br />
Požeško- slavonska<br />
Primorsko- goranska<br />
Karlovačka<br />
Osječko- baranjska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Ličko- senjska<br />
Varaždinska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Istarska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Grad Zagreb<br />
Općenito, nezadovoljstvo vlastitim obrazovanjem češće izražavaju žene, stariji <strong>od</strong> 55 g<strong>od</strong>ina,<br />
osobe koje žive u kućanstvima s niskim prih<strong>od</strong>ima, oni s nižim stupnje obrazovanja te oni iz<br />
ruralnih sredina.<br />
4. OBITELJSKI I DRUŠTVENI ŽIVOT<br />
Odgovornost za kućanske poslove i brigu o drugima<br />
Općenito gledano, u svak<strong>od</strong>nevnu brigu za djecu ili stare i nemoćne uključena je trećina<br />
građana (33,5%). Briga za druge češće je usmjerena na djecu nego na stare i nemoćne – za<br />
djecu se svak<strong>od</strong>nevno brine četvrtina građana, dok se za staru i nemoćnu osobu svak<strong>od</strong>nevno<br />
brine svaki deseti ispitanik.<br />
Očekivano, žene i osobe srednje dobi češći su pružatelji svak<strong>od</strong>nevne njege <strong>od</strong> ostalih.<br />
Kućanske poslove svak<strong>od</strong>nevno obavlja više <strong>od</strong> polovice građana (58,1%). Spolne razlike vrlo<br />
su očigledne – kućanske poslove svak<strong>od</strong>nevno obavlja velika većina žena (80,7%), dok isto<br />
vrijedi za trećinu muškaraca (32,8%).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 32
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Svaki deseti građanin (12,2%) smatra kako je udio kućanskih poslova koje on obavlja veći no<br />
što bi trebao biti. Očekivano, žene češće <strong>od</strong> muškaraca vjeruju kako bi udio kućanskih poslova<br />
koje one obavljaju trebao biti manji. S druge strane, muškarci i najmlađi ispitanici (15-34<br />
g<strong>od</strong>ina) svoj udio kućanskih poslova češće <strong>od</strong> ostalih percipiraju manjim nego što bi trebao<br />
biti.<br />
Oblici p<strong>od</strong>rške<br />
Većina ispitanika nav<strong>od</strong>i kako bi se imali kome obratiti za pomoć u slučaju nužde (slika 23).<br />
Pritom je nešto manji broj onih koji bi se imali kome obratiti za financijsku pomoć – otprilike<br />
svaki deseti građanin (13,0%) ne bi imao <strong>od</strong> koga posuditi novac u situaciji da mu je hitno<br />
potrebno 500 Eura.<br />
Očekivano, većina ispitanika u ovakvim bi se situacijama za pomoć obratila članovima obitelji<br />
te, nešto rjeđe, prijateljima.<br />
Slika 23: Percepcija ispitanika o osobi <strong>od</strong> koje bi dobili pomoć u različitim situacijama (N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
1,2<br />
3,7<br />
3,9<br />
0,7<br />
0,2<br />
2,6<br />
2,4<br />
1,7<br />
3,6 6,6<br />
22,3<br />
32,0<br />
1,1<br />
1,2<br />
13,0<br />
5,2<br />
3,0<br />
19,6<br />
60%<br />
1,0 1,5<br />
40%<br />
89,4<br />
67,6<br />
55,8 54,3<br />
20%<br />
0%<br />
Ako Vam treba pomoć u<br />
kući kad ste bolesni<br />
Ako Vam teba savjet u<br />
vezi ozbiljnih osobnih ili<br />
obiteljskih problema<br />
Ako se osjećate pomalo Ako hitno trebate 500 Eura<br />
bezvoljno i trebate nekoga<br />
za razgovor<br />
Član obitelji / partner Kolega s posla Prijatelj Susjed Netko drugi Nitko<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 33
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Zadovoljstvo obiteljskim i društvenim životom<br />
Zadovoljstvo svojim obiteljskim i društvenim životom ispitanici su procjenjivali na skali <strong>od</strong> 1<br />
do 10, gdje 1 znači „vrlo nezadovoljan“, a 10 „vrlo zadovoljan“.<br />
Zadovoljstvo obiteljskim životom (M=7,6) općenito je veće <strong>od</strong> zadovoljstva društvenim<br />
životom (M=6,6). Više <strong>od</strong> polovice stanovnika Hrvatske (57,5%) zadovoljno je obiteljskim<br />
životom, dok zadovoljstvo društvenim životom izražava manje <strong>od</strong> polovice (41,9%).<br />
Zadovoljstvo s oba p<strong>od</strong>ručja života opada s dobi – najmlađi ispitanici (15-34 g<strong>od</strong>ine) ujedno su<br />
i najzadovoljniji (slika 24). Osobe višeg stupnja obrazovanja te oni s višim prih<strong>od</strong>om kućanstva<br />
također češće iskazuju zadovoljstvo nego oni nižih primanja i obrazovanja. Pronađene su i<br />
razlike s obzirom na p<strong>od</strong>ručje u kojem ispitanik živi – stanovnici ruralnih p<strong>od</strong>ručja manje su<br />
zadovoljni <strong>od</strong> onih iz urbanih sredina.<br />
Slika 24: Zadovoljstvo obiteljskim i društvenim životom, prema spolu, dobi, stupnju obrazovanja,<br />
ekvivalentnom prih<strong>od</strong>u kućanstva te p<strong>od</strong>ručju stanovanja (N=8534)<br />
10<br />
zadovoljstvo obiteljskim životom<br />
zadovoljstvo društvenim životom<br />
M<br />
8<br />
6<br />
7,6 7,5<br />
6,9<br />
6,4<br />
8,0<br />
8,0<br />
7,6<br />
6,3<br />
7,1<br />
5,6<br />
7,0<br />
6,0<br />
7,8<br />
7,0<br />
8,2<br />
7,3<br />
6,7<br />
5,6<br />
7,7<br />
6,6<br />
7,5<br />
6,5<br />
7,4<br />
6,5<br />
7,8<br />
6,9<br />
4<br />
2<br />
0<br />
muško<br />
žensko<br />
15-34<br />
35-54<br />
55+<br />
OŠ i manje<br />
SSS<br />
VŠS / VSS<br />
prvi kvartil<br />
drugi i treći<br />
kvartil<br />
četvrti kvartil<br />
ruralno<br />
urbano<br />
SPOL<br />
DOB<br />
OBRAZOVANJE<br />
PRIHOD<br />
PODRUČJE<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 34
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Očekivano, što su kontakti s obitelji češći, to je veće i zadovoljstvo obiteljskim životom. Isto<br />
pravilo vrijedi i za društveni život – ispitanici koji imaju češće kontakte sa svojim prijateljima /<br />
susjedima, zadovoljniji su društvenim životom <strong>od</strong> onih koji rjeđe imaju takve kontakte.<br />
5. USKLAĐENOST OBITELJSKOG I POSLOVNOG ŽIVOTA<br />
Kako bismo stekli uvid u usklađenost obiteljskog i poslovnog života zaposlenih građana<br />
Republike Hrvatske, pitali smo ih koliko često poslovne obveze utječu na njihov obiteljski<br />
život te, s druge strane, koliko često njihove obiteljske obveze utječu na izvršenje poslovnih<br />
zadataka.<br />
Općenito govoreći, ispitanici znatno češće izjavljuju da posao nepovoljno utječe na obiteljski<br />
život nego obratno (slika 25). Naime, više <strong>od</strong> polovine zaposlenih građana (56,7%) izjavljuje<br />
kako ih posao barem nekoliko puta mjesečno sprečava u obavljanju kućanskih poslova, dok<br />
više <strong>od</strong> trećine (39,3%) barem nekoliko puta mjesečno ima poteškoća u ispunjavanju<br />
obiteljskih obveza zbog količine vremena provedenog na poslu. D<strong>od</strong>atno, svakom desetom<br />
zaposlenom građaninu (13,8%) posao je otežao oboje. S druge strane, nešto manje <strong>od</strong> petine<br />
zaposlenih (18,3%) nav<strong>od</strong>i kako im se zbog obiteljskih obveza teško koncentrirati na posao<br />
češće <strong>od</strong> jednom mjesečno.<br />
Žene češće <strong>od</strong> muškaraca smatraju da im posao stvara poteškoće u ispunjavanju obiteljskih<br />
obveza i obavljanja kućanskih poslova nekoliko puta tjedno.<br />
Stanovnici Grada Zagreba nešto rjeđe <strong>od</strong> ostalih nav<strong>od</strong>e kako imaju poteškoća pri usklađivanju<br />
poslovnog i obiteljskog života.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 35
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 25: Percepcija poteškoća pri usklađivanju poslovnog i privatnog života zaposlenih ispitanika<br />
(N=3510)<br />
100%<br />
80%<br />
27,0<br />
17,1<br />
5,7<br />
12,6<br />
22,2<br />
19,1<br />
60%<br />
29,7<br />
19,1<br />
27,4<br />
40%<br />
15,1<br />
19,2<br />
20%<br />
0%<br />
16,5<br />
10,7<br />
Došao sam kući s posla previše<br />
umoran da bih obavio neke <strong>od</strong><br />
kućanskih poslova koje je trebalo<br />
obaviti<br />
20,7<br />
Bilo mi je teško ispuniti svoje<br />
obiteljske obveze zbog količine<br />
vremena provedenog na poslu<br />
33,4<br />
Bilo mi se teško koncentrirati na<br />
posao zbog obiteljskih obveza<br />
Nikada Rjeđe / rijetko Nekoliko puta g<strong>od</strong>išnje Nekoliko puta mjesečno Nekoliko puta tjedno<br />
Također je ispitana percepcija zaposlenih ispitanika o količini vremena koju prov<strong>od</strong>e u<br />
različitim segmentima života (slika 26).<br />
Čak 40% zaposlenih smatra da na poslu prov<strong>od</strong>i previše vremena.<br />
Slika 26: Udio zaposlenih ispitanika koji percipira vremensko ograničenje za različite aktivnosti<br />
(N=3510)<br />
60<br />
53,5<br />
%<br />
40<br />
38,1<br />
40,4<br />
34,6<br />
28,3<br />
26,3<br />
20<br />
0<br />
previše vremena<br />
provedenog<br />
radeći<br />
premalo vremena<br />
za kontakt s<br />
članovima obitelji<br />
premalo vremena<br />
za ostale<br />
društvene<br />
kontakte<br />
premalo vremena<br />
za hobije /<br />
interese<br />
premalo vremena<br />
za spavanje<br />
premalo vremena<br />
za dobrovoljni<br />
rad ili političke<br />
aktivnosti<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 36
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Percepcija vremenskog ograničenja najviše je izražena kad su u pitanju vlastiti hobiji / interesi,<br />
u kojima više <strong>od</strong> polovice zaposlenih ne prov<strong>od</strong>i onoliko vremena koliko bi željelo, te kad je u<br />
pitanju društveni život, jer 40% ispitanika smatra kako ne prov<strong>od</strong>i dovoljno vremena sa svojim<br />
prijateljima i poznanicima. Trećina nije zadovoljna količinom sna, a četvrtina vremenom koje<br />
prov<strong>od</strong>i sa vlastitom obitelji.<br />
Muškarci češće <strong>od</strong> žena smatraju kako na poslu prov<strong>od</strong>e previše vremena, dok su žene<br />
nezadovoljnije vremenom posvećenim društvenom životu i hobijima.<br />
Ispitanici koji izjavljuju da na poslu prov<strong>od</strong>e previše vremena, u prosjeku rade 46 sati tjedno te<br />
su zbog toga nezadovoljniji količinom vremena koju posvećuju društvenom i obiteljskom<br />
životu te samima sebi.<br />
6. ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENA SKRB<br />
Zdravstveni status<br />
Kao mjera zdravstvenog statusa korištena je subjektivna procjena zdravlja. Ukupno gledano,<br />
više <strong>od</strong> trećine stanovnika Hrvatske (39,8%) ocjenjuje svoje zdravlje vrlo dobrim ili izvrsnim, a<br />
svaki deseti (13,2%) nav<strong>od</strong>i kako je lošeg zdravlja.<br />
Očekivano, postoji povezanost samoprocjene zdravlja i dobi (slika 27). S porastom dobi, raste i<br />
broj onih koji svoj zdravstveni status ocjenjuju lošim, kao i broj onih sa nekim dugotrajnim<br />
oboljenjem ili poteškoćom. Žene, osobe s nižim primanjima kućanstva i nižim obrazovanjem te<br />
oni koji žive u ruralnim p<strong>od</strong>ručjima češće ocjenjuju svoje zdravlje kao loše te češće izjavljuju<br />
kako imaju neko dugotrajno oboljenje. Nezaposleni češće <strong>od</strong> zaposlenih svoj zdravstveni status<br />
opisuju lošim te češće nav<strong>od</strong>e kako boluju <strong>od</strong> nekog dugotrajnog oboljenja / poteškoće.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 37
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 27: Udio ispitanika koji zdravstveni status ocjenjuju lošim te udio ispitanika koji nav<strong>od</strong>e da imaju<br />
dugotrajno oboljenje / poteškoću , prema spolu, dobi, obrazovanju, ekvivalentnom prih<strong>od</strong>u kućanstva i<br />
p<strong>od</strong>ručju stanovanja (N=8534)<br />
60<br />
%<br />
zdravlje ocijenjeno lošim<br />
postojanje dugotrajnog<br />
oboljenja / poteškoće<br />
52.9<br />
40<br />
40.2<br />
37.3<br />
38.5<br />
39<br />
20<br />
0<br />
30.2<br />
23.5<br />
15.4<br />
12.1<br />
6.3<br />
0.6<br />
8.8<br />
1.8<br />
21.2<br />
19.4<br />
7.3<br />
24.7<br />
26.7<br />
19.7<br />
18.1<br />
7.3<br />
3.2<br />
28.8<br />
26.6<br />
25.2<br />
18.6<br />
17.4<br />
12.6<br />
9.5<br />
5.0<br />
muško<br />
žensko<br />
15 - 24 g<br />
25 - 34 g<br />
35 - 49 g<br />
50 - 64 g<br />
65+<br />
OŠ i manje<br />
SSS<br />
VŠS / VSS<br />
prvi kvartil<br />
drugi i treći<br />
kvartil<br />
četvrti kvartil<br />
ruralno<br />
urbano<br />
SPOL<br />
DOB<br />
OBRAZOVANJE<br />
PRIHOD<br />
PODRUČJE<br />
Zadovoljstvo zdravljem<br />
Prosječna ocjena zadovoljstva vlastitim zdravstvenim stanjem koje iskazuju građani Hrvatske<br />
iznosi 6,8 (na skali <strong>od</strong> 1 do 10, gdje 1 znači «vrlo nezadovoljan», a 10 «vrlo zadovoljan»).<br />
Općenito, svaki deseti stanovnik (15,2%) nezadovoljan je svojim zdravljem.<br />
Kao što je bio slučaj sa zdravstvenim statusom, zadovoljstvo zdravljem također opada s dobi<br />
(slika 28).<br />
Žene, osobe nižeg stupnja obrazovanja te oni koji žive u ruralnim sredinama i kućanstvima s<br />
nižim prih<strong>od</strong>om češće izražavaju nezadovoljstvo vlastitim zdravljem. Osim toga,<br />
nezadovoljstvo češće iskazuju nezaposleni ispitanici nego oni koji imaju posao.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 38
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 28: Prosječno zadovoljstvo zdravljem prema spolu, dobi, stupnju obrazovanja, ekvivalentnom<br />
prih<strong>od</strong>u kućanstva te p<strong>od</strong>ručju stanovanja (N=8534)<br />
10<br />
M<br />
8<br />
6<br />
6.9<br />
6.6<br />
8.7<br />
8.3<br />
7.0<br />
5.8<br />
5.7<br />
7.4<br />
7.9<br />
5.5<br />
6.8<br />
7.7<br />
6.5<br />
7.1<br />
4.7<br />
4<br />
2<br />
0<br />
muško<br />
žensko<br />
15 - 24 g<br />
25 - 34 g<br />
35 - 49 g<br />
50 - 64 g<br />
65+<br />
OŠ i manje<br />
SSS<br />
VŠS / VSS<br />
prvi kvartil<br />
drugi i treći<br />
kvartil<br />
četvrti kvartil<br />
ruralno<br />
urbano<br />
SPOL<br />
DOB<br />
OBRAZOVANJE<br />
PRIHOD<br />
PODRUČJE<br />
Pristup zdravstvenim uslugama<br />
U sklopu istraživanja ispitan je i utjecaj različitih faktora na pristup zdravstvenim uslugama,<br />
<strong>od</strong>nosno ispitanike se pitalo koliko im je svaki <strong>od</strong> njih (udaljenost, predugo čekanje na termin<br />
pregleda ili u samoj ordinaciji te troškovi posjete) otežao posljednji posjet liječniku.<br />
Općenito govoreći, dvije trećine stanovnika Hrvatske (66,6%) nije imalo poteškoća u pristupu<br />
zdravstvenim uslugama, <strong>od</strong>nosno nav<strong>od</strong>e kako im niti jedan <strong>od</strong> ispitanih faktora nije otežao<br />
posjet liječniku. S druge strane, svakom petom ispitaniku (20,3%) pristup zdravstvenim<br />
uslugama otežala su 2 ili više faktora.<br />
Predugo čekanje na termin pregleda i troškovi posjete liječniku najčešće su prepreke pristupu<br />
zdravstvenim uslugama, a nav<strong>od</strong>i ih oko petine hrvatskih građana (slika 29).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 39
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Žene, osobe starije životne dobi, oni s nižim stupnjem obrazovanja i nižim prih<strong>od</strong>om kućanstva<br />
te stanovnici ruralnih sredina češće nav<strong>od</strong>e kako im je svaki <strong>od</strong> pojedinih faktora otežao pristup<br />
zdravstvenim uslugama.<br />
Nezaposleni ispitanici češće <strong>od</strong> zaposlenih nav<strong>od</strong>e kako su im udaljenost liječnika te troškovi<br />
same posjete otežali pristup uslugama zdravstva.<br />
Slika 29: Utjecaj različitih faktora na pristup zdravstvenim uslugama (N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
60%<br />
64.5<br />
48.3<br />
53.2<br />
51.9<br />
40%<br />
25.7<br />
25.4 24.9<br />
20%<br />
19.7<br />
0%<br />
11.9<br />
Udaljenost<br />
ordinacije/bolnice/Doma<br />
zdravlja<br />
21.8<br />
Predugo čekanje na<br />
termin pregleda<br />
17.2<br />
Čekanje da Vas liječnik<br />
primi nakon što ste došli<br />
u ordinaciju na zakazani<br />
pregled<br />
18.6<br />
Troškovi posjete<br />
liječniku<br />
Jako je otežalo Malo je otežalo Nimalo nije otežalo<br />
<strong>Kvaliteta</strong> zdravstvenih usluga i usluga <strong>socijalne</strong> skrbi<br />
<strong>Kvaliteta</strong> zdravstvenih službi te službi <strong>socijalne</strong> skrbi ocjenjivana je na skali <strong>od</strong> 1 do 10, pri<br />
čemu 1 znači «vrlo niska kvaliteta», a 10 «vrlo visoka kvaliteta».<br />
Općenito, kvalitetu usluga zdravstvene i <strong>socijalne</strong> skrbi građani procjenjuju osrednjom.<br />
Prosječna ocjena kvalitete usluga <strong>socijalne</strong> skrbi iznosi 5,1 (M), dok je prosječna ocjena<br />
kvalitete zdravstvenih usluga nešto veća i iznosi 5,3 (M). Svaki peti hrvatski građanin (21,1%)<br />
kvalitetu zdravstvenih službi ocjenjuje niskom, dok je kvalitetom usluga <strong>socijalne</strong> skrbi<br />
nezadovoljna četvrtina (28,2%).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 40
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Žene, mlađi ispitanici (15-34 g<strong>od</strong>ina) te osobe s visokim prih<strong>od</strong>om kućanstva ocjenjuju ove<br />
javne službe nešto kvalitetnije nego ostali. Dok su kvalitetom zdravstvenih usluga zadovoljniji<br />
stanovnici ruralnih sredina, kvalitetom usluga <strong>socijalne</strong> skrbi zadovoljniji su oni koji žive u<br />
urbanim sredinama. Pored toga, zaposleni su u <strong>od</strong>nosu na nezaposlene zadovoljniji kvalitetom<br />
usluga <strong>socijalne</strong> skrbi.<br />
Stanovnici Zadarske i Bjelovarsko-bilogorske županije izražavaju veće nezadovoljstvo<br />
kvalitetom zdravstvenih usluga, dok nezadovoljstvo uslugama <strong>socijalne</strong> skrbi, uz stanovnike<br />
Zadarske županije, češće nav<strong>od</strong>e oni iz Primorsko-goranske, Šibensko-kninske te Požeškoslavonske<br />
županije (slika 30).<br />
S obzirom na ocjenu kvalitete usluga zdravstvene skrbi, ne čudi p<strong>od</strong>atak da gotovo polovina<br />
stanovnika Hrvatske (43,1%) iskazuje nepovjerenje u sposobnost zdravstvenog sustava da im<br />
pomogne u slučaju potrebe. Broj onih koji nemaju povjerenja u sustav <strong>socijalne</strong> skrbi još je<br />
veći (54,6%).<br />
Ispitanici stariji <strong>od</strong> 35 g<strong>od</strong>ina, nezaposleni te oni s nižim prih<strong>od</strong>ima kućanstva iskazuju nešto<br />
manje povjerenja u oba sustava nego ostali.<br />
Slika 30: Prosječne ocjene kvalitete usluga zdravstvenih službi i <strong>socijalne</strong> skrbi (N=8534)<br />
M<br />
10<br />
8<br />
6<br />
4<br />
6.4<br />
6.2 5.8<br />
5.7 5.8<br />
6.0<br />
5.7<br />
5.9<br />
5.5<br />
5.2 5.3<br />
5.6<br />
5.7<br />
5.4 5.4 5.4<br />
5.1<br />
5.4<br />
4.9 5.0<br />
5.1<br />
5.2<br />
5.4<br />
5.5<br />
5.0<br />
4.8 4.8<br />
5.0<br />
5.0 5.2 5.0<br />
5.1<br />
5.2<br />
4.6<br />
4.7<br />
4.8<br />
4.6<br />
4.6<br />
4.2 4.4<br />
4.1<br />
3.9<br />
2<br />
0<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Zadarska<br />
Varaždinska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Šibensko-kninska<br />
Istarska<br />
Primorsko- goranska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Grad Zagreb<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Požeško- slavonska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Osječko- baranjska<br />
Zagrebačka<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Međimurska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Ličko- senjska<br />
Karlovačka<br />
kvaliteta usluga zdravstvenih službi<br />
kvaliteta usluga <strong>socijalne</strong> skrbi<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 41
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
7. SUBJEKTIVNA DOBROBIT<br />
Opće razine zadovoljstva i sreće<br />
Zadovoljstvo svojim životom ispitanici su procjenjivali na skali <strong>od</strong> 1 do 10, gdje 1 znači «vrlo<br />
nezadovoljan», a 10 «vrlo zadovoljan». Osim toga, <strong>od</strong> njih se tražilo i da procijene koliko su<br />
sretni (također na skali <strong>od</strong> 1 do 10, pri čemu 1 znači «vrlo nesretan», a 10 «vrlo sretan»).<br />
Sretnima se smatra nešto manje <strong>od</strong> polovice hrvatskih građana (46,1%), dok je nešto više <strong>od</strong><br />
trećine (38,0%) zadovoljno svojim životom.<br />
Žene, starije osobe te oni nižeg stupnja obrazovanja i nižeg ekvivalentnog dohotka kućanstva<br />
češće izražavaju nezadovoljstvo vlastitim životom te češće izjavljuju da su nesretni (slika 31).<br />
Nezaposleni ispitanici te oni koji žive u ruralnim p<strong>od</strong>ručjima također češće iskazuju<br />
nezadovoljstvo i češće nav<strong>od</strong>e kako su nesretni.<br />
Slika 31: Prosječno zadovoljstvo životom i sreća, prema spolu, dobi, obrazovanju, ekvivalentnom<br />
prih<strong>od</strong>u kućanstva te p<strong>od</strong>ručju stanovanja (N=8534)<br />
M<br />
10<br />
zadovoljstvo životom<br />
sreća<br />
8<br />
6<br />
7.1 7.0<br />
6.7 6.5<br />
7.8<br />
7.3<br />
6.9<br />
6.4<br />
6.4 6.4<br />
6.1<br />
6.0<br />
7.4<br />
6.9<br />
7.8<br />
7.4<br />
6.1<br />
5.6<br />
7.1<br />
6.6<br />
7.8<br />
7.4<br />
6.8<br />
6.4<br />
7.3<br />
6.8<br />
4<br />
2<br />
0<br />
muško<br />
žensko<br />
15-34<br />
35-54<br />
55+<br />
OŠ i manje<br />
SSS<br />
VŠS / VSS<br />
prvi kvartil<br />
drugi i treći<br />
kvartil<br />
četvrti kvartil<br />
ruralno<br />
urbano<br />
SPOL<br />
DOB<br />
OBRAZOVANJE<br />
PRIHOD<br />
PODRUČJE<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 42
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Gledajući na razini županije (slika 32), najveće zadovoljstvo i sreću iskazuju stanovnici<br />
Splitsko-dalmatinske županije, dok su najmanje zadovoljni oni u Bjelovarsko-bilogorskoj<br />
županiji.<br />
Slika 32: Prosječno zadovoljstvo i sreća prema županiji (N=8534)<br />
M<br />
10<br />
8<br />
6<br />
7.7<br />
7.2<br />
7.0<br />
7.3<br />
6.8<br />
6.9 7.1<br />
6.7 6.8<br />
6.9 7.1 7.0<br />
7.1<br />
7.0 6.9<br />
7.1 7.2<br />
7.2<br />
7.5<br />
6.7<br />
6.7<br />
6.4 6.4 6.5<br />
6.6 6.6 6.6 6.7<br />
6.5 6.4 6.5<br />
6.5 6.5<br />
6.1 6.2 6.2 6.2 6.2 6.2 6.3<br />
5.9<br />
5.6<br />
4<br />
2<br />
0<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Osječko- baranjska<br />
Karlovačka<br />
Požeško- slavonska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Međimurska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Zadarska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Ličko- senjska<br />
Zagrebačka<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Varaždinska<br />
Šibensko-kninska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Primorsko- goranska<br />
Grad Zagreb<br />
Istarska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
zadovoljstvo životom<br />
sreća<br />
Osjećaji otuđenosti i pesimizma<br />
Osim općeg zadovoljstva i sreće, istraživanjem su ispitani i osjećaji otuđenosti, pesimizma i<br />
rezignacije. Od ispitanika se tražilo da izraze svoje slaganje sa sljedećim tvrdnjama:<br />
o Optimistično gledam na budućnost:<br />
o Kako bi napredovao u današnje vrijeme, čovjek je prisiljen raditi stvari koje nisu<br />
ispravne;<br />
o Osjećam se isključenim iz društva;<br />
o Za uspjeh je važnija sreća nego naporan rad;<br />
o Život je danas postao toliko kompliciran da se u njemu jedva snalazim.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 43
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Općenito, tek svaki peti građanin (17,4%) ne izražava osjećaje pesimizma, marginalizacije i<br />
rezignacije. Spomenute osjećaje češće iskazuju žene, osobe starije <strong>od</strong> 35 g<strong>od</strong>ina te oni nižih<br />
stupnjeva obrazovanja i nižih prih<strong>od</strong>a kućanstva. D<strong>od</strong>atno, takvi su osjećaji češće prisutni k<strong>od</strong><br />
osoba u ruralnim p<strong>od</strong>ručjima te k<strong>od</strong> nezaposlenih.<br />
Više <strong>od</strong> polovice hrvatskih građana smatra kako je u današnje vrijeme potrebno raditi stvari<br />
koje nisu ispravne ako se želi napredovati u životu te kako je za uspjeh važnija sreća <strong>od</strong><br />
napornog rada (slika 33). Više <strong>od</strong> trećine nav<strong>od</strong>i kako je život postao toliko kompliciran da se u<br />
njemu ne mogu naći, a četvrtina je pesimistična u vezi budućnosti.<br />
D<strong>od</strong>atno, svaki peti građanin osjeća se isključenim iz društva.<br />
Slika 33: Udio ispitnika koji izražava slaganje (u slučaju optimizma neslaganje) s različitim tvrdnjama<br />
o životu (N=8534)<br />
80<br />
%<br />
60<br />
57,5<br />
55,5<br />
40<br />
37,9<br />
25,6<br />
20<br />
20,2<br />
0<br />
Optimistično gledam<br />
na budućnost<br />
Kako bi napredovao<br />
u današnje vrijeme,<br />
čovjek je prisiljen<br />
raditi stvari koje nisu<br />
ispravne<br />
Osjećam se<br />
isključenim iz<br />
društva<br />
Za uspjeh je važnija<br />
sreća nego naporan<br />
rad<br />
Život je danas postao<br />
toliko kompliciran da<br />
se u njemu jedva<br />
snalazim<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 44
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
8. PERCEPCIJA KVALITETE DRUŠTVA<br />
Percepcija napetosti u društvu<br />
Bilo je također zanimljivo ispitati viđenje hrvatskih građana o (ne)postojanju napetosti između<br />
različitih skupina.<br />
Općenito govoreći, svega 2,0% ispitanika smatra kako uopće ne postoje napetosti među<br />
različitim društvenim skupinama u Hrvatskoj. S druge strane, svaki deseti stanovnik (9,9%)<br />
uvjeren je u postojanje velike napetosti između svih ispitanih društvenih skupina. Udio takvih<br />
ispitanika veći je u Varaždinskoj županiji nego u ostalima. Naime, u toj županiji trećina<br />
stanovnika vjeruje kako postoje tenzije između svih ispitanih skupina, dok u ostalim<br />
županijama isto mišljenje dijeli otprilike svaki deseti ispitanik.<br />
Prema mišljenju ispitanih građana, najveća napetost postoji između siromašnih i bogatih te<br />
između uprave i radnika, dok tenzije na spolnoj osnovi vidi mali broj ispitanika (slika 34).<br />
Veliku napetost između rasnih i nacionalnih skupina percipira trećina stanovnika Hrvatske.<br />
Slika 34: Percepcija napetosti između različitih društvenih skupina (N=8534)<br />
100%<br />
6.5 7.3<br />
80%<br />
29.5 29.5<br />
31.8<br />
25.1 22.0<br />
60%<br />
40%<br />
47.6<br />
48.6<br />
37.2<br />
61.8 58.9<br />
20%<br />
0%<br />
17.6<br />
siromašni i bogati uprava i radnici muškarci i žene stari i mladi različite rasne i<br />
nacionalne<br />
skupine<br />
24.4<br />
34.9<br />
Postoji puno napetosti Postoji malo napetosti Ne postoji napetost<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 45
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
U usporedbi sa ženama i stanovnicima ruralnih p<strong>od</strong>ručja, veliku napetost između radnika i<br />
uprave te različitih nacionalnih skupina češće percipiraju muškarci i oni koji žive u urbanim<br />
sredinama. S druge strane, žene češće <strong>od</strong> muškaraca vjeruju kako postoje velike napetosti<br />
između spolova te između mladih i starih. Ispitanici s niskim stupnjem obrazovanja češće <strong>od</strong><br />
ostalih smatraju kako postoje velike tenzije među svim ispitanim društvenim grupama.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> obrazovnog i mirovinskog sustava<br />
Osim kvalitete zdravstvenih službi i <strong>socijalne</strong> skrbi, ispitanici su na skali <strong>od</strong> 1 do 10 (gdje 1<br />
znači «vrlo niska kvaliteta», a 10 «vrlo visoka kvaliteta») procjenjivali i kvalitetu obrazovnog i<br />
mirovinskog sustava.<br />
Kvalitetom obrazovnog sustava zadovoljan je svaki peti građanin (20,3%), a mirovinskim<br />
sustavom zadovoljan je tek svaki deseti (9,1%).<br />
Ocjena kvalitete opada s dobi – mlađi ispitanici (15-34 g<strong>od</strong>ina) zadovoljniji su kvalitetom oba<br />
sustava <strong>od</strong> ostalih. Osobe s visokim ekvivalentnim prih<strong>od</strong>om kućanstva zadovoljnije su<br />
mirovinskim sustavom <strong>od</strong> ostalih.<br />
Što se tiče radnog statusa, osobe koje su u procesu školovanja ocjenjuju mirovinski sustav<br />
kvalitetnijim nego ostali ispitanici. Obrazovnim sustavom zadovoljnije su žene nego muškarci,<br />
dok su kvalitetom mirovinskog sustava oba spola p<strong>od</strong>jednako nezadovoljna.<br />
Mirovinski sustav, u usporedbi s drugim županijama, najviše ocjene dobio je u Ličko-senjskoj,<br />
Međimurskoj i Istarskoj županiji. Stanovnici Međimurske županije, uz one iz Splitsk<strong>od</strong>almatinske<br />
i Sisačko-moslavačke, također su najzadovoljniji kvalitetom obrazovnog sustava<br />
(slika 35).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 46
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 35: Udio ispitanika koji kvalitetu obrazovnog i mirovinskog sustava ocjenjuju visokom (N=8534)<br />
60<br />
kvaliteta obrazovnog sustava<br />
kvaliteta mirovinskog sustava<br />
%<br />
40<br />
20<br />
0<br />
18 19<br />
15 17<br />
14 14 14<br />
12 12<br />
9<br />
10<br />
6<br />
5 6 6<br />
6<br />
4<br />
5<br />
3<br />
2<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Grad Zagreb<br />
Primorsko- goranska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Zadarska<br />
Šibensko-kninska<br />
Varaždinska<br />
Požeško- slavonska<br />
Karlovačka<br />
20<br />
6<br />
22<br />
Zagrebačka<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
9<br />
37<br />
34<br />
31<br />
25 26 27<br />
23 23 24<br />
19<br />
20<br />
13 12 14 16 16 19<br />
8<br />
Istarska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Osječko- baranjska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Ličko- senjska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Međimurska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Također je bilo zanimljivo provjeriti koliko građani Hrvatske imaju povjerenja u mirovinski<br />
sustav (I. i II. Stup) da im pomogne kada im pomoć zatreba (slika 36). Ukupno gledano,<br />
polovina ispitanika iskazuje nepovjerenje u mirovinski sustav, a tek otprilike svaki deseti<br />
iskazuje veliko povjerenje.<br />
Slika 36: Povjerenje u sustav mirovinskog osiguranja (N=8534)<br />
100%<br />
80%<br />
24,9 25,0<br />
Nemam nimalo povjerenja<br />
60%<br />
25,3 24,0<br />
Imam vrlo malo povjerenja<br />
40%<br />
Imam nešto povjerenja<br />
20%<br />
31,3 29,1<br />
Imam puno povjerenja<br />
0%<br />
8,7 8,5<br />
Sustav mirovinskog osiguranja<br />
– 1. stup<br />
Sustav mirovinskog osiguranja<br />
– 2. stup<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 47
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Osobe višeg stupnja obrazovanja te oni s višim ekvivalentnim prih<strong>od</strong>om kućanstva izražavaju<br />
veće povjerenje u oba sustava mirovinskog osiguranja. Nepovjerenje u ispitane sustave češće<br />
iskazuju starije osobe (55 g<strong>od</strong>ina i više) nego one iz ostalih dobnih skupina. Osim toga,<br />
nezaposleni ispitanici, u usporedbi s onima koji imaju posao, manje vjeruju u mogućnost tih<br />
sustava da im pomognu.<br />
U većini županija ispitanici izražavaju p<strong>od</strong>jednaki stupanj (ne)povjerenja u oba mirovinska<br />
sustava. Iznimku čini Bjelovarsko-bilogorska županija, čiji stanovnici iskazuju veće<br />
nepovjerenje u 2.stup nego u 1.stup mirovinskog osiguranja, te Zadarska i Vukovarskosrijemska<br />
županija, u kojima vrijedi obratno (stanovnici manje vjeruju u sposobnost 1.stupa da<br />
im pomogne kad zatreba).<br />
Socijalni kapital<br />
Kao jedna <strong>od</strong> mjera kvalitete društva korišteno je pitanje o povjerenju koje građani imaju u<br />
druge ljude (skala 1-10, gdje 1 znači «u <strong>od</strong>nosima s ljudima nikada dovoljno opreza», a 10<br />
«većini ljudi može se vjerovati»).<br />
Ukupno gledano, trećina hrvatskih građana (33,3%) smatra kako je u <strong>od</strong>nosima s drugima<br />
potreban oprez, a tek svaki deseti (13,7%) nav<strong>od</strong>i kako se većini ljudi može vjerovati.<br />
Ispitanici s visokim prih<strong>od</strong>om kućanstva i stupnjem obrazovanja iskazuju veće povjerenje u<br />
<strong>od</strong>nosu na one nižih primanja i obrazovanja. Također postoje i dobne razlike – najmlađi (15-34<br />
g<strong>od</strong>ina) iskazuju veće povjerenje nego ispitanici iz ostalih dobnih skupina.<br />
U usporedbi s ostalim županijama, stanovnici Ličko-senjske i Virovitičko-p<strong>od</strong>ravske županije<br />
iskazuju nešto veće povjerenje u ljude (slika 37).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 48
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 37: Udio ispitanika koji vjeruje kako u <strong>od</strong>nosima s ljudima šovjek treba biti oprezan (N=8534)<br />
60<br />
%<br />
40<br />
24,3<br />
26,0<br />
26,5<br />
28,3<br />
29,1<br />
29,4<br />
30,9<br />
31,3 32,6<br />
32,8<br />
33,3<br />
34,1<br />
36,8 37,1<br />
37,2<br />
37,9<br />
38,8<br />
40,3<br />
42,8<br />
20<br />
18,6<br />
19,4<br />
0<br />
Ličko- senjska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Zagrebačka<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Šibensko-kninska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Zadarska<br />
Osječko- baranjska<br />
Istarska<br />
Požeško- slavonska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Karlovačka<br />
Međimurska<br />
Varaždinska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Grad Zagreb<br />
Primorsko- goranska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Diskriminacija<br />
Jedno <strong>od</strong> p<strong>od</strong>ručja pokrivenih ovih istraživanjem <strong>od</strong>nosilo se na percepciju diskriminacije,<br />
<strong>od</strong>nosno ispitanike se pitalo jesu li se ikada osjećali diskriminiranima (bilo zbog dobi, spola,<br />
vjerske ili nacionalne pripadnosti, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja itd.) prilikom<br />
zapošljavanja / napredovanja u poslu te u pristupu zdravstvenim uslugama i uslugama <strong>socijalne</strong><br />
skrbi.<br />
Općenito, svaki deseti građanin (12,1%) osjetio se diskriminiranim barem u jednoj situaciji.<br />
Prilikom zapošljavanja, <strong>od</strong>nosno napredovanja u poslu, diskriminiranim se osjetio otprilike<br />
svaki deseti stanovnik Hrvatske (8,8%). Pri korištenju zdravstvenih usluga, žrtvom<br />
diskriminacije osjetilo se oko 5% ispitnika, a prilikom korištenja usluga njih 3%. Žene se češće<br />
osjećaju diskriminirano u vezi zaposlenja ili napredovanja u karijeri, dok muškarci češće<br />
percipiraju diskriminaciju prilikom korištenja zdravstvenih usluga. Mlađi ispitanici (15-34<br />
g<strong>od</strong>ina) rjeđe se <strong>od</strong> ostalih osjećaju diskriminirano u svim ispitanim situacijama.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 49
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Također se željelo ispitati diskriminiraju li građani Republike Hrvatske osobe oboljele <strong>od</strong> HIVa.<br />
U tu svrhu, <strong>od</strong> ispitanika se tražilo da izraze (ne)slaganje s 4 tvrdnje o ljudima oboljelima <strong>od</strong><br />
HIV-a:<br />
o Kada bi član moje obitelji obolio <strong>od</strong> virusa AIDS-a, bio bih spreman brinuti se o njemu<br />
u svom kućanstvu<br />
o Ne bih kupovao svježe povrće <strong>od</strong> trgovca za kojeg bi znao da ima virus AIDS-a<br />
o Kada bi učiteljica imala virus AIDS-a, ali ne bi bila bolesna, trebalo bi joj dozvoliti da<br />
nastavi poučavati u školi<br />
o Kada bi član moje obitelji obolio <strong>od</strong> virusa AIDS-a, želio bih da to ostane tajna<br />
Ukupno gledano, svaki peti građanin Republike Hrvatske (19,1%) izražava pozitivan i<br />
nediskriminirajući stav prema osobama oboljelima <strong>od</strong> HIV-a. Broj onih koji iskazuju visok<br />
stupanj diskrimancije vrlo je mali (3,3%).<br />
Žene, osobe sa srednjom ili visokom stručnom spremom te mlađi <strong>od</strong> 55 g<strong>od</strong>ina češće<br />
izražavaju pozitivan stav prema oboljelima <strong>od</strong> virusa AIDS-a. Stanovnici urbanih sredina<br />
također češće iskazuju pozitivan stav nego oni iz ruralnih p<strong>od</strong>ručja.<br />
Stanovnici Šibensko-kninske i Bjelovarsko-bilogorske županije iskazuju nižu toleranciju prema<br />
oboljelima <strong>od</strong> HIV-a – pozitivan stav izražava manje <strong>od</strong> desetine stanovnika tih županija (slika<br />
38). Građani koji žive u Virovitičko-p<strong>od</strong>ravskoj županiji češće <strong>od</strong> ostalih iskazuju pozitivan<br />
stav prema ljudima oboljelima <strong>od</strong> HIV-a.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 50
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 38: Udio ispitanika koji izražava pozitivan stav prema osobama oboljelima <strong>od</strong> HIV-a<br />
60<br />
%<br />
40<br />
40,8<br />
20<br />
14,0<br />
14,0<br />
14,0<br />
15,2<br />
16,0<br />
16,6<br />
17,4<br />
18,4 19,8<br />
19,9<br />
20,8<br />
21,2 21,3<br />
24,1<br />
24,4<br />
25,5<br />
27,5<br />
30,4<br />
5,7<br />
7,9<br />
0<br />
(N=8534)<br />
Šibensko-kninska<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Zagrebačka<br />
Varaždinska<br />
Požeško- slavonska<br />
Grad Zagreb<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Zadarska<br />
Ličko- senjska<br />
Istarska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Karlovačka<br />
Primorsko- goranska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Međimurska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Osječko- baranjska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
9. SOCIJALNA ISKLJUČENOST<br />
Jedan <strong>od</strong> ciljeva istraživanja bio je utvrditi udio socijalno isključenih građana Hrvatske,<br />
<strong>od</strong>nosno onih koji su u povećanom <strong>rizik</strong>u <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti.<br />
U analizama je korišten p<strong>od</strong>uzorak radno sposobnih ispitanika (N=5104) 2 .<br />
Socijalna isključenost definirana je na temelju tri prostora prikraćenosti:<br />
1. Ekonomska prikraćenost – kao pokazatelj ekonomske prikraćenosti korišten je prag<br />
<strong>rizik</strong>a <strong>od</strong> siromaštva 3 .<br />
2. Radna prikraćenost – nesudjelovanje u tržištu rada (uključuje nezaposlene, neovisno o<br />
tome traže li posao ili ne, te kućanice).<br />
3. Sociokulturna prikraćenost (izostanak društvene participacije) – nesudjelovanje u<br />
humanitarnom i političkom radu.<br />
2 Uključuje ispitnike do 65 g<strong>od</strong>ina, koji su završili školovanje, a nisu u mirovini<br />
3 Prag <strong>rizik</strong>a <strong>od</strong> siromaštva definiran je kao 60% medijana ekvivalentnog dohotka svih kućanstava<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 51
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Osoba se smatra socijalno isključenom ukoliko je prikraćena u sva tri ispitana prostora,<br />
<strong>od</strong>nosno ekonomski, radno i sociokulturno. Ukoliko je osoba ekonomski i radno prikraćena,<br />
smatra se da je u povećanom <strong>rizik</strong>u <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti.<br />
Ukupno gledano, svaki deseti radno sposobni građanin Hrvatske (11,5%) socijalno je isključen,<br />
ili drugim riječima ekonomski prikraćen, nezaposlen i socijalno prikraćen. D<strong>od</strong>atno, 1% radno<br />
sposobnih stanovnika u povećanom je <strong>rizik</strong>u <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti, <strong>od</strong>nosno ekonomski i<br />
radno prikraćeno.<br />
Trećina stanovništva radno je prikraćena (32,2%) 4 , dok je otprilike svaki peti radno sposobni<br />
ispitanik ekonomski prikraćen (18,5%).<br />
S druge strane, nešto manje <strong>od</strong> dvije trećine (61,7%) nije niti radno niti ekonomski prikraćeno,<br />
<strong>od</strong>nosno može se smatrati socijalno uključenima.<br />
Udio socijalno isključenih veći je u slavonskim županijama te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji<br />
nego u ostalima (slika 39). Naime, u tim je županijama otprilike četvrtina radno sposobnog<br />
stanovništva socijalno isključena.<br />
Slika 39: Udio socijalno isključenih ispitanika prema županiji (N=5104)<br />
40<br />
%<br />
20<br />
1.7<br />
3.6<br />
4.5<br />
5.5<br />
6.7<br />
8.7<br />
9.5<br />
10.0<br />
13.9 14.2<br />
12.5 12.5<br />
11.6<br />
25.0<br />
24.1<br />
22.2 22.5<br />
16.3 16.9<br />
27.2<br />
27.7<br />
0<br />
Istarska<br />
Grad Zagreb<br />
Varaždinska<br />
Primorsko- goranska<br />
Zagrebačka<br />
Splitsko- dalmatinska<br />
Dubrovačko- neretvanska<br />
Karlovačka<br />
Međimurska<br />
Krapinsko- zagorska<br />
Sisačko- moslavačka<br />
Zadarska<br />
Koprivničko- križevačka<br />
Šibensko-kninska<br />
Ličko- senjska<br />
Bjelovarsko- bilogorska<br />
Osječko- baranjska<br />
Vukovarsko- srijemska<br />
Br<strong>od</strong>sko- posavska<br />
Virovitičko- p<strong>od</strong>ravska<br />
Požeško- slavonska<br />
4 Petinu radno sposobnih ispitanika (21,3%) čine kućanice i osobe koje ne traže posao<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 52
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Među socijalno isključenim ispitanicima češće su zastupljene žene, osobe nižeg stupnja<br />
obrazovanja te oni koji žive u ruralnim sredinama (slika 40). D<strong>od</strong>atno, osobe koje su socijalno<br />
isključene u prosjeku su starije (M=42,6 g<strong>od</strong>ina) <strong>od</strong> integriranih (M=39,2 g<strong>od</strong>ina).<br />
Slika 40: Obilježja uključenih, ekonomski prikraćenih i socijalno isključenih ispitanika(N=5104)<br />
100%<br />
8.9<br />
1.6<br />
80%<br />
42.1<br />
36.5<br />
22.9<br />
37.1<br />
52.1<br />
33.4<br />
25.0<br />
60%<br />
66.0<br />
57.8<br />
40%<br />
20%<br />
57.9<br />
63.5<br />
34.0<br />
63.4<br />
33.2<br />
61.3<br />
47.9<br />
66.6<br />
75.0<br />
13.7<br />
0%<br />
socijalno<br />
uključeni<br />
ekonomski<br />
prikraćeni<br />
socijalno<br />
isključeni<br />
socijalno<br />
uključeni<br />
ekonomski<br />
prikraćeni<br />
isključeni<br />
socijalno<br />
uključeni<br />
ekonomski<br />
prikraćeni<br />
socijalno<br />
isključeni<br />
Muško<br />
Žensko<br />
OŠ i manje<br />
SSS<br />
VŠS / VSS<br />
Ruralno<br />
Urbano<br />
SPOL OBRAZOVANJE PODRUČJE STANOVANJA<br />
Kako bi se stekao uvid u kvalitetu života socijalno isključenih osoba, ispitano je njihovo<br />
zadovoljstvo životom općenito, vlastitim životnim standardom i zdravljem, kao i osjećaj sreće<br />
te uspoređeno s kvalitetom života ne samo socijalno integriranih, već i radno, <strong>od</strong>nosno<br />
ekonomski prikraćenih osoba (slika 41).<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 53
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
Slika 41: Udio socijalno uključenih, radno / ekonomski prikraćenih i socijalno isključenih ispitanika<br />
koji izražavaju zadovoljstvo različitim aspektima života (N=5104)<br />
80<br />
%<br />
socijalno uključeni radno prikraćeni ekonomski prikraćeni socijalno isključeni<br />
60<br />
60,9<br />
53,9<br />
51,2<br />
40<br />
45,0<br />
35,2<br />
45,8<br />
36,9<br />
41,9<br />
40,7<br />
26,8<br />
30,4<br />
28,9<br />
20<br />
16,7<br />
17,7<br />
15,2<br />
6,3<br />
0<br />
život životni standard zdravlje sreća<br />
Očekivano, socijalno uključeni ispitanici zadovoljniji su svim ispitanim aspektima života.<br />
Socijalno isključeni, u <strong>od</strong>nosu na ostale skupine, iskazuju niže zadovoljstvo, kako životom<br />
općenito, tako i životnim standardom i zdravstvenim statusom. Vlastitim životom zadovoljno je<br />
manje <strong>od</strong> petine socijalno isključenih, u <strong>od</strong>nosu na četvrtinu ekonomski i trećinu radno<br />
prikraćenih. Sretnima se smatra četvrtina socijalno isključenih, dok isto mišljenje dijeli oko<br />
40% radno prikraćenih i ekonomski prikraćenih.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 54
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
ZAKLJUČNE NAPOMENE<br />
‣ Ekvivalentni prih<strong>od</strong> kućanstava iz čak 13 županija nalazi se isp<strong>od</strong> prosjeka Republike<br />
Hrvatske, a tek je u dvije županije značajno iznad prosjeka (Grad Zagreb i Istarska<br />
županija). Četvrtina hrvatskih kućanstava primila je neki oblik <strong>socijalne</strong> pomoći u<br />
proteklih g<strong>od</strong>inu dana.<br />
‣ Vlastitim životnim standardom nezadovoljan je svaki peti građanin. Ovakav p<strong>od</strong>atak ne<br />
čudi s obzirom na činjenicu da trećina kućanstava ima poteškoća u zadovoljavanju<br />
svojih potreba. Desetini kućanstava u protekloj je g<strong>od</strong>ini nedostajalo novaca za hranu, a<br />
p<strong>od</strong>jednaki broj kućanstava imao je poteškoća s <strong>od</strong>ržavanjem svojeg doma<br />
<strong>od</strong>govarajuće toplim. D<strong>od</strong>atno, 15% kućanstava ne može sebi priuštiti obrok s mesom<br />
ili ribom svaki drugi dan, a svako peto kućanstvo bilo je u dugovima, <strong>od</strong>nosno u<br />
nemogućnosti platiti na vrijeme smještaj ili režije. Osim toga, desetina ispitanika<br />
izražava nezadovoljstvo vlastitim smještajem.<br />
‣ Vlastitim obrazovanjem nezadovoljan je svaki peti građanin, a svaki deseti kvalitetu<br />
obrazovnog sustava ocjenjuje lošom. Trećina stanovnika nezadovoljna je kvalitetom<br />
mirovinskog sustava, dok nezadovoljstvo kvalitetom usluga <strong>socijalne</strong> skrbi izražava<br />
četvrtina.<br />
‣ Nezadovoljstvo vlastitim životom iskazuje svaki deseti ispitanik, dok se nesretnima<br />
osjeća nešto manji broj (6,5%). Obiteljskim životom zadovoljno je nešto više <strong>od</strong><br />
polovine, dok zadovoljstvo svojim društvenim životom izražava oko 40% građana.<br />
‣ Vlastitim zdravstvenim statusom nezadovoljno je 15% hrvatskih stanovnika, a trećina<br />
nav<strong>od</strong>i kako su imali poteškoća u pristupu zdravstvenim uslugama. Svaki peti ispitanik<br />
kvalitetu zdravstvenih službi ocjenjuje niskom.<br />
‣ Dvije trećine stanovnika vjeruje kako u Hrvatskoj postoje napetosti između bogatih i<br />
siromašnih, a više <strong>od</strong> polovice smatra kako su <strong>od</strong>nosi radnika i uprave također napeti.<br />
Trećina je mišljenja kako u <strong>od</strong>nosima s ljudima čovjek treba biti oprezan, a svaki deseti<br />
osjetio se diskriminiranim barem u jednoj situaciji.<br />
‣ Svaki deseti hrvatski građanin je socijalno isključen, <strong>od</strong>nosno ekonomski prikraćen,<br />
nezaposlen i socijalno prikraćen. D<strong>od</strong>atnih 1% nalazi se u povećanom <strong>rizik</strong>u <strong>od</strong><br />
<strong>socijalne</strong> isključenosti (nezaposleni su i siromašni). Među socijalno isključenima češće<br />
su zastupljene žene, osobe nižeg stupnja obrazovanja te oni koji žive u ruralnim<br />
sredinama.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 55
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
REFERENCE<br />
The European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions, Quality of<br />
life in Europe: First European Quality of life Survey 2003, Office for Official Publications of<br />
the European Communities, Luxemburg, 2004.<br />
Program Ujedinjenih nar<strong>od</strong>a za razvoj (<strong>UNDP</strong>) u Hrvatskoj, Izvješće o siromaštvu,<br />
nezaposlenosti i socijalnoj isključenosti, <strong>UNDP</strong>, Zagreb, 2006.<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 56
Target d.o.o.<br />
Opća populacija<br />
PRILOG<br />
Korišteni upitnik<br />
<strong>Kvaliteta</strong> života u Republici Hrvatskoj i <strong>rizik</strong> <strong>od</strong> <strong>socijalne</strong> isključenosti 57
TARGET d.o.o. za istraživanje tržišta,<br />
Kneza Mislava 5, 10000 Zagreb<br />
Tel. 01 4657 830<br />
Dobar dan, ja sam __________ i radim za tvrtku Target d.o.o. Pred Vama je<br />
upitnik o kvaliteti života stanovnika Hrvatske. Cilj nam je znanstveno istražiti<br />
ovu temu te ćemo stoga nastojati ispitati 8400 slučajno izabranih ispitanika iz<br />
svih krajeva Hrvatske. Molimo Vas da upravo Vi <strong>od</strong>govorite na sva pitanja,<br />
kako bismo mogli što točnije ocijeniti stavove svih ispitanih osoba. Unaprijed<br />
Vam zahvaljujem na strpljenju i vremenu koje ćete utrošiti na naše istraživanje.<br />
Anketa je anonimna te će se Vaši <strong>od</strong>govori koristiti isključivo za znanstvene<br />
analize, <strong>od</strong>nosno neće biti davani na uvid pojedincima, organizacijama ili<br />
institucijama.<br />
F: Koliko ste g<strong>od</strong>ina navršili?<br />
(OBAVEZNO UPIŠI!!!) _______________________<br />
Ukoliko osoba ima manje <strong>od</strong> 15 g<strong>od</strong>ina<br />
=> ZAVRŠITI<br />
HH1: Za početak bih Vam postavio/la nekoliko pitanja o Vašem<br />
kućanstvu. Molim Vas da mi kažete koliko osoba, uključujući Vas, živi u<br />
ovom kućanstvu? (ANK: upiši broj osoba)<br />
broj osoba: I___I___I<br />
HH2: Sada Vas molim da mi kažete koliko imate g<strong>od</strong>ina te Vašu vrstu<br />
zaposlenja. Također Vas molim da navedete članove Vašeg kućanstva,<br />
počevši <strong>od</strong> najstarijeg prema mlađima, te njihov spol, dob, <strong>od</strong>nos s Vama<br />
te vrstu zaposlenja.<br />
Spol<br />
1 muško,<br />
2 žensko<br />
Dob<br />
Odnos s<br />
ispitanikom<br />
(iz ponuđenih<br />
<strong>od</strong>govora)<br />
1 Ispitanik XXXXXXXXX<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
Radni status<br />
(iz ponuđenih<br />
<strong>od</strong>govora)<br />
ODNOS S ISPITANIKOM RADNI STATUS<br />
1. zaposlen kao djelatnik ili<br />
1. supružnik/partner<br />
posl<strong>od</strong>avac / samozaposlen<br />
2. zaposlen, ali na por<strong>od</strong>iljnom ili<br />
2. sin/kćer<br />
drugom dopustu<br />
3. zaposlen kao pomažući član na<br />
3. r<strong>od</strong>itelj, očuh/maćeha ili obiteljskom gosp<strong>od</strong>arstvu, obrtu ili<br />
punac/punica/svekar/svekrva tvrtci*<br />
4. zet ili snaha 4. nezaposlen kraće <strong>od</strong> 12 mjeseci<br />
5. unuk/a 5. nezaposlen 12 mjeseci ili dulje<br />
6. brat / sestra (uključujući<br />
polubraću/sestre i djecu iz<br />
drugih brakova)<br />
6. nesposoban za rad uslijed<br />
dugotrajne bolesti ili invaliditeta<br />
7. ostali rođaci 7. umirovljenik<br />
8. kućanica / <strong>od</strong>govoran za uobičajenu<br />
8. ostali koji nisu u sr<strong>od</strong>stvu kupovinu i <strong>od</strong>ržavanje doma<br />
9. u procesu školovanja (škola,<br />
fakultet itd.) / student<br />
10. ostalo<br />
* ako dobiva formalnu plaću, k<strong>od</strong>irati kao 1<br />
ANK:<br />
Ako je ispitanik zaposlen (vidi tablicu – radni status 1-2), PRIJEĐI<br />
NA P2<br />
Ako je ispitanik nezaposlen (vidi tablicu – radni status 3-10),<br />
PRIJEĐI NA P1<br />
1. ANK: Pitati ako je ispitanik nezaposlen (vidi prvu tablicu - radni<br />
status 3-10)<br />
Jeste li ikada imali plaćen posao?<br />
1. Da PRIJEĐI NA P3<br />
2. Ne PRIJEĐI NA P17<br />
3. Ne znam PRIJEĐI NA P17<br />
2. ANK: Pitati ako ispitanik ima plaćeni posao (vidi prvu tablicu - radni<br />
status 1-2) i pokazati karticu P2<br />
Koja <strong>od</strong> sljedećih vrsta zaposlenja najbolje opisuje Vaš trenutni radni<br />
status? (ANK: vidi tablicu isp<strong>od</strong>)<br />
3. ANK: Pitati ako je ispitanik imao plaćeni posao (<strong>od</strong>govor „da“ u P1 ) i<br />
pokazati karticu P2<br />
Koja <strong>od</strong> sljedećih vrsta zaposlenja najbolje opisuje Vaše posljednji<br />
radni status?<br />
P2.<br />
trenutno<br />
zanimanje<br />
P3.<br />
posljednje<br />
zanimanje<br />
SAMOZAPOSLEN<br />
Poljoprivrednik 1 1<br />
Ribar 2 2<br />
Stručnjak (<strong>od</strong>vjetnik, liječnik, računovođa, 3 3<br />
arhitekt itd.)<br />
Vlasnik trgovine, obrtnik, ostale samozaposlene 4 4<br />
osobe<br />
Vlasnik p<strong>od</strong>uzeća (jedini vlasnik ili partner) 5 5<br />
ZAPOSLEN<br />
Zaposleni stručnjak (liječnik, <strong>od</strong>vjetnik, 6 6<br />
računovođa, arhitekt)<br />
Vrhovni (top) menadžeri, direktori top<br />
menadžmenta (generalni direktor ili drugi<br />
direktor)<br />
Srednji menadžment, ostali menadžment<br />
(v<strong>od</strong>itelj <strong>od</strong>jela, mlađi menadžer, učitelj /<br />
nastavnik, tehničar)<br />
7 7<br />
8 8<br />
Uredski / šalterski službenik 9 9<br />
Terenski djelatnik (trgovački putnik, vozač itd.) 10 10<br />
Zaposlenik u uslužnoj djelatnosti (bolnica, 11 11<br />
restoran, policija, vatrogasci itd.)<br />
Supervizor / nadzornik 12 12<br />
Kvalificirani fizički radnik 13 13<br />
Ostali (nekvalificarani) fizički radnici, posluga 14 14<br />
4. ANK: Pitati ako je ispitanik (bio) zaposlen (vidi tablicu iznad –<br />
<strong>od</strong>govori 6-14 u P2 ili P3)<br />
Je li Vaš zaposlenje (bilo):<br />
1. Ugovor na ne<strong>od</strong>ređeno vrijeme<br />
2. Ugovor na <strong>od</strong>ređeno vrijeme (kraće <strong>od</strong> 12 mjeseci)<br />
3. Ugovor na <strong>od</strong>ređeno vrijeme (12 mjeseci ili dulje)<br />
4. Ugovor s Agencijom za privremeno zapošljavanje<br />
5. Naukovanje ili drugi oblik usavršavanja / obuke<br />
6. Bez potpisanog ugovora<br />
7. Ostalo<br />
8. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
5. Koliko dugo radite/ste radili k<strong>od</strong> sadašnjeg/bivšeg posl<strong>od</strong>avca,<br />
<strong>od</strong>nosno kada ste se počeli baviti samostalnom djelatnošću?<br />
1. _______ g<strong>od</strong>ina<br />
2. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
6. Koliko ukupno g<strong>od</strong>ina radite/ste radili, <strong>od</strong>nosno bavite se/bavili se<br />
samostalnom aktivnošću?<br />
1. _______ g<strong>od</strong>ina<br />
2. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
7. Koliko osoba, uključujući Vas, ima / je imala tvrtka u kojoj radite / ste<br />
radili (zadnje radno mjesto)? (ANK: ako ispitanik radi više poslova,<br />
neka <strong>od</strong>govori za glavni)<br />
1. Manje <strong>od</strong> 10<br />
2. 10-49<br />
3. 50-99<br />
4. 100-249<br />
5. 250-999<br />
6. 1000-1999<br />
7. 2000 ili više<br />
8. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
8. Imate li / jeste li imali na Vašem radnom mjestu <strong>od</strong>govornost<br />
nadgledanja rada drugih zaposlenika? (ANK: ako ispitanik radi više<br />
poslova, neka <strong>od</strong>govori za glavni)<br />
1. Da<br />
2. Ne<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
P5<br />
P4<br />
© European Foundtation for the Improvement of Living and Working Conditions, 2005, Wyattville Road, Loughlinstown, Dublin 18, Ireland
9. Koliko sati tjedno obično radite / ste radili na tom radnom mjestu?<br />
Molim Vas da u to uključite i sve plaćene ili neplaćene<br />
prekovremene sate. (ANK: ako ispitanik radi više poslova, neka<br />
<strong>od</strong>govori za glavni)<br />
1. _______ sati<br />
2. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
10. Kojom se <strong>od</strong> sljedećih djelatnosti bavi tvrka u kojoj radite / ste<br />
radili? Molim Vas da navedete jednu djelatnost koja obuhvaća<br />
NAJVEĆI dio aktivnosti Vaše tvrtke. (ANK: pokazati karticu P10)<br />
1. Poljoprivreda, lov i šumarstvo<br />
2. Ribarstvo<br />
3. Rudarstvo<br />
4. Prerađivačka industrija<br />
5. Opskrba električnom energijom, plinom i v<strong>od</strong>om<br />
6. Građevinarstvo<br />
7. Trgovina na veliko i malo; servisiranje i popravci<br />
8. Usluge u restoranima i hotelima<br />
9. Usluge prijevoza, skladištenja i komunikacija<br />
10. Usluge financijskog poslovanja i osiguranja<br />
11. Poslovanje nekretninama, najam pokretne imovine, istraživanje i<br />
eksperimentalni razvoj, tehničko ispitivanje i analiza, reklama i<br />
propaganda, poslovne usluge i djelatnosti<br />
12. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje<br />
13. Sve vrste obrazovanja djece i <strong>od</strong>raslih<br />
14. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
15. Djelatnosti članskih organizacija, rekreacijske, kulturne i sportske<br />
djelatnosti, <strong>od</strong>voz smeća i otpadnih v<strong>od</strong>a, pogrebne usluge, usluge<br />
kemijskog čišćenja i osobne usluge<br />
16. Osoblje zaposleno u privatnim kućanstivma<br />
17. Izvanteritorijalne organizacije i tijela<br />
18. Ostalo<br />
19. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
ZAPOSLENI ISPITANICI; nezaposleni idu na P17<br />
11. Osim Vašeg glavnog posla, jeste li u posljednja 4 (radna) tjedna<br />
radili neki d<strong>od</strong>atni plaćeni posao (bilo u tvrtci, obrtu, poljoprivredi)?<br />
1. Da PRIJEĐI NA P12<br />
2. Ne PRIJEĐI NA P13<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI) PRIJEĐI NA P13<br />
12. Koliko ste otprilike sati tjedno radili na tom d<strong>od</strong>atnom poslu? Molim<br />
Vas da navedete prosječan broj sati za posljednja 4 radna tjedna.<br />
1. __________ sati tjedno<br />
2. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
13. Prema Vašem mišljenju, koliko je vjerojatno da biste mogli izgubiti<br />
posao u sljedećih 6 mjeseci?<br />
1. Vrlo vjerojatno da<br />
2. Vjerojatno da<br />
3. Niti da niti ne<br />
4. Vjerojatno ne<br />
5. Vrlo vjerojatno ne<br />
6. (Ne znam - NE ČITATI)<br />
14. Sada ću Vam pročitati neke tvrdnje kojima su drugi ljudi opisali<br />
pozitivne i negativne aspekte svog posla. Molim Vas da mi kažete<br />
koliko se slažete sa svakom pojedinom tvrdnjom te da pritom<br />
koristite skalu 1-5, pri čemu 1 znači „potpuno se slažem“, a 5<br />
„uopće se ne slažem“.<br />
Potpuno se<br />
slažem<br />
Uglavnom se<br />
slažem<br />
Niti se slažem<br />
niti ne slažem<br />
Uglavnom se<br />
ne slažem<br />
Uopće se ne<br />
slažem<br />
(Ne znam –<br />
NE ČITATI)<br />
Moj posao je previše zahtjevan i stresan. 1 2 3 4 5 6<br />
Dobro sam plaćen. 1 2 3 4 5 6<br />
Imam velik utjecaj u <strong>od</strong>lučivanju kako ću<br />
raditi svoj posao.<br />
1 2 3 4 5 6<br />
Moj posao je nezanimljiv i dosadan. 1 2 3 4 5 6<br />
Moj posao nudi dobre izglede za<br />
napredovanje u karijeri.<br />
1 2 3 4 5 6<br />
Neprekidno moram stizati kratke<br />
vremenske rokove.<br />
1 2 3 4 5 6<br />
Radim u opasnim ili nezdravim uvjetima. 1 2 3 4 5 6<br />
15. Molim Vas da uzmete u obzir posljednjih g<strong>od</strong>inu dana Vašeg života.<br />
Koliko Vam se često događalo sljedeće?<br />
Doša/la sam kući s posla previše umoran/a da<br />
bih obavio/la neke <strong>od</strong> kućanskih poslova koje<br />
je trebalo obaviti<br />
Bilo mi je teško ispuniti svoje obiteljske obveze<br />
zbog količine vremena provedenog na poslu<br />
Bilo mi se teško koncentrirati na posao zbog<br />
obiteljskih obveza<br />
Nekoliko puta<br />
tjedno<br />
Nekoliko puta<br />
mjesečno<br />
Nekoliko puta<br />
g<strong>od</strong>išnje<br />
Rjeđe / rijetko<br />
Nikada<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
1 2 3 4 5 6<br />
1 2 3 4 5 6<br />
1 2 3 4 5 6<br />
16. Ukoliko biste imali dovoljno novaca da živite udobno do kraja života,<br />
biste li nastavili raditi (ne nužno u Vašem trenutnom poslu) ili biste<br />
prestali raditi?<br />
1. Nastavio/la bih raditi<br />
2. Prestao/la bih raditi<br />
NEZAPOSLENI ISPITANICI; zaposleni idu na P24<br />
17. Jeste li u protekla 4 tjedna na bilo koji način tražili posao ili pokušali<br />
osnovati vlastito p<strong>od</strong>uzeće, obrt, obavljati samostalnu aktivnost<br />
kojom biste stjecali sredstva za život?<br />
1. Da<br />
2. Ne PRIJEĐI NA P19<br />
18. Na koji ste način u posljednja 4 tjedna tražili posao, <strong>od</strong>nosno pokušali<br />
se baviti samostalnom aktivnošću? (do 2 <strong>od</strong>govora)<br />
a) Kontaktirao/la sam Hrvatski zav<strong>od</strong> za zapošljavanje<br />
b) Kontaktirao/la sam privatnu agenciju za zapošljavanje<br />
c) Izravno sam kontaktirao/la s posl<strong>od</strong>avcem<br />
d) Raspitivao/la sam se za posao k<strong>od</strong> prijatelja, znanaca, rođaka i sl.<br />
e) Dao/la sam oglas / prijavioo/la se na oglas u novinama, časopisima ili<br />
na Internetu<br />
f) Pratio/la sam oglase u novinama, časopisima ili na Internetu<br />
g) Bio/la sam na testiranju ili razgovoru za posao<br />
h) Tražio/la sam zemlju (imanje), prostorije ili opremu za pokretanje<br />
posla<br />
i) P<strong>od</strong>nio/la sam zahtjev za dozvolom ili financijskim sredstvima za<br />
pokretanje posla<br />
j) Čekao/la sam <strong>od</strong>govor na molbu za posao<br />
k) Čekao/la sam poziv iz Hrvatskog zav<strong>od</strong>a za zapošljavanje<br />
l) Čekao/la sam rezultate natječaja posl<strong>od</strong>avca javnog sektora<br />
m) Neka druga met<strong>od</strong>a<br />
19. Koji je glavni razlog da u protekla 4 tjedna niste tražili posao?<br />
1. Traženje posla koji će početi kasnije (unutar najviše 3 mjeseca)<br />
2. Traženje posla koji će početi kasnije (nakon više <strong>od</strong> 3 mjeseca)<br />
3. Očekivao/la sam povratak k<strong>od</strong> istog posl<strong>od</strong>avca / na istu aktivnost<br />
4. Vlastita bolest ili invaliditet<br />
5. Osobne ili obiteljske obveze<br />
6. Bio/la sam na redovitom ili d<strong>od</strong>atnom školovanju / osposobljavanju<br />
7. U mirovini sam<br />
8. Uvjeren/a sam da nema posla, <strong>od</strong>nosno <strong>od</strong>govarajućeg posla<br />
9. Na <strong>od</strong>služenju sam vojnog roka<br />
10. Nešto drugo, što _____________<br />
20. Koliko dugo već tražite posao, <strong>od</strong>nosno pokušavate se baviti<br />
samostalnom aktivnošću?<br />
1. _______ mjeseci<br />
2. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
21. Jeste li prijavljeni na Hrvatskom zav<strong>od</strong>u za zapošljavanje?<br />
1. Da<br />
2. Ne PRIJEĐI NA P23<br />
© European Foundtation for the Improvement of Living and Working Conditions, 2005, Wyattville Road, Loughlinstown, Dublin 18, Ireland
22. Koja <strong>od</strong> sljedećih prava/pog<strong>od</strong>nosti ostvarujete u Hrvatskom<br />
zav<strong>od</strong>u za zapošljavanje? (moguće više <strong>od</strong>govora)<br />
a) Novčana naknada za nezaposlene<br />
b) Mirovinsko osiguranje<br />
c) Zdravstveno osiguranje<br />
d) Potvrde za dokazivanje statusa nezaposlenosti<br />
e) Naknada troškova za vrijeme obrazovanja<br />
f) Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih poslova<br />
(u slučaju zapošljavanja izvan mjesta boravka)<br />
g) Nikakva prava<br />
23. Ukoliko biste imali dovoljno novaca da živite udobno do kraja<br />
života, biste li i dalje htjeli raditi negdje ili biste radije i dalje bili bez<br />
posla?<br />
1. I dalje bih htio/la raditi negdje<br />
2. Radije bih i dalje bio/la bez posla<br />
SVI ISPITANICI<br />
24. Kakav je Vaš dojam: jeste li se ikad našli u situaciji da ste imali<br />
problema, bilo zbog Vaše dobi, spola, vjerske ili nacionalne<br />
pripadnosti, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja itd. u<br />
sljedećim situacijama:<br />
Da Ne (Ne znam)<br />
Prilikom zapošljavanja, napredovanja u poslu<br />
itd.<br />
1 2 3<br />
Pristup zdravstvenim uslugama 1 2 3<br />
Pristup uslugama <strong>socijalne</strong> skrbi 1 2 3<br />
28. Koliko prostorija imate u Vašem kućanstvu, ne računajući kuhinju,<br />
kupaonice, h<strong>od</strong>nike, ostavu i sobe korištene isključivo za posao?<br />
1. _________ prostorija<br />
2. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
29. Što <strong>od</strong> sljedećeg nabolje opisuje Vaš stanarski status?<br />
1. Vlasništvo bez hipoteke (tj. bez ikakvih kredita)<br />
2. Vlasništvo s hipotekom / kreditom<br />
3. Stanar, plaćanje stanarine privatnoj osobi<br />
4. Stanar, plaćanje stanarine u socijalnim/gradskim stanovima<br />
5. Smještaj je omogućen bez plaćanja stanarine<br />
6. Ostalo<br />
7. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
30. Imate li neki <strong>od</strong> sljedećih problema s Vašim smještajem?<br />
Da Ne (Ne znam)<br />
Pomanjkanje prostora 1 2 3<br />
Dotrajalost prozora, vrata ili p<strong>od</strong>ova 1 2 3<br />
Vlaga / prokišnjavanje 1 2 3<br />
Nedostatak električne energije 1 2 3<br />
Nedostatak kanalizacije 1 2 3<br />
Nedostatak unutarnjeg sanitarnog čvora<br />
(WC unutar stana)<br />
1 2 3<br />
31. Postoje neke stvari koje mnogi ljudi ne mogu sebi priuštiti, čak i kada<br />
bi to željeli. Možete li molim Vas, za svaku sljedeću stvarreći bi li je<br />
Vaše kućanstvo moglo priuštiti kada bi to željelo?<br />
25. Jeste li u Vašem kućanstvu Vi osoba koja najviše pridonosi prih<strong>od</strong>u<br />
kućanstva?<br />
1. Da PRIJEĐI NA P28<br />
2. Ne PRIJEĐI NA P26<br />
3. Svi p<strong>od</strong>jednako doprinosimo PRIJEĐI NA P28<br />
4. Ne znam PRIJEĐI NA P28<br />
26. Koje je trenutno zanimanje osobe koja najviše doprinosi prih<strong>od</strong>u<br />
kućanstva? (ANK: pokazati karticu P26)<br />
27. ANK: Pitati ako je ta osoba nezaposlena (vidi tablicu za P26. -<br />
<strong>od</strong>govor 1-4) i pokazati karticu P27)<br />
Je li on/ona imao/la plaćeni posao u prošlosti? Koje je bilo<br />
njegovo/njezino zanimanje?<br />
NEZAPOSLEN<br />
Odgovoran za uobičajenu kupovinu i <strong>od</strong>ržavanje<br />
doma ili bez tenutnog zanimanja, nezaposlen<br />
P26.<br />
trenutno<br />
zanimanje<br />
P27.<br />
posljednje<br />
zanimanje<br />
1 XXXXXXX<br />
Student 2 XXXXXXX<br />
Nezaposlen ili privremeno nezaposlen 3 XXXXXXX<br />
Umirovljenik ili nesposoban za rad uslijed bolesti 4 XXXXXXX<br />
SAMOZAPOSLEN<br />
Poljoprivrednik 5 5<br />
Ribar 6 6<br />
Stručnjak (<strong>od</strong>vjetnik, liječnik, računovođa, arhitekt<br />
7 7<br />
itd.)<br />
Vlasnik trgovine, obrtnik, ostale samozaposlene<br />
osobe<br />
8 8<br />
Vlasnik p<strong>od</strong>uzeća (jedini vlasnik ili partner) 9 9<br />
ZAPOSLEN<br />
Zaposleni stručnjak (liječnik, <strong>od</strong>vjetnik,<br />
10 10<br />
računovođa, arhitekt)<br />
Vrhovni (top) menadžeri, direktori top<br />
menadžmenta (generalni direktor ili drugi direktor)<br />
11 11<br />
Srednji menadžment, ostali menadžment (v<strong>od</strong>itelj<br />
<strong>od</strong>jela, mlađi menadžer, učitelj, tehničar)<br />
12 12<br />
Uredski / šalterski službenik (birokracija) 13 13<br />
Terenski djelatnik (trgovački putnik, vozač itd.) 14 14<br />
Zaposlenik u uslužnoj djelatnosti (bolnica, restoran,<br />
15 15<br />
policija, vatrogasci itd.)<br />
Supervizor / nadzornik 16 16<br />
Kvalificirani fizički radnik 17 17<br />
Ostali (nekvalificarani) fizički radnici, posluga 18 18<br />
NIKAD NIJE RADIO PLAĆENI POSAO XXXXXXX 19<br />
Da, možemo<br />
priuštiti ako<br />
želimo<br />
Ne, ne<br />
možemo<br />
priuštiti<br />
© European Foundtation for the Improvement of Living and Working Conditions, 2005, Wyattville Road, Loughlinstown, Dublin 18, Ireland<br />
(Ne znam)<br />
Održavanje doma <strong>od</strong>govarajuće toplim 1 2 3<br />
Plaćanje jednotjednog g<strong>od</strong>išnjeg <strong>od</strong>mora<br />
izvan kuće (ne uključuje <strong>od</strong>sjedanje k<strong>od</strong> 1 2 3<br />
r<strong>od</strong>bine)<br />
Zamjena bilo kojeg istrošenog namještaja 1 2 3<br />
Obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan<br />
ako biste to željeli<br />
1 2 3<br />
Kupovina nove umjesto rabljene <strong>od</strong>jeće 1 2 3<br />
Pozivanje prijatelja ili obitelji na piće ili<br />
obrok barem jednom mjesečno<br />
1 2 3<br />
32. Sada ću Vam pročitati neke predmete koje kućanstvo može imati.<br />
Molim Vas da mi kažete ima li ih Vaše kućanstvo. Ako ih Vaše<br />
kućanstvo nema, molim Vas da mi kažete da li ih nema zato što ih ne<br />
možete priuštiti ili zato što Vam ne trebaju?<br />
Ima<br />
Nema jer ne<br />
može priuštiti<br />
Nema jer ne<br />
treba<br />
Automobil ili kombi za privatno korištenje 1 2 3 4<br />
Osobno računalo (PC) 1 2 3 4<br />
Perilica rublja 1 2 3 4<br />
33.a) Koristite li neko zemljište za poljoprivrednu proizv<strong>od</strong>nju, bez obzira<br />
je li Vaše vlastito ili ga unajmljujete? (ANK: ne uključuje veliki vrt)<br />
1. Da PRIJEĐI NA P33b<br />
2. Ne PRIJEĐI NA P34<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI) PRIJEĐI NA P34<br />
33.b) Koja je veličina tog zemljišta?<br />
1. ________ četvornih metara (m 2 )<br />
2. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
34. Jeste li u posljednjih mjesec dana:<br />
Prisustvovali sastanku dobrotvorne ili<br />
dobrovoljne (volonterske) organizacije<br />
Djelovali u vijeću ili obavljali dobrovoljan rad<br />
za dobrovoljnu (volontersku) organizaciju<br />
(Ne znam)<br />
Da Ne (Ne znam)<br />
1 2 3<br />
1 2 3
35. Jeste li u posljednjih g<strong>od</strong>inu dana:<br />
Prisustvovali sastanku sindikata, političke<br />
stranke ili grupe za političku akciju,<br />
prisustvovali protestu ili demonstracijama ili<br />
potpisali peticiju<br />
Kontaktirali političara ili javnog dužnosnika<br />
(osim rutinskog kontakta uslijed korištenja<br />
javnih usluga)<br />
Da Ne (Ne znam)<br />
1 2 3<br />
1 2 3<br />
36. Neki ljudi u današnje vrijeme ne glasaju na izborima zbog različitih<br />
razloga. Jeste li Vi glasovali na posljednjim hrvatskim nacionalnim<br />
(predsjedničkim) izborima <strong>od</strong>ržanima u siječnju 2005.?<br />
1. Da<br />
2. Ne<br />
3. Nemam pravo glasa<br />
4. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
37. Osim vjenčanja, sprov<strong>od</strong>a i ostalih važnih vjerskih događaja (npr.<br />
krštenja, Božića/Uskrsa i ostalih posebnih svetkovina), koliko često<br />
prisustvujete vjerskim službama?<br />
1. Češće <strong>od</strong> jednom tjedno<br />
2. Jednom tjedno<br />
3. Jednom ili dva puta mjesečno<br />
4. Nekoliko puta g<strong>od</strong>išnje<br />
5. Jednom g<strong>od</strong>išnje<br />
6. Rjeđe <strong>od</strong> jednom g<strong>od</strong>išnje<br />
7. Nikad<br />
8. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
38. Koliko povjerenja imate u sposobnost sljedećih sustava da Vam<br />
pomognu kad Vam zatreba?<br />
Sustav mirovinskog osiguranja – 1.<br />
stup<br />
Sustav mirovinskog osiguranja – 2.<br />
stup<br />
Imam puno<br />
povjerenja<br />
Imam nešto<br />
povjerenja<br />
Imam vrlo malo<br />
povjrerenja<br />
Nemam nimalo<br />
povjrenja<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
1 2 3 4 5<br />
1 2 3 4 5<br />
Sustav <strong>socijalne</strong> skrbi 1 2 3 4 5<br />
Sustav zdravstvenog osiguranja 1 2 3 4 5<br />
Sustav potpore i posredovanja za<br />
nezaposlene<br />
1 2 3 4 5<br />
39. Općenito govoreći, biste li rekli da se većini ljudi može vjerovati ili<br />
da čovjek treba biti vrlo oprezan u <strong>od</strong>nosu prema ljudima? Molim<br />
Vas da <strong>od</strong>govorite koristeći skalu <strong>od</strong> 1 do 10, pri čemu 1 znači „u<br />
<strong>od</strong>nosima s ljudima nikad dovoljno opreza“, a 10 „većini ljudi može<br />
se vjerovati“.<br />
U <strong>od</strong>nosima s<br />
ljudima nikad<br />
dovoljno<br />
opreza<br />
Većini ljudi<br />
može se<br />
vjerovati<br />
(Ne znam –<br />
NE ČITATI)<br />
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
40. U svim državama ponekad postoje napetosti između društvenih<br />
skupina. Prema Vašem mišljenju, koliko napetosti postoji između<br />
sljedećih skupina u Hrvatskoj?<br />
Puno<br />
napetosti<br />
Malo<br />
napetosti<br />
Nema<br />
napetosti<br />
(Ne znam<br />
– NE<br />
ČITATI)<br />
Siromašni i bogati 1 2 3 4<br />
Uprava i radnici 1 2 3 4<br />
Muškarci i žene 1 2 3 4<br />
Stari i mladi 1 2 3 4<br />
Različite rasne i nacionalne skupine 1 2 3 4<br />
41. Sada ću Vam pročitati neke tvrdnje. Molim Vas da mi kažete koliko se<br />
slažete sa svakom pojedinom tvrdnjom te da pritom koristite sljedeću<br />
skalu: potpuno se slažem, donekle se slažem, donekle se ne slažem,<br />
uopće se ne slažem.<br />
Potpuno se<br />
slažem<br />
Donekle se<br />
slažem<br />
Donekle se<br />
ne slažem<br />
Uopće se ne<br />
slažem<br />
(Ne znam –<br />
NE ČITATI)<br />
Optimistično gledam na budućnost. 1 2 3 4 5<br />
Kako bi napredovao u današnje vrijeme,<br />
čovjek je prisiljen raditi stvari koje nisu<br />
ispravne.<br />
1 2 3 4 5<br />
Osjećam se isključenim iz društva. 1 2 3 4 5<br />
Za uspjeh je važnija sreća nego naporan rad. 1 2 3 4 5<br />
Život je danas postao toliko kompliciran da se<br />
u njemu jedva snalazim. 1 2 3 4 5<br />
42. Kada se sve uzme u obzir, koliko ste zadovoljni svojim životom?<br />
Molim Vas da <strong>od</strong>govorite koristeći skalu <strong>od</strong> 1 do 10, pri čemu 1 znači<br />
„vrlo nezadovoljan“, a 10 „vrlo zadovoljan“.<br />
Vrlo<br />
nezadovoljan<br />
Vrlo<br />
zadovoljan<br />
(Ne znam –<br />
NE ČITATI)<br />
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
43. Što <strong>od</strong> sljedećeg najbolje opisuje Vaš trenutni bračni status?<br />
1. U braku / živim s partnerom/icom<br />
2. Rastavljen/a ili razveden/a i ne živim s partnerom/icom<br />
3. Udovac/ica i ne živim s partnerom/icom<br />
4. Nisam nikad bio/la u braku i ne živim s partnerom/icom<br />
5. (Ne znam / bez <strong>od</strong>govora – NE ČITATI)<br />
44. Koliko vlastite djece imate?<br />
1. _________ (ANK: upiši broj djece)<br />
2. Nemam djece<br />
45. Uzimajući u obzir ljude izvan Vašeg kućanstva, koliko često, u<br />
prosjeku, imate neposredne kontakte, <strong>od</strong>nosno kontakt licem u lice,<br />
sa sljedećim osobama?<br />
(Ako ispitanik ima više djece, neka <strong>od</strong>govori za ono s kojim je<br />
najčešće u kontaktu)<br />
Češće <strong>od</strong> jednom<br />
dnevno<br />
Svaki ili gotovo svaki<br />
dan<br />
Najmanje jednom<br />
tjedno<br />
Jednom ili dvaput<br />
mjesečno<br />
Nekoliko puta<br />
g<strong>od</strong>išnje<br />
Rjeđe<br />
(Nemam takvu<br />
r<strong>od</strong>binu – NE ČITATI)<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
Bilo kojim Vašim djetetom 1 2 3 4 5 6 7 8<br />
Vašom majkom ili ocem 1 2 3 4 5 6 7 8<br />
Bilo kojim prijateljima ili<br />
susjedima<br />
1 2 3 4 5 6 X 8<br />
46. Koliko često, u prosjeku, kontaktirate prijatelje ili r<strong>od</strong>binu putem<br />
pošte, telefona ili elektronske pošte?<br />
1. Češće <strong>od</strong> jednom dnevno<br />
2. Svaki ili gotovo svaki dan<br />
3. Najmanje jednom tjedno<br />
4. Jednom ili dvaput mjesečno<br />
5. Nekoliko puta g<strong>od</strong>išnje<br />
6. Rjeđe<br />
7. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
© European Foundtation for the Improvement of Living and Working Conditions, 2005, Wyattville Road, Loughlinstown, Dublin 18, Ireland
47. Od koga biste dobili pomoć u sljedećim situacijama? Za svaku<br />
situaciju <strong>od</strong>aberite najvažniju osobu.<br />
Član obitelji<br />
/ partner/ica<br />
Kolega s<br />
posla<br />
Prijatelj<br />
Susjed<br />
Netko drugi<br />
Nitko<br />
(Ne znam –<br />
NE ČITATI)<br />
Ako Vam treba pomoć u kući kad<br />
ste bolesni<br />
1 2 3 4 5 6 7<br />
Ako Vam teba savjet u vezi<br />
ozbiljnih osobnih ili obiteljskih 1 2 3 4 5 6 7<br />
problema<br />
Ako se osjećate pomalo bezvoljno<br />
i trebate nekoga za razgovor<br />
1 2 3 4 5 6 7<br />
Ako hitno trebate 500 Eura 1 2 3 4 5 6 7<br />
48. Koliko ste često uključeni u sljedeće aktivnosti (izvan plaćenog<br />
posla)?<br />
Svaki dan<br />
Tri ili četiri puta<br />
tjedno<br />
Jednom ili dva<br />
puta tjedno<br />
Jednom ili dva<br />
puta mjesečno<br />
Rjeđe<br />
Nikad<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
Briga o djeci i školovanje djece 1 2 3 4 5 6 7<br />
Kućanski poslovi 1 2 3 4 5 6 7<br />
Briga o starijoj / nemoćnoj r<strong>od</strong>bini 1 2 3 4 5 6 7<br />
49. ANK: Pitati ako je u P48 <strong>od</strong>govor 1 („svaki dan“)<br />
Koliko ste sati dnevno uključeni u:<br />
Brigu o djeci i školovanje djece<br />
Kućanske poslove<br />
Brigu o starijoj / nemoćnoj r<strong>od</strong>bini<br />
PRIJEĐI NA P50<br />
Broj sati<br />
(upiši)<br />
50. ANK: Pitati ako u kućanstvu postoje najmanje 2 osobe starije <strong>od</strong> 18<br />
g<strong>od</strong>ina (vidi tablicu sa članovima kućanstva)<br />
Smatrate li da je udio kućanskih poslova koji Vi obavljate:<br />
1. Veći nego što bi trebao biti<br />
2. Otprilike onakav kakav bi trebao biti<br />
3. Manji nego što bi trebao biti<br />
4. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
51. Sada ću Vam pročitati neka p<strong>od</strong>ručja svak<strong>od</strong>nevnog života u kojima<br />
ljudi mogu prov<strong>od</strong>iti svoje vrijeme. Molim Vas da mi za svako<br />
pojedino p<strong>od</strong>ručje kažete smatrate li da u tom p<strong>od</strong>ručju prov<strong>od</strong>ite<br />
previše, premalo ili upravo onoliko vremena koliko treba?<br />
Previše<br />
vremena<br />
Upravo onoliko<br />
vremena koliko<br />
treba<br />
Premalo<br />
vremena<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
(Nije primjenjivo<br />
– NE ČITATI)<br />
Posao 1 2 3 4 5<br />
Kontakt sa članovima obitelji koji<br />
žive u kućanstvu ili izvan njega 1 2 3 4 5<br />
Ostali društveni kontakti (ne s<br />
obitelji) 1 2 3 4 5<br />
Vlastiti hobiji / interesi 1 2 3 4 5<br />
Spavanje 1 2 3 4 5<br />
Sudjelovanje u dobrovoljnom<br />
radu ili političkim aktivnostima 1 2 3 4 5<br />
52. Molim Vas da mi kažete koliko ste zadovoljni sa sljedećim p<strong>od</strong>ručjima<br />
Vašeg života koristeći skalu <strong>od</strong> 1 do 10, pri čemu 1 znači „vrlo<br />
nezadovoljan“, a 10 „vrlo zadovoljan“:<br />
Vrlo<br />
nezadovoljan<br />
Vrlo zadovoljan<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
Obrazovanje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Posao 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Životni<br />
standard<br />
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Smještaj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Obiteljski život 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Zdravlje 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Društveni život 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
53. Kada uzmete sve u obzir, koliko ste sretni? Molim Vas da to<br />
procijenite na skali <strong>od</strong> 1 do 10, pri čemu 1 znači “vrlo nesretan” a 10<br />
“vrlo sretan”.<br />
Vrlo<br />
nesretan<br />
Vrlo<br />
sretan<br />
(Ne<br />
znam- NE<br />
ČITATI)<br />
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
54. Općenito, biste li rekli da je Vaše zdravlje:<br />
1. Izvrsno<br />
2. Vrlo dobro<br />
3. Dobro<br />
4. Osrednje<br />
5. Loše<br />
6. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
55. Imate li neko dugotrajno oboljenje ili poteškoću koja ograničava<br />
Vaše aktivnosti na bilo koji način? P<strong>od</strong> dugotrajnim se p<strong>od</strong>razumijeva<br />
bilo koje oboljenje/poteškoća koje je trajalo duži peri<strong>od</strong> i izgledno je<br />
da će se nastaviti.<br />
1. Da<br />
2. Ne<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
56. Posljednji put kada ste trebali posjetiti liječnika opće prakse ili<br />
specijalista, koliko su Vam sljedeće stvari otežavale sam posjet?<br />
Jako je otežalo<br />
Malo je otežalo<br />
Nimalo nije otežalo<br />
(Nije primjenjivo /<br />
nikad nisam<br />
trebao/la liječnika –<br />
NE ČITATI)<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
Udaljenost ordinacije/bolnice/Doma zdravlja 1 2 3 4 5<br />
Predugo čekanje na termin pregleda 1 2 3 4 5<br />
Čekanje da Vas liječnik primi nakon što ste<br />
došli u ordinaciju na zakazani pregled<br />
1 2 3 4 5<br />
Troškovi posjete liječniku 1 2 3 4 5<br />
57. Sada ću Vam pročitati neke tvrdnje koje su drugi ljudi izrekli o<br />
osobama oboljelima <strong>od</strong> AIDS-a (SIDE). Molim Vas da mi kažete slažete<br />
li se sa svakom pojedinom tvrdnjom.<br />
Kada bi član moje obitelji obolio <strong>od</strong> virusa AIDS-a<br />
(SIDE), bio bih spreman brinuti se o njemu u svom<br />
kućanstvu.<br />
Ne bih kupovao svježe povrće <strong>od</strong> trgovca za kojeg bi<br />
znao da ima virus AIDS-a (SIDE).<br />
Kada bi učiteljica imala virus AIDS-a (SIDE), ali ne bi<br />
bila bolesna, trebalo bi joj dozvoliti da nastavi poučavati<br />
u školi.<br />
Kada bi član moje obitelji obolio <strong>od</strong> virusa AIDS-a<br />
(SIDE), želio bih da to ostane tajna.<br />
Slažem<br />
se<br />
Ne<br />
slažem<br />
se<br />
1 2<br />
1 2<br />
1 2<br />
1 2<br />
© European Foundtation for the Improvement of Living and Working Conditions, 2005, Wyattville Road, Loughlinstown, Dublin 18, Ireland
58. S koliko ste g<strong>od</strong>ina završili svoje cjelokupno obrazovanje?<br />
1. _______ g<strong>od</strong>ina<br />
2. Još uvijek se školujem<br />
59. Koji je najviši stupanj obrazovanja koji ste postigli?<br />
1. Bez škole<br />
2. 1 - 3 razreda osnovne škole<br />
3. 4 – 7 razreda osnovne škole<br />
4. Osnovna škola<br />
5. Škole za obrtnička i industrijska zanimanja i škole za KV i VKV<br />
radnike<br />
6. Tehničke, ekonomske, medicinske i sl. srednje škole<br />
7. Gimnazije<br />
8. Viša škola, prvi stupanj fakulteta i stručni studij<br />
9. Fakultet, umjetnička akademija i sveučilišni studij<br />
10. Magisterij<br />
11. Doktorat<br />
12. (Ne znam / bez <strong>od</strong>govora – NE ČITATI)<br />
60. Pohađate li trenutno ili ste pohađali neki obrazovni tečaj ili program<br />
obuke/ osposobljavanja u toku prošle g<strong>od</strong>ine?<br />
1. Da PRIJEĐI NA P61<br />
2. Ne PRIJEĐI NA P63<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI) PRIJEĐI NA P63<br />
61. Kakav je to tečaj (bio)? (ANK: pokazati karticu P61)<br />
(Ako ispitanik pohađa/pohađao je više <strong>od</strong> 1 tečaja, pitati za<br />
najvažniji)<br />
1. Opće obrazovanje (stječe se službena svjed<strong>od</strong>žba, diploma)<br />
2. Tečaj informatike<br />
3. Tečaj (stranog) jezika<br />
4. Usavršavanje vezano uz Vaš trenutni posao ili zanimanje<br />
5. Obuka za posao povezana sa službom za socijalnu<br />
skrb/zapošljavanje (npr. za nezaposlene, za žene koje se vraćaju<br />
na posao)<br />
6. Tečaj iz p<strong>od</strong>ručja kulture ili tečaj povezan s hobijem (npr.<br />
umjetnost/obrtništvo, ples, sportovi ili ostalo vezano uz slob<strong>od</strong>no<br />
vrijeme)<br />
7. Ostalo<br />
8. (Ne mogu se sjetiti – NE ČITATI)<br />
62. Koliko dugo traje (je trajao) taj tečaj? Molim Vas da mi kažete<br />
ukupan broj sati, bez obzira je li tečaj bio p<strong>od</strong>ijeljen na nekoliko<br />
dana.<br />
1. Manje <strong>od</strong> 4 sata<br />
2. 4-15 sati<br />
3. 16-79 sati<br />
4. 80-319 sati<br />
5. 320 sati i više<br />
6. (Ne mogu se sjetiti – NE ČITATI)<br />
63. Koliko dobro čitate engleski jezik? (ANK: <strong>od</strong>nosi se na<br />
razumijevanje napisanog)<br />
1. Jako dobro<br />
2. Prilično dobro<br />
3. Ne baš dobro<br />
4. Uopće ne<br />
5. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
64. Što <strong>od</strong> sljedećeg najbolje opisuje Vaš stupanj korištenja Interneta u<br />
posljednjih mjesec dana?<br />
1. Koristio/la sam Internet svaki ili gotovo svaki dan<br />
2. Koristio/la sam Internet nekoliko puta tjedno<br />
3. Koristio/la sam Internet povremeno (jednom ili nekoliko puta<br />
mjesečno)<br />
4. Nisam uopće koristio/la Internet<br />
5. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
65. Koliko Vam otprilike treba vremena za <strong>od</strong>lazak i povratak s posla / iz<br />
škole kada koristite Vaš uobičajeni način prijevoza?<br />
(ANK: uključuje i <strong>od</strong>vođenje djece do škole i iz škole)<br />
1. _________ minuta<br />
2. (Nije primjenjivo – NE ČITATI)<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
66. Kako biste općenito ocijenili kvalitetu sljedećih javnih službi u<br />
Hrvatskoj? Molim Vas da svoju procjenu date na skali <strong>od</strong> 1 do 10, pri<br />
čemu 1 znači „vrlo niska kvaliteta“, a 10 „vrlo visoka kvaliteta“.<br />
Vrlo niska kvaliteta<br />
Vrlo visoka kvaliteta<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
Zdravstvene službe 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Obrazovni sustav 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Javni prijevoz 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Socijalna skrb 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
Mirovinski sustav 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11<br />
67. Sada Vas molim da razmislite o sredini u kojoj živite (neposredna<br />
okolica Vašeg doma). Biste li rekli da postoji izrazito puno razloga,<br />
puno razloga, nekoliko razloga ili nemate razloga za pritužbu na<br />
sljedeće probleme?<br />
Postoji izrazito<br />
puno razloga za<br />
pritužbu<br />
Postoji puno<br />
razloga za<br />
pritužbu<br />
Postoji nekoliko<br />
razloga za<br />
pritužbu<br />
Uopće ne<br />
postoje razlozi<br />
za pritužbu<br />
(Ne znam – NE<br />
ČITATI)<br />
Buka 1 2 3 4 5<br />
Onečišćenost zraka 1 2 3 4 5<br />
Nedostupnost<br />
rekreacijskih ili zelenih<br />
površina<br />
1 2 3 4 5<br />
<strong>Kvaliteta</strong> v<strong>od</strong>e 1 2 3 4 5<br />
68. Koliko je, prema Vašem mišljenju, sigurno šetati noću u Vašem<br />
susjedstvu?<br />
1. Vrlo sigurno<br />
2. Donekle sigurno<br />
3. Donekle nesigurno<br />
4. Vrlo nesigurno<br />
5. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
69. Pojedino kućanstvo može imati različite izvore prih<strong>od</strong>a te više <strong>od</strong><br />
jedne osobe može doprinositi ukupnom prih<strong>od</strong>u kućanstva. Kada<br />
uzmete u obzir ukupan mjesečni prih<strong>od</strong> Vašeg kućanstva, može li<br />
Vaše kućanstvo zadovoljiti svoje potrebe:<br />
1. Vrlo lako<br />
2. Lako<br />
3. Prilično lako<br />
4. Uz male poteškoće<br />
5. Uz poteškoće<br />
6. Uz velike poteškoće<br />
7. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
70. Je li Vaše kućanstvo bilo u dugovima tijekom proteklih 12 mjeseci,<br />
<strong>od</strong>nosno u nemogućnosti platiti na vrijeme sljedeće:<br />
Da Ne<br />
(Ne<br />
znam)<br />
Stanarina ili rata hipoteke / kredita za<br />
smještaj<br />
1 2 3<br />
Režije (npr. struja, v<strong>od</strong>a, plin) 1 2 3<br />
71. Je li Vašem kućanstvu u bilo koje vrijeme tijekom proteklih 12 mjeseci<br />
nedostajalo novaca za hranu?<br />
1. Da<br />
2. Ne<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
72. Koji je, prema Vašem mišljenju, najniži neto mjesečni prih<strong>od</strong> koji bi<br />
Vaše kućanstvo moralo imati da bi živjelo bez teškoća?<br />
1. _________ (upiši iznos)<br />
2. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
© European Foundtation for the Improvement of Living and Working Conditions, 2005, Wyattville Road, Loughlinstown, Dublin 18, Ireland
73. Je li Vaše kućanstvo u proteklih g<strong>od</strong>inu dana uzgajalo povrće ili<br />
voće ili držalo perad ili stoku kako bi pomoglo zadovoljiti svoje<br />
prehrambene potrebe?<br />
1. Ne<br />
2. Da, na taj smo način zadovoljili do jedne desetine svojih<br />
prehrambenih potreba<br />
3. Da, na taj smo način zadovoljili između jedne desetine i polovice<br />
svojih prehrambenih potreba<br />
4. Da, na taj smo način zadovoljili polovicu ili više svojih prehrambenih<br />
potreba<br />
5. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
74. Molim Vas da procijenite Vaše imovinsko stanje, <strong>od</strong>nosno<br />
imovinsko stanje Vaše obitelji. Biste li rekli da je Vaše imovinsko<br />
stanje:<br />
1. Puno lošije <strong>od</strong> većine drugih<br />
2. Nešto lošije <strong>od</strong> većine drugih<br />
3. Ni bolje ni lošije <strong>od</strong> većine drugih<br />
4. Nešto bolje <strong>od</strong> većine drugih<br />
5. Puno bolje <strong>od</strong> većine drugih<br />
75. Je li Vaše kućanstvo u protekloj g<strong>od</strong>ini redovito pomagalo (u obliku<br />
novaca ili hrane) osobu koju poznajete, a koja ne živi u Vašem<br />
kućanstvu (npr. r<strong>od</strong>itelji, <strong>od</strong>rasla djeca, ostala r<strong>od</strong>bina ili netko tko<br />
nije u sr<strong>od</strong>stvu)? (ANK: ne uključuje jednokratne poklone, npr. za<br />
Božić ili rođendan)<br />
1. Da<br />
2. Ne<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
76. Je li Vaše kućanstvo u protekloj g<strong>od</strong>ini primalo redovitu pomoć (u<br />
obliku novaca ili hrane) <strong>od</strong> osobe koja ne živi u Vašem kućanstvu<br />
(npr. r<strong>od</strong>itelji, <strong>od</strong>rasla djeca, ostala r<strong>od</strong>bina ili netko tko nije u<br />
sr<strong>od</strong>stvu)? (ANK: ne uključuje jednokratne poklone, npr. za Božić ili<br />
rođendan)<br />
1. Da<br />
2. Ne<br />
3. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
77. Jeste li Vi ili netko u Vašem kućanstvu imali neki <strong>od</strong> sljedećih vrsta<br />
prih<strong>od</strong>a u posljednjih 12 mjeseci?<br />
Da<br />
Ne<br />
(Ne<br />
znam)<br />
1. Zarada <strong>od</strong> posla (uključujući prih<strong>od</strong> <strong>od</strong> samozaposlenja<br />
ili poljoprivrede)<br />
1 2 3<br />
2. Zarada <strong>od</strong> neformalnog rada (npr. k<strong>od</strong> susjeda,<br />
prijatelja itd.)<br />
1 2 3<br />
3. Starosna mirovina 1 2 3<br />
4. Obiteljska mirovina 1 2 3<br />
5. Bolovanje dulje <strong>od</strong> 45 dana 1 2 3<br />
6. R<strong>od</strong>iljne / r<strong>od</strong>iteljske naknade 1 2 3<br />
7. Stipendije / školarine 1 2 3<br />
8. Naknade/povlastice za branitelje 1 2 3<br />
9. Invalidnina, invalidska mirovina 1 2 3<br />
10. Ostali prih<strong>od</strong>i (npr. ušteđevina, nekretnine ili dionice<br />
itd.)<br />
1 2 3<br />
78. Jeste li Vi ili netko u Vašem kućanstvu imali neki <strong>od</strong> sljedećih oblika<br />
prih<strong>od</strong>a / pomoći u posljednjih 12 mjeseci?<br />
Da Ne<br />
(Ne<br />
znam)<br />
1. Naknada za nezaposlene 1 2 3<br />
2. Dječji doplatak 1 2 3<br />
3. Socijalna pomoć - novčana 1 2 3<br />
4. Socijalna pomoć – u naturi (hrana, <strong>od</strong>jeća…) 1 2 3<br />
5. Pomoć za stanovanje, općinski/gradski stan na<br />
korištenje<br />
1 2 3<br />
6. Naknade/povlastice za prognanike, izbjeglice ili<br />
prognanike<br />
1 2 3<br />
7. Nešto drugo, upiši _________________________ 1 2 3<br />
PRIJEĐI NA P80<br />
79. ANK: pitati ako je bilo koji <strong>od</strong>govor u P78 „DA“<br />
Iz kojeg ste izvora dobili taj oblik prih<strong>od</strong>a / pomoći? (moguće više<br />
<strong>od</strong>govora)<br />
a) Središnja država (putem Centara za socijalnu skrb)<br />
b) Lokalna / gradske / županijska uprava<br />
c) Humanitarna / nevladina organizacija (Crveni križ…)<br />
d) Vjerska organizacija (Caritas, ADRA…)<br />
e) (Ne znam – NE ČITATI)<br />
80. Molim Vas da na priloženoj skali <strong>od</strong>aberete slovo koje <strong>od</strong>govara<br />
ukupnim mjesečnim primanjima Vašeg kućanstva. Pri tome Vas<br />
molim da uzmete u obzir sve plaće, mirovine i druge novčane prih<strong>od</strong>e<br />
(nakon što se <strong>od</strong>uzmu porezi i druga davanja) <strong>od</strong> kojih se Vaše<br />
kućanstvo uzdržava. Ako ne znate točnu brojku, molim Vas da date<br />
procjenu. (ANK. pokazati karticu P80)<br />
1. A<br />
2. B<br />
3. C<br />
4. D<br />
5. E<br />
6. F<br />
7. G<br />
8. H<br />
9. I<br />
10. J<br />
11. K<br />
12. L<br />
13. M<br />
14. N<br />
15. O<br />
16. P<br />
17. R<br />
18. S<br />
19. T<br />
20. (Odbija <strong>od</strong>govoriti – NE ČITATI)<br />
21. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
81. Koja je Vaša nacionalna pripadnost?<br />
1. Hrvat<br />
2. Srbin<br />
3. Bošnjak<br />
4. Albanac<br />
5. Crnogorac<br />
6. Čeh<br />
7. Mađar<br />
8. Makedonac<br />
9. Nijemac<br />
10. Rom<br />
11. Rusin<br />
12. Slovak<br />
13. Slovenac<br />
14. Talijan<br />
15. Židov<br />
16. Ostale nacionalnosti<br />
17. Neopredijeljen<br />
82. Koja je veličina naselja u kojem živite?<br />
1. do 2000 stanovnika<br />
2. 2001 do 10000 stanovnika<br />
3. 10001 do 100000 stanovnika<br />
4. 100001 i više stanovnika<br />
5. (Ne znam – NE ČITATI)<br />
83. Županija (upiši)_________________________________ Šifra______<br />
BILJEŠKE ANKETARA<br />
ISPUNJAVA ANKETAR<br />
Grad/selo: ________________________šifra:____________________<br />
Redni broj ankete na lokaciji: |__|__|__|<br />
Trajanje ankete: ____________________________<br />
Datum: ____________________________<br />
Anketar: ___________________________<br />
© European Foundtation for the Improvement of Living and Working Conditions, 2005, Wyattville Road, Loughlinstown, Dublin 18, Ireland
Change language