U šumi - Hrvatske šume

ŠUMARIJA VELIKA
U središtu turizma Pozeštine
Na oko 7600 ha, na području gospodarskih jedinica »Južni
Papuk« i »Poljaničke šume«, prostire se šumarija VeHka. U
istoimenom mjestu pod Papukom, sjedištu turizma
Požcštinc i Slavonije, poznatom po atraktivnim toplicama, ljeti
sve oživi od kupača. Tijekom godine planinari i ljubitelji prirode
uživaju u ovom jedinstvenom krajoliku. Zgrada šumarije,
građena od potočnog kamena, uvučena i skrivena medu
crnogorična stabla, nalazi se ispred bistrog gorskog potoka
Dubočanke, u bhzini crkve Svetog Augustina i raskrižja prometnica
za Jankovac i šumski predjel Duboka, gdje su nastavnošumski
objekti Šumarskog fakulteta iz Zagreba.
Gospodarska jedinica »Južni Papuk« zauzima veći dio šumarijskc
površine (oko 6000 ha), a na oko 1650 ha prostiru se
»Poljaničke šume«. Drvna zaliha je 1.048.387 m^, a u strukturi
drvne mase bukva sudjeluje sa 48%,
kitnjak sa 36%, dok su u manjem
dijelu druge vrste listača i četinjača.
Glavnina etata ove šumarije je u
1998. godini u prethodnom prihodu
(prorede), koji je ove godine
zastupljen sa 88%, Oko 3000 ha
šumskih površina, gotovo polovica
šumarije, su mlade sastojine u prvom
i drugom dobnom razredu.
U okviru jednostavne biološke
reprodukcije desetogodišnje zaduženje
šumskouzgojnih radova je 2534
ha, a najviše posla ima na čišćenju
guštika (1107 ha). Na proširenoj
biološkoj reprodukciji velički šumari
planirali su načiniti 712 ha uzgojnih
radova. Šumarija je znatno usmjerena
na uzgojne radove, a osobito na
konverzije. Prošle godine bilo je
planirano oko 3000 radničkih dana, a
utrošeno je 2600 na radovima
jednostavne biološke reprodukcije.
Mala radilišta
Desetogodišnji etat (sječiva drvna masa) je 191.143 m', od
čega na glavni prihod otpada 89.448 m^, na prethodni 101.695 m'.
Prosječna godišnja sječiva drvna masa je 18.000 m^, no ona se
postupno smanjuje. Prema riječima upravitelja šumarije, ing. Ivice
Đurčevića, riječ je o niskim intenzitetima doznaka, odnosno
niskim etatima po hektaru, što se odražava na organizaciji sječe,
izrade i izvlačenja drvne mase. Naime, šumska radilišta su mala,
a najveće sječine imaju tek 1700 m-^, što iziskuje povećan napor u
organizaciji proizvodnje. Unatoč tome planski zadaci se uspješno
i završavaju.
Štete od snijega
Prošle godine, napominje velički upravitelj, unutar matične
Uprave šuma realizirano je na sječi 6600 m^, a izvan još oko
11.000 m' drvne mase. Potonja drvna masa izvan Uprave planira
se izvršiti u približnom iznosu i ove godine. U izravnoj proizvo-
/«g. Ivica
Đurčević,
upravitelj
šumarije
Velika
Snimio:
I. Tomić
r^
Zgrada veličke šumarije, smještena u prirodnom okružju Snimio: I. Tomić
dnji zaposleno je 10 sjekača, 6 traktorista i 13 šumskouzgojnih
radnika. Od 5 traktora nekoliko ih je dotrajalo i s kvarovima, što
povećava troškove njihovog održavanja. Usluge kirijaša ova
šumarija koristi neznatno, a usmjerava ih na samoizradu. Prošle
godine kirijaši su izradili oko 1200 m'' drvne mase. Samoizrada se
odnosi na mlade sastojine, pretežito drugog dobnog razreda, u
kojima se breza, topola i druge vrste, koje nisu ni za ogrjev, a
nekonkurentne su na tržištu. Tereni veličke šumarije su strmi i
spadaju u petu kategoriju, a srednja udaljenost privlačenja drvnih
sortimenata je oko tisuću metara.
Snježni .nanosi početkom prve dekade siječnja prouzročili su
na području ove šumarije štete, koje su među većima u Požeštini.
Oštećeno je oko 2000 m' bruto drvne mase, a najviše snjegoloma
i snjegoizvala bilo je u šumskozaštitnim pojasevima uz prometnice
i šumama za rekreaciju. Stradali su najviše obični i crni bor, a
manje obična smreka, grab i neke druge listače.
I. Tomić
14 / Časopis Hrvatske šume