Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

HRVATSKO 

62-63 

GODINA V. 

ZAGREB 

8. STUDENOGA 1996. 

GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb 

U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU 9. LISTOPADA 

ODRŽANA SVEČANOST U POVODU PROSLAVE 150. OBLJETNICE 

HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA I 120 GODINA IZLAŽENJA 

»HRVATSKOG ŠUMARSKOG LISTA« 

Pokrovitelj ove značajne proslave bio je predsjednik Republike 

Hrvatske, dr. Franjo Tuđman

8. studenoga 1996. 

NA 10. SJEDNICI UPRAVNI ODBOR »HRVATSKIH ŠUMA« DONIO JE ODLUKU O IMENOVANJU UPRAVITELJA UPRAVA ŠUMA 

IMENOVANO NOVIH DESET UPRAVITELJA 

Na objavljeni natječaj javilo se i po nekoliko kandidata za pojedina mjesta u našim upravama, pa je bilo negdje i dosta neizvjesnosti pri 

izboru novih upravitelja 

Upravni odbor »Hrvatskih šuma« na 

svojoj 8. sjednici održanoj 25. lipnja, 

donio je, između ostalog, odluka i Odluku 

o imenovanju upravitelja uprava Vinkovci, 

Osijek, Našice, Požega, Zagreb, Sisak, Karlovac, 

Ogulin, Delnice, Senj, Buzet i Split 

Sredinom kolovoza objavljen je javni natječaj 

u dnevnom listu »Vjesnik« s uvjetima o 

izboru upravitelja. 

Na temelju članka 30., stavka 1., točke c/7. 

Statuta »Hrvatskih šuma« javnog poduzeća za 

gospodarenje šumama i šumskim zemljištima 

u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, na prijedlog 

direktora Anđelka Serdarušića, dipl. ing. 

šum., Upravni odbor »Hrvatskih šuma«, p.o. 

Zagreb na svojoj 10. sjednici održanoj 20. rujna 

1996. donio je 

ODLUKU 

o imenovanju upravitelja uprava šuma i to: 

UPRAVA ŠUMA NAŠICE imenuje se ZLAT- 

KO ZUPČIĆ, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA POŽEGA imenuje se 

STJEPAN BLAŽIČEVIC, dipl. ing. šum. 

UPRAVA SUMA ZAGREB imenuje se 

ANTE TUSTONJIĆ, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA SISAK, imenuje se 

IGRANC DOROTIĆ, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA KARLOVAC imenuje se 

JOSIP MARADIN, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA OGULIN imenuje se MLA 

DEN STIPETIĆ, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA DELNICE imenuje se 

KRUNOSLAV PUPIĆ, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA SENJ imenuje se MARIN 

ČEPERIĆ, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA BUZET imenuje se MARI 

JAN KOLIĆ, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA SPLIT imenuje se IVAN 

LEKO, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA VINKOVCI imenuje se za 

v.d. MARKO JELIĆ, dipl. ing. šum. 

UPRAVA ŠUMA OSIJEK imenuje se v.d. mr. 

PAVLEVRATARIĆ 

U razmarku između dviju sjednica Upravnog 

odbora, direktor »Hrvatskih šuma« 

Anđelko Serdarušić, dipl. ing., donio je Odluku 

o izvanrednom otkazu ugovora o radu Marku 

Jelku, dipl. ing. v.d. upravitelja Uprave 

šuma Vinkovci, Marku Juzbašiću, dipl. ing. 

šum., rukovoditelju Komercijalnog odjela, 

Đuri Bertiću, dipl. ing. šum. stručnom suradniku 

za iskorištavanje šuma, te Vladimiru 

Zvonaru, dipl. ing. šum. upravitelju Šumarije 

Strizivojna, zbog teških povreda obveza iz radnog 

odnosa. 

Na 11. sjednici Upravnog odbora za upravitelja 

Uprave šuma Vinkovci, imenovanje mr. 

Darko Beuk, dipl. ing., dosadašnji član Upravnog 

odbora i rukovoditelj Odjela za proizvodnju. 

EKIPIRAN IMENADŽMENT 

»HRVATSKIH ŠUMA« 

U posljednjih nekoliko mjeseci ekipirano je 

i rukovodstvo »Hrvatskih šuma«. Za zamjenika 

direktora imenovan je Damir Motan. dipl. 

ing. iz Delnica. 

- JOSIP PAPP, dipl. ing. šum. iz Našica imenovanje 

za pomoćnika direktora za proizvodnju, 

komercijalnu, plansko-analitičku i službu 

razvoja 

- MARUAN ŠAGOVAC, dipl. ing. šum. iz 

Zagreba, imenovan je za pomoćnika direktora 

za poslove uređivanja šuma, ekologiju, lovstvo 

i pravno-kadrovske i opće poslove 

- mr. ŽELJKO TOMAŠIĆ, dipl. ing. šum., 

imenovan je za rukovoditelja Službe razvoja 

- DAMIR KATIČIĆ, dipl. oece. iz Zagreba, 

imenovanje za pomoćnika direktora za poslove 

financija, računovodstva i informatika 

- MARIN TOMAIĆ, dipl. ing. šum. iz 

Varaždina, imenovan je za rukovoditelja 

Službe za ekologiju i lovstvo 

- HRVOJE GLAVAČ, prof. iz Zagreba, imenovan 

je za stručnog suradnika za poslove 

odnosa s javnošću 

NA TEMELJU ČLANKA 30. STAVKA 1. TOČKE C/11 STATUTA »HRVATSKIH SUMA« RO. ZAGREB, UPRAVNI ODBOR PODUZEĆA NA 

SVOJOJ 8. SJEDNICI ODRŽANOJ 25. LIPNJA 1996. DONIO JE 

PRAVILNIK O PROMICANJU UGLEDA 

I PREDSTAVLJANJU PODUZEĆA 

I. OPCE ODREDBE 

Članak 1. 

Ovim Pravilnikom ureduju se oblici promicanja ugleda i predstavljanja 

poduzeća »Hrvatske šume« javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb (u daljnjem tekstu: 

Poduzeće) i njegove djelatnosti radi postizanja većeg poslovnog uspjeha na 

tržištu, kao i ostvaraju prihvatljivog odnosa javnosti prema Poduzeću. 

Članak 2. 

U članku se 1. ovoga Pravilnika određuju: 

1. OSOBE OVLAŠTENE ZA PROMICANJE I PREDSTAVLJANJE 

2. SREDSTVA NAMIJENJENA ZA PROMICANJE I PREDSTA 

VLJANJE PODUZEĆA. 

n. POSEBNE ODREDBE 

1. Oblici promicanja i predstavljanja Poduzeća 

Članak 3. 

Promicanje Poduzeća ostvaruje se: 

- TISKANJEM I RASPODJELOM PROMIDŽBENOG MATERIJALA 

(rokovnika, stolnih i zidnih kalendara, pribora za pisanje, privjesaka i si. s 

otisnutim logom tvrtke i sjedištem Poduzeća). 

- SNIMANJEM I PRIKAZIVANJEM VIDEOFILMOVA I TV SPOTO- 

VA (s edukativnom, komercijalnom ili kakvom drugom promidžbenom porukom). 

- IZDAVAČKOM DJELATNOSTI U PODUZEĆU I IZVAN NJEGA 

(izdavanjem i suizdavanjem novina, priručnika, kataloga, brošura, prospekata 

i si., kao i zakupljivanjem promidžbenog prostora časopisa i knjiga drugih 

izdavača radi isticanja Poduzeća). 

- SUDJELOVANJEM ZAPOSLENIKA PODUZEĆA U RADIO I TV 

EMISIJAMA (koje su u izravnoj ili neizravnoj svezi s djelatnosti Poduzeća). 

- ODRŽAVANJEM PREDAVANJA ZAPOSLENIKA PODUZEĆA U 

OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA TE VISOKOŠKOI^KIM USTA 

NOVAMA KAO I NA JAVNIM TRIBINAMA (u kojima se ističe djelatnost 

Poduzeća). 

- ORGANIZIRANJEM GODIŠNJE SVEČANOSTI »DANI HRVAT 

SKOGA ŠUMARSTVA« kao najvišim oblikom promicanja Poduzeća. 

- DRUGIM OBLICIMA PROMICANJA PODUZEĆA na temelju kojih 

se na nedvojben način ističe Poduzeće i njegova djelatnost. 

Članak 4. 

Kao poseban oblik promicanja ugleda Poduzeća pred poslovnim partnerima 

te drugim pravnim i fizičkim osobama radi postizanja što uspješnije 

poslovne suradnje je tzv. reprezentacija (u daljnjem tekstu: zastupati) koje se 

ostvaruje pokrivanjem troškova za: 

- ugošćenjem 

- dodjelu odgovarajućeg poklona 

- odstrel divljači i uslugu u lovu. 

2. Osobe ovlaštene za promicanje i predstavljanje Poduzeća 

Članak 5. 

Za promicanje ugleda Poduzeća ovlašteni su: 

- direktor Poduzeća i 

- stručni suradnik za odnose s javnošću, 

a za predstavljanje Poduzeća odnosno osobe s posebnim ovlaštenjima i 

odgovornostima (direktor, zamjenik direktora, pomoćnici direktora i upravitelji 

uprava šuma). 

Pravo na predstavljanje Poduzeća (ugošćenje, dodjela odgovarajućega poklona, 

odstrel divljači i dobivanjem usluga u lovu) mogu osobe s posebnim 

ovlaštenjima i odgovornostima, u slučaju svoje spriječenosti povjeriti zaposlenicima 

Poduzeća koji, u okviru poslova koje obavljaju, ostvaruju suradnju s 

poslovnim partnerima. 

Članak 6. 

Prijedlog godišnjeg plana promicanja i predstavljanja Poduzeća izrađuje 

stručni suradnik za odnose s javnošću. 

Pri izradi prijedloga plana stručni suradnik za odnose s javnošću surađuje s 

rukovoditeljima službi u Direkciji i upraviteljima uprava šuma. 

Prijedlog plana stručni suradnik za odnose s javnošću daje na ocjenu 

direktoru. 

Nakon ocjenjivanja, konačni prijedlog plana direktor podnosi Upravnom 

odboru na donošenje. 

Članak 7. 

Za provedbu svakoga od oblika promicanja Poduzeća, utvrđenoga 

godišnjim planom, osim održavanja »Dana hrvatskoga šumarstva«, odluku 

donosi direktor Poduzeća u suradnji sa stručnim suradnikom za odnose s 

javnošću. 

U suradnji sa stručnim suradnikom za odnose s javnošću direktor će svojom 

odlukom odrediti i osobe za provedbu određenoga oblika promicanja ugleda 

Poduzeća. 

Odluku o održavanju »Dana hrvatskoga šumarstva« donosi Upravni odbor 

na prijedlog direktora Poduzeća. 

Članak 8. 

U provedbi odluka direktora iz prethodnog članka, stručni suradnik za 

odnose s javnošću dogovara s predstavnicima sredstva javnog priopćavanja, 

njihov dolazak u službene prostorije Poduzeća, temu razgovora, objekte snimanja 

kao i vrijeme prikazivanja snimljenoga materijala na televiziji odnosno 

emitiranja magnetofonskoga zapisa preko radiopostaja. 

Članak 9. 

Izjave za sredsta javnog priopćavanja vezane uz promicanje Poduzeća daje 

u ime Poduzeća stručni suradnik za odnose s javnošću. 

Sa sadržajem izjave koju želi dati sredstvima javnog priopćavanja stručni je 

suradnik dužan prethodno upoznati direktora. 

Izjave o poslovanju Poduzeća sredstvima javnog priopćavanja mogu dati 

samo direktor i predsjednik Upravnog odbora ili od njih ovlaštena osoba. 

Članak 10. 

Osobe ovlaštene za predstavljanje Poduzeća ugošćenjem, dodjelom odgovarajućega 

poklona, ili odstrelom divljači i uslugom u lovu određuju koji će se 

od ovih oblika predstavljanja Poduzeća primijeniti za kojega poslovnog partnera, 

vodeći pri tome računa o njegovu značenju i razini dosadašnje, kao i 

moguće buduće međusobne izgradenosti poslovnog odnosa. 

Članak 11. 

Osobama navedenima u članku 4. može se predati i odgovarajući poklon. 

Vrstu poklona, kao i njegovu vrijednost, određuje direktor Poduzeća, koji 

osobno uručuje poklon. 

U slučaju spriječenosti direktor može ostvaraj ove vrste predstavljanja 

povjeriti svojem zamjeniku ili pomoćniku. 

Upravitelj Uprave šuma može osobama iz članak 4. ovog Pravilnika pokloniti 

pojedinačni poklon do iznosa koji je neoporeziv po Zakonu o porezu na 

dohodak. 

Članak 12. 

U tijeku jedne kalendarske godine osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima 

mogu zastupati Poduzeće u smislu ovog Pravilnika, poklonjenim 

odstrelom divljači i usluga u lovu najviše do ukupne vrijednosti lova utvrđene 

na temelju cijene skupnoga paušalnog lova na divlje svinje u otvorenim 

lovištima poduzeća (10 lovaca), i to: 

- direktor, zamjenik direktora i pomoćnici direktora do 12 skupnih prosječnih 

lovova na divlje svinje 

- upravitelj uprave šuma do 2 skupna prosječna lova na divlje svinje. 

Članak 13. 

Ukupna vrijednost lova navedena u prethodnome članku sadrži: 

- odstrelnu taksu 

- ukupnu organizaciju lova 

- vrijednost poklonjenog mesa divljači 

- porez na promet roba i usluga 

- porez na dohodak. 

Članak 14. 

U slučaju da odstrijeljena divljač po trofejnoj snazi pripada u vrhunske 

trofeje divljači Republike Hrvatske, a ukoliko je odstrel izvršio strani državljanin, 

primijenit će se odredba članak 70 ZOL-a (NN br. 10/94. i 5/95.). 

Članak 15. 

U skupnome lovu prigonom na divlje svinje, a u slučaju da jedan ili više 

lovaca odstrijele vepra, trofej pripada lovcu odstrelitelju, osim u slučaju 

utvrđenome prethodnim člankom. 

Članak 16. 

Trošak oko organizacije lova, vrijednosti stečenog trofeja, vrijednosti mesa 

divljači, kao i smještaj, prehranu i ostale usluge na temelju zapisnika o 

izvršenom lovu, te obračuna smještaja, prehrane i ostalih usluga uz pripadajuće 

poreze, interno se ispostavlja upravi šuma ili Direkciji, ovisno o tome koje su 

od osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima zatražile ovu vrstu reprezentacije. 

Članak 17. 

Trofej odstrijeljene divljači mora se obraditi i ocijeniti u skladu s propisima. 

Obrađeni i ocijenjeni trofeji poslovnom partneru - lovcu predaje osoba s 

posebnim ovlastima i odgovornostima. 

Članak 18. 

Osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima dostavljaju u pisanom 

obliku nalog za organizaciju lova odjelima za lovstvo, odnosno stručnim 

suradnicima za lovstvo u odjelu za uređivanje šuma uprava šuma. 

Nalog obvezatno sadržava ime uprave šuma, naziv lovišta, datum lova, vrstu 

divljači koja se lovi, broj lovaca, smještaj lovaca (naziv objekta), broj dana lova, 

način podjele mesa divljači, te ostale usluge za goste. 

Na temelju takvog naloga odjel za lovstvo izdaje »Odstrelnu dozvolu« i 

organizira zakazani lov. 

3. Novčana sredstva za promicanje i predstavljanje Poduzeća 

Članak 19. 

Godišnjim planom poslovanja određuju se ukupna novčana sredstva za 

promicanje ugleda i predstavljanje Poduzeća. 

Sredstva iz stavka 1 ovog članak namijenjena za promicanje ne mogu biti 

veća od 0,2 posto ukupnog prihoda Poduzeća, a sredstva za predstavljanje 

Poduzeća ne mogu biti veća od 0,04 posto ukupnog prihoda Poduzeća za 

Direkciju i 0,20 posto ukupnoga prihoda uprave šuma za upravu šuma. 

Članak 20. 

Obveznik je podmiranja poreza i doprinosa koji proizlaze iz predstavljanja 

predviđenog ovim Pravilnikom Poduzeće. 

ni. ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 21. 

Odredbe drugih općih akata Poduzeća u kojima je ova problematika 

uređena na način suprotan ovom Pravilniku neće se primjenjivati. 

Članak 22. 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja na 

oglasnoj ploči Direkcije. 

PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA 

Marino Golob, dipl.oec. 

Utvrđuje se da je ovaj Pravilnik objavljen na oglasnoj ploči Direkcije 16. 

srpnja 1996. odnosno daje 24. srpnja 1996. stupio na snagu 

DIREKTOR 

Anđelko Serdarušić, dipl.ing. šum. 

ISSN-1330-6480 

GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« 

Javnog poduzeća za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištem u Republici 

Hrvatskoj, p.o. Zagreb 

Izdavač: »»HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb 

JP »Hrvatske šume« organizirane su u 16 Uprava 

šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, 

Nova Gradiška, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, 

Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, 

Buzet i Split, te Direkcija Zagreb. 

Direktor poduzeća: 

Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šumarstva 

Savjet lista: prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), 

dr. Joso Gračan, Marijan Kolić, dipl. ing. 

Milan Krmpotip, dipl. ing. Tomislav Starčević, 

dipl. ing. Filip Sabić, prof. dr. Josip Vukelić 

Uređivački odbor: Marin Tomaić, dipl. ing; Ivan 

Tomić, dipl. ing.; Ankica Piculek; Ivan Hm, dipl. 

prav; Gordana Colnar; Antun-Zlatko Lončarić, 

dipl. ing. 

Glavni i odgovorni urednik: 

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. 

Grafički urednik: Antun Vukovac 

Redakcija lista: Vesna Cunić, dipl. pol. Antun- 

Zlatko Lončarić, dipl. ing. Miroslav Mrkobrad, 

dipl. pol. Zvonko Peičević, Vesna Pleše dipl. 

pol. Ivica Tomić, dipl; ing. 

Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb 

Tel. 01/448-611 

List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, 

a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i 

poslovni partneri dobivaju ga besplatno na 

kućne adrese. 

Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Ul. Hrv. 

Republike 20, OSIJEK 

Naklada: 12.000 primjeraka 

Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i 

športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno 

plaćanja osnovnog i posebnog poreza 

na promet.


U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU SVEČANO OBILJEŽENE ZNAČAJNE ŠUMARSKE OBLJETNICE 

Značajne šumarske obljetnice, 

150 godina Hrvat 

dr. Slavko Matić i prof. dr. Brastu 

(1877.-1996.) imali su prof. 

skog šumarskog društva i nimir Prpić, osvrnuvši se na 

120 godina izlaženja stručnog bogatu povijest Društva i njegove 

plodne aktivnosti te na 

glasila -Šumarski list, svečano 

su obilježene u Zagrebu od 9. izlaženje lista, koji je najstarije 

do 11. listopada, pod pokroviteljstvom 

predsjednik Repu 

ovom dijelu Europe i svjedok 

šumarsko stručno glasilo u 

blike Hrvatske, dr. Franje stručne i domoljubne riječi. 

Tuđmana. Svečani dio proslave 

održan je u Hrvatskom narodnom 

kazalištu i Etnograf 

Svečanosti su bili nazočni saborski 

zastupnik Tihomir Zovak 

i drugi javni djelatnici, 

skom muzeju, a znanstvenostručno 

savjetovanje na 

ugledni profesori akademici 

Šumarskom fakultetu. Proslavu 

u HNK-u otvorio je prof. dr. 

Šumarskog fakulteta te mnogi 

šumarski stručnjaci-članovi. U 

Slavko Matić, a u ime pokrovitelja 

pozdravnom riječju obra 

kulturno-umjetničkom dijelu 

programa nastupili su članovi 

UKORAK 

tio se ministar poljoprivrede i 

kazališnog ansambla, medu 

S E 

šumarstva Matej Janković, na- 

kojima i poznate sopranistice Među brojnim hrvatskim uglednicima bili su i gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Slovačke, Mađarske te 

gotovo svi šumarski znanstvenici i stručnjaci naše zemlje 

Ivanka Boljkovac i Blaženka Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana, 

Ministar poljoprivrede i šumarstva 

Matej Janković u svom 

pozdravnom govoru šumarima u 

HNK-u u Zagrebu 

glasivši da su hrvatske šume i 

struka priznati na europskoj 

razini te ih treba sačuvati. Pozdrave 

i čestitke uputili su 

nazočnima predsjednica 

Županijskog doma Sabora, 

prof. dr. Katica Ivanišević, doministar 

znanosti i tehnologije 

dr. Juraj Zovko, rektor Zagrebačkog 

sveučilišta, prof. dr. 

Marijan Šunjić, saborski zastupnik, 

ing. Ivica Gazi, dekan 

Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 

dr. Frane Tomić, te 

ugledni gosti iz Njemačke, Austrije, 

Slovačke, Slovenije, 

Mađarske i Herceg-Bosne. 

Prigodne referate o Hrvatskom 

šumarskom društvu 

(1846.-1996.) i Šumarskom li- 

Milić. 

Promocija knjiga i 

izložbe 

Nakon prigodnog domjenka za 

sve posjetitelje u kazališnom 

predvorju, u poslijepodnevnim 

satima u Etnografskom muzeju 

predstavljeno je osam novih 

knjiga te priređene izložbe likovnih 

i tiskarskih te lovačkih 

izložaka. Promotori knjiga bili 

su prof. dr. Branimir Prpić, 

prof. dr. Dušan Klepac, dr. 

Branimir Mayer, prof. dr. Joso 

Vukelić, prof. dr. Stanislav Sever, 

dr. Joso Gračan, prof. dr. 

Mladen Figurić i ing. Tomislav 

Starčević. O likovnoj izložbi 

govorio je prof. Drago Mandekić, 

a ing. Marin Tomaić predstavio 

je lovačku izložbu na kojoj 

se moglo vidjeti 25 vrhunskih 

trofeja iz naših lovišta. 

Referati i okrugli stol 

U okviru znanstveno-stručnog 

dvodnevnog programa na 

Šumarskom fakultetu, 89 

znanstvenika Fakulteta i jastrebarskog 

Instituta izložilo je 

preko referata rezultate svojih 

istraživanja (87 znanstvenih 

radova), što je samo isječak od 

432 rada nastala u razdoblju od 

1991. do 1996. godine. Svi referati 

tiskani su u dvjema knjigama: 

»Unapređenje proizvod- 

od 9. do 11. listopada u Zagrebu svečano obilježena 150. obljetnica Hrvatskog 

šumarskog društva i 120. obljetnica Šumarskog lista 

nje biomase šumskih sustava«, 

te »Zaštita šuma i pridobivanje 

drva«. Nakon referata 

priređen je okrugli stol tijekom 

kojega se vodila zanimljiva rasprava. 

U uvodnom dijelu prof. 

Matić naglasio je da će se razgovarati 

o problemima i uspjesima 

hrvatskog šumarstva. Potrebno 

je definirati ulogu 

šumarske znanosti, koja se s 

praksom i školstvom uvijek 

isprepletala, što je imalo utjecaja 

na naše šume, rekao je, te 

napomenuo da smo se u novostvorenoj 

državi riješili nekih 

balasta te krenuli naprijed. - 

Šumari Hrvatske su u službi 

ekologije jedini u Europi, na 

terenu je stalna veza znanstvenika 

i operative, a u posljednje 

vrijeme izdvajaju se sredstva za 

znanstveno-istraživački rad. 

Ove godine doktoriralo je devet 

šumarskih stručnjaka, a 

znatno više magistriralo. 

Znanstveni radovi publicirani 

su u cijelom svijetu, a oni su 

kontinuitet prijašnjih 

istraživanja. Naš cilj je stalno 

obrazovanje i stalna povezanost 

stručnjaka u praksi, na Fakultetu 

i Institutu, u trendu s 

Europom i svijetom, jer samo 

tako možemo ići naprijed, u što 

Pred prepunim gledalištem Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu svečanim programom obilježena je 150. 

obljetnica kontinuiranog rada Hrvatskog šumarskog društva 

U ime pokrovitelja, predsjednika 

đr. Franje Tuđmana, pozdravne 

riječi slavljenicima uputila je prof. 

dr. Kitica Ivanišević, predsjednica 

Županijskog doma Sabora 

vjerujem - rekao je predsjednik 

HŠD-a, prof. dr. Slavko Matić. 

U raspravi tijekom okruglog 

stola sudjelovali su dr. Nikola 

Komlenović, prof. dr. Milan 

Glavaš, prof. dr. Simeun Tomanić, 

dr. Tono Kružić, prof. 

dr. Branimir Prpić, prof. dr. 

Ante Krpan, prof. dr. Stanislav 

Sever, mr. Ivan Mrzljak, prof. 

dr. Ante Tomašević, prof. dr. 

Šime Meštrović i drugi. 

Čulo se mišljenje da »postoji 

potreba da se 1.200 šumarskih 

stručnjaka u Hrvatskoj motivira 

kako bi bolje koristili svoje 

stvaralačke potencijale, jer 

nema previše inženjera, ne treba 

se plašiti viška pameti, nego 

viška gluposti« (Tomanić). 

Izrečeno je mišljenje da nemamo 

šumarsku politiku te je postavljeno 

pitanje stoje ona i tko 

je treba donijeti (Gračan). 

Prof. dr. Branimir Prpić istaknuo 

je podatak da je više od 50 

posto naših šuma degradirano, 

a u nekim nacionalnim parkovima 

došlo je do devastacije. 

Šume su najsigurnije u rukama 

šumara. Prof. dr. Ante Krpan 

naglasio je da su naše šume bolesne, 

posebice jela i hrast, što 

je poprimilo značajne razmjere 

te ne možemo govoriti o gospodarenju. 

U prirodnim 

šumama ne možemo povećati 

proizvodnju zbog sušenja, 

nego drvnu masu moramo 

proizvoditi na dostupnim 

površinama. Prof. dr. Stanislav 

Sever iznio je zanimljivu 

tvrdnju da u šumarstvu postoji 

određeno razočaranje zbog nemogućnosti 

ostvarenja postavljenih 

ciljeva. Ono je 

okruženo sa tri »zida«: vladom, 

okolišem i industrijom, čulo se 

na nekim inozemnim skupovima. 

Pojedini diskutanti smatraju 

da je šumarska struka 

premalo zastupljena u javnim 

medijima te treba načiniti ozbiljan 

iskorak prema njezinoj 

promociji. Bilo je riječi i o lovstvu: 

ono ima svoj kontinuitet 

u znanju, obrazovanju i praksi 

te ga treba nastaviti. Treba raditi 

protiv rasprodaje lovišta. 

Obilježen Dan 

fakulteta 

Nakon okruglog stola i završne 

riječi dr. Jose Gračana, sudionici 

savjetovanja bili su nazočni 

polaganju temeljnog kamena 

za novu zgradu Šumarskog fakulteta 

(šumarski odsjek), te 

obilježili Dan znanstvenoškolske 

ustanove. Svečanosti su bili 

nazočni ministar poljoprivrede 

i šumarstva Matej Janković, 

doministar znanosti i tehnologije 

Nikola Ružinski, rektor 

Zagrebačkog sveučilišta Marijan 

Šunjić i ostali ugledni gosti. 

Temeljni kamen postavio je 

umirovljeni profesor Šumarskog 

fakulteta dr. Roko Benić, 

a posvetio ga je pater Jelinek. 

Doministar Ružinski istaknuo 

je u prigodnoj riječi da je to 

prvi temeljni kamen i početak 

sustavne izgradnje Sveučilišta 

u Zagrebu. 

Tekst: I.TOMIĆ 

Snimci: Z.LONČARIĆ i I.TOMIĆ


U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU 

sadrže odredbe o čuvanju i 

zaštiti šuma od pustošenja i 

uništavanja. U statutima je 

općenito isticana zaštita okoliša, 

a posebice šuma, gradskih prostora 

i mora. 

U Dalmaciji se 1464. godine 

utemeljuje šumarska služba pod 

nazivom Magistrat providure za 

drvo^ i šume, u kojemu se osniva 

rezervat za hrastovinu, zabranjuje 

se krčenje šuma i držanje 

koza. U Istri se već 1532. godine 

osniva šumarska inspekcija te 

1584. katastar šuma, prvi poznati 

u svijetu. 

Propis kojim se ureduje iskorištavanje 

i zaštita šuma u Slavoniji 

i Baranji, izdan je 1514. 

pod nazivom Tripartitum opus 

iurius consuetudinarii inclyti regni 

Hungariae. Slavonski urbar 

(1756.) i Hrvatski urbar Marije 

Terezije (1775.-1780.) rješavaju 

odnose vlastelina i kmetova glede 

šuma i drva. Šumski red Marije 

Terezije (1769.) značajan je zakon 

tiskan na hrvatskome jeziku 

i, zapravo, prvi udžbenik o gospodarenju 

šumama. Iste se go- 

Sve je više mladih hrvatskih 

šumarskih stručnjaka koji ambiciozno 

rade na organiziranju 

šumarstva, obrazovnih institucija 

i šumarske politike koja bitrebala 

biti zaštićena i neovisna od 

utjecaja šumarskih stručnjaka iz 

drugih zemalja. Ante Tomić 

1843. piše prvu stručnu raspravu 

na hrvatskome jeziku, što ima 

takvo nacionalno i kulturno 

značenje da prelazi okvire 

hrvatskoga šumarstva. 

Rezultat takve djelatnosti osnivanje 

je već spomenutog 

Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog 

društva 1841. iz kojeg se 

1846. izdvojilo i osamostalilo 

Hrvatsko-slavonsko šumarsko 

društvo. Znatna je aktivnost 

toga društva usmjerena na otvaranje 

šumarskog učilišta u nas, 

kako bi i domaći ljudi stekli 

šumarsko obrazovanje te se na 

taj način smanjio priljev stranih 

stručnjaka u hrvatsko šumarstvo. 

Zelja im je ispunjena osnivanjem 

Gospodarsko-šumarskog 

učilišta u Križevcima 1860., 

prve šumarske visokoškolske 

ustanove u ovom dijelu Europe. 

izlazi do današnjeg dana i čiju 

120-godišnjicu tiskanja danas 

obilježavamo, istodobno s 

obljetnicom Hrvatskoga 

šumarskog društva. 

U Senju se 1878. osniva Nadzorništvo 

za pošumljavanje primorskog 

krasa, koje je do svog 

ukinuća (1945.) imalo značajnu 

ulogu u ozelenjavanju krša, 

zaštiti okoliša i razvoju stručne i 

znanstvene misli u hrvatskom 

šumarstvu. 

Značajnu aktivnost Hrvatskoslavonsko 

šumarsko društvo pokazuje 

pri osnivanju Šumarske 

akademije na Sveučilištu u Zagrebu, 

četvrte visokoškolske 

ustanove na Sveučilištu u Zagrebu, 

koja je počela s radom 20. 

listopada 1898. Akademija je radila 

u Šumarskom domu, koji je 

sagrađen za samo dvije godine, 

uz pomoć šumarske struke i grada 

Zagreba, koji je dao besplatno 

zemljište. 

Otvaranjem Gospodarskošumarskog 

učilišta u Križevcima, 

posebice prelaskom šumarske 

nastave na sveučilišnu u 

Povjesnicu Hrvatskog šumarskog društva predočio je 

nazočnima njegov predsjednik, prof. dr. Slavko Matić 

Hrvatsko 

šumarsko 

društvo, udruženje 

hrvatskih šumara, ove godine 

slavi 150 godina postojanja 

i rada. Društvo je poniklo u okviru 

Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga 

društva koje je osnovano 

1841. godine, prije svega 

na poticaj, osim ostalih, i 11 

šumarskih stručnjaka onoga vremena 

kao drugo šumarsko strukovno 

društvo u Europi, odmah 

iza sličnoga društva osnovanoga 

1839. godine u Baden-VVurttembergu. 

Šumarska sekcija Hrvatskoslavonskoga 

gospodarskog 

društva osamostaljuje se i osniva 

1846. godine. Na osnivačkoj 

sjednici 26. prosinca 1846. godine, 

u Prečecu, 17 nazočnih 

šumarskih stručnjaka dalo je temelje 

Hrvatskome šumarskom 

društvu, koje tijekom svoga 150- 

godišnjeg postojanja i rada 

značajno utječe na razvoj i promicanje 

hrvatske šumarske struke, 

školstva i znanosti. 

Vrijeme od 150 godina samo 

je isječak iz bogate šumarske 

povjesnice koja traje sve vrijeme 

življenja hrvatskoga naroda na 

ovim prostorima. Sume i skrb o 

njima bile su uvijek dio organiziranoga 

društva u svim razdobljima 

hrvatske prošlosti. Svoju 

punu potvrdu šume doživljavaju 

osnivanjem pravne države, 

negdje prije dva stoljeća, kada 

nastaje i šumarska znanost i 

šumarstvo kao samostalna i priznata 

struka u Europi. 

Statuti svih južnohrvatskih 

gradova, tijekom 13. stoljeća, 

150. OBLJETNICA 

Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva osamostaljuje 

se i osniva 1846. godine, međutim vrijeme od 150 godina samo 

je isječak iz bogate šumarske povjesnice koja traje sve vrijeme življenja 

hrvatskog naroda na ovim našim prostorima 

dine u Hrvatskoj osnivaju šumarije 

u Krasnu, Oštaiijama i Petro 

šumarskih intelektualaca 

To su samo neke djelatnosti 

voj gori, a svrstavaju se medu okupljenih u Hrvatsko-slavonskom 

šumarskom društvu, koje 

prve šumarije osnovane u Europi. 

su prethodile osnivanju modernog 

Sveučilišta u Zagrebu 1874. 

Organizacija šumarske službe 

određuje se s Naputkom iz 1839: 

Intelektualni, stručni i rodoljubni 

zanos hrvatskih šumarskih 

u četiri se generalata postavljaju 

direktori, a ispod njih u pukovnijama 

šumari. U tom vremenu 

stručnjaka, školovanih u inozemstvu, 

dao je svoj doprinos 

općoj klimi koja je prethodila otvaranju 

Sveučilišta u Zagrebu. 

javljaju se naši najpoznatiji 

šumarski stručnjaci, koji su 

šumarsku školu završili u Mariabrunnu, 

u Austriji, a to su /. duje. Društvo počinje izdavati 

Šumarska struka i dalje napre 

Ettinger, A. Tomić, F. Šporer, J. znanstveno-stručno glasilo 

Kollar, M. Vrabnić, D. Kos i drugi. »Šumarski list«, koji neprekidno 

Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskog šumarskog društva već gotovo dva stoljeća radi na uzgajanju, uređivanju, 

zaštiti i iskorištavanju šuma 

Šumarskoj akademiji Sveučilišta 

u Zagrebu, hrvatsko šumarstvo 

postaje ravnopravan sudionik s 

ostalim dijelovima Europe u 

razvoju znanstvene i stručne 

šumarske misli te šumarske politike. 

Znakovita je činjenica kako su 

mnogi naši stručnjaci toga vremena 

stekli šumarsko, stručno i 

znanstveno obrazovanje u europskim 

zemljama. Na taj su 

način upoznali dobre i loše strane 

šumarstva i šumarske politike 

drugih zemalja. Radeći u 

Hrvatskoj, u našim strukturno 

vrednijim i raznolikijim šumama, 

mogli su na vrijeme uočiti 

prednosti naših šuma glede vrsta 

drveća i očuvanosti u odnosu na 

europske. Zbog toga su i 

određivali odgovarajući način 

gospodarenja izbjegavajući ukalupljeni 

pristup te poštujući prirodnost 

i sačuvanu prirodnu 

strukturu šuma. Sve je to utjecalo 

na stvaranje danas priznate 

zagrebačke škole uzgajanja 

šuma, kojoj je u to vrijeme začetnik 

bio prof. dr. Andrija Petračić 

i koja se razvija do današnjeg 

dana. 

Gospodarenje prirodnim 

šumama, očuvanje prirodne 

strukture i raznolikosti, prirodno 

pomlađivanje, kao značajna 

mjera obnove, održavanja stabilnosti 

i kvalitetnih gospodarskih 

i općekorisnih funkcija 

šuma, uloga šuma i šumarstva u 

zaštiti okoliša - osnovna su obilježja 

zagrebačke škole uzgajanja 

šuma. 

Već 31. kolovoza 1919. potpisan 

je Ukaz o osnivanju Gospo-


SVEČANO OBILJEŽENE ZNAČAJNE ŠUMARSKE OBLJETNICE 

darsko-šumarskog fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu. Na taj se 

način spaja Šumarska akademija 

i Gospodarsko učilište, koje je 

do tada bilo u Križevcima. 

Šumarski odsjek ostaje i dalje u 

zgradi Šumarske akademije, čiji 

je vlasnik Hrvatsko-slavonsko 

šumarsko društvo. Prvi izabrani 

dekan Gospodarsko-šumarskog 

fakulteta, ugledni je šumarski 

stručnjak prof. dr. Andrija Petračić. 

Šumarstvo se u Hrvatskoj i 

dalje razvija svojim već zacrtanim 

putem, surađujući i djelatno 

se uspoređujući sa šumarstvom 

u Europi. Bez obzira na to što je 

Hrvatska bila protiv svoje volje 

u sastavu Jugoslavije, te što su 

često nestručne i za hrvatsko 

šumarstvo nepovoljne naredbe 

stizale iz Ministarstva šuma i 

ruda u Beogradu, vitalnost 

šumarske struke i stabilnost 

hrvatskih šuma bile su 

odlučujuće za trajnu kakvoću 

naših šuma. 

Unatoč tome što su svi jugoslavenski 

i ostali režimi bili pro- 

27 posto, bukva 35 posto te ostale 

tvrde i meke listače s 22 posto. 

Čak je 95 posto šuma prirodne 

strukture, a samo je 5 posto umjetno 

podignutih šuma ili šumskih 

kultura. Prema tom vrlo 

značajnom obilježju, šume u 

Hrvatskoj na prvome su mjestu 

u Europi. Upravo prirodnost 

naših šuma osigurava raznolikost, 

potrajnost i značajne 

općekorisne i gospodarske funkcije, 

stabilnost, te mogućnost njihovog 

prirodnog pomlađivanja. 

Šumarska struka i znanost 

okupljena oko Hrvatskoga 

šumarskog društva već gotovo 

dva stoljeća radi na uzgajanju, 

uređivanju, zaštiti i iskorištavanju 

šuma. Nastoji se i uspijeva oblikovati 

šume na takav prirodni 

način, kako bi u prvom redu bile 

u službi čovjeka glede ekoloških, 

društvenih ili općekorisnih i gospodarskih 

funkcija. Sve se 

obavlja na znanstvenoj osnovi, 

vodeći računa o opstanku i 

vječnosti šuma bez kojih bi život 

na ovom planetu bio nemoguć. 

Sve navedeno - kvalitetne pri- 

- Izdavačka djelatnost predstavljena 

prije svega 120- 

godišnjim, neprekinutim 

izlaženjem znanstvenog, 

stručnog i društveng glasila 

»Šumarski list«, tiskanjem knjiga, 

priručnika, tablica i ostalih 

tiskovnih materijala neophodnih 

za funkcioniranje šumarske 

struke. 

- Obrazovna šumarska djelatnost 

koja počinje s davnim i neostvarenim 

prijedlogom F. Šporera 

iz 1843. o osnivanju šumarske 

škole. Poznato je zalaganje 

članova Društva prilikom osnivanja 

Gospodarsko-šumarskoga 

učilišta u Križevcima 1860., kao 

i v zalaganje prilikom osnivanja 

Šumarske akademije na 

Sveučilištu u Zagebu 1898. te 

značajnim radom pojedinih članova, 

a posebice prof. dr. Andrije 

Petračića na poništavanju odluke 

beogradskog režima o ukinuću 

Poljoprivredno-šumarskog 

fakulteta u Zagrebu 1927. 

- Znanstvena aktivnost predstavljena 

radom na okupljanju 

šumarskih znanstvenika i or- 

Kamenu ploču na betonsko postolje imao je čast postaviti 

umirovljeni prof. dr. Roko Benić, uz asistenciju prof. dr. 

Slavka Matica y 

teljstvom predsjednika Republike 

Hrvatske dr. Franje 

Tuđmana. Izričemo mu veliku 

zahvalnost i štovanje što je kao 

znanstvenik i mudar državnik 

uočio značajnu i bogatu povijest 

šumarske struke, što uvažava 

ko izložit će rezultate svojih petogodišnjih 

istraživanja, koje je 

financiralo J.P. »Hrvatske 

šume« kao 87 znanstvenih radova. 

Radovi obuhvaćaju problematiku 

unapređenja proizvodnje 

biomase šumskih ekosu- 

HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

tuhrvatski, i što su šume u 

Hrvatskoj bile stalno na udaru 

zbog neplanskih eksploatacijskih 

sječa, ipak su ostale ne 

samo najkvalitetnije i najprirodnije 

u bivšoj Jugoslaviji nego i u 

Europi. Razvijena šumarska 

struka i znanost te šumarski duh, 

koji je iz davnina svojstven 

hrvatskim šumarima, bio je i bit 

će odlučan u razvoju i opstanku 

naših šuma. Hrvatsko je 

šumarstvo uz punu podršku 

stručnjaka, članova Hrvatskoga 

šumarskog društva uspjelo odbiti 

sve napade profitera različitih 

boja i podrijetla u odnosu na 

šumu kao općekorisno dobro. 

Nastankom samostalne i neovisne 

države Hrvatske te Zakonom 

o šumama iz 1990. našem je 

šumarstvu omogućeno da kroči 

novim, još kvalitetnijim putem, 

zahvaljujući jedinstvu šumarske 

struke i znanosti. 

Ministarstvo poljoprivrede i 

šumarstva, Javno poduzeće 

»Hrvatske šume«, Hrvatsko 

šumarsko društvo, Akademija 

šumarskih znanosti, Šumarski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu i 

Šumarski institut Jastrebarsko, 

okupljeni oko hrvatskih šuma i 

zajedničkih misli u svrhu boljitka 

jedine im Domovine, čine 

snažnu grupaciju, u čijem se središtu 

nalazi šuma kao dobro od 

općehrvatskog interesa. 

Danas šume i šumsko 

zemljište u Hrvatskoj zauzimaju 

43,5 posto površine, ili 2.457.648 

ha, od čega je 79 posto državnih, 

a 21 posto su šume privatnih i 

ostalih vlasnika. Drvna zaliha iznosi 

gotovo 300 milijuna prostornih 

metara, godišnje priraste 

8,8 milijuna m3, a zbog uzgojnih 

razloga može se sjeći 5,5 

milijuna m3. 

U Hrvatskoj ima 16 posto 

četinjača, a najznačajnije mjesto 

medu listačima zauzima hrast s 

rodne šume, razvijene znanstvene 

i stručne spoznaje o šumama, 

današnja znanost, visokoškolska 

i srednja šumarska nastava u 

Hrvatskoj, usuglašena šumarska 

politika - podkrepljuju spoznaju 

ganiziranju znanstvenih simpozija 

i savjetovanja o aktualnim 

problemima šumarstva i zaštite 

okoliša. Osnivanje Akademije 

šumarskih znanosti 1996. godine, 

na temelju zaključaka 

njezinu sadašnjost i vjeruje u 

njezinu budućnost. 

Ponosni smo i na popratne 

manifestacije ove proslave, a posebice 

na osam knjiga koje su za 

ovu prigodu tiskane, a koje 

Tijekom dva dana na Šumarskom fakultetu izloženo je 89 referata znanstvenika naših 

šumarskih znanstvenih ustanova posljednjih pet godina znanstvenih istraživanja 

da se danas hrvatsko šumarstvo 

i njegova znanost nalaze medu 

vodećima u Europi. 

Hrvatsko šumarsko društvo 

svoju aktivnost prije svega 

usmjerava na unapređenje 

hrvatskoga šumarstva. 

Tijekom svog postojanja i rada 

Društvo je svoju aktivnost 

usmjeravalo u nekoliko 

značajnih smjerova: 

- Održavanje predavanja, 

stručnih ekskurzija, izložaba, izrada 

projekata, ekspertiza, 

mišljenja iz područja šumarstva 

i lovstva. Obavljanje stručnih i 

zakonodavnih šumarskih aktivnosti 

glede afirmiranja šumarske 

struke u svim povijesnim i političkim 

razdobljima kroz koje je 

Hrvatska prolazila. 

Skupštine Hrvatskoga šumarskog 

društva, održane u Križevcima 

1994. 

v - Rad na gradnji i održavanju 

Šumarskog doma u kojem je 20. 

listopada 1898. započela s radom 

Šumarska akademija, nastavio 

s radom Šumarski fakultet, 

a danas se u njemu obavljaju 

sve aktivnosti Društva, a tu je 

smještena i Akademija šumarskih 

znanosti i direkcija J.P. 

»Hrvatske šume«. 

Hrvatski su šumari, njihovi 

prijatelji i svi ljubitelji prirode i 

zdravog i stabilnog okoliša, ponosni 

na proteklih 150 godina 

života i aktivnosti Društva, čime 

se može pohvaliti rijetko koja 

zemlja u Europi. 

Ponosni smo što ovaj jubilej 

slavimo pod visokim pokrovićemo 

predstaviti prilikom otvaranja 

likovne i lovačke izložbe u 

Etnografskom muzeju. 

Tom prilikom predstavit ćemo 

knjigu »Hrvatsko šumarsko 

društvo 1846. -1996.«, monografiju 

»Hrast lužnjak u Hrvatskoj«, 

dvije znanstvene knjige »Unapređenje 

proizvodnje biomase 

šumskih ekosustava« i »Zaštita 

šuma i pridobivanje drva«, monografiju 

»Šume Pokupskog bazena«, 

»Bibliografiju« Šumarskog 

instituta Jastrebarsko, 

»Zbornik radova« o uporabi 

drva i monografiju fotografija 

»Slavonski hrastici«. 

U iduća dva dana na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu 89 

znanstvenika Šumarskog fakulteta, 

Šumarskog odsjeka i 

Šumarskog instituta Jastrebarsstava, 

zaštite šuma i pridobivanja 

drva. Istodobno će 20 znanstvenika 

Drvno-tehnološkog odsjeka 

Šumarskog fakulteta iznijeti 

13 refereta koji obraduju problematiku 

uporabe drva. 

Posebice smo radosni i ponosni 

što ćemo na kraju znanstvenog 

simpozija u petak, 11. listopada 

1996., u 13 sati. u sklopu proslave 

150. godina Hrvatskoga šumarskog 

društva i dana Šumarskog fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu, 

položiti temeljni kamen za novu 

zgradu Šumarskoga odsjeka - 

Šumarskog fakulteta. 

Težak je i složen zadatak prikazati 

150-godišnji rad jednog 

društva koje se razvijalo istodobno 

s gospodarskim, kulturnim, 

znanstvenim i nacionalnim 

razvojem hrvatske nam domovine. 

Društvo je nastalo prije 150 

godina, u vrijeme kad je hrvatski 

narod, a posebice njegove intelektualne 

snage, visoko podigao 

zastavu slobode i nacionalne samosvojnosti. 

Nakon 150 godina, vrenjena 

koje je potrebno da hrastova 

šuma sazrije i ispolji sve svoje 

kvalitete, danas slavimo ovaj jubilej 

u slobodnoj domovini. Cilj, 

koji su sebi postavili i za njega 

dali život mnogi znani i neznani 

sinovi naše Domovine, a medu 

njima i veliki broj šumarskih 

stručnjaka, postignut je. Hrvatska 

je danas prije svega hrvatska, 

slobodna, stabilna, vječna i 

snažna kao hrastova šuma i hrast 

opjevan u našoj himni, znak 

hrvatskog šumarstva i hrvatske 

opstojnosti. 

Uvjereni smo kako će Hrvatsko 

šumarsko društvo i dalje raditi 

na dobrobit hrvatskog 

šumarstva i najdraže nam domovine 

Hrvatske. 

Prof. dr. se. Slavko Matić


U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU SVEČANO OBILJEŽENE ZNAČAJNE ŠUMARSKE OBLJETNICE 

120 GODINA "ŠUMARSKOG LISTA" 

Prva hrvatska šumarska pisana riječ je godišnjak »Trudovi« čiji prvi broj izlazi 1847. godine, međutim već 1852. izlazi posljednji broj 

zbog pritiska Bachova apsolutizma, a svoje uskrsnuće doživljava 1. siječnja 1877. godine kao »Šumarski list«, koji, eto, neprekidno 

izlazi već 120 godina 

»Šumarski list«, danas stodvadesetogodišnjak, 

glasilo Hrvatskoga šumarskoga 

društva, neprijeporno je najstariji šumarski, 

časopis ovog dijela Europe. Prvi broj 

»Šumarskog lista« izišao je 1. siječnja 1877. 

godine, uređen prema tada već pokojnome 

V. Koroškenjiju, prvome tajniku obnovljenoga 

Hrvatsko-slavonskog šumarskog 

društva. Tada su, naime, sazrele političke 

prilike da se obnovi prije trideset godina 

osnovano Društvo. 

vlastitog školstva i vlastite pisane šumarske 

riječi. 

Zamišljeno, dogovoreno i učinjeno. Godine 

1846. osniva se vlastita šumarska 

udruga, 1860. godine osniva se Gospodarsko-šumarsko 

učilište u Križevcima, 1877. 

godine izlazi prvi broj »Šumarskoga lista«, 

a dvadeset godina kasnije Hrvatska dobiva 

vlastiti Šumarski fakultet, Šumarsku akademiju 

u Zagrebu, prislonjenu uz Mudroslovni 

fakultet Hrvatskoga sveučilišta. 

U novoj neovisnoj hrvatskoj državi »Šumarski list« dobiva novo ruho, tiska se 

suvremenom grafičkom tehnologijom, a znanstveni članci podložni su 

međunarodnoj recenziji, i većina gostiju iz inozemstva pojavljuju se u njemu 

i kao autori i redovito ga prima/u 

Revolucionarni dani 1848. i poznati Baehov 

apsolutizam, koji je slijedio poslije 

njih, loše su prilike za rad Hrvatsko-slavonskoga 

šumarskog društva koje je 

posljedak domoljubnih kretanja u Hrvatskoj 

ili ilirskoga preporoda, ali i sve većeg 

broja hrvatskog šumarskog kadra školovanog 

u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Austriji. 

Konjunktura slavonske hrastovine na 

svjetskome tržištu i pretakanje novca iz 

hrvatskih nizinskih šuma u ondašnje metropole 

razbudio je hrvatsku šumarsku inteligenciju 

te je usmjerio na razmišljanja u 

smislu osnivanja vlastite šumarske udruge, 

Prva hrvatska šumarska pisana riječ je 

godišnjak »Trudovi«, čiji prvi broj izlazi 

1847. godine. Puno ime godišnjaka je »Trudovi 

godišnjaka šumarskoga za Hervatsku 

i Slavoniju«. Drugi broj »Trudova« izlazi 

1851., a treći i posljednji 1852. godine. 

»Trudovi« se, prema Piškoriću, ubrajaju 

medu najstarije šumarske listove u Europi. 

Na njemačkome jezičnom području 

prvenstvo pripada listu »Diana-Geselscheftsschrift 

fur Enveiterung und Berichtigung 

der Natur-, Forst-und Jagdkunde«, 

odnosno - Diana - društveni list za 

proširenje i ispravljanje znanja o prirodi, 

šumi i lovu. Prvo godište izišlo je T97, a 

posljednje, treće 1805. godine. 

Drugi šumarski časopis pojavljuje se u 

Pragu 1824. godine pod nazivom »Der aufmerkame 

Forstmann«, odnosno hrvatski 

»Pozorni šumar«. Časopis izlazi do 1831. 

godine. 

U tijeku ovoga časopisa izlaze 1825. godine 

»Opće šumarsko-lovačke novine« - 

»Algemeine Forst-und Jagdzeitung«, koje 

se i danas tiskaju u Frankfurtu na Majni. 

Iste godine započinje se u Hannoveru tiskati 

»Forstarchiv, Zeitschirft fiir vvissenschaftlichen 

und technischen Fortschritt in 

der Forstwirtschaft«, odnosno »Šumarski 

arhiv, časopis za znanstveni i tehnički napredak 

šumskog gospodarstva«, koji se 

održao do danas. 

»Trudovi« su prvi hrvatski šumarski 

stručni godišnjak koji prestaje izlaziti pod 

pritiskom Bachova apsolutizma, a svoje uskrsnuće 

doživljava 1. siječnja 1877. kao 

»Šumarski list«. 

Od 1877. godine do danas »Šumarski 

list« neprekidno izlazi. Tiskan je na više od 

61.000 stranica, i u njemu su zapisi iz pera 

više od 1.200 autora. Na svojemu početku 

»Šumarski list« zamišljen je kao glasilo 

Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga 

društva, s ciljem izvješćivanja o staleškim 

društvenim, stučnim i znanstvenim zbivanjima 

u udruzi te u nas, ali i u inozemstvu. 

Prvobitna zamisao o ustroju glasila 

zadržana je i danas, ali uz proširenje 

stručne i znanstvene komponente njegova 

sadržaja. Briga o staleškim pitanjima tijekom 

komunističkog razdoblja u potpunosti 

je izostala. 

»Šumarski list« je u proteklih 120 godina 

imao golem utjecaj na razvoj hrvatske 

šumarske struke. Urednici su pretežito 

sveučilišni profesori, a prije osnutka 

Šumarske akademije u Zagrebu, to su najistaknutiji 

šumarski stručnjaci - Mijo 

Vrbanić, Vatroslav Rački, Vilim Dojković 

i Josip Kozarac. 

Časopis je usmjeravao i vjerno pratio 

zbivanja u struci i Društvu, a posebice je 

izvješćivao o teškoćama koje su pratile 

hrvatske šume i šumarsku struku. U 

prošlome stoljeću to je problem obnove 

posječenih lužnjakovih prirodnih šuma, u 

velikom broju slučajeva nizinskih 

prašuma. 

Slijedom zabilježenoga u »Šumarskome 

listu«, ali mnogo bolje prema današnjem 

Prof. dr. Branimir Prpić, urednik 

»Šumarskog lista« 

sastavu hrvatskih šuma, vidimo kako su 

stručna promišljanja i napisi u stručnome 

glasilu bili dobri i kako se struka njih 

pridržavala, a što se vidi i iz sastava našega 

šumarskog fonda. Kao najznačajnije navodimo 

kako šume u Hrvatskoj imaju prirodan 

sastav, njima se, nadalje, gospodari 

prema postulatu potrajnosti, a odlikuju se 

velikom raznolikošću flore i faune. 

Velik broj šumarskih pisaca iz prošloga 

stoljeća bavio se obnovom i budućim sastavom 

hrastovih nizinskih šuma. Pri tome se 

posebice ističu hrvatski književnik i šumar 

Josip Kozarac te profesor uzgajanja šuma 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu dr. Andrija 

Petračić. Tako Kozarac u svojemu članku 

u »Šumarskome listu« 1897. pod naslovom 

»O uzgoju posavskih hrastovih sastojina 

u prvim periodima obhodnje« (str. 1- 

15), piše u završnoj rečenici: »Iz svega slijedi, 

da ćemo mi sa hrastovom šumom morati 

uprav onako gospodariti, kakovu smo 

ju prvo 50-60 godina gotovu od prirode 

pomislili: bit će naime čistih hrastića, biti 

će ih pomiešanih u ovakvoj i onakvoj smjesi, 

kako to bude stojbina i priroda, a ne mi 

nalagali«. Iz citata vidimo kako je J. Kozarac 

znao čitati prirodu i kako je pristupio 

rješenju problema na ekosustavnoj osnovi. 

Još u 19. stoljeću bilježi »Šumarski list« 

pojavu propadanja stabala hrasta lužnjaka. 

Ta pojava doživljava dvadesetih godina 

ovog sotljeća kulminaciju i praktički ne 

silazi sa stranica časopisa za cijelo vrijeme 

njegova izlaženja. Sušenju hrasta 

priključuje se sušenje nizinskoga brijesta 

velikih razmjera, a osamdesetih godina 

ovog stoljeća sve se više pojavljuju napisi o 

propadanju manje ili više svih vrsta drveća 

u hrvatskim šumama. 

Na stranicama »Šumarskoga lista« prate 

se promjene šumarskoga zakonodavstva, 

pojava propadanja šuma prouzročene 

onečišćenjem zraka i vode, kao i 

prodor novih disciplina u šumarsku struku 

(šumarska fitocenologija, šumarska genetika, 

ekologija šuma, daljinska istraživanja, 

kibernetika i dr.). 

Na mnogo stranica »Šumarskoga lista« 

piše se o problematici primorskoga krša i 

njegova pošumljavanja, a do pojave časopisa 

»Drvna industrija« 1950. godine, 

»Šumarski list« objavljuje napise iz područja 

prerade drva. 

U novoj, neovisnoj Hrvatskoj »Šumarski 

list« dobiva novo ruho. Tiska se suvremenom 

grafičkom tehnologijom, što omogućuje 

grafičke i slikovne priloge visoke 

kakvoće. Znanstveni članci podložni su 

međunarodnoj recenziji, a znanstveni radovi 

iz »Šumarskoga lista« citiraju se u 

međunarodnim referentnim časopisima. 

Od početka Domovinskog rata 1991. 

godine, do pobjedničkoga »Bljeska« i 

»Oluje«, »Šumarski list« pratio je zbivanja 

na bojišnicama, a uredništvo je pokušavalo 

saznati o stanju okupiranih šuma u Baranji, 

Psunju, Banovini, Nacionalnom parku 

»Plitvička jezera«, Kordunu, Lici i Dalmaciji. 

Prvi napis o Domovinskom ratu nosi 

naslov »Hrvatske šume i srpska agresija na 

Hrvatsku«, a odmah iza njega slijedi napis 

»Štete u drvnoj industriji uslijed srpske 

agresije na Republiku Hrvatsku«. Poslije 

ovih uvodnih članaka slijedi njih više koji 

pišu o problemu rata i stanja u šumama. 

Jedan od značajnijih napisa poslije »Oluje« 

je »Stanje šumskih ekosustava u Nacionalnom 

parku - Plitvička jezera - poslije 

srbočetničke okupacije 1991.- 1995«. U 

idućem razdoblju planira se obilazak 

Kopačkoga rita i prašume Prašnik i 

Muškog bunara na Psunju. 

Prof. dr. se. B. Prpić 

ZNANOST I ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI 

RAD U HRVATSKOM ŠUMARSTVU 

Početak znanstvenoistraživačkog rada u hrvatskom šumarstvu pada u daleku 1862. godinu osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u 

Križevcima, a organiziraniji i brži razvoj hrvatske šumarske znanosti počinje 1898. godine osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu 

Znanost i znanstvenoistraživački rad u 

hrvatskom šumarstvu imaju dugu i 

blistavu povijest. Rezultati znanstvenoistraživačkog 

rada dali su značajan doprinos 

razvoju ne samo hrvatskog šumarstva 

nego i naše domovine u cjelini. 

Počeci organiziranog znanstvenoistraživačkog 

rada u Europi javljaju se krajem 

18. i početkom 19. stoljeća (prije više 

od 200 godina), dok početak znanstvenoistraživačkog 

rada u našem šumarstvu 

pada u daleku 1862. godinu, tj. nakon osnivanja 

Gospodarsko-šumarskog učilišta u 

Križevcima. Organiziraniji i brži razvoj 

hrvatske šumarske znanosti i znanstvenoistraživačkog 

rada započinje osnivanjem 

Šumarske akademije u Zagrebu 1898. 

godine. 

Prva ustanova za znanstvenoistraživački 

rad u šumarstvu Hrvatske utemeljena je 

1921. godine u sastavu Gospodarskošumarskog 

fakulteta u Zagrebu pod imenom 

Zavod za istraživanja u šumarstvu. 

Sredinom 1945. godine utemeljena je 

prva samostalna znanstvenoistraživačka 

ustanova pod imenom Institut za praktična 

šumarska istraživanja, sa sjedištem u Zagrebu, 

i sa devet istraživačkih stanica. Tijekom 

1947. godine utemeljenje Institut za 

pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, 

sa stanicama u Rijeci i Trstenom. Krajem 

pedesetih i početkom šezdesetih godina 

utemeljene su dvije nove znanstvenoistraživačke 

ustanove: Zavod za kontrolu 

šumskog sjemena u Rijeci (1959.) i Zavod 

za četinjače u Jastrebarskom (1961.). 

Sve ove znanstvenoistraživačke ustanove 

u razdoblju od 1945. do 1973. doživljavale 

su značajne ustrojbene i programske 

promjene. Razdoblje od 1974. do 1993. 

godine karakteristično je po utemeljenju 

stabilnijeg ustrojstva znanstvenih ustanova 

i programa istraživanja. U to vrijeme djeluju 

ove znanstvenoistraživačke ustanove: 

- Šumarski institut, Jastrebarsko (nastao 

spajanjem Instituta za šumarska 

istraživanja, Zagreb; Zavod za kontrolu 

šumskog sjemena, Rijeka; Instituta za 

četinjače, Jastrebarsko), 

- Zavod za istraživanja u šumarstvu 

Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 

- Zavoda za šumarstvo pri Institutu za 

jadranske kulture i melioraciju krša, Split, 

- Centar za znanstveni rad, Vinkovci i 

Arboretum Trsteno u sastavu Hrvatske 

akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 

- Znanstvena jedinica, Bilje u sastavu 

»Hrvatskih šuma«, Uprava šuma, Osijek 

(prestala su radom). 

Na temelju Zakona o znanstvenoistraživačkoj 

djelatnosti (NN 96/93 i 59/96) i 

Zakona o visokim učilištima (NN 96/93 i 

59/96) došlo je do promjena u ustroju 

znanstvenoistraživačkog rada, tako da su 

neki od samostalnih instituta proglašeni 

javnim institutuma u vlasništvu Republike 

Hrvatske, što se odnosi i na Šumarski institut 

u Jastrebarskom. 

Iz navedenog se vidi da je u razvoju 

znanosti i znanstvenoistraživačkog rada 

bilo čestih promjena kako u nazivu ustanova, 

tako i načinu financiranja i programa 

istraživanja. Međutim, temeljni cilj ostao 

je isti: razvoj hrvatske šumarske znanosti i 

produbljivanje znanstvenih spoznaja iz područja 

temeljnih istraživanja u svim poljima 

i granama šumarstva, kao i čvrsta povezanost 

sa šumarskom praksom - Javnim 

poduzećem »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, 

u provođenju primijenjenih i 

Dr. se. Joso Gračan 

razvojnih istraživanja radi unapređenja 

obnove, zaštite i gospodarenja našim 

šumama. 

Glavni izvori financiranja znanosti i 

znanstvenoistraživačkog rada u nas su: JP 

»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, Ministarstvo 

znanosti i tehnologije, Zagreb i manjim 

dijelom vlastiti prihodi (proizvodnja i prodaja 

šumskog sjemena, šumskog sadnog i 

hortikulturnog materijala). 

Hrvatsko šumarstvo (»Hrvatske šume«, 

Zagreb) već punih 35 godina organizirano 

financira programe znanstvenoistraživačkog 

rada, koji su zajednički za 

Šumarski institut, Jastrebarsko, Šumarski 

fakultet, Zagreb (Zavod za istraživanja u 

šumarstvu) i Zavod za šumarstvo u sastavu 

Instituta za jadranske kulture i melioraciju 

krša, Split). Na ovome mjestu treba istaknuti 

činjenicu kako su u razdoblju od 

1991. do 1995. »Hrvatske šume« za nabavu 

nove opreme u okviru programa znanstvenoistraživačkog 

rata izdvojile iznos od približno 

5.500.000 kn (1.500.000 DEM). Financiranjem 

znanosti i znanstvenoistraživačkog 

rada, kao i potporom za nabavu 

opreme i financiranje rezultata istraživanja 

(tiskovina) Hrvatsko šumarstvo dalo je 

ne mjerljiv doprinos razvoju znanosti i 

znanstvenoistraživačkog rada. 

Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike 

Hrvatske, kao i njegovi prethodnici, 

svojim financijskim potporama (programi 

istraživanja, nabava opreme, 

usavršavanje u zemlji i inozemstvu, stipendije 

za mlade istraživače - novake, znanstvenostručni 

časopisi, međunarodna suradnja, 

zakonska regulativa) omogućili su 

brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i 

znanstvenoistraživačkog rada. Takva 

značajna potpora ne odnosi se samo na 

financijska sredstva (približno 30 posto 

godišnjih planova), nego i na ulaganja u 

znanstvenike i istraživače, te znanstvene 

novake. Novim Zakonom o znanstvenoistraživačkoj 

djelatnosti ustrojeni su dobri temelji 

za brži i bolji razvoj hrvatske znanosti 

i znanstvenoistraživačkog rada. 

Rezultati znanstvenoistraživakog rada 

od prvih početaka pa do obilježavanja 150. 

obljetnice Hrvatskog šumarskog društva, 

120. obljetnice Šumarskog lista, 50. obljetnice 

Šumarskog instituta su mnogobrojni i 

od najveće važnosti za razvoj šumarstva i 

znanosti Hrvatske. Ti su rezultati utkani i 

primijenjeni u gospodarenju našim šumama, 

a dali su značajan prilog očuvanosti i 

stabilnosti naših šuma. Nije nepoznato u 

svijetu kako su hrvatske šume jedne od 

najbolje očuvanih i gospodarenih šuma u 

Europi. Ostvarene rezultate u ovom izlaganju 

nije moguće detaljno opisati, te vas 

upućujemo na monografiju »Šume u 

Hrvatskoj« i fotomonografiju »Šume moje 

Hrvatske«. 

Ipak, neka nam ovom prigodom bude 

dozvoljeno istaknuti 

kako su zajedničkim radom zaposlenika 

»Hrvatskih šuma«, Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva, Hrvatskog šumarskog 

društva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog 

instituta i drugih srodnih ustanova, uz financijsku 

potporu Ministarstvu znanosti i 

tehnologije, tiskane sljedeće tiskovine: 

HRVATSKO ŠUMARSKO 

DRUŠTVO 1846.-1996. 

MONOGRAFIJA HRAST 

LUŽNJAK U HRVATSKOJ 

- ZNANSTVENA KNJIGA, 

I. knjiga - Unapređenje proizvodnje biomase 

šumskih ekosustava, 

II. knjiga - Zaštita šuma i pridobivanje 

drva 

- RADOVI, Vol, 31 broj 1-2 

„ - BIBLIOGRAFIJA 1986.-1995. 

Šumarskog instituta, Jastrebarsko 

- ZBORNIK RADOVA (Uporaba 

drva) 

- SLAVONSKI HRASTICI 

U tim su tiskovinama objavljeni gotovo 

svi najvažniji rezultati istraživanja Hrvatske 

šumarske znanosti u posljednjih 5 do 10 

godina. 

Dr. se. Joso Gračan


POMOĆ PRIRODNOJ OBNOVI HRASTOVIH SASTOJINA U SLAVONIJI 

Ušumskom rasadniku »Gajić« bala, odnosno mogućnosti nekontroliranog 

oprašivanja sa strane. 

u Zoljanima, nedaleko od 

Našica, koji je u sastavu Već prema podrijetlu sadnog materijala, 

sjemenske plantaže mogu biti 

Uprave šuma Našice, održan je za 

rukovoditelje proizvodnih odjela i klonske (od vegetativno 

stručne suradnike za uzgoj i rasadničarsku 

proizvodnju JP »Hrvatske (nastale iz sjemena). Klonske sje 

razmnoženih biljaka) i generativne 

šume« seminar o sjemenskim plantažama 

hrasta lužnjaka. Seminaru 

menske plantaže su u prednosti jer 

su plemke s plus stabala iz sastojine 

su bili nazočni zamjenik direktora, 

ing. Damir Moćan, ing. Tomislav 

prenesene u rasadnik, a cijepljena 

Starčević, ing. Stjepan Tomljanović, 

ing. Milan Žgela, ing. Krunoskon 

dvije do tri godine počinje 

biljka ista je kao stablo u šumi. Nalav 

Jelčić (svi iz Direkcije), te dr. cvatnja, što je mnogo ranije od generativno 

uzgojenih biljaka. Prem 

Joso Gračan iz jastraberskog 

Šumarskog instituta. 

da su prirodne sastojine najperspektivnije, 

ipak se odlučujemo za 

U ime domaćina, pozdravnim 

riječima obratio se ing. Andrija Stefančić. 

On je istaknuo kako je prob 

prirodne sastojine ne mogu pomla 

sjemenske plantaže jer se nerijetko 

lem plodonošenja hrasta lužnjaka diti na prirodan način - napomenuo 

već duže vrijeme prisutan te dvadesetak 

godina zaokuplja šumarsku vić i posebice istaknuo kako nije u 

je tijekom predavanja prof. Vidako- 

znanost i operativu. Stoga su rađeni pitanju samo količina žira. Naime, 

pokusi koji su trebali pokazati može jedan od bitnih razloga je taj što u 

li se utjecati na bolje plodonošenje, genetskom pogledu jamačno proiz- Sjemenska plantaža je nasad za proizvodnju, u genetskom pogledu, vrlo kvalitetnoga sjemena, a već nakon 

dvije-tri godine donosi plod, ističe akademik Vidaković 

BUDUĆNOST U SJEMENSKIM PLANTAŽAMA HRASTA LUŽNJAKA 

a 1991. godine podignuta je u ovom 

rasadniku klonska sjemenska plantaža. 

Prednost klonskim 

plantažama 

Predavanje o sjemenskim plantažama 

ove vrste hrasta održao je 

akademik, prof. dr. Mirko Vidaković, 

umirovljeni profesor Šumarskog 

fakulteta u Zagrebu i jedan od 

suosnivača plantaže. Naglasio je da 

je ova ideja realizirana u Našicama, 

zahvaljujući pojedinim šumarskim 

stručnjacima (Dundović, Pap, Štefančić, 

Bećarević, Podnar) koji su 

stalno surađivali. Ovaj uvaženi 

šumarski stručnjak, koji se u svom 

znanstvenom radu pretežito bavio 

genetikom i oplemenjivanjem 

šumskog drveća, iznio je podatak da 

su se u svijetu, u zadnjih 30 godina, 

najviše bavili osnivanjem sličnih nasada 

u Finskoj, Njemačkoj i SAD. 

Primjerice, Nijemci zadovolje i do 

100 posto svojih potreba iz sjemenskih 

plantaža, a Amerikanci su postigli 

revolucionarne rezultate s četinjačama. 

U sjemenskoj plantaži proizvodimo genetski 

kvalitetnije sjeme od onoga u šumi ili u sjemenskim 

sastojinama - ističe akademik Vidaković 

- Sjemenska plantaža je nasad za 

proizvodnju, u genetskom pogledu, 

kvalitetnog sjemena, a mora biti 

izoliran i zaštićen od istovrsnih stavodimo 

kvalitetnije sjeme od onog 

u šumi, ili u sjemenskim sastojinama, 

dobivajući tako kvalitetna stabla, 

stoje budućnost šumarstva. Sjeme 

sa stabala do 2 m visine lako je 

skupljati, a zaštita je mnogo jednostavnija 

i intenzivnija. Podizanje 

plantaža je stručan posao, koji uz 

kvalitetan pristup mora dati dobre 

rezultate, istaknuo je prof. Vidaković. 

Genetska dobit - do 50 

posto 

U nastavku predavanja nazočni su 

upoznati s oplemenjivanjem hrasta 

lužnjaka. Bilo je riječi o izučavanju 

genetske varijabilnosti, testovima 

provenijencije, selekciji plus stabala, 

a detaljno je obrazložen postupak 

osnivanja klonske sjemenske 

plantaže. Od cijepljenja plus stabala 

do osnivanja plantaže potrebno je 

15 godina rada, a genetska dobit je 

do 10 posto. Isti broj godina potreban 

je za testiranje polusrodnika 

(genetipova), odnosno poboljšanje 

klonske sjemenske plantaže, što je 

ukupno 30 godina rada, a genetska 

dobit do 30 posto. Nakon testiranja 

potomstva i uspostavljanja druge 

generacije sjemenske plantaže u 

sljedećih 15 godina, ili poslije 45 

godina ukupnog rada, postiže se 

Podizanje plantaža je stručan posao, koji uz kvalitetan pristup mora 

dati dobre rezultate - rekao je na seminaru akademik, prof. dr. Mirko 

Vidaković 

sveukupna dobit 40-50 posto, što u 

odnosu na ophodnju hrasta lužnjaka 

od 150 godina nije dugo 

razdoblje. Posebice je naglašeno da 

plus stabla moraju biti mnogo kvalitetnija 

od prosjeka sastojine, a njihovu 

selekciju moraju obavljati 

stručnjaci koji se isključivo time 

bave. 

Cijepljenje pomoću stroja 

O načinu podizanja lužnjakovih 

plantaža klonskim putem govorio je 

ing. Vlatko Podnar, koji se u 

našičkoj Upravi najviše bavi tim 

poslom. Tijekom svog izlaganja on 

je napomenuo da plus stabla moraju 

Ing. Vlatko Podnar nazočnima je prikazao postupak 

kalemljenja odabranoga materijala na sadnicu 

uzgojenu u rasadniku 

Ovaj primjerak hrastića visine 

šezdesetak centimetara krcat je 

plodovima - kvalitetnim žirom, star 

samo šest godina 

rađati sjemenom, a zbog cijepljenja 

sastojina ne smije bliti mlada od 80 

godina. Osvrnuo se pritom na selekcijske 

faze-kandidiranje, ocjenjivanje 

i registraciju. Na području 

Uprave šuma Našice selekcionirano 

je 40 plus stabala, a cijepljenje 

plemki provedeno je pomoću stroja, 

što je relativno dobra metoda. Prethodno 

su plemke u fazi mirovanja 

(čuvanje u pijesku u podrumu). 

Podloge moraju biti kvalitetne, 

zdrave, srednje debljine, u fazi listanja 

i otvorenih pupova, a najbolje 

izabrane stavljaju se u plastenik i 

trapove. Cijepljene biljke čuvaju se 

u uvjetima određene temperature 

(najmanje 27 Celzijevih stupnjeva) 

i vlažnosti. Stavljaju se zatim na police 

te posipaju stolarskom piljevinom 

i mahovinom kako bi očuvale 

vlažnost. Uspjeh cijepljenja bio je 

od 9 do 43 posto, a ove godine tek 

14 posto. Nakon što određeno vrijeme 

cijepovi budu u plasteniku 

(vlažnost oko 70 posto) i ozelene, u 

svibnju ih iznosimo na otvoreno, 

zaštićene trskom. Podloga ne smije 

»kretati« te se stoga mora plijeviti, 

Šumski rasadnik »Gajić«, nedaleko 

od Našica, poprima novi izgled. 

Mlada plantaža hrasta lužnjaka u 

starosti šest-sedam godina 

odlično napreduje i donosi bogat i 

kvalitetan sjemenski materijal 

a sadnja se obavlja o rasporedu klonova, 

s razmakom od 6x6m. Prošle 

godine, rekao je ing. Podnar, 

započelo se s osnivanjem nove 

lužnjakove plantaže na površini od 

18 ha, trenutačno je podignuto 3,5 

ha, a posađene su približno 224 

biljke, s razmakom od 8xl0m. Uz 

klijavost od 80 posto, na 18 ha 

očekuje se 3,6 milijuna sjemenki i 

2,9 milijuna sadnica. U plantaži se 

obavlja preventivna zaštita insekticidima 

i fungiciđima, cijelo vrijeme 

vegatacije biljke su zdrave te mogu 

plodonositi zdravim sjemenom. U 

proljeće prošle godine prihranjivalo 

se umjetnim gnojivom, a ove godine 

stavljen je stajnjak. Da bi biljke dobile 

što više svjetla, grane se orezuju, 

odnosno uzimaju sekundarne 

plemke. 

Prvi u Hrvatskoj 

Nazočnima je u rasadniku zatim pokazan 

prvi takav nasad u Hrvatskoj, 

osnovan prije pet godina, veličine 

jednog hektara. Istaknuto je pritom 

da su takve plantaže značajna 

pomoć zbog, u posljednje vrijeme, 

slabe prirodne obnove šuma, a trebale 

bi stoga biti osnovica rasadničarske 

proizvodnje. Tijekom diskusije 

naglašeno je da takav način 

proizvodnje šumskog sjemena ima 

budućnost, no treba ga u praksi 

oživotvoriti, a unatoč intenzivnom 

pošumljavanju u posljednje vrijeme, 

treba veću pozornost posvetiti 

prirodnoj obnovi šuma. 

Tekst: I.TOMIĆ 

Snimio: Z.LONČARIĆ


POSJET ŠUMARIJI DUBICA UPRAVE ŠUMA SISAK 

SADA TREBAPOČETI 

NOVI ŽIVOT 

S 

isak, 

Komarevo, pa gotovo ravnom 

asfaltnom cestom nižu se 

Sunja, Živaja, Cerovljani, Dubica. 

Iz Komareva puca pogled dolje, 

na industrijsku zonu Siska, što su 

Siščani za vrijeme rata i te kako 

osjetili. Od »Bljeska« je prošlo više 

od godinu dana, no tragovi razaranja 

vidljivi su na svakom koraku. Na 

ing. Petar Baltić, u sisačkoj Upravi 

radilo je približno 950 radnika i sjeklo 

se prosječno godišnje 300 tisuća 

prostornih metara. Radna jedinica 

Transport i Mehanizacija raspolagala 

je s 24 kamiona s prikolicom i 

dizalicama. 

»Na početku rata 15 ekipaža' 

otišlo je na njihovu stranu, devet 

Život se polako ponovno 

vraća u Dubicu. a Šumarija, 

koja je ostala i bez radnika 

i bez opreme, okuplja 

nove radnike kako bi obavila 

plansku sječu, a 

transport obavljaju poduzetnici 

sada je veća ponuda privatnih poduzetnika 

za fazu II negoli za sječu! 

Od ove opće slike problema 

sisačke Uprave ne izdvaja se ni 

Šumarija Dubica, tek 16 zaposlenih, 

gospodari s oko 5.100 ha. Šumarija 

nema nikakve mehanizacije, nestala 

su i ona četiri traktora koja je 

Šumarija imala prije rata. Na velikoj 

šumarijskoj zgradi u središtu sela 

još su vidljivi tragovi gelera doletjelih 

iz stotinjak metara udaljene Bosanske 

Dubice. Dijeli ih samo Una. 

Nema nikakvih prijelaza i zbog toga 

što je most djelomice srušen. A i 

ostaci dvaju bunkera, nedaleko od 

Šumarije, dovoljno govore o 

svježim tragovima prošlosti. 

Upravitelj dubičke Šumarije mladi 

je šumar Davor Ciprić, dočekuje 

nas na radilištu iza sela Cerovljani, 

u predjelu Dvojani. 

»U sječini su dvije grupe radnika, 

jedna iz Šumarije Dubica i jedna na 

ispomoći iz Siska. Uskoro očekuje- 

Norme su prilično velike i nije ih 

lako izvršiti - govori Ivan Grilec iz 

sisačke grupe koja radi na ispomoći 

u Dubici 

Na zgradi Šumarije Dubica tragovi 

gelera podsjećaju na nedavno ratno 

stanje 

našao u šumarstvu. Nešto se mora 

raditi, ovdje nema ništa drugo, a ne 

ide mi se dalje od kuće. Plaća je 

takva kakva je, bit će valjda bolja«, 

kaže Batinović. 

Tu su i ing. Nikola Glavinić, Marko 

Matijević, Frano Debeljak i Nikica 

Mišković. 

Matijević: »Nije lako, no bilo je i 

težih momenata. Glavno je da se 

radi i da smo se vratili na svoje. Ja 

sam pet godina proveo u Hrvatskoj 

vojsci i sad treba početi živjeti novi 

život...« 

Frano Debeljak je u Hrvatsku 

došao 1991. godine, radio je prije 

toga u šumarstvu u Bosanskoj Gradiški. 

Mišković je, kao i većina njih, 

novi. 

Sisačku grupu vodi ing. Vlado 

Pezo, poslovođa je Miro Posilović. 

Ivan Grilec jedan je od najiskusnijih 

i, kažu, najboljih radnika. Radio je 

ranije u šumarstvu, otišao pa se vratio. 

Takve su bile okolnosti, kaže. 

Kako skrojiti furnir, pitaju se inženjeri Petar Baltić i Davor Ciprić na 

radilištu kod Cerovljana 

pružnom prijelazu u Sunji žice vise 

s obje strane prijelaza, u nekim selima 

teško je naći neoštećenu kuću, 

niču i nove, a popravlja se sve što se 

može. U Cerovljanima put se odvaja 

lijevo, za željezničku postaju Dubica 

(samo selo, sada općina Dubica 

ostaje desno), gdje je i radilište 

Šumarije. Ovdje se ovih dana sijeku 

najvrednije sastojine u sisačkoj 

Upravi. 

Pet ratnih godina Uprava šuma 

Sisak preživljavala je na onom što se 

radilo u šumarijama Lekenik i Sisak. 

Od ostalih osam šumarija, Pokupsko, 

Petrinja i Sunja bile su djelomice 

okupirane i u njima se malo 

radilo, dok su Dubica, Kostajnica, 

Dvor, Rujevac i Glina bile potpuno 

u neprijateljskim rukama. Prije 

rata, iznosi nekoliko podataka 

stručni savjetnik za iskorištavanje 

smo uspjeli spasiti. Ove godine i to 

je zbog starosti rashodovano, tako 

da cjelokupan prijevoz obavljaju 

kupci ili pak neki od transporta 

Hrvatskih šuma«, kaže ing. Baltić. 

Slično je i s mehanizacijom za 

izvlačenje. Od prijeratnih 45 traktora, 

od čega sedam LKT, Uprava više 

nema ni jedan traktor u fazi II! Sve 

se obavlja privatnom uslugom. U 

Upravi je danas zaposleno oko 260 

radnika, a siječe se približno 

100.000 prostornih metara. 

Taj plan možda će se nešto 

povećati, no pitanje kako će se s 45 

radno sposobnih sjekača izvršiti. 

Problem radne snage, koji je u 

sisačkoj Upravi i prije bio prisutan, 

sada se iskazuje u još većoj mjeri. I 

prije su, podsjeća ing. Baltić, unatoč 

nezaposlenosti, velikim dijelom 

ovdje radili radnici iz Bosne. Pa i 

Važno je da smo se vratili na svoje i da radimo: Marko Matijević, ing. 

Nikola Glavinić, Frano Debeljak i Nikica Mišković 

Prvi veliki posao u Šumariji nakon pet godina: Ivo Jurić, Ivan Juratović i Željko Rukavina 

mo i forvvarderc iz Vinkovaca koji 

bi trebali doći izvlačiti, jer Šumarija 

Dubica više nema nikakve mehanizacije«, 

objašnjava ing. Ciprić. Etat 

Šumarije ove godine iznosi 10.000 

prostornih metara. 

U grupi poslovođe Željka Rukavine 

su Ivo Jurić i Ivan Juratović, 

koje zatičemo na krojenju i preuzimanju 

trupaca. Svi su iz okolnih 

sela, no Jurić, koji sada živi u Živaji, 

prognanik je iz Bosne. Radio je, 

kaže, kao zarobljenik na prisilnim 

radovima u šumi »tamo preko«. Juratović, 

s 20 godina staža u šumarstvu, 

prošao je »sve i sva«. On je iz 

Predvora, a cesta prema njegovom 

selu dijeli općine Dubica i Jasenovac. 

Malo dalje je Drago Batinović 

iz Dubice. I on je jedan iz »ljetne 

grupe«, kako nazivaju radnike koji 

su nakon kraće obuke počeli raditi 

u kolovozu. 

»Radio sam prije u poljoprivredi, 

sada tamo nema kruha pa sam se 

»Ovdje nas je sedmero iz Siska na 

ispomoći. Drugi dan sam u ovoj 

sječini i čini mi se da su norme previsoke. 

Ne znam kako će to ostali 

izvršavati«. 

Ing. Baltić kaže da oni samo primjenjuju 

takozvane bjelovarske norme 

i da je prosječna norma u ovoj 

sječini 26 prostornih metara. To je 

otprilike sedam stabala, dakako za 

puno radno vrijeme. Grilec misli da 

norme moraju biti selektivne »jer se 

čak i u istoj šumariji na svim radilištima 

ne mogu primijeniti iste norme«. 

Jesenske kiše nisu zaobišle ni Dubicu. 

Posljednja, dan ranije, tako je 

raskvasila teren da bi izvlačenje u 

ovom trenuku napravilo velike štete 

na pomlatku. Stoga će, kažu u 

Šumariji, koji dan pričekati. 

Tekst i snimci: M.MRKOBRAD


POSLOVANJE U PRVIH DEVET MJESECI 

UPRAVE ŠUMA ZAGREB 

UNATOČ TEŠKOĆAMA, 

PLANOVI SE 

ISPUNJAVAJU 

Sobzirom da su iza nas ljetni mjeseci 

te iznimno kišni rujan, ostvarenim 

rezultatima u proizvodnji 

u razdoblju siječanj-rujan možemo 

biti zadovoljni. Čak smo radove na 

pojedinim uzgojnim zahvatima zbog 

nedostatka sredstava morali usporiti 

ili obustaviti - ocijenio je poslovne rezultate 

u prethodnom razdoblju u 

Upravi šuma Zagreb tada još upravitelj 

uprave ing. Mato Mihanić. To zadovoljstvo, 

prevedeno u nekoliko 

osnovnih pokazatelja, znači daje plan 

sječe realiziran s 75 posto, da je u 

uzgojnim radovima pošumljavanje 

ostvareno s 24 posto, popunjavanje s 

87 posto, njega sa 62, čišćenje sa 63 

posto. Podatke je na redovitom 

Stručnom kolegiju zagrebačke uprave, 

uz dodatna zapažanja, pojasnio šef 

proizvodnog odjela, ing. Mirko Bauerfreund. 

- Izvršenje od 75 posto u sječi i izradi, 

odnosno 172 tisuće kubika, idealne 

su tri četvrtine ovogodišnjeg plana, a 

s obzirom na loše vremenske uvjete, 

takvo izvršenje još je značajnije - rekao 

je on. Transport Kutina plan prijevoza 

ostvario je s 85 posto, Transport 

Zagreb u privlačenju ima realizaciju 

od 68, a u prijevozu 54 posto. 

Kod uzgojnih radova dio njege prebačen 

je u čišćenje, a ono će potrajati 

do kraja godine. No problem je u 

tome što su predviđena sredstva za 

uzgojne radove već potrošena... 

Dobra naturalna izvršenja donijela 

su prihod od prodaje u iznosu od 37 

milijuna kuna, čemu treba dodati i 

prihod od ostalih proizvoda i usluga 

(Hortikultura, Ribnjačarstvo, Transport 

Kutina i Zagreb) u iznosu od 

12,8 milijuna kuna. 

Pomoćnik upravitelja ing. Luka Filipović 

ističe da je ove godine prema 

lanjskoj posječeno nešto više premda 

su u sastavu Uprave dvije šumarije 

manje (Novska i Jasenovac). No, istodobno, 

sjeklo se manje tehnike, a više 

ogrjeva. Ing. Filipović posebno upozorava 

na razliku u klasifikaciji sortimenata 

što je utjecalo na cijenu. 

Posljednji kolegij Uprave šuma Zagreb koji je vodio dosadašnji upravitelj, ing. Mato Mihanić 

Po šumarijama stanje je različito, 

neke odstupaju od dosegnutog prosjeka 

u iskorištavanju, neke u uzgoju. 

Tako ing. Stjepan Strban iz Novoselca 

upozorava na svojevrsni začarani 

krug. 

- Kasnimo s ugojnim radovima, a 

zbog nedostatka sredstava nismo u 

mogućnosti plaćati radnike po ugovoru. 

Probali smo s invalidima rada, no 

učinci su bili slabi. Onda smo stalno 

zaposlene sa sječe prebacili na uzgoj, 

no zato sada kasnimo sa sječom! 

S obzirom na ovogodišnji urod žira, 

u nekim šumarijama imaju dodatnih 

teškoća - treba strojevima pripremiti 

zemlju, odnosno obaviti pravu pripremu 

staništa. Zbog toga je upravitelj 

Šumarije Dugo Selo ing. Mirko Sertić 

mišljenja »da se strojevi, ako treba, 

posude i iz drugih uprava kako bi se 

posao obavio kvalitetno i na vrijeme.« 

U posljednjem kvartalu u zagrebačkoj 

upravi planiraju posjeći još 

26.000 kubika tenike i 35.000 prm 

DATUMI 

Stručni kolegij zagrebačke uprave posljednji put je u svojstvu upravitelja 

vodio ing. Mato Mihani£/Nepune dvije godine do odlaska u 

mirovinu, zahvaljujući kolegama za suradnju »u kojoj je ponekad bilo 

povišenih tonova, ali se ipak dobro surađivalo«, ing. Mihanić podsjetio 

na zanimljivu slučajnost - posao direktora ondašnjeg Šumskog gospodarstva 

Zagreb preuzeo je 17. listopada 1977. godine, a službeno će 

dužnost predati istog dana, 17, listopada, 19 godina kasnije. 

ogrjeva. Kad se to doda već 

izvršenom, proizlazi da će prvobitni 

plan od 227.000 kubika biti nešto 

povećan (103 posto). I s tim 

povećanim planom ne bi trebalo biti 

problema, misle u zagrebačkoj upravi, 

a tamo gdje bi moglo biti, prozvodni i 

komercijalni odjel napravit će detaljnu 

razradu. 

Pripreme za donošenje Plana poslovanja 

za 1997. godinu, prema 

riječima šefa plana ing. Đure Delića, 

teku prema očekivanju i u granicama 

su zadanih rokova. Možda bi problema 

moglo biti tek zbog toga što se plan 

u informatičkom odjelu unosi po novom 

programu. Plan inače zadržava 

osnovne konture ovogodišnjeg. Predviđa 

se sječa 223.000 kubika (četiri 

manje nego ove godine), više tehnike, 

a manje prostornog drveta. I šumskouzgojni 

radovi planirani su na razini 

ovogodišnjih, s nešto manje pošumljavanja 

i popunjavanja, a više njege i 

čišćenja. 

M.Mrkobrad 

PREDSTOJI POSTUPAK RJEŠAVANJA STATUSA NESUMARSKIH 

RADNIH JEDINICA 

DRVNA GALANTERIJA IZ 

VRBOVSKOG PRVA U PRETVORBU 

Prije više od dvadeset godina u Vrbovskom je, u 

sklopu šumarstva, osnovana Zaštitna radionica. 

Osnovana je kao pogon drvne galanterije 1973. g. 

kako bi se zaposlili invalidi rada, a osnovalo ju je 

tadašnje ŠG Vrbovsko. 

»U početku radimo u iznajmljenim prostorijama, 

radionici AMD-a Vrbovsko. 

Reorganizacijom šumarstva 1985. g. osnovan je i 

OOUR Zaštitna radiona. U međuvremenu gradimo 

i novu proizvodnu halu s 1.600 m2 natkrivenog prostora, 

te pratećom infrastrukturom, kotlovnicom i 

ostalim pratećim prostorijama«, ističe rukovoditelj 

Radne jedinice Petar Matešić, dipl. ing. 

»Prvih desetak godina proizvodnja u ovom pogonu 

je u uzlaznom trendu. Godišnje se proizvodilo i do 

dva milijuna kutijica čačkalica, 300.000 setova za 

roštilj i po desetak i više milijuna štapića za sladoled...« 

Nazadovanje unatrag nekoliko 

godina 

Sve do 1991. g. Pogon posluje pozitivno s relativno 

velikom akumulacijom i visokim osobnim dohocima. 

U pogonu radi u prosjeku 35 djelatnika, od čega 

dvadesetak invalida. 

»Na žalost, izbijanjem rata i agresijom na našu 

Domovinu gubimo tržište koje smo imali na području 

bivše države. Pad proizvodnje osjećamo i zbog pada 

turističkog prometa u našoj zemlji. 

Proizvodnja je u novonastalim uvjetima "pala" na 

četvrtinu prijašnje, a to se osobito odnosi na proizvodnju 

štapića za sladoled i čačkalica. 

Danas ovaj ne pogon posluje više kao Zaštitna 

radionica za zapošljavanje invalida rada. Samim tim 

izgubili smo i olakšice koje smo nekad imali, na 

primjer uvoz repromaterijala i osnovnih sredstava 

bez carine, nismo plaćali porez na promet proizvoda, 

a doprinosi iz dohotka bili su manji i do 50 posto. 

Danas svih tih benificija nemamo. Trenutačno 

zapošljavamo oko 23 djelatnika, a invalida rada gotovo 

i nemamo«, govori gospodin Matešić. 

Kako dalje 

»Izlaz iz postojeće situacije vidimo na nekoliko 

načina. Krajnji cilj nam je opet postići pozitivno 

poslovanje i uključivanjem u tržišno poslovanje. 

No, da bi se sve to moglo, potrebno je izvršiti niz 

predradnji. Jedna od njih je postojeću proizvodnju 

prilagoditi zahtjevima tržišta, a istodobno je organizirati 

tako da se što racionalnije iskoriste prostor i 

raspoloživa tehnologija. 

Odabirom prikladnog i akumulativnog novog 

proizvodnog programa kroz doinvestiranje trebalo bi 

povećati i opseg proizvodnje... Uz sve navedeno, 

vjerujemo da ni rezultati ne bi izostali«, govori upravitelj. 

Porazgovarali smo i o drugim problemima s kojima 

se susreću zaposleni u ovoj radnoj sredini. Male 

plaće, pitanje toplog obroka, prijevoz na posao i si. 

Nadaju se da će i ti problemi biti kvalitetnije 

riješeni onog trenutka kada bude riješen status ove 

radne jedinice. Hoće li i nadalje biti u sklopu poduzeća 

»Hrvatske šume« ili će se pretvorbom i ovaj 

pogon privatizirati, vidjet će se... 

Do tada, poželjeli smo im mnogo sreće u daljnjem 

radu i strpljenja pri rješavanju svakodnevnih problema 

na radnom mjestu... 

V.PLEŠE 

Osim o proizvodnji, na 

Stručnom kolegiju zagrebačke 

uprave dosta riječi 

bilo je i o - pretvorbi. Najkonkretnije, 

o radnoj jedinici »Hortikultura« 

koja već godinama djeluje 

u sastavu zagrebačke uprave. Zajedno 

s još nekoliko radnih jedinica 

(Promet, Lovački dom - Delnice, 

odmaralište »Quercus« iz 

Vinkovaca te Kamenolom Karlovac), 

RJ Hortikultura bi u II. grupi 

djelatnosti predviđenih za izdvajanje 

iz šumarstva trebala u samostalne 

vode. U prvoj su grupi, 

poznato je, Ribnjačarstvo Lipovljani, 

Tvornica ambalaže 

Lanišće te Galanterija Vrbovsko, 

dok bi u trećoj grupi, da spomenemo 

i to, u pretvorbu trebali 

transporti i građevinske jedinice 

po upravama. 

U zagrebačkoj upravi misle da 

neke stvari (glede Hortikulture) 

nisu dorečene. Ing. Petar Širinić, 

upravitelj ove radne jedinice: 

»Mi smo dio zagrebačke uprave, 

a ne poduzeća Zrinjevac. Već godinama 

održavamo 400 ha zagrebačkih 

park-šuma, za njih postoje 

gospodarske osnove i to nisu 

nekakve nešumarske djelatnosti 

niti se mi kao radna jedinica bavimo 

nešumarskim poslom. 

Problem zapravo ne postoji, hortikultura 

je izlog šumarstva, mi 

imamo grad Zagreb u šumi, jer 

ĆIJA JE 

park-šume su u posjedu "Hrvatskih 

šuma". A dogodilo se da su 

nas u posljednjih 20 godina veliki 

kombinatori gurali ovamo, onamo...« 

Stav je Stručnog kolegija da posebno 

ustrojena komisija pismeno 

i (ako treba) usmeno izvijesti 

direktora »Hrvatskih šuma« o 

ovoj problematici. 

Inače, u trećoj grupi djelatnosti 

koje bi trebale iz šumarstva su 

radne jedinice transporta i 

građevinarstva. Na Stručnom kolegiju 

»Hrvatskih šuma« raspravljalo 

se o modelu buduće organizacije 

ovih djelatnosti. Prvi prijedlog 

bio je da se u okviru HS 

osnuje jedinstveno poduzeće 

(d.o.o.), prema drugom prijedlogu 

sve bi se radne jedinice trebale 

grupirati u dva najjača centra, 

Bjelovaru i Delnicama, dok bi se 

prema trećem prijedlogu trebalo 

osnovati sedam poduzeća od radnih 

jedinica grupirajući ih ovako: 

1) Vinkovci, Osijek 2) Našice, 

Požega, Gradiška, 3) Bjelovar, 

Koprivnica, 4) Zagreb, Sisak, 5) 

Karlovac, Ogulin, 6) Delnice, 7) 

Senj, Gospić. 

Prije restrukturiranje ovih jedinica, 

posebne radne skupine 

napraviti će potrebne dokumente 

i elaborate. 

M.M.


Ubjelovarskoj upravi nekako su pre- 

u situaciji svih investicijskih restrikcija (i 

nemogućnosti investiranja) svodi se već nekoliko 

godina na preživljavanje. Zato je i realizaciju 

plana sječa u razdoblju od siječnja do kraja 

kolovoza od 70 posto šef proizvodnog odjela 

bjelovarske uprave, ing. Mijo Kovačević, nazvao 

zadovoljavajućom. Još konkretnije, posječeno 

je i izrađeno 329.000 m3, preostalo je još za sjeći 

140.000, »što će se izvršiti«. Kvartalni plan već 

je ostvaren mjesec dana prije roka, no s obzirom 

na to da se očekuje rebalans plana i ukupno 

povećanje plana za približno 30.000 m3, na sastanku 

upravitelja Uprave Bjelovar izraženo je 

mišljenje da niti s tim dodatnim količinama ne bi 

trebalo biti problema. Naravno, 

stanje po svim šumarijama 

nije isto, zbog, moglo bi 

se reći, stalnog nedostatka 

radne snage, a problema 

ima u Velikom Grdevcu, Lipiku, 

Virovitici. U ovoj posljednjoj 

šumariji posebice 

je naglašen problem radnika 

koji se vode kao zaposleni, 

a stvarno su u HV-u. 

Zapošljavanje trećih lica 

u šumarstvu vuče za sobom 

neke dvojbe. Ne zbog toga 

što poduzetnike ne treba 

angažirati, slobodno tržište 

i konkurencija jesu ono 

čemu se teži, nego zato što 

se to zapošljavanje događa 

u situaciji kada se istodobno 

broj radnika ne smanjuje. A 

to znači, konstatirao je ing. 

Kovačević, da nam posao 

postaje sve skuplji. Nije to, 

dakako, samo problem bjelovarske 

uprave, slično je i 

na nekim drugim upravama. 

U proteklom osmomjesečnom 

razdoblju naglašen 

je i problem saniranja šteta 

od snijegoloma i izvala s 

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR / POSLOVANJE U PRVIH OSAM MJESECI 

TEŠKOĆE 

ŠUME 

SE OTOKA 

početka ove godine u šumarijama Čazma, Ivan- 

potvrđuje da se »loša situacija s početka ljeta 

grmjeli ljeto. Mrtva sezona u šumarstvu 

ska, Garešnica i Đulovac. Dosad je doznačeno i 

izrađeno 30 posto, veći dio ostao je za kraj ove i 

početak sljedeće godine. No, do kraja ožujka sve 

mora biti izrađeno »jer inspekcije neće tolerirati 

bilo kakvo daljnje otezanje«. 

U jednostavnoj biološkoj reprodukciji radovi 

ljetne kampanje su završeni prema planu. Zaostaje 

se u čišćenju sječina, no do kraja godine to 

će se nadoknaditi. Pripremni radovi na obnovi 

šuma ostvareni su sa 71 posto, njega sa 70 posto, 

čišćenje sa 26. Potrošeno je 74 posto sredstava. 

U proširenoj biološkoj reprodukciji najveći posao 

obavljen je u sanaciji šuma. 

Prateća analiza financijskog poslovanja, pravo 

stanje znat će se nakon trećeg kvartala. 

nastavlja«. 

Duhovi su se uzburkali i oko novog programa 

plana sječa. Novi program iz direkcije stigao je 

u trenutku kada je u bjelovarskom informatičkom 

odjelu velik dio podataka već bio unesen 

prema starom programu. Nitko nema ništa protiv 

novoga programa, čulo se na sastanku, no 

njegova sadašnja primjena zahtijeva kompletni 

novi dodatni posao. Osim toga, bjelovarska 

uprava jedina ima izmjeru doznačnih stabala na 

dva cm, ostali na pet cm, pa i tu treba napraviti 

konverziju. Može se zato očekivati kako će posao 

kasniti. 

M.M. 

Sječa i izrada zadovoljavajuće, financijske teškoće se nastavljaju: sa sastanka stručnog kolegija 

Uprave šuma Bjelovar 

U POSJETU ŠUMARIJI ŠIBENIK 

RABA 

Rano naseljavanje otoka Raba i intenzivan 

život ljudi na otoku tijekom d ul jeg vremena 

ostavili su vidljive tragove na rapskim 

šumama. Tako već u ranim povijesnim 

vremenima možemo vidjeti kako je 

pogrešno gospodarenje dovelo do nestanka 

šume crnike na predjelima Sorinj i Lopar. 

Ostaci takvih šuma djelomice su sačuvani 

na području od 200 ha (predjel Fruga i mali 

dio Sorinja). 

Spomenuti progresivan način gospodarenja 

ovim šumama opravdavao se teškim 

uvjetima života na našim otocima. U novije 

vrijeme razvoj turizma je na otoku doveo 

do porasta životnog standarda, te je interes 

za tradicionalno gospodarenje ovim šumama 

i dalje lagano u opadanju. Buduće gospodarenje 

ovim šumama treba, prije svega, 

prilagoditi njihovim višenamjenskim 

funkcijama (turistička, rekreacijska...) Pri 

tome je potrebno pozornost usmjeriti na 

njihovu zaštitu, nastojeći spriječiti izazivanje 

požara i štetni utjecaj stoke (ovce i 

koze). 

Osim toga, treba istaknuti kako je problem 

uzgoja i obnove postojećih autohtonih 

sastojima kompleksniji. Postoji još'problem 

podizanja šuma na golom kršu, a koji 

je još teži zbog štetnih biotskih i abiotskih 

utjecaja na te mlade sastojine. Velika se 

pažnja poklanja šumarstvu na otoku Rabu. 

Siniša KLARIĆ 

PLAN JESENSKOG 

POŠUMLJAVANJA U 

UPRAVI ŠUMA POŽEGA 

NAJVIŠE POZORNOSTI POKLANJA 

SE POŠUMLJAVANJU 

Tijekom Domovinskog rata na području šibenske šumarije vatrena stihija opustošila je približno 

800 ha prostora 

Od 30.000 ha površine kojom gospodari 

Šumarija Šibenik, na obrastao dio odnosi 

se 14.500 ha, neobrastao 14.000, a 

neplodno je 1.500 ha. Na ovom prostoru Šibenske 

županije, u sastavu Uprave šuma Split, 

nalazi se stotinjak ha privatnih šuma. Od upravitelja 

Šumarije, ing. Branka Kekclića, doznali 

smo da gotovo 60.000 ha obrasle površine čine 

šume hrasta medunca i kulture alepskog bora, 

a preostali dio su degradacijski stadiji šume 

crnike: makije, garizi i šikare. 

Prije rata u Šumariji Šibenik bilo je 45 zaposlenika, 

no postupno se njihov broj smanjivao, 

zbog umirovljenja te odlaska zaposlenika 

srpske nacionalnsoti na suprotnu stranu. Trenutačno 

je uposlen 31 zaposlenik a, osim upravitelja, 

stručno osoblje čine dva revirnika i deset 

pomoćnika revirnika. S obzirom na 

površinu Šumarije, nedostaje još 13 djelatnika 

- ističe ing. Kekelić te napominje daje dio ljudi 

zaposlen u sklopu turističko-ugostiteljske djelatnosti, 

a Šumarija koristi usluge povremenih 

radnika iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebice 

na sanaciji izgorjelih borovih kultura. 

Budući da je godišnji etat zanemariv (do 

1000 m3 drvne mase), najveća pozornost poklanja 

se šumskouzgojnim radovima, posebice 

pošumljavanju. Ove godine planirano je 

pošumiti 50 ha, no već sada je izvršeno 63 ha. 

Sadnice se sade u podrivano tlo (pripremljeno 

traktorskim podrivačem), a najviše su bile za- 

Godišnji plan pošumljavanja je izvršen - 

ističe upravitelj šibenske šumarije, ing. 

Branko Kekelić 

stupljene sadnice primorskog bora, pinije, 

čempresa i cedra. 

Osim pošumljvanja sadnicama, na opožarenim 

površinama obavlja se sjetva sjemena 

omaške i u krpama, a u planu je i njega mladih 

kultura na 30 ha, te čišćenje na približno 20 ha. 

- Nekada je, kaže upravitelj šibenske šumarije, 

bilo godišnje i do 80 ha čišćenja mladih kultura, 

no planovi se iz godine u godinu smanjuju. 

Kako je već spomenuto, godišnja sječiva 

drvna masa od 800 do 1000 m3 je zanemariva, 

a proda se mjesnom stanovništvu kao drvo na 

panju. Praksa je da se drvo iz izgorjelih borovih 

kultura besplatno ustupi Hrvatskoj vojsci i stanovništvu. 

U daljem razgovoru s upraviteljem 

saznali smo da tijekom Domovinskog rata oko 

40 posto šumarijske površine nije bilo pod kontrolom, 

a za to vrijeme vatrena stihija opustošila 

je približno 800 ha. Najviše je izgorjelo 

borovih kutlura (584 ha), zatim medunčevih 

šikara (182 ha) i makija (40 ha). 

Zanimljivo je da se u vrijeme rata radilo više 

na gradnji i održavanju »šumskih« cesta negoli 

u prijeratnom razdoblju. Riječ je o protupožarnim 

putovima (prosjekama) koji imaju elemente 

ceste, a vrlo su značajni prilikom 

gašenja požara. 

Budući da je godišnji plan pošumljavanja 

izvršen, do kraja godine na području šibenske 

šumarije ostaju poslovi na čišćenju mladih kultura, 

a u okviru zaštite šuma predviđeno je 

avioorošavanje protiv borovog četnjaka. 

Tekst i snimak: I.Tomić 

NAJVIŠE U 

ČAGLINU I 

PLETERNICI 

U okviru jesenskog pošumljavanja, 

požeška Uprava šuma planirala je posijati 

70 tona žira, pretežito hrasta kitnjaka (60 

t), i manji dio hrasta lužnjaka. Najviše posla 

bit će u Šumariji Čaglin (34 t), a najmanju 

sjetvu ima pleternička šumarija (5 

t). U šumsko-hortikulturnom rasadniku 

»Hajderovac« posijat će se približno 16 t 

kitnjakovog i hižnjakovog žira te sjemena 

crvenog hrasta i pitomog kestena. 

Osim podsijavanja pod zastorom 

krošanja i sjetve u rasadniku, planira se 

posaditi 128.000 sadnica kitnjaka, lužnjaka, 

smreke i crnog bora. Glavninu sadnica 

čine kitnjak (77.000) i lužnjak (44.000), a 

najveće zaduženje ima Šumarija Pleternica, 

koja mora posaditi gotovo polovicu 

ukupnog broja sadnica. Osim u Pleternici, 

sadnja će se obaviti u šumarijama Velika i 

Kamenska, a nisu planirane kutjevačka, 

požeška i čaglinska šumarija. 

I.T.


SLUŽBA ZA EKOLOGIJU I ZAŠTITU 

PRAVOVREMENO UOČITI 

POJAVU ŠTETNIKA 

Sredinom listopada počelo 

je postavljanje ljepljivih 

prstenova te dva puta tjedno 

uzimanje uzoraka, a do kraja 

godine potrebno je Dijagnostičko-prognostičkoj 

službi 

Šumarskog instituta dostaviti 

podatke o praćenju mrazovca, 

do 31. siječnja sljedeće godine u 

Šumarski institut dostaviti 

uzorke grana... 

Penjači Šumarije Vrbovec na terenu 

u praktično pokazali kako uzimati 

grane iz krošnje 

To su neki od rokova i dogovora 

sa sastanka Službe za ekologiju 

Hrvatskih šuma, 

održanog početkom listopada u 

Vrbovcu, a na kojemu se u okviru 

priprema za provođenje 

zaštite šuma u izvanrednom 

razdoblju teoretski dogovorilo i 

praktično na terenu pokazalo 

što i kako treba raditi. Jer, pravovremena 

zaštita šuma, 

rečeno je, uvjet je da cjelokupan 

trud šumara na uzdizanju 

šuma i potrajnom gospodarenju 

pokaže rezultate. 

Šef Dijagnotičke službe Instituta, 

ing. Boris Liović, na terenima 

Šumarije Vrbovec praktično 

je pokazao kako treba raditi 

te upozorio na neke nuspojave 

na koje treba obratiti pozornost. 

Ako se najednom centimetru 

opsega ljepljivog prstena 

uhvate do dvije ženke mrazovca, 

to znači da postoji opasnost 

od golobrsta, rekao je on. 

Prstenove treba čistiti da ženke 

ne bi prelazile preko nečistoća i 

dolazile do lista. 

Pri uzimanju uzoraka grana, 

na terenu su to praktično pokazali 

penjači Šumarije Vrbovec, 

treba voditi računa da se grane 

uzmu iz gornje trećine krošnje i 

da ih treba uzimati u onim 

predjelima u kojima se očekuje 

napad šumskih štetočinja. 

Prof. dr. Milan Glavaš sa 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu 

zauzeo se za pravovremeno 

dostavljanje izvještaja DPS-a, 

dok je mr. Petar Jurjević iz 

Službe za ekologiju Hrvatskih 

šuma upozorio na pojavu četnjaka 

u borovim šumama. 

Stručnjaci zaduženi za zaštitu 

po upravama dobit će detaljne 

upute i rokove do kojih pojedine 

radnje treba obaviti. 

M.M. 

Sa sastanka stručnih suradnika za zaštitu hrvatskih šuma 

Kako postaviti ljepljive prstenove: Ing. Boris Liović iz Dijagnostičko-prognostičke 

službe Šumarskog instituta pokazuje postavljanje 

prstenova 

USKORO NAM PREDSTOJI DONOŠENJE 

PROGRAMA RAZVOJA PODUZEĆA 

OD 1996. DO 2025. GODINE 

Komisija za znanstveno-istraživački rad 

»Hrvatskih šuma« održala je 28. rujna 1996. svoj 

četvrti sastanak u Golubinjaku kraj Lokava. 

Uz stalne članove Komisije, sastanku su bili 

nazočni i ing. Franjo Prebanić, pomićnik ministra 

u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, te 

prof. dr. Zvonimir Seletković i dr. Joso Gračan, 

Šumarski fakultet Jastrebarsko. 

Nakon usvajanja zapisnika s trećeg sastanka 

Komisije, pod trećom točkom dnevnog reda 

povela se rasprava o prijedlogu Pravilnika o 

financiranju znanstveno-istraživačkog rada. 

Nakon provedene rasprave, članovi Komisije 

usvojili su Prijedlog Pravilnika o financiranju 

znanstveno-istraživačkog rada, a uz određene 

dopune proslijedit će ga na prihvaćanje Upravnom 

odboru Poduzeća. 

Program znanstveno-istraživačkog rada 

»Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb izrađuje se za 

razdoblje od pet godina. 

Program znanstveno-istraživačkog rada zajednički 

predlažu Šumarski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, na 

temelju programa razvoja »Hrvatskih šuma« i 

znanstvenih i stručnih postignuća u šumarstvu i 

drugim relevantnim područjima. 

Četvrta točka dnevnog reda bila je vezana uz 

Dogovor o izradi Programa razvoja za razdoblje 

od 1996. do 2025. godine. 

Temelj za izradu Programa razvoja treba proizići 

iz šumsko-gospodarske osnove područja, 

istaknuto je na sastanku. 

U izradu Programa trebalo bi uključiti sav 

raspoloživi potencijal, a tu se, prije svega, misli 

na stručni šumarski kadar iz Fakulteta i Instituta. 

Komisija za znanstveno-istraživački rad 

»Hrvatskih šuma« također bi se trebala uključiti 

kao koordinator navedenog posla. 

Komisiju za znanstveno-istraživački rad čini 

devet predstavnika »Hrvatskih šuma« i dva 

predstavnika znanstvenih ustanova. 

Komisiju i njezinog predsjednika imenuje 

Upravni odbor »Hrvatskih Šuma« na prijedlog 

direktora. U jadu Komisije redovito sudjeluju 

predstavnici Šumarskog fakulteta i Šumarskog 

instituta Jastrebarsko. 

V.Pleše 

KOMISIJA ZA 

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD 

Prijedlog usvojen. 

a primjedbe ostale 

Komisija za znanstvenoistraživački 

rad Hrvatskih 

šuma nakon opširne rasprave, 

u kojoj nije nedostajalo polemičnih 

tonova i polariziranih stavova, usvojila 

je prijedlog preraspodjele financijskih 

sredstava za znanstvenoistraživački 

rad po projektima i potprojektima 

za 1996. godinu. 

Odluku o preraspodjeli još je prije 

donio Upravni odbor, a obrazlažući 

takvu odluku predsjednik komisije, 

ing. Damir Moćan, naglasio je kako 

nije u pitanju ukupna svota sredstava 

koju Hrvatske šume izdvajaju za 

znanstveni rad, nego njihova preraspodjela 

po projektima jedan i dva, 

na koje se odnosi 65, odnosno 35 posto. 

Predstavnici Šumarskog fakulteta 

u Zagrebu, prof. dr. Zvonimir Seletković, 

i Šumarskog instituta Jastrebarsko, 

dr. Joso Gračan, ustanova 

koje su nositelji izvedbe programa 

znanstvenog i istraživačkog rada, 

zauzimali su se za nešto modificiranu 

odluku - da se raspodjela sredstava 

obavi interno, unutar samih ustanova, 

u omjerima i ovisno o tome koliko 

će za koji projekt, ili potprojekt, biti 

potrebno sredstava. 

Svi sudionici rasprave složili su se 

kako je ovo prijelazna godina i da bi 

ovo trebao biti posljednji put da se 

ovakve odluke donose na ovakav 

način i praktično pred kraj godine. 

Okrećući se k onom što dolazi, programu 

rada za iduću 1997. godinu, 

prof. dr. Stanislav Sever konstatirao je 

»daje ovo stanje koje moramo proći, 

ali dalje se moramo sami organizirati 

i ne prepustiti nekom drugom da govori 

stoje naš interes«. 

U tom kontekstu razgovaralo se i o 

»Programu razvoja od 1996. do 2025. 

godine«. Članovi komisije složili su 

se da su pojedini, već postavljeni rokovi, 

preuranjeni i neodrživi, to više 

što još nema nekih osnovnih elemenata 

na temelju kojih bi se takav 

zahtjevan program radio. Nedostaje 

analiza postojećeg stanja, a u obzir će 

svakako trebati uzeti, istaknuo je mr. 

Juraj Zelić, i »generalnu politiku u 

šumarstvu. Kakva će ona biti, što i 

kako s pretvorbom i privatizacijom...«. 

Takav kompleksan program 

razvoja za dugogodišnje razdoblje, 

mišljenje je prof. dr. Severa, rade ljudi 

koji su za to posebice zaduženi. 

M.M.


NAKON PET GODINA MJEŠTANI LIPOVCAPOSJETIL 

LIPOV 

Specijalna jedinica Hrvatske vojske i pirotehničara »Mungosi«, prije dolaska civila u Lipovac, obavila je detaljan 

pregled svih kuća i gospodarskih zgrada kako bi mještani sigurno mogli obilaziti svoje domove i početi popravljati 

, svoje kuće 

Selo Lipovac, na krajnjem istoku Hrvatske 

svoje mještane koji su ušli u svoje razrušene 

svetog Luke 

Selo Lipovac prije rata imalo je 1.409 stanovnika od kojih 

je 1.371 bio Hrvat, a Srba je bilo samo 11. Selo je okupirano 

15. studenoga 1991. godine, a u njemu, osim pirotehničara, 

Mungosa« iz Zagreba i drugih gradova te građevinskih 

radnika koji rade na gradnji novih kuća, ne živi ni jedna 

obitelj. Sve obiteljske kuće potpuno su uništene, a dodatnom 

uništavnju Lipovca svoj obol dala je i gotovo šestogo- 

Mehanička radionica Šumarije Lipovac prepoznatljiva je samo po ostacima ulaznih vrata i nosećih zidova 

Marko Božić 

U LIPOVCU NA SV. LUKU 

»Lipovac je selo od davnina, u njemu je živjeti milina...« tako od 

davnina pjevaju mještani Lipovca, koji su u petak, 18. listopada, 

prvi put nakon dugih pet godina progonstva, posjetili svoje razrušeno 

selo i tamo proslavili tradicionalni kirbaj, blagdan sv. 

Luke, svoj crkveni god. Nakon pet godina progonstva došli su u 

svoje razrušeno, opljačkano i spareno selo kako bi na grobovima 

svojih najdražih i najbližih zapalili svijeće i položili cvijeće, da bi 

sudjelovali u svetoj misi, susreli se sa svojim mještanima raseljenima 

diljem Hrvatske, Njemačke, Austrije, Mađarske i drugih 

država i prisjetili se kako su nekad slavili kirbaj, na tradicionalni 

šokački i slavonski način, širokog srca za rodbina, za sve prijatelje, 

poznanike i dobronamjernike. 

Marica Stipić 

Trenutačna rezigniranost zbog viđenog stanja nije smanjila njihovu 

radost ponovnog susreta, a kako to dolikuje šokačkoj i lipovačkoj 

tradiciji - uz bogat stol se i zapjevalo. Širokom slvonskom 

ravnicom odjekivali su zvuči tamburice, inatila se Slavonija, ispisivale 

se poruke da je u Lipovcu, i u ovakvom razrušenom kakav 

jest, živjeti milina. Radost okupljenih mještana i brojnih gostiju 

nije mogla poremetiti ni nazočnost pripadnika jordanskog bataljuna 

UNTAES-a, koji su iznanađeno pratili veselje pridošlih Lipovčana, 

a njima je opet najvažnije bilo da su tu, na svome ognjištu, 

na tlu koje je bilo i bit će uvijek hrvatsko... 

Zgrada 

potpun


u jednodnevni posjet primilo je ponovno 

domove kako bi proslavili kirbai na blagdan 

Na zgradi Šumarije Lipovac sačuvano je krovište, ali je iznutra potpuno uništena i devastirana 

dišnja okupacija. Sve što se moglo odnijeti odneseno je, a 

selo je zaraslo u visoki korov i vrlo je teško prepoznati gdje 

se što nalazilo. Potpuno su uništeni katolička crkva, vatrogasni 

dom i drugi društveni objekti, a i sva infrastruktura. 

Sveukupno, okvirnim projektom obnove u kojemu su sve 

štete samo grubo procijenjene, za obnovu i razvitak Lipovca 

bit će potrebno namaknuti golema sredstva. 

Ovo je nekada bilo dvorište 

mehaničke radionice puno strojeva i 

opreme vrijednih majstora, s tugom 

se prisjećaju djelatnici Šumarije 

prilikom posjeta 

Poslovna zgrada Šumarije u kojoj su 

stanovali zaposlenici Marko Božić i 

Ilija Novoselac 

Ing. Ilija Aleksić ispred svoga stana, 

vlasništvo Šumarije, posve 

uništenog i opljačkanog 

ŠUMARIJA 

LIPOVAC 

da i stovarište RJ »Promet« također je 

uno uništeno i opljačkano te obraslo 

visokim korovom 

Tijekom agresije na RH Šumarija Lipovac pretrpjela 

je veliko razaranje. U samom početku rata napadom je 

razorena mehanička radionica te uništen autobus ijedan 

traktor. Zgrada Šumarije je devastirana (više iznutra 

negoli izvana), stanovi koji su u vlasništvu poduzeća do 

temelja su razrušeni. Od 6.581 ha ukupne površine okupirano 

je 1.437 ha u g.j. Dubovica i približno 200 ha u g.j. 

Narače. G.j. Topolovac nijednim dijelom nije okupirana 

i sve protekle godine u njoj smo nazočni kao kontrolori 

zbivanja. 

Nedavnim obilaskom dijela okupiranog područja 

utvrđena je nedopuštena sječa na nekoliko mjesta (vidljiva 

s ceste Apševci - Podgrađe), procjena je daje posječeno 

(do 1. rujna 1996.) 100-120 ha. Ono čime možemo biti 

zadovoljni svih ovih pet godina jest činjenica kako smo 

uspjeli u jesen 1991. iznijeti svu arhivu i spasiti je od 

propadanja. Za stanovništvo ovog kraja, koje je povremeno 

radilo u šumarstvu, to je umnogome olakšalo dolazak 

do potrebne dokumentacije prilikom odlaska u mirovinu 

i slično. 

Osim arhive, uspjeli smo iznijeti tri traktora s Pionir 

ekipažama te dvadesetak motornih pila koji su i danas u 

proizvodnji. 

Djelatnici Šumarije danas rade u pet šumarija Uprave 

šuma Vinkovci, Otok, Vrbanja, Gunja, Cerna i Vinkovci. 

Najviše djelatnika smješteno je u naselju »Spačva«. Od 

predratnih 86, danas imamo 42 zaposlena djelatnika. U 

Domovinskom ratu stradala su nam tri djelatnika. 

Danas, nakon dugih pet godina i nakon početka obnove 

Lipovca i drugih mjesta, s više optimizma gledamo na 

budućnost ove šumarije. Očekujemo da će 1997. godina 

biti godina definitivnog povratka, sanacije terena, gradnje 

nove zgrade Šumarije, novog zapošljavanja i, napokon, 

normalnijeg rada. 

Tekst i snimci; Zvonko Peičević 

Upravitelj šumarije Lipovac, dipl. 

ing. šum. IVAN RAJKOVIC


PROBLEM PRIRODNE OBNOVE NA PODRUČJU KUTJEVAČKE ŠUMARIJE 

Zbog ispaše izostalo pomlađivanje 

Zbog ulaženja stoke, posebice ovaca, tlo je postalo zbijeno, 

a zrela stoljetna kitnjakova sastojina nedovoljno i 

nejednolično pomlađena 

U 

z 

asfaltiranu cestu Požega - 

Našice, između Kule i Bekteža, 

na ravničarskom terenu 

nalazi se 120-gođišnja sjemenjača 

pretežito hrasta kitnjaka. Premda je 

tijekom prvog polurazdoblja važenja 

Osnove gospodarenja, koja prestaje 

važiti iduće godine, predviđen dovršni 

sijek, ova sastojina je nedovoljno i nejednolično 

pomlađena te sječa na cijeloj 

površini dolazi u pitanje. Smatra 

se da je glavni uzrok tome ulaženje 

stoke, posebice ovaca, zbog čega je tlo 

postalo zbijeno. 

Navedena sastojina zauzima jugozapadnu 

ekspoziciju gospodarske jedinice 

»Južna Krndija«, a u sastavu je 

Šumarije Kutjevo, koja je u odjelu 105 

a (»Kulski lug«), prema smjernicama 

gospodarenja, provodila odgovarajuće 

uzgojno-zaštitne zahvate. Naime, 

prije 1992. godine posječana je 

podstojna etaža i sav podrast, a tijekom 

iste godine obavljena je na 

većem dijelu površine priprema staništa. 

Godinu dana kasnije podsijan je 

žir pod motiku, izvršeno je trovanje 

glodavaca, kao zaštitna mjera. Godine 

1994. i 1995. detaljno se radilo na 

pripremi tla sitnilicom, progaljivanju 

podrasta, premazivanju panjeva, sjetvi 

žira, njezi podmlatka pod zastorom 

krošanja, a provedene su i zaštitne 

mjere protiv pepelnice i glodavaca. 

NA MJESTIMA 

DOVRSNI SIJEK 

Polovinom ove godine odjel je detaljno 

pregledan te je dogovoreno da 

se njega podmlatka obavi na cjelokupnoj 

površini, na mjestima gdje ga 

ima u dovoljnom broju za buduću sastojinu. 

Na onim mjestima gdje to nije 

slučaj, predloženo je da se tijekom 

rujna načini priprema staništa, a na 

dijelu površine s dobro razvijenim 

podmlatkom potrebno je omogućiti 

više svjetla, odnosno izvršiti dovršni 

sijek. Naposljetku, na pripremljene 

površine treba podsijati žir, uz provođenje 

zaštitnih mjera te kasnije njegu 

poni ka. 

RADNI UVJETI TEŠKI 

Polovinom rujna zatekli smo u 

»Kulskom lugu« veći broj radnika 

Zbog visokog i gustog podrasta nije lako ostvariti normu, 

naglašavaju kutjevački uzgajivači 

Kutjevačkim radnicima u pomoć su priskočili čaglinski sjekači kako bi uzgojni radovi bili obavljeni na 

vrijeme 

kutjevačke i čaglinske šumarije kako 

marljivo s kosirima njeguju podmladak, 

oslobađajući ga ad nesastojinskih 

vrsta. Nakratko razgovaramo s 

pojedinim kutjevačkim uzgajivačima i 

poslovođama. Milan Poljak i Đuro 

Razumović iskusni su radnici sa 23 

godine šumarijskog staža, a tek nekoliko 

godina manje rade Milan Radić i 

Ivica Vulinović. Zbog neuobičajeno 

visokog i gustog korova, ističu da su 

radni uvjeti teški te je zato potrebno 

uložiti više radnih dana po hektaru od 

planiranog broja. Posebice je teško 

Đuri Razumoviću koji je narušenog 

zdravlja, jer je kao sjekač »zaradio« 

vibracijsku bolest. Milan Poljak napominje 

da se zbog gustog i debljeg podrasta 

nerijetko zna oštetiti srp, kojima 

se služe u kombinaciji s kosirom. 

S ovim tvrdnjama potpuno se slažu 

poslovođe Adam Perić (u Šumariji 28 

godina) i Antun Mitrović, te ponavljaju 

više puta spominjan problem pomanjkanja 

zaštitne opreme. 

DETALJNA PRIPREMA 

STANIŠTA 

U razgovoru s revirnicom, ing. Dragicom 

Simić, doznali smo da se u 

Dobro pripremljena površina za 

naplođivanje hrasta kitnjaka 

ovom odjelu obavljaju priprema staništa 

i njega podmlatka. Priprema staništa 

radi se mehaničko-kemijskim 

načinom, a sastoji se u tome da se 

sitnilicom, na razmaku od desetak 

metara, načini pruga širine 1,5 metara 

za neometan prolaz traktora s atomizerom. 

Zatim se korov folijarno (kroz 

list) tretira 5-postotnim herbicidom 

cidokorom, uz dodatak SANDOV1- 

TA, koji ima funkciju da pravilno rasporedi 

po listu aktivnu tvar pesticida. 

Nakon dvadestak dana, kad sredstvo 

preko lista dospije do korijena korova 

i onemogući dalji rast, sitnilicom se 

posao privodi kraju. Na očišćenu 

površinu planira se podsijati žir, a u 

dijelu odsjeka na nižem terenu, gdje 

je podmladak dobro razvijen, početkom 

iduće godine, provest će se 

dovršni sijek, uz buduću njegu podmlatka 

i zaštitne mjere. 

Činjenica je da dosadašnjim uzgojno-zaštitnim 

postupcima u ovoj zreloj 

mješovitoj kitnjakovoj sjemenjači 

nisu ostvareni očekivani i željeni rezultati, 

budući da je površina samo 

djelomice pomlađena. Postavlja se pitanje 

da li je tome uzrok nekontrolirana 

ispaša ili je više pozornosti trebalo 

pokloniti kvaliteti radova. 

Tekst i snimci: I.TOMIĆ 

SJEČINA KRAJČINOVICA NA PODRUČJU ZAPADNOG PAPUKA . 

RADILIŠTE NA 50 KMOD POŽEGE 

U sjeverozapadnom dijelu Požeške kotline, u gorskom predjelu Zapadnog Papuka I. na području Šumarije Kamenska, obavlja se proredna 

sječa 

Nedavno smo posjetili radilište 

»Krajčinovica«, u gorskom predjelu 

Zapadnog Papuka I, na području 

Šumarije Kamenska. Na približno 

600 ni nadmorske visine, u sjeverozapadnom 

dijela Požeške kotline, a na 50 km od 

Požege, obavlja se proredna sječa u odjelima 

59 i 62. Tijekom našeg boravka radovi 

u odjelu 59 privođeni su kraju, a od 

pomoćnika revirnika Mare Božić saznali 

smo da u šesteročlanoj brigadi rade tri 

sjekača i tri traktorista. Sječni plan je 

izvršen, a od 1.165 m3 posječene drvne 

mase izrađeno je 616 m3 oblovine i 549 m3 

prostornog drva. 

Na izvlačenju su 2 ECOTRACA i IMT 

560, koji iz sedamdesetogodišnje sjemenjače 

bukve, jele i graba izvlače pretežito 

bukove sortimente, premda se u pojedinim 

odsjecima nađe javora, smreke i nekih 

drugih vrsta. Mara Božić je jedna od 

rijetkih ženskih poslovođa u požeškoj 

Upravi šuma, koja radi tipično »muške« 

poslove na eksploataciji šuma. Kaže daje 

već 14 godina u šumarstvu, a ovi poslovi 

»leže« joj više od drugih. Osim već 

uobičajenih problema s HTZ-opremom, 

koja je slabe kvalitete, ističe neredovitu 

isplatu osobnih dohodaka, zbog čega je 

kod radnika izražena slaba motivacija. 

Tome dodaje i problem prijevoza, jer jedan 

kom bi bus je nedostatan pri prijevozu 

na više udaljenih radilišta. 

Milan Žigić je traktorist na ECOTRA- 

CU, ima 13 godina staža i solidno iskustvo. 

Unatoč dobrom traktoru, smatra da 

je dnevnu normu od 9,60 m3 na prosječnoj 

udaljenosti od 700 ni teško ispuniti. Željko 

Kršulj je traktorist na istom tipu traktora, 

ima samo nekoliko godina radnog 

staža, a počeo je kao sjekač. Premda je 

teren vrlo strm, Željka to ne zabrinjava te 

ističe da normu čak prebacuje. 

U susjednom odjelu 62 radi tročlana 

brigada koju čine jedan sjekač i dva traktorista. 

Nakratko razgovaramo s traktoristima 

TORPEDA Edom Rossijem i Marijanom 

Kovačevićem, iskusnim i vještim 

radnicima kamenske šumarije, koji 

također ističu problem HTZ-opreme, 

isplate osobnih dohodaka, a posebice 

manjak traktorskih lanaca i čeličnih 

užadi. Prema mišljenju Rossija, umjesto 

sortimentne metode rada, koja im otežava 

izvlačenje zbog više kraćih sortimenata, 

trebalo bi primjenjivati neku poludebal- 

Ing. Krešimir Međugorac i traktorist Željko 

Kršulj, udaljenost izvlačenja je velika, pa se 

norma teško ispunjava 

nu metodu. Inače, ovaj traktorist ima 

primjedbu i na primanje našeg mjesečnika 

»Hrvatske šume« te naglašava da 

ga ne dobiva otkatko je počeo raditi. 

Na pomoćnom istovarištu »Krajčinovica« 

privremeno je bilo 200 m3 drvnih sortimenata, 

pretežito bukove višemetrice, 

koja će biti otpremljena DIK-u »Belišće«. 

Tekst i snimci: I.TOMIĆ


NA PODRUČJU BJELOVARSKE UPRAVE U AKCIJI SKUPLJANJA ŽIRA 

SKUPLJENO MANJE OD OČEKIVANOG 

Mato Sitar, Šumarija Bjelovar: Do danas je na našem otkupnom mjestu otkupljeno 26 tona žira, najviše u 

Šumariji Bjelovar. Žir je dobre kvalitete, no prilično vlažan, pa se mora stalno okretati 

Do kraja listopada u UŠ Bjelovar 

skupljeno je više od 282 tone 

žira hrasta lužnjaka i devet tona 

žira hrasta kitnjaka. Najviše su sabrali 

na šumariji Bjelovar - 86 

tona, potom u Vrbovcu i Velikom 

Grdevcu. No, sve je to ipak osjetno 

manje od predviđanja, pa i 

iskazanih potreba - 460 tona 

lužnjaka, kako bi se osiguralo redovito 

pošumljavanje i popunjavanje. 

Određenim količinama - 5 tona 

lužnjaka i 2 tone kitnjaka - treba 

popuniti i rasadnike bjelovarske 

uprave, kako bi se osigurale dovoljne 

količine sadnica, a time i 

potrajno gospodarenje. 

Na jednom od otkupnih mjesta 

u Šumariji Bjelovar, u Klokočevcu, 

gdje su otkupljene i najveće 

količine, poslovođa Mato Sitar 

kaže da je žira manje nego što 

se očekivalo. 

- Dobre je kvalitete, no prilično 

vlažan pa ga moramo stalno okretati 

i paziti - kaže Sitar. 

Nedostatak potrebnih količina 

žira u bjelovarskoj upravi namjeravaju 

nadoknaditi sadnicama iz 

vlastitih rasadnika i iz drugih 

uprava. 

M.M. 

JESENSKI RADOVI NA PODRUČJU 

NAŠIČKE UPRAVE ŠUMA 

NAJVIŠE HRASTA 

LUŽNJAKA 

U ovogodišnjoj akciji skupljanja žira na području našičke uprave šuma 

planirano je skupiti oko 135 tona sjemena hrasta lužnjaka i kitnjaka. 

Prema riječima rukovoditelja Proizvodnog odjela, ing. Zdravka Danica, 

najviše je hrasta lužnjaka, oko 111 tona. Žir će biti upotrijebljen na 

području šumarija Donji Miholjac, Đurđenovac, Koska, Slatina, Našice, 

Orahovica te za dva rasadnika. Najveće podsijavanje žirom, u sklopu 

jesenskog pošumljavanja, bit će u đurđenovačkoj šumariji (611), što je 

gotovo polovina ukupne količine žira. 

Uprava šuma Našice planira tijekom jeseni obaviti pošumljavanje s 

200.000 sadnica kitnjaka, lužnjaka i topole te pritom utrošiti 4.850 radniko-dana 

ili 160 radnika. Do kraja godine predviđeno je posjeći približno 

98.000 m3 neto drvne mase, od čega 70.000 m3 u vlastitoj režiji, a preostalu 

količinu dat će u samoizradi. U vlastitoj režiji bit će približno 40.000 m3 

trupaca, 4.500 m3 tanke oblovine, 11.000 m3 višemetarskog celuloznog 

drva i 15.000m3 ogrjevnog drva. 

I.T. 

Akcija skupljanja žira na vinkovačkom području 

OTKUPLJENO 

195 TONA ŽIRA 

U organiziranoj akciji skupljanja žira na području Uprave šuma Vinkovci, 

koja je trajala od 8. do 22. listopada, sabrano je ukupno 195.291 kg žira hrasta 

lužnjaka. Prema procjenama naših šumarskih stručnjaka, urod žira u ovoj 

godini bio je jako dobar, stoga iznenađuje da je skupljena tako mala količina. 

Istina, otkupljene količine dovoljne su za potrebe ove uprave, a spremnost 

ostalih uprava za otkup žira na vinkovačkom području nije bila pravovremena. 

Uprava šuma Nova Gradiška iskazala je svoje potrebe, tako da se na ovom 

području otkupilo 59.995 kilograma žira za njih, a sve potrebne količine su im 

i isporučene. 

POSLIJE OVOGODIŠNJE AKCIJE SABIRANJA ŽIRA 

PODBACIO OTKUP ŽIRA 

Od planirane 1.634 tone, u ovogodišnjoj akciji otkupa žira skupljeno samo 1.026 

tona, od čega 931 tona hrasta lužnjaka 

Prema svim predviđanjima naših šumarskih stručnjaka, 

ovogodišnji urod žira bio je najavljen kao vrlo dobar. 

Danas (11. studeni), kada imamo skupljene sve podatke, 

možemo reći da nas urod nije baš iznenadio. Vjerojatno 

je otkup mogao biti i veći daje bilo osigurano više 

financijskih sredstava. 

Prema podacima koje smo dobili od ing. Ivana Sumanovca, 

prema naznakama ovogodišnjeg uroda trebalo 

je biti otkupljeno oko 165 vagona žira, od čega 130 

vagona lužnjaka. Do sada je otkupljeno ukupno 

1,026.669 kg, znači, znatno manje od planiranih 

količina - samo 63 posto. Zašto je ovogodišnji otkup 

toliko podbacio, treba utvrditi u analizi koja će se 

vjerojatno uskoro obaviti u našim upravama. 

Pregled količina skupljenog žira po upravama izgleda 

ovako: 

Uprava šuma 

VINKOVCI 

OSIJEK 

NAŠICE 

POŽEGA 

BJELOVAR 

KOPRIVNICA 

ZAGREB 

SISAK 

KARLOVAC 

N.GRADISKA 

lužnjak 

195291 

30000 

120300 

28729 

288444 

24290 

30670 

26000 

20165 

227296 

931190 

kitnjak 

0 

10070 

25200 

26304 

10066 

0 

240 

0 

0 

23599 

95479 

ukupnmd plana % 

195291 

40070 

145500 

55033 

298510 

24290 

30910 

26000 

20165 

250895 

1026669 

146 

100 

108 

64 

42 

17 

33 

68 

101 

104 

63 

UKUPNO: 

Uprava šuma Vinkovci otkupila je i 59.995 kg hrasta 

lužnjaka za Upravu šuma Nova Gradiška, jer su vinkovačke 

potrebe za ovu godinu 133.806 kg. 

Z.L. 

AKCIJA SKUPLJANJA ŽIRA NA PODRUČJU POŽEŠKE UPRAVE SUMA 

SLAB UROD KITNJAKA 

Na području Uprave šuma Požega u tijeku je akcija 

skupljanja žira. Za potrebe šest šumarija i rasadnika 

»Hajderovac« potrebno je skupiti 85.720 kg sjemena 

hrasta kitnjaka i lužnjaka, crvenog hrasta i pitomog 

kestena. Pretežitu količinu čini hrast kitnjak (62.000 

kg), zatim lužnjak (23.500 kg), a planirano je skupiti i 

oko 400 kg crvenog hrasta i pitomog kestena. Približno 

petina ukupne količine bit će upotrijebljena u šumskohortikulturnom 

rasadniku kod Kutjeva. 

U razgovoru sa stručnim suradnikom za rasadničarsku 

proizvodnju i sjemenarstvo, ing. Pericom Benčićem, 

doznali smo da se sjeme skuplja u priznatim i izabranim 

sjemenskim sastojinama, a zbog specifičnosti posla, 

skupljači su pod nadzorom pojedinih šumarija. Naime, 

svaki od njih dobio je potvrdu kao propusnicu s navedenim 

podacima o vrsti sjemena, mjestu i trajanju skupljanja. 

- Premda je prognozirano da će se skupiti čak 

88 tona sjemena, potkraj listopada registrirana je 

količina od oko 501 i već se sada može reći da će, zbog 

slabog uroda kitnjaka, biti podbačaj - naglašava ing. 

Benčić te napominje da će to najviše biti izraženo u 

Šumariji Čaglin. Šumarije Kutjevo, Velika i Pleternica 

svoj će plan ispuniti, a Šumariji Kamenska pomoći će 

velička šumarija. 

Prilikom preuzimanja žira na otkupnim mjestima 

vodi se računa o tome daje kvalitetno, a skupljačima se 

posebice skreće pozornost da ne zalaze u šumske sastojine 

koje se u stadiju prirodne obnove. 

I.TOM1Ć 

U Šumariji Otok otkupljeno je 58,6 tona žira i već je gotovo sve uneseno 

u šumu 

Među šumarijama najviše žira otkupljeno je u Otoku - 58.589 kg. Strizivojni 

- 34.400, Gunji - 31.248 kg. Nešto manje u Županji - 25.300 kg, Cerni - 22.322 

kg, Vinkovcima - 13.360 i Vrbanji - 10.377 kg. 

Cijena žira bila je na svim otkupnim područjima ista - 2,70 kuna, a rok isplate 

skupljačima je 30 dana. 

Osim žira, bilo je skupljeno i 2.000 kg sjemena poljskog jasena za potrebe 

rasadnika u Zalužju. 

Z.PEIČEVIĆ 

Zir po žir - plaća 

Trupac do trupca - palača


RADNA JEDINICA GRAĐEVINARSTVO DELNICE 

NEIZVJESNOST POSLIJE 

TRIDESET GODINA 

PJ Građevinarstvo Delnice posluje u sastavu 

šumarstva više od tridesetak godina. 

S radom je počela 1. svibnja 1962. 

godine. U to vrijeme bio je to pogon vrlo slabo 

opremljen potrebnim strojevima, a opremu je 

»naslijedio« od tadašnjih šumarija. 

Šumske ceste i traktorske vlake rade se u to 

vrijeme uglavnom ručno. Zbog najvećim dijelom 

izrade cesta i vlaka ručno bilo je potrebno i 

mnogo ljudske radne snage. 

Zbog toga je 1962. Građevinarstvo imalo 388 

zaposlenih, a već 1963. 603 zaposlena... U to 

vrijeme nedostaje i stručnih osoba u ovoj djelatnosti. 

Tijekom godina manualni način rada počela je 

»potiskivati« mehanizacija. Uvođenjem strojeva 

i prelaskom na novu tehnologiju smanjio se 

broj ljudi, posebice sezonaca... 

Prijelomna godina za ovu radnu jedinicu je 

1969. Proizvodni proces potpuno je mehaniziran. 

Broj zaposlenih smanjio se na 148. 

Dok se do 1968. radilo uglavnom na području 

Uprave šuma Delnice, od te godine počinje se 

raditi i na širem području Hrvatske. Osim gradnje 

šumskih cesta i traktorskih vlaka, obavljaju 

»To nam u biti nije ni bilo teško jer smo imali na 

raspolaganju gotovo novu opremu, strojeve, 

jaružala, dozere, dubinske bušilice... a od vozila 

i kamioni su bili novi. Imali smo već i dovoljan 

broj stručno obučenih osoba za rad u građevinarstvu, 

inženjera i tehničara...«. 

GRAĐEVINARSTVO - DANAS 

RJ Građevinarstvo posluje danas u sastavu Javnog 

poduzeća Hrvatske šume, Uprava šuma 

Delnice, i ima 58 zaposlenih. »Obavljamo sve 

poslove iz domene poslovanja, gradnju i 

održavanje šumskih cesta, traktorskih vlaka, 

protupožarnih pruga. Sve to zasad uglavnom na 

području Uprave šuma Delnice. Poslova ima 

čak i više od onih koje trenutačno obavljamo«, 

govori upravitelj. 

Zbog zastarjelosti voznog parka i strojeva nisu, 

na žalost, u mogućnosti obavljati i više poslova, 

iako bi to željeli. 

»Strojevi i vozila "stari" su i više od petnaestak 

godina. Zbog zastarjelosti voznog parka "otpao" 

nam je posao čišćenja prometnica tijekom 

zime«. 

UPRAVA ŠUMA DELNICE 

DELNIČANI U 

NEZAVIDNOJ SITUACIJI 

Stručni kolegij upravitelja šumarija i radnih jedinica te šefova 

odjela Uprave šuma Delnice održan je 11. listopada 1996. Od 

strane Hrvatskih šuma, kolegiju je nazočan i ing. DAMIR 

MOĆAN, zamjenik direktora Poduzeća. 

Planirani godišnji zadaci u Upravi šuma 

Delnice obavljali su se uobičajenom dinamikom 

u prvih devet mjeseci ove godine, 

ističe inž. Krunostav Pupić, upravitelj 

Uprave šuma Delnice. 

Većina šumarija obavila je u cijelosti planirane 

zadatke na uzgoju, a neke šumarije su i 

prebacile plan. 

Na žalost, zbog lošijih vremenskih prilika 

tijekom proljeća i jeseni nisu posve izvršeni 

radovi na sječi crnogorice i bjelogorice. Ako 

vremenske prilike to dopuste, nastojat će se 

završiti i ovi radovi. 

Za devet mjeseci ove godine ostvareno je u 

jednostavnoj biološkoj reprodukciji 88 posto 

godišnjeg plana, a u proširenoj biološkoj reprodukciji 

99 posto godišnjeg plana. 

Radovi na sječi i izradi obavljeni su sa 77 

posto godišnjeg plana, vuča i iznos sa 78 posto 

godišnjeg plana, te otprema sa 81 posto 

godišnjeg plana. 

Nakon izvješća upravitelja šumarija i radnih 

jedinica te šefova odjela, u raspravi, koja je 

vođena nakon toga, izneseni su problemi koji 

»tište« i ovu upravu. Problemi su isti ili, u 

najmanju ruku, slični onima u drugim upravama 


Trenutačno kao najveći problem je neredovita 

isplata plaća, terenskog dodatka, a mje 

isplaćen ni regres za godišnji odmor. 

Velik problem u raduje i zastario vozni park 

te ostala oprema. Zbog čestih kvarova na 

vozilima i strojevima ponekad dolazi u pitanje 

samo izvršenje posla. Poseban problem je 

.i loša HTZ-oprema (osobito ističu nezadovoljstvo 

lošim terenskim cipelama, ako je jača 

kiša cipele propuštaju). 

»Unatoč nezavidnoj situaciji u kojoj se nalazi 

ne samo ova uprava šuma, nego i svekoliko 

šumarstvo, rješenja uvijek postoje«, rekao je 

DAMIR MOĆAN, te da će se za neke prioritetne 

probleme nastojati pronaći i zadovoljavajuće 

rješenje. 

V.P. 

OSPOSOBLJAVANJE NOVIH ŠUMARSKIH RADNIKA 

V 

Upravna zgrada RJ Građevinarstvo Delnice. Pokraj upravne zgrade u krugu se 

nalaze i dvije mehaničke radionice za održavanje vozila i strojeva, te garaže 

Snimila: V. Pleše 

se i poslovi za tzv. treća lica (uglavnom na niskogradnji). 

Tih godina Građevinarstvo »zahvaća« proces 

OOUR-izacije, prelazi se potpuno na samostalno 

poslovanje. 

Poslovi se počinju specijalizirati i proširivati, pa 

se uz već postojeće provode i pripreme materijala 

u kamenolomima, a u zimskom razdoblju i 

čišćenje prometnica na širem području Gorskog 

kotara... 

»U to vrijeme obavljamo kompletne poslove u 

građevinarstvu« ističe upravitelj RJ, ing. Ante 

* Starčević. 

GRAĐEVINARSTVO - SUTRA 

»Prvi i najvažniji zadatak je definirati na neki 

način položaj ove radne jedinice. Uložiti znatnija 

sredstva u obnovu strojeva i voznog parka, te 

maksimalno iskoristiti sve raspoložive kapacitete 

u poslu, a onda, vjerujemo, ni rezultati neće 

izostati«, govori upravitelj. 

Želje im i nisu prevelike, jer je ova radna jedinica 

nekada postizala doista vrlo lijepe rezultate 

u poslovanju. Pa zašto onda ne bi tako bilo i 

dalje 

V.PLEŠE 

Posla za građevinare delničke Uprave šuma bilo je i prilikom radova na 

rekonstrukciji i proširenju Rasadnika u Kuželju 

Snimila: V. Pleše 

Qđ 9. do 13. rujna 1996. održanje teoretski 

dio predavanja za sjekače i traktoriste 

u Upravi šuma Delnice. Predavanja 

su održavana prema Programu za osposobljavanje 

šumskih radnika sjekača za rad s motornom 

pilom i šumskih radnika traktorista. U 

okviru programa predavanja, polaznici 

tečaja, njih 32, slušali su i prvu pomoć te 

sigurnost na radu. 

Uz predavače, stručne suradnike iz Uprave 

šuma Delnice, predavanja iz prve pomoći 

imao je liječnik, dr. ANTON ŠTIMAC, specijalist 

medicine rada. 

Teoretski dio predavanja trajao je svakodnevno 

od 8 do 15 sati, a 13. rujna 1996. za polaznike 

tečaja organizirana je provjera znanja iz 

teoretskog dijela predavanja. Svi polaznici 

tečaja uspješno su položili teoretski dio. 

Praktični dio nastave za polaznike tečaja 

održat će se na terenima šumarija u kojima 

polaznici rade (Skrad, Tršće, Gerovo, Gomirje, 

Delnice, Crni lug, Vrbovsko i Mrkopalj). 

Nakon obavljenog praktičnog dijela nastave, 

izvršit će se i provjera znanja iz praktičnog 

dijela predavanja. 

Nakon položenih ispita, polaznicima se izdaje 

dokumentacija iz koje je vidljivo da je polaznik 

osposobljen za samostalno obavljanje navedenih 

poslova. 

POLAZNICI ZADOVOLJNI 

TEČAJEM 

NENAD LOKNAR (Šumarija Tršće): Radim 

u šumariji Tršće kao sjekač. U šumarstvu sam 

se zaposlio prije svega zbog ekonomske sigurnosti, 

to jest redovite plaće. 

Jedanaest godina prije toga radio sam kod 

privatnika, a s tim poslom nisam bio potpuno 

zadovoljan. 

0 ovom novom poslu mogu reći sve najbolje, 

sviđa mi se, a za dalje - vidjet ćemo... u šumarstvu 

sam ipak kratko vrijeme. 

S tečajem sam potpuno zadovoljan, a nakon 

ovog teoretskog dijela očekuje nas praktičan 

rad i na terenu, gdje ćemo, vjerujem, još više 

naučiti. 

ANTUN EDER (Šumarija Delnice): Na 

tečaju za sjekače sam prije svega zbog potreba 

posla. Do sada sam radio u CMS-u kao električar 

na održavanju, no zbog potrebe posla, 

odnosno rada u šumi, moram imati položen i 

ovaj tečaj. 

S upravo održanim teoretskim dijelom predavanja 

i predavačima potpuno sam zadovoljan. 

Stečena znanja bit će mi dovoljna za obavljanje 

svakodnevnih poslova i radnih zadataka. 

ROBERT KOPAŠ (Šumarija Gerovo): Polaznik 

sam tečaja za traktoriste-sjekače. Po struci 

sam strojobravar, pa sam se na ovom tečaju 

prvi put susreo i upoznao sa svojim budućim 

zanimanjem šumskog radnika. 

1 ja sam jedno vrijeme radio kod privatnika, 

ali u Rijeci. S obzirom na teške uvjete rada, 

uglavnom česti odlasci na teren, bio sam prisiljen 

potražiti sigurniji i lakši posao. 

Vratio sam se kući u Gorski kotar i našao 

posao u šumarstvu. Za sada sam sa svime 

zadovoljan, a što će mi donijeti budućnost - 

vidjet ćemo. Posao traktorista mi se sviđa, a i 

plaća je dobra. 

V. Pleše


ANALIZA GODIŠNJIH ODMORA US 

DELNICE 

NA PRVOM MJESTU 

INTERESA 

BIO DRVENIK 

Domaći i inozemni kupači uživaju u čarima Krke, podno najljepšeg europskog sedrenog slapišta - Skradinskog 

buka 

DJELATNOST ŠIBENSKE ŠUMARIJE U NACIONALNOM PARKU 

»KRKA« 

TURISTIČKA PONUDA PODNO SKRADINSKOG BUKA 

Uokviru svoje turističko-ugostiteljske 

djelatnosti, Šumarija 

Šibenik u Nacionalnom parku 

»Krka« ima pet objekata, koji su u 

funkciji parka, a posebice su bili iskorišteni 

u kolovozu, tijekom ovogodišnje 

turističke sezone. U razgovoru 

s upraviteljem Šumarije, ing. Brankom 

Kekelićem, u vrijeme posjeta 

ovom hrvatskom biseru prirode 

saznali smo da će navedeni objekti 

(autokamp, restoran i dr.) biti prodani 

Upravi parka. Određeni broj zaposlenika 

šibenske Šumarije zaposlen 

je u Nacionalnom parku, a u njihovu 

gostoljubivost i ažurnost mogli smo se 

uvjeriti u restaurantu »Stari mlin« 

podno Skradinskog buka na zapadnoj 

obali Krke, u gotovo netaknutom kutku 

prirode. 

NAJLJEPŠE EUROPSKO 

SLAPIŠTE 

Na mjestu gdje se slatkovodna voda 

zapjenušane Krke miješa s morskom, 

zaslanjenom, između drvenog mosta i 

posljednjeg slapišta - Skradinskog 

buka - domaći i inozemni kupači 

uživaju u ovoj veličanstvenoj rijeci, na 

još uvijek jakom suncu kasnog kolovoza. 

Krška ljepotica Krka, od izvora 

na Kninskom polju do ušća kod Šibenika, 

duga je 72 km, a protječući 

većim dijelom poznatim kanjonom 

oblikovala je sedam sedrenih slapova 

i nekoliko jezera koji čudesno djeluju 

u gotovo polupustinjskom kamenjarskom 

krajoliku. Na izlazu iz kanjona, 

Šumarija Šibenik u okviru svoje turističko-ugostiteljske 

djelatnosti u Nacionalnom parku ima pet 

objekata, koji su u njegovoj funkciji, posebice tijekom 

ovogodišnje turističke sezone u kolovozu 

na približno 5 km od najljepšeg europskog 

sedrenog slapišta, smješten 

je na zapadnoj riječnoj obali povijesni 

gradić Skradin po kojemu je slapište 

dobilo ime. 

Nacionalni park »Krka« osnovan 

1985., koji je u sastavu Zadarskokninske 

i Šibenske županije, nalazi se 

većim dijelom na prostoru bivših 

općina Šibenik i Drniš, a manjim dijelom 

pripada bivšoj općini Knin. 

Ukupna površina parka je 142,2 km2, 

na vodenu masu otpada 25,6 km2, a 

zanimljivo je da su u sastav Nacionalnog 

parka ušle približno dvije trećine 

Krke, s glavnim jezerskim površinama 

i sa dva najrazvedenija slapišta. 

BOROVI KAO PIONIRS 

KE VRSTE 

Pozornijim promatranjem vegetacije 

ovog područja, o kojoj brine Uprava 

Nacionalnog parka, vidljivo je da su 

znatno zastupljeni mediteranski florni 

elementi, zatim južnoeuropski, te 

biljke široke rasprostranjenosti i 

kozmopoliti. Od zimzelenih elemenata 

najviše ima hrasta crnike, zelenike 

i tršlje, a medu listopadnim pretežito 

su bjelograbić, crni jasen, maklen i 

medunac. U donjem toku Krke podizane 

su borove kulture, a najviše se 

pošumljavalo alepskim borom i crnim 

borom. Premda se može reći da su to 

vitalne šume, s dobrim pomlađivanjem, 

one ipak ne zadovoljavaju kriterij 

samoniklosti (autohtonosti), čemu 

se teži u jednom Nacionalnom parku. 

Zato su to pionirske vrste koje pripremaju 

tlo za obnovu autohtone vegetacije. 

Ako se izuzmu šumski požari, ova 

vegetacija trebala bi biti sve manje 

ugrožena, jer se drvo manje siječe, a 

stočni fond na ovom području je 

smanjen. 

IZOSTALE ZAŠTITNE 

MJERE 

Prema riječima ing. Kekelića, na području 

parka primijećeno je sušenje 

čempresa i crnike. Čempres napada 

gljivična bolest Corvneum cardinalli 

(rak kore čempresa), koja je prepoznatljiva 

po izlučivanju smole na 

kori grana i debla, a sušenje crnike 

prouzročava hrastov prstenar (Coraebus 

fasciatus). Potonji štetnik napada 

crniku kako u makiji, tako i u čistoj 

sastojini, te pojedinačna stabla. Na 

žalost, ističe šibenski upravitelj, 

zaduženi u Nacionalnom parku nisu 

proveli suzbijanje navedene bolesti i 

štetnika. Nisu pošteđeni ni borovi jer 

ih napada borov četnjak. 

Pri povratku nakratko se spuštamo s 

ceste do pristaništa na istočnoj obali 

Krke, odakle brodić Nacionalnog parka 

prevozi radoznale posjetitelje na 

atraktivan otočić Visovac, u samo srce 

parka. Na tom otočiću ove godine će 

biti obilježena 550. obljetnica dolaska 

franjevaca. Tijekom našeg kratkog 

boravka brodari nisu imali posla, jer 

privremeno turista nije bilo. 


Brod Nacionalnog parka »Krka« prevozi brojne posjetitelje na atraktivan otičić Visovac, u srce parka 

Ovogodišnja sezona godišnjih odmora 

za zaposlenike Hrvatskih šuma 

završena je još u rujnu. 

Zaposlenici delničke Uprave šuma 

proveli su svoje godišnje odmore u 

objektima u vlasništvu poduzeća, odmaralištu 

u Malom Lošinju, apartmanima 

u Njivicama, te kamp-prikolicama 

smještenim u kampu u Vrsaru, ali 

i u objektima za odmor drugih uprava 


I ove godine poseban interes za ljetovanjem 

bio je iskazan za odmaralište 

u Malom Lošinju, te za apartmane u 

Njivicama. Tijekom sezone (srpanj, 

kolovoz) u odmaralištu Mali Lošinj 

boravilo je približno 140 zaposlenika 

s članovima svojih obitelji. U apartmanima 

u Njivicama boravilo je tijekom 

srpnja 49 zaposlenika s članovima 

svojih obitelji, a tijekom kolovoza 

47 zaposlenika s članovima svojih obitelji. 

Interes za korištenje godišnjih 

odmora u kamp-prikolicama nije bio 

velik, prije svega zbog cijena. Naime, 

cijena boravka u kamp-prikolicama 

iznosila je 30 kn dnevno po osobi, bez 

obzira na dob. Inače, kapaciteti odmarališta 

u Malom Lošinju i apartmana 

u Njivicama bili su premali da zadovolje 

sve zainteresirane zaposlenike 

za odmorom iz delničke Uprave 

šuma. Odmaralište u Malom Lošinju 

raspolaže sa 14 soba, odnosno 48 

ležajeva, a apartmana u Njivicama 

ima pet sa petnaestak ležajeva. 

Određeni broj zaposlenika koji svoj 

godišnji odmor nije mogao provesti u 

objektima delničke Uprave šuma, 

svoj je godišnji odmor proveo u objektima 

jedne od uprava šuma unutar 

Javnog poduzeća Hrvatske šume. U 

objektima drugih uprava šuma svoj 

godišnji odmor koristio je 41 zaposlenik 

delničke uprave šuma s članovima 

svojih obitelji. 

Od objekata drugih uprava šuma 

najviše su se za godišnji odmor koristili 

hotel u Drveniku (Uprava šuma 

Vinkovci), apartmani u Dramlju 

(Uprava šuma Koprivnica), te apartmani 

u Svetom Filipu i Jakovu (Uprava 

šuma Karlovac). 

Zaposlenici Hrvatskih šuma koristili 

su svoje godišnje odmore u objektima 

u vlasništvu poduzeća od 20. lipnja do 

9. rujna 1996. 

V.PLEŠE 

U ZAGREBU ODRŽAN PRVI SEMINAR 

PERIVOJNE KULTURE 

NJEGA I ZAŠTITA 

DRVEĆA U URBANIM 

SREDINAMA 

Seminar je održan pod pokroviteljstvom Državne 

uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, a 

osim domaćih predavača sudjelovali su i eminentni 

stručnjaci iz Njemačke 

Uorganizaciji poduzeća za projektiranje, 

izgradnju i 

održavanje zelenih površina 

»Horting« iz Siska, održanje u Opatiji 

od 22. do 25. listopada 1996. Prvi 

hrvatski seminar perivojne kulture. 

Tema seminara bila je njega i zaštita 

drveća, s posebnim osvrtom na urbana 

područja. 

Seminar je održan pod pokroviteljstvom 

Državne uprave za zaštitu 

kulturne i prirodne baštine. U ime 

pokrovitelja nazočne je pozdravio 

Ferdinand Meder, rukovoditelj 

Državne uprave za zaštitu kulturne i 

prirodne baštine, dok je prigodnu 

riječ u ime organizatora uputio Erich 

Werft, dipl. ing. landespflege (njega 

krajobraza), vlasnik poduzeća »Horting«. 

U radu seminara sudjelovale su osobe 

različitih strukovnih profila (inženjeri 

šumarstva, arhitekti, poljoprivredni 

inženjeri i dr.) čija je djelatnost na bilo 

koji način vezana uz probleme njege i 

zaštite drveća. Posebna vrijednost 

ovog seminara bila je to što su, uz 

domaće stručnjake, predavanja 

održali i poznati svjetski stručnjaci i 

znanstvenici. 

O specifičnoj problematici sanacije 

perivoja oštećenih u ratu, izlagale su 

Amalija Denich, dipl. inž. agr., i Jadranka 

Janjić, dipl. inž. agr., djelatnice 

Državne uprave za zaštitu kulturne 

i prirodne baštine. Predavanje je bilo 

popraćeno lijepim ilustrativnim materijalom 

(dijapozitivima) perivoja 

Lipik i arboretuma Trsteno kod Dubrovnika. 

Upravo uz pomoć ta dva 

primjera ukazano je na moguće 

smjernice sanacije. O povezanosti 

pejzažne arhitekture i turizma govorio 

je Dragutin Kiš, dipl. inž. šum., naš 

poznati pejzažni stručnjak. Istaknuo 

je značenje pejzažne arhitekture u turističkoj 

ponudi. Kao jedan od doista 

izuzetnih primjera sklada pejzažne 

arhitekture i turizma istaknuta je 

Opatija, u što su se sudionici neposredno 

mogli uvjeriti zahvaljujući prigodnom 

izletu pod stručnim 

vodstvom Mire Đeldum, dip. inž. agr., 

direktorice opatijskog poduzeća 

»Parkovi«. * 

Posebno zanimljiva predavanja 

održali su prof.dr.h.c.mult. Walter 

Liese, nositelj katedre za biologiju 

drveća na hamburškom sveučilištu, 

koji je govorio o opterećenosti d/veća 

u urbanim sredinama i reakcijama 

oštećenog drveća, te Erk Brudi, docent 

na sveučilištu u Weihenstephan i 

sudski vještak za statiku drveća, koji 

je izložio mogućnost predviđanja poremećenosti 

statike stabala, koristeći 

se pri tome gljivama kao indikatorima. 

Praktična iskustva vezana uz problematiku 

statike stabala prikazao je 

Erich Werft, dipl. inž. landesplege, na 

primjeru ulica Tuškanac i Dubravkin ** 

put u Zagrebu. 

Prvi hrvatski seminar perivojne kulture 

možemo ocijeniti uspjelim. Njegov 

dobro organiziram formalni dio bio je 

ispunjen kvalitetnim, zanimljivim i 

korisnim predavanjima. No, ono što 

ovaj seminar možda čini posebno vrijednim, 

jesu neposredni susreti i 

izmjene iskustava brojnih sudionika 

pristiglih iz različitih krajeva naše domovine 

i inozemstva u gostoljubivo 

okruženje domaćina, grada Opatije. * 

Jadranka Rosa


ODREDBE KOLEKTIVNOG UGOVORA 

MORAJU SE DOSLJEDNO PROVODITI 

Usrijedu, 23. listopada 1996. 

g., u Delnicama je održan 

zajednički sastanak Sindikalnog 

povjerenstva i Zaposleničkog 

vijeća Uprave šuma Delnice. 

Sastanku su bili nazočni i gosti 

iz Hrvatskog sindikata šumarstva 

Gordana Colnar, predsjednica 

HSŠ-a, Vlado Gradeček, dopredsjednik 

HSŠ-a, Željko Kalauz, 

predsjednik Skupštine, Milivoj 

Marković, dopredsjednik, Javorko 

Bebek, predsjednik Statutarne komisije, 

Viktor Sporčić, predsjednik 

Nadzornog odbora, i Ivan Zovak, 

predsjednik Glavnog zaposleničkog 

vijeća. 

Dobrodošlicu su u ime Uprave 

šuma Delnice nazočnima zaželjeli 

Vlatka Drakulić-Štiglić, glavni sindikalni 

povjernik, i Krunoslav 

Pupić, dipl. ing, upravitelj Uprave. 

Problematika primjene Kolektivnog 

ugovora bila je glavna tema 

rasprave. U praksi ima slučajeva da 

se pojedine odredbe Kolektivnog 

ugovora ne primjenjuju onako 

kako bi trebale. S odredbama ovog 

ugovora trebali bi se dobro upoznati 

svi zaposleni, pa bi onda i njegova 

primjena bila daleko lakša. 

I u ovoj upravi šuma javljaju se 

problemi, kao što su neredovita 

isplata terenskog dodatka, regresa 

za godišnji odmor, a isplata plaća 

do sada je bila uglavnom redovita. 

Zaposlenici u Upravi šuma nezadovoljni 

su i postojećom HTZ 

opremom, njenom kvalitetom, 

ističu sindikalni povjerenici iz 

šumarije. 

Pod drugom točkom dnevnog reda 

razgovaralo se o što boljem zajedničkom 

radu i suradnji između Sindikalnog 

povjerenstva i Zaposleničkog 

vijeća. Postoji obostrana 

želja za što boljom i kvalitetnijom 

suradnjom kako bi se zaštitila prava 

zaposlenika. 

Predsjednik Glavnog zaposleničkog 

vijeća ing. Ivan Zovak ističe 

da su po upravama šuma u zaposlenička 

vijeća izabrani najkvalitetniji 

kadrovi, koji jamče uspješan rad. 

U svojoj diskusiji Vlado Gredeček 

ističe potrebu da se sve što je zapisano 

u Kolektivnom ugovoru brani. 

Svatko na svom radnom mjestu 

mora dati svoj doprinos u primjeni 

ovog ugovora. 

Gordana Colnar, predsjednica 

HSŠ-a, ističe da će Sindikat u svim 

područjima, zajedno sa zaposleničkim 

vijećima, nastojati da se 

odredbe Kolektivnog ugovora 

primjenjuju. Zajedničko je i sindikalnim 

povjerenstvima i zaposleničkim 

vijećima da štite i promiču 

interese zaposlenika po 

upravama šuma. U Upravi šuma 

Delnice tajesuradnjapokazaladobrerezultate. 

Pod trećom točkom dnevnog reda 

razgovaralo se o pravu na štrajk, a 

četvrta točka dnevnog reda bila je 

vezana uz aktualnu problematiku 

rada sindikalnih povjerenstava. 

VPLEŠE 

SA ZAJEDNIČKE SJEDNICE SINDIKALNOG POVJERENSTVA I 

ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE ŠUMA VINKOVCI 

TREBAJU LI ŠUMARI SPAŠAVATI "SPAČVU" 

U lovačkoj kući u Kunjevci početkom 

listopada održana je prva zajednička 

sjednica sindikalnih povjerenika 

Uprave šuma Vinkovci i Zaposleničkog 

vijeća Vinkovaca. Sjednici su bili nazočni 

tadašnji upravitelj ing. Marko Jelić, predsjednica Hrvatskog 

sindikata šumarstva Gordana Colnar, predsjednik 

Skupštine sindikata ing. Željko Kalauz, Vlado Gradeček, 

dopredsjednik HSŠ-a, Javorko Bebek, predsjednik 

Statutarne komisije HSŠ-a, i ing. Ivan Zovak, predsjednik 

Glavnog zaposleničkog vijeća. 

Tadašnji upravitelj ing. Marko Jelić upoznao je prisutne 

s teškom situacijom u kojoj se nalazi Uprava šuma s 

obzirom na velika potraživanja od kupaca, prije svega 

DIK-a »Spačva« Vinkovci - više od 14 milijuna kuna - a 

koja se neće ni moći naplatiti, kao i s dvojbom što je 

bolje: ostaviti trupce na stovarištima ili pak otpremiti ih 

drvnim industrijama i čekati naplatu. 

Sindikalni povjerenici i članovi Zaposleničkog vijeća, u 

razgovoru koji se razvio, izrazili su veliko nezadovoljstvo 

radom komercijalnog odjela Uprave smatrajući da 

se kvalitetna drvna masa koja odlazi iz spačvanskih 

šuma lako ustupa drvnim industrijama koje ne plaćaju 

mjesecima za robu koja se može prodati sigurnijim 

kupcima, pa čak i onima koji plaćaju avansno. DIK 

»Spačva« je najveći i najstariji kupac vinkovačke sirovine, 

ali to ne znači da naši šumari moraju na štetu svog 

standarda, pa čak i osobnih odricanja, spašavati tuđe 

Nezadovoljstvo vinkovačkih zaposlenika naglo je 

poraslo saznanjem da se, umjesto 14 milijuna kuna, 

Upravi šuma Vinkovci nude dionice »Spačve« koje 

nitko neće otkupiti jer su bezvrijedne 

Nekadašnji sjekači Josip Kožul, Ante Marčinko, Jure Žilić, Ivan Molnar i Dragu 

tin Grlicić danas rade na njezi i drugim lakšim poslovima, ali su im i plaće 

znatno manje 

loše poslovanje. U prošlosti je, što se još dobro pamti, 

mnogo toga već oprošteno »Spačvi«, ali bez velike koristi, 

jer je ona iz godine u godinu u sve većem dugu. 

Stoga i dionice koje im nudi »Spačva« kako bi isplatila 

veliki dug postaju bezvrijedne i radnici ih ne žele primiti. 

Predsjednica HSŠ-a Gordana Colnar, govoreći o 

uspješnosti pregovaranja i konačnom potpisivanju Kolektivnog 

ugovora, istaknula je da ne možemo biti zadovoljni 

provođenjem Kolektivnog ugovora. Predsjednica 

je naglasila daje već prvi mjesec nakon potpisivanja 

došlo do nepoštovanja odredbi, do neispunjavanja pojedinih 

odredbi, a posebice se to odnosi na plaće, regres, 

terenski dodatak, bolovanje, stipendije, plaće invalidima. 

Žalosno je da se samo naše poduzeće, uz HPT 

pridržava preporuka Vlade o nepovećanju plaće, dok su 

neka javna poduzeća povećala plaće čak u nekoliko 

navrata. 

Predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća, ing. Ivan 

Zovak nije zadovoljan svojim predsjednicima po upravama 

jer, kako kaže: »Od naših izbora prošlo je već 

sedam mjeseci, a ne osjeća se dovoljno aktivnost zaposleničkih 

vijeća«. Stoga on predlaže da se utvrdi tko to 

koči i kome odgovara ta neaktivnost naših vijeća. 

U nastavku, povjernici HSŠ-a istaknuli su niz problema 

s kojima se svakodnevno susreću 

u radu po šumarijama, 

od neredovitih isplata terenskih 

dodataka, nedostatka 

radne opreme i zaštitnih 

sredstava do nezadovoljstva 

zbog neisplaćenog regresa, 

jer našim šumarskim radnicima 

nije jasno kako nema 

novca za plaće, a oni norme 

i prebacuju, drvna masa se 

izvozi iz šume, pošumljavanje 

je redovito, a i radovi 

na njezi i sve druge obveze 

se ispunjavaju. 

Na kraju sjednice zaključeno 

je da se sve zakasnjele 

isplate - regres, terenski, 

stipendije, bolovanja - 

odmah isplate radnicima, 

jer u protivnom slijedi tužba 

Uprave. 

Z.L. 

SJEDNICA SINDIKALNOG POVJERENSTVA I 

ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA POŽEŠKE 

UPRAVE ŠUMA 

UGOVOR DOBAR, 

ALI BEZ PRIMJENE 

Ne smije se dopustiti kršenje Kolektivnog 

ugovora u čiju je izradbu uloženo mnogo htijenja, 

truda i znanja - rekla je Gordana Colnar 

N 

a 

prvoj zajedničkoj sjednici 

sindikalnog povjerenstva 

i Zaposleničkog vijeća 

Uprave šuma Požega bflo je riječi 

o primjeni Kolektivnog ugovora, 

koji je potpisan u srpnju na razini 

JP »Hrvatske šume«. Sjednici su 

bili nazočni predsjednica Hrvatskog 

sindikata šumarstva Gordana 

Colnar; predsjednik i dopredsjednik 

Glavnog zaposleničkog 

vijeća »Hrvatskih šuma«, ing. 

Ivan Zovak i ing. Vlado Gradeček 

te upravitelj požeške Uprave 

šuma, ing. Stjepan Blažičević, 

koji je podnio izvještaj o poslovanju. 

On je istaknuo problem 

slabe strukture šuma i smanjenja 

sječive drvne mase u ovoj upravi 

te teškoće u svezi s naplatom 

drvnih sortimenata od pojedinih 

kupaca, što je povezano s 

kašnjenjem osobnih dohodaka. 

Požeška uprava šuma spremna je 

zaraditi novac radeći i u drugim 

upravama, na poslovima uzgoja, 

sječe, prijevoza drvnih srotimenata 

te prodajom kamena - naglasio 

je ing. Blažičević. 

Gordana Colnar napomenula je 

da se odrebe Kolektivnog ugovora 

ne primjenjuju, što je posebice 

važno za zaposlenike u izravnoj 

proizvodnji. Premda je obrazloženje 

poslodavca da se, zbog 

velikog duga drvne industrije, 

odredba ugovora o isplati osobnih 

dohodaka do određenog roka ne 

može primijeniti, Hrvatski sindikat 

šumarstva mora donijeti 

odluku što dalje činiti, u suradnji 

sa zaposleničkim vijećima - rekla 

je Gordana Colnar te dodala da je 

izostala suradnja sa sindikalnim 

povjerenstvom Požeško-slavonske 

županije. Tijekom izlaganja 

istaknula je da se ne smije dopustiti 

kršenje Kolektivnog ugovora 

u čiju je izradbu uloženo mnogo 

htijenja, truda i znanja. 

Dopredsjednik Glavnog zaposleničkog 

vijeća, ing. Vlado Gradeček 

kazao je daje potpisan dobar 

Kolektivni ugovoc ali se on ne 

primjenjuje. Ljudi su revoltirani 

jer su svoj posao odradili. Predsjednik 

Glavnog zaposleničkog 

vijeća, ing. Ivan Zovak naglasio je 

daje ovo tijelo koordinativno i tek 

u zajedništvu sa sindikatom može 

biti djelotvorno. Sindikat je brojan, 

rekao je, a njegova snaga 

umnožak je rada svih njegovih 

članova. 

Tijekom sjednice u diskusiji su 

sudjelovali predsjednik Zaposleničkog 

vijeća požeške Uprave 

šuma Mijo Radičević, sindikalni 

povjerenik ove uprave, ing. Stjepan 

Ćurić, te povjernici iz pojedinih 

šumarija. Pero Jurić, povjernik 

Šumarije Pleternica, kazao je 

da je sindikat, čini se, sam sebi 

svrha, a tako misle i radnici na 

terenu, koji su, prema njegovom 

mišljenju, slabo informirani o 

svojim pravima. 

Bilo je riječi i o isplati regresa, 

terenskih dodatka, invalidima 

rada, kišnim danima, prekovremenom 

radu, a potkraj sjednice 

doneseni su zaključci i prijedlozi 

koji će biti dostavljeni nadležnima. 

Minutom šutnje odana 

je počast poginulom radniku pleterničke 

šumarije, Adamu Martinoviću. 

I.T


SKUPŠTINA SINDIKATA ZAPOSLENIH U 

ŠUMARSTVU - BJELOVAR 

ZAŠTO OPADA 

PROIZVODNOST RADA 

Ako u jednoj šumariji od 131 

zaposlenog samo 37 radnika 

radi u direktnoj proizvodnji, 

44 su invalidi rada, ili blizu 

proizvodnje, a ostatak su - ostali, 

onda se tu ne može naprijed. Jer 

28 posto onih u proizovdnji ne 

može izdržavati sve ostale u šumariji, 

upravi i cjelokupnu tu nadgradnju. 

A ja sam 19 godina u 

proizvodnji, s radnicima, i sada 

dolazim u priliku te radnike »tjerati« 

da rade... 

Tako je trenutačno stanje u 

šumarstvu na Skupštini Sindikata 

zaposlenih u šumarstvu Bjelovar 

opisao i podacima potkrijepio Radovan 

Lovreković iz sindikalne 

podružnice Bjelovar. Spomenuo 

je još neke nelogičnosti u sustavu 

obračuna i konstatirao apsurdnu 

situaciju da je od 15 najbolje 

plaćenih radnika čak devet iz uzgoja. 

Skupština SZS-a Bjelovar stavila 

je na dnevni red poslovanje Uprave 

Bjelovar s posebnim osvrtom 

na plaće, naknade, regres, zaštitnu 

opremu, dakle vruće teme, 

koje su sindikalcima pokušali približiti 

zamjenik upravitelja bjelovarske 

uprave ing. Marijan Bedeković 

te pomoćnici upravitelja ing. 

Mijo Kovačević i ing. Anđelko 

Kalabek. Ing. Bedeković izvijestio 

je članove Skupštine daje uprava 

dala primjedbe u direkciju glede 

izdvajanja sredstava te da su pokrenute 

neke od akcija koje je 

tražio sindikat (nabava zaštitne 

opreme). Govoreći o poslovanju u 

proteklih devet mjeseci, ing. 

Kovačević je naglasio kako su, 

unatoč nepovoljnim vremenskim 

uvjetima, u biološkoj reprodukciji 

šuma ostvareni zadovoljavajući 

rezultati te da će se kampanjom 

skupljanja žira u upravi osigurati 

glavni prihod i obnova. Realizaciju 

sječe i izrade od 78 posto, ocijenio 

je vrlo dobrom te istakao kako 

s realizacijom konačnog revidiranog 

plana sječe također ne bi trebalo 

biti problema. Do povećanja 

plana od približno 22.000 m3 doći 

će zbog povećane mase od vjetroizvala 

te od sušaca, no s obzirom 

kako je riječ pretežito o 

ogrjevu, a manje o oblovini, financijski 

plan neće se mijenjati. Upozorio 

je na konstantan pad proizvodnosti 

rada koja je dijelom 

posljedica i starosti mehanizacije 

koja se ne obnavlja, ali i 

bezvoljnosti. Ništa se neće postići 

ako se manje radi, zbog toga što 

poduzeće ima problema, rekao je 

on. Govoreći posebice o nabavi 

zaštitne opreme što je vrlo osjetljiva, 

ali i važna tema, on je naglasio 

kako se konačno krenulo u nabavu 

zimske odjeće i obuće. 

O padu proizvodnosti imali su i 

sindikalci što reći. 

Bili smo pozitivni, pad produktivnosti 

događa se u posljednjih pet 

godina, a kada su se sredstva odlijevala, 

dok se u bjelovarskoj upravi 

nije ništa, ili vrlo malo, nabavljalo, 

misli ing. Marinko Unger 

iz Transporta. Ljudi sada 

Sa Skupštine sindikata zaposlenih u šumarstvu 

razmišljaju zašto više raditi, kada 

od toga nema koristi. Tu tvrdnju 

potkrepljuje i Marijan Bajs iz podružnice 

Veliki Grdevac, navodeći 

kako »ljudi nisu zainteresirani 

za prebacivanje normi, jer su 

sredstva limitirana i to im se ne 

isplati«. Ivan Herceg iz Ivanjske 

zaključuje, a to su i sami radnici 

izračunali, kako oni zapravo beskamatno 

kreditiraju poduzeće 

jer im ona duguje terenski dodatak, 

plaće kasne, »a oni su svoju ne 

baš malu normu uredno ispunili«. 

Ing. Željko Đuričić iz garešničkog 

sindikata, predlaže da se počne 

razmišljati o novom načinu 

obračuna kroz izračunavanje cijene 

koštanja prostornog metra, a 

ing. Željko Gubijan iz vrbovečkog 

sindikata, konstatira kako je 

sadašnji način obračuna iznimno 

kompliciran, kao »pravi matematički 

zadatak!«. Kaže: »Ispada da 

je onaj tko više radi više i kažnjen, 

jer mu više uzimaju!« 

Članovi sindikalne skupštine 

SZS-a obaviješteni su i o odluci 

Vrhovnog suda RH kako je štrajk 

zbog zakašnjenja plaće nezakonit, 

dok je član Upravnog odbora HS 

ing. Duka Kauzlarić informirao 

sindikalce o planovima za restruktuiranje 

radnih jedinica u 

»Hrvatskim šumama«. Sindikat 

će sa zaključcima svoje skupštine 

upoznati poslovodstvo bjelovarske 

uprave. 

M.M. 

Klub dobrovoljnih davatelja krvi požeške Uprave šuma 

DEVET GODINA 

HUMANOSTI 

U suradnji s gradskim Crvenim križem, Klub 

dobrovoljnih davatelja krvi uprave šuma 

Požega, koji djeluje devet godina, organizirao 

je polovniom listopada, u sindikalnoj sali »Mehanizacije 

i građevinarstva«,, drugu ovogodišnu 

akciju dobrovoljnog davanja krvi. Krv je 

dalo pedeset i četiri člana iz Čaglina, Požege, 

Kutjeva, Velike, Kamenske, Radne zajednice te 

»Mehanizacije i građevinarstva«. Najučestaliji 

davatelji na ovoj akciji bili su Velibor Vujić, koji 

je, iako mladi član, krv dao čak 48 puta, a slijede 

Lazo Vujić (42), Željko Matajić (39), Krunoslav 

Kuzle (37) i Anto Marić (36). 

Kako smo doznali od povjerenika Crvenog 

križa za požešku Upravu šuma, ing. Branimira 

Mikića, do kraja godine organizirat će se još 

jedna akcija. - Treba istaknuti, rekao nam je g. 

Mikić, kako je pri svakom davanju krvi tradicionalno 

dobra suradnja s Odjelom za transfuziju 

Opće županijske bolnice u Požegi, na čelu 

s dr. Ružom Brkanić. 

Tekst i snimak: I.TOMIĆ 

Požeški šumari tijekom druge ovogodišnje akcije davanja krvi 

IN MEMORIAM 

ADAM 

MARTINOVIĆ 

(1951.-1996.) 

Polovinom listopada, na sječini u 

gospodarskoj jedinici »Požeška gora« 

(odjel 42), na području šumarije 

Pleternica, prilikom obaranja stabala 

teško je ozljeđen sjekač Adam 

Martinovič, zaposlenik Uprave šuma Požega. Premda je još pokazivao 

znakove života, njegovo srce nije izdržalo te je prestalo kucati na putu 

prema požeškoj bolnici. Tužna vijest iznenadila je i ražalostila njegove 

prijatelje i znance, a posebice zaposlene u pleterničkoj šumariji u kojoj 

je proveo 18 godina, radeći na poslovima sječe i izrade. 

Adam Martinovič rođen je 1951. godine u Doljanovcima, u opčini 

Kaptol, u požeškom kraju. U šumariji Pleternica zapošljava se 1978. 

godine te se ističe kao jedan od boljih sjekača, služeći za primjer 

drugima. Sudjeluje na natjecanjima radnika sjekača te postiže 

zapažene rezultate. 

Ironijom sudbine, tog nesretnog utorka, 15. listopada, oko 9 sati, radio 

je uobičajene sjekačke poslove nedaleko od svoje kuće u Požeškoj 

Koprivnici, gdje mu je bilo prebivalište, ne sluteći kako mu je, zbog 

stabla koje će pasti u suprotnom smjeru, to posljednji dan u životu. Iza 

sebe je ostavio suprugu, dvije odrasle kćerke i sina, kojima upućujemo 

sućut. Zaposlenima u šumariji i svima s kojima se družio i koji su ga 

poznavali ostat će u trajnoj i dragoj uspomeni. 

Neka mu je laka gruda hrvatske zemlje! 

I.T. 

IN MEMORIAM 

STJEPAN 

DRETA 

(1955. -1996.) 

Još jednom smrt je bila jača od 

živta. Uzela je još jedan život u 

punoj muževnoj dobi. Istrgla je 

iz zagrljaja obitelji i radnog 

kolektiva djelatnika Šumarije Vrbovec. 

Stjepan Dreta, rođen prije četrdeset jedne godine, u 

Cugovecu, radio je u Šumariji Vrbovec viče od dvadeset 

godina na poslovima radnika sjekača, vozača traktora i 

vozača autobusa. Vrijedan, odan poslu, cijenjen od 

pretpostavljenih i kolega s kojima je svakodnevno 

provodio vrijeme u šumi obavljajući težak ali častan rad. 

Teška bolest srca s kojom se suočio u zadnje vrijeme, nije 

se mogla svladati, unatoč teškoj operaciji, srce nije 

izdržalo. 

Iza Stjepana ostaje supruga i dvoje malodobne djece, 

majka i brat. 

Našeg Stjepana zadržat ćemo u vječnoj uspomeni! 

Zaposlenici Šumarije Vrbovec 

IN MEMORIAM 

IGNAC 

BAN 

(1929.-1996.) 

Šumarija Kloštar Podravski oprostila se od svog 

dugogodišnjeg radnika, vrijednog i skromnog čovjeka 

Ignaca Bana. Čitav svoj radni vijek proveo je u šumarstvu, 

na poslovima lugara gdje je dočekao i mirovinu. 

U današnjem svijetu, kada se ljudi toliko otuđuju od 

prirode, Ignac je živio sa šumom, poznavao svaki njen 

kutak, bio njen čuvar. Izgradio je s njom skladan i 

prijateljski odnos, ostavivši iza sebe trag poštenja i 

plemenitosti. 

Izražavajući sućut njegovoj obitelji Ignaca Bana zadržat 

ćemo u vječnoj uspomeni. 

Zaposlenici šumarije Kloštar Podravski


U POVODU 150. OBLJETNICE HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

PRIREĐENA JE I BOGATA LOVAČKA IZLOŽBA 

Bilo je izloženo tridesetak visokovrijednih lovnih trofeja odstrijeljenih u našim lovištima 

Nakon sudjelovanja sa svojim 

biranim lovačkim trofejima na 

Izložbi hrvatskog lovstva »Lovac, 

priroda, divljač« Zagreb '96., ovog 

Izložbu je otvorio ing. Marin Tomaić, 

rukovoditelj lovnog odjela 

proljeća na Zagrebačkom velesajmu, 

Internacionalnoj izložbi Priroda 

i lovstvo Naturexpo '96. u 

Budimpešti od 15.8. do 9.9.1996., 

te konačno na Sajmu lovnog i ribolovnog 

turizma u Varaždinu od 

5. do U. 11. 1996., u povodu 150. 

obljetnice Hrvatsko-slavonskoga 

šumarskog društva i 120. obljetnice 

njegova glasila »Šumarskog lista«, 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb, 

u suradnji s Hrvatskim 

šumarskim društvom, organizirana 

je Smotra vrhunskih lovačkih 

trofeja stečenih u našim vlastitim 

lovištima. Tridesetak lovačkih ek- 

lovačkih trofeja 

Lovac ili vlasnik trofeja 

Rogovi jelena običnog 

Željko Mitrović 

Šumarija Lipovljani 

Mato Filipović 

Ivica Todorić 

Božidar Legac 

Rogovi jelena lopatara 

Ivica Todorić 

Šumarija Vinkovci 

Rogovi jelena axisa 

Janko Valovičić 

Rogovi srnjaka 

Josip Tomić 

Đuro Mioković 

Rogovi divojarca 

Marijan Štimac 

Tomislav Abramović 

Rogovi muflona 

Ante Dundić 

Kljove vepra 

Mirko Hećimović 

Mato Šarčević 

Milan Nećak 

Krzno medvjeda mrkog 

Marijan Pibernik 

Mirko Radić 

Lubanja medvjeda mrkog 

Marijan Pibernik 

Krzno vuka 

Josip Malnar ml. 

Lubanja vuka 

Josip Malnar ml. 

Krzno risa 

Veljko Lipovac 

Lubanja risa 

Milan Salopek 

Krzno divlje mačke 

Martin Čajkovac 

Lubanja divlje mačke 

Franjo Prebanić 

Lovište 

sponata, predstavljenih uli vrsta 

krupne trofejne divljači, mahom 

je u kategoriji visoke »zlatne« kolajne 

prema internacionalnim 

CIC mjerilima. Štoviše, neke od 

njih, poput kljova vepra iz Velebita 

(146.35 t.), krzna (157.14 t.) i 

lubanje vuka (42.001.) iz Gorskog 

kotara, krzna (174.02 t.) i lubanje 

risa (28.62 t.) iz Velike Kapele te 

krzno divlje mačke (66.03 t.) iz 

znanog slavonskog lovišta »Merolino« 

nacionalni su, hrvatski prvaci. 

I takva, prema broju eksponata 

mala, obogaćena uspjelim snimcima 

divljači, Smotra daje upečatljivu 

sliku bogatstva i ljepote prirode, 

posebice lovne faune. Ona se 

vremenski i tematski sretno uklapa 

u upravo prisutna nastojanja 

mlade, tek stasale samostalne i suverene 

nam države Hrvatske, da 

razvoju turizma, »te integrirajuće 

sastavnice od strateškog interesa 

za cjelokupni probitak zemlje«, 

dade posebno značenje. Poruka 

manifestacije iz Etnografskog 

muzeja, kao jednog od oblika promidžbe 

lovnog turizma, svodi se 

zapravo na poziv čovjeku, posebice 

lovcu i šumarniku, da s ljubavlju 

i strahopoštovanjem štiti i uzgaja 

divljač, da očuva njezina staništa, 

kao preduvjet njezina 

održanja. U »Hrvatskim šumama« 

cilj lovstva nije pod svaku cijenu 

uzgojiti pa loviti, već nadasve 

dovesti u sklad šumu i broj divljači. 

U velikoj dvorani Etnografskog muzeja u Zagrebu lovačka izložba s 

bogatim trofejima pobudila je veliko zanimanje gledateljstva 

Bilogora 

Opeke 

Ričićko bilo 

Tikveš 

Juž. Krndija 

Ilok 

Kunjevci 

Kalifront 

Lipovljani 

Sjev. Velebit 

Snježnik 

Risnjak 

Peljesac-Orebić 

Velebit 

Spačva sjever 

Bjelolasica 

Bjelolasica 

Snježnik 

Bjelolasica 

Snježnik 

Snježnik 

Snježnik 

Kapela 

Merolino 

Spačva sjever 

KATALOG IZLOŽAKA 

Uprava šuma 

Bjelovar 

Zagreb 

Senj 

Osijek 

Požega 

Osijek 

Vinkovci 

Senj 

Zagreb 

Senj 

Delnice 

Delnice 

Split 

Gospić 

Vinkovci 

Delnice 

Delnice 

Delnice 

Delnice 

Delnice 

Delnice 

Delnice 

Ogulin 

Vinkovci 

Vinkovci 

Godina odstrela 

1992. 

1967. 

1990. 

1990. 

1971. 

1990. 

1988. 

1983. 

1983. 

1950. 

1968. 

1980. 

1986. 

1995. 

1991. 

1988. 

1984. 

1995. 

1984. 

1993. 

1993. 

* 

1994. 

1986. 

1995. 

1982. 

CIC točaka 

241.74 

233.16 

217.48 

217.23 

rogovlje atipično 

205.09 

191.44 

272.69 

165.20 

152.15 

115.65 

111.83 

227.80 

146.35 

133.15 

129.50 

436.72 

408.80 

61.41 

157.14 

42.00 

174.02 

28.62 

66.03 

18.71 

LOVIŠTE »RADINJE« NA PODRUČJU 

NOVOKAPELAČKE ŠUMARIJE 

/ DAljE PROBLEM 

Dovesti u sklad šumu i divljač 

Lovište »Radinje«, koje je u sastavu 

Šumarije Nova Kapela, na 

području novogradiške Uprave 

šuma, prostire se na prostoru 

istoimene gospodarske jedinice, a 

na oko 4000 ha je ograđeno. U 

lovnoj sezoni 1996./97. godine 

planirano je od jelenske divljači 

odstrijeliti 5 jelena, 5 košuta i 8 

teladi, a dosad je ustrijeljeno dva 

jelena, prosječne trofejne vrijednosti 

184 bodova. Od srneće divljači 

u planu odstrela su dva 

srnjaka i dvije srne, a na divlje 

svinje planirano je osam skupnih i 

deset pojedinačnih lovova (13 veprova, 

7 krmača i 40 nazimadi). 

Od lovno-tehničkih objekata 

sagrađeno je 10 novih osmatračnica, 

2 hranilišta za divlje svinje, 

a do kraja studenoga planirano 

Jedan od trofeja u lovačkoj kući 

»Radinje« 

je dovršiti 5 hranilišta za visoku 

divljač, te proizvesti 25 tona 

silazne i 60 tona zrnate hrane. 

Berba zrnate hrane je u tijeku 

(pretežito kukuruz i nešto topinambura), 

a na solista treba staviti 

1000 kg soli. Ljetos je rekonstruirano 

4 km ograde. • 

Jedini problem u lovištu je i dalje 

krivolov, a predmeti su na sudu. 

Medu njima je najizrazitiji onaj u 

svezi s nepovlasno odstrijeljenim 

KRIVOLOV 

U magličasto jesensko jutro pred 

novom osmatračnicom - lovočuvari 

Antun Vidlanović i Pavao 

Kovačević 

jelenima i košutama (4 jelena i 4 

košute). Od lovočuvara Pavla 

Kovačevića i Antuna Vidlanovića 

doznali smo da je ovo jedino 

lovište u Hrvatskoj gdje se može 

vidjeti i ustrijeliti jelenska divljač. 

Rika jelena bila je pri kraju te ih 

nismo imali priliku fotografirati. 

Inače, ističu čuvari, kompletnu jelensku 

divljač i tri skupna lova u 

ovoj lovnoj sezoni zakupilo je privatno 

poduzeće »Mara« iz Zagreba. 

Osim čuvanja, Pavo Kovačević 

i Antun Vidlanović brinu se o 

spremanju hrane i prihrani divljači. 

Tako će se u silaznoj jami, 

čiji je kapacitet 10 vagona, naći 

oko 6 vagona silaznog kukuruza, a 

za branje je ostao kukuruz na 

površini 15 kj. 

U atraktivnoj lovačkoj kući 

čuvari nam pokazuju vrijedne jelenske 

trofeje, medu kojima 

svraća pozornost nepravilni 

četrnaesterac iz 1991. godine, čija 

je vrijednost 210 bodova. 


U OSIJEKU ODRŽANO II. PRVENSTVO U 

DISCIPLINI TRAP 

NASTUPILA I EKIPA 

»HRVATSKIH ŠUMA« 

Na osječkom strelištu Pampas sredinom listopada održano je Drugo 

hrvatsko prvenstvo Hrvatske u natjecanju u gađanju na leteće mete 

- glinene golubove, disciplini trap. Poslije kvalifikacija po županijskim 

središtima, na državno natjecanje plasiralo se 16 županijskih 

ekipa, a po prvi put i ekipa 

»Hrvatskih šuma« u kojoj 

su bili: ing. Stjepan 

Lončar iz Direkcije, ing. 

Željko Đurković, Branko 

Trifunović i Franjo Jovanovac 

- svi iz UŠ Vinkovci, 

te Franjo Mumić iz UŠ 

Nova Gradiška. 

U pojedinačnoj konkurenciji 

najbolje se plasirao 

ing. Stjepan Lončar - 

među prvu polovinu natjecatelja 

od ukupno 85 sudionika 

ovog uspjelog 

natjecanja. 

Z.L.


U VARAŽDINU OD 5. DO 8. RUJNA ODRŽAN SAJAM LOVNOG TURIZMA 

Dok je najveći broj vrhunskih 

lovačkih trofeja stečenih u 

posljednjih petnaest godina u 

tzv. državnim lovištima bio izložen u 

okviru izložbenog prostora Hrvatskog 

lovačkog saveza na internacionalnoj 

izložbi Priroda i lovstvo »Naturexpo 

'96« u Budimpešti, Javno poduzeće 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb, promičući 

lovni turizam, sudjeluje i na 

prvom ovogodišnjem Sajmu lovnog i 

ribolovnog turizma, koji je od 5. do 8. 

rujna 1996. održan u Varaždinu. Na 

posebnom izložbenom prostoru, uz 

brojne izlagače lovačke opreme i 

streljiva, Hrvatski lovački savez, njegove 

županijske lovačke saveze, 

lovačke udruge i dr., »Hrvatske 

šume« su, kao najveći ovlaštenik prava 

lova u državi, predstavile svoju ponudu 

u lovnom turizmu preko nekoliko 

ponajboljih lovačkih trofeja, uspjelih 

snimaka divljači i prirode, reklamnih 

i poučnih projekcija s vlastitih videokaseta 

na TV prijemniku te reprezentativnom 

publikacijom »Katalog 

lovišta« tiskanom na hrvatskom, njckog 

družtva za gojenje lova i ribarstva, 

kako to netko reče, bio cijelo jedno 

desetljeće ispred svog vremena. Valja 

se, naime, prisjetiti daje taj domoljub 

i vrijedan muž još 1882. godine u svom 

»zvjerinjaku« u Zclcndvoru uzgajao 

jelene lopatare, te prvi u tadašnjoj 

Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji 

umjetno uzgajao fazansku 

divljač. Na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 

1896. god. u Hrvatskom 

šumarsko-lovnom paviljonu Marko 

Bombelles izlaže ponajljepšu zbirku 

srnećeg rogovlja, premda je tu divljač 

»udomio tek godine 1884.« 

Sajam je zamišljen kao posebna 

manifestacija koja bi trebala postati 

središnjim mjestom ponude i potražnje 

usluga i roba na području lova 

i ribolova, a vrijedne organizatore 

sajma poduprli su Hrvatska gospodarska 

komora, Turistička zajednica 

grada Varaždina, Hrvatski lovački savez, 

Hrvatski ribolovni savez, Institut 

za turizam i mnogi drugi. Razvoj turizma 

pak, kao »integrirajuća sastavnica 

za cjelokupni probitak zemlje«, 

mačkom i talijanskom jeziku. Predstavnik 

Službe lovstva »Hrvatskih 

šuma«, koja je postavila štand, aktivno 

sudjeluje i na okruglom stolu »Lov 

i ribolov u službi turizma« te drugim 

popratnim manifestacijama vezanim 

uz ovaj varaždinski sajam. 

Na tradicijama grofa 

Marka Bombellesa 

Varaždin - njegov Zelendvor, uz 

brojne lovačke udruge ovog dijela 

Hrvatskog zagorja, klasičan je lovački 

(k)raj Lijepe naše. To se zacijelo može 

pripisati dijelom i grofu Marku Bombellesu 

iz Opeke kraj Varaždina, koji 

je kao prvi predsjednik Prvog hrvatsrečeno 

je na okruglom stolu, usko je 

povezan s provedbom odredbi novog 

Zakona o lovu. Taj zakon, naime, 

omogućuje tržišno poslovanje, što 

znači da sve domaće i inozemne pravne 

i fizičke osobe imaju pravo zakupa 

lovišta. No, za oporavak i obogaćenje 

danas uglavnom polupraznih lovišta s 

divljači potrebna su velika ulaganja, 

mahom uz pomoć inozemnih kredita, 

riječi su doministra u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva, dipl. ing. 

Franje Prebanića. Prema njegovim 

riječima, u obnovu lovišta u Hrvatskoj 

treba uložiti - ni manje, ni više - 21 

milijun američkih dolara! 

Lovni turizam - unosan 

posao 

Da je lovni turizam unosan posao 

potvrđuju brojni primjeri iz prakse. 

Tako su lovačke udruge u Međimurju 

prije Domovinskog rata ostvarivale 

godišnji prihod i do 800.000 DEM, a 

Poljska, kao ne odveć otvorena turistička 

zemlja, zarađuje godišnje samo 

od deviznog lova više od 20 milijuna 

DEM. 

U Hrvatskoj su u 1994795. godini 

inozemni lovci odstrijelili samo jelena 

običnih 36 (481), srneće divljači 893 

(2116), divokoza 16 (56), muflona 10 

(46), divljih svinja 445 (1797) itd. Ni 

brojke u zagradama, koje označuju 

ulove u predratnoj 1990./91. godini, 

ne mogu nas zadovoljiti. Potencijali 

hrvatskih lovišta neusporedivo su 

veći. Primjerice, u »Hrvatskim šumama«, 

koje ovog trenutka gospodare s 

četrdesetak lovišta ukupne površine 

nešto manje od 400 tisuća hektara, 

odstrel jednog »zlatnog« jelena ili kapitalnog 

medvjeda stoji, prema 

važećem Cjeniku lova, 37-38.000 

kuna. 

U okviru Sajma lovnog i ribolovnog 

turizma u Varaždinu održana je vrlo 

uspjela 1. svjetska izložba karikature 

s temom lova i ribolova, natjecanje 

Gastrolov - državno prvenstvo u pri- 

IZLOŽENI VRIJEDNITRO 

premanju jela od divljači i riba, 

međunarodni ribolovni kup u natjecanju 

na »suhe« discipline, demonstracija 

novih lovačkih pušaka i streljiva, 

gađanje lukom i strijelom te druge 

brojne sajamske priredbe. Spomenuti 

valja da je i rujanski broj glasila 

Hrvatskog lovačkog saveza - »Lovački 

vjesnik« - bio posvećen lovnom turizmu. 

Zaključimo stoga daje prvi specijalizirani 

Sajam lovnog i ribolovnog turizma 

postigao zapažen uspjeh. 

Ukupno 43 izlagača, tvrtki, turističkih 

agencija i lovnih udruga predstavilo je 

svoju ponudu vezanu uz lov i ribolov 

kao dobar početak organiziranog i 

smišljenog lovnog turizma. Tijekom 

četiri sajamska dana izložbene prostore 

sajma posjetilo je oko 10.000 

posjetitelja te poslovnih ljudi iz 

zemlje i inozemstva. Nije stoga čudo 

da vrijedni organizatori, direktorica 

Turističke zajednice grada Varaždina 

Branka Tropp i direktor tvrtke »Val 

042« Borislav Šimenc, najavljuju za 

sljedeću godinu drugi, još bogatiji i 

raznovrsniji Međunarodni sajam lovnog 

i ribolovnog turizma u svom prelijepom 

gradu. 

A.Frković 

BILI SMO NA MJERENJU NOVOG 

REKORDNOG JELENSKOG TROFEJA OD 

232,21 TOČKE 

NOVI REKORDER 

LOVIŠTA »REPAŠ« 

Lovište »Repaš« u koprivničkoj upravi ima novog rekordera - 20. 

rujna odstrijeljen je na podučju Cambina jelen kapitalac trofejne 

vrijednosti 232,21 točke. Visoko ziato! 

- Glavno da je jači od Buschnrovog trofeja - govorio je uoči mjerenja, napeto 

iščekujući rezultate, uspješni i sretni strijelac Ignac Jurković - »za lovce 

Nacek«. - Ne bu taj Švicarac vječno držao rekord. Ako ovaj nije jači, idem dalje 

dok ga ne skinem - glasno razmišlja Jurković. 

Ernst Buschur (sada pokojni), lovac iz Švicarske, čest i drag gost repaškog 

lovišta, držao je rekord s trofejom od 231,00 točke. 

Ni lgnac - Nacek Jurković nije novi u »Repašu«. Slike ovog Zagrepčanina s 

od s i rijIju »i in trofejima vise i na zidovima novouređene prekrasne lovačke kuće 

uz jezero Čambina. Poznanik je i prijatelj ovdašnjih lovaca, lovnika, kuhara i 

kuharica, rado viđen gost. Dok čeka rezultate mjerenja, nudi Jagermeister. Svi 

ispijaju po čašicu i kreću na posao. 

Komisija u sastavu: Miroslav Brnica, predsjednik, Dražen Videc i Mirko 

Cvetković ima dosta posla. Najprije je izmjeren jedan visoko srebrni trofej (204 

točke), potom jedan manji od 157 točaka, gdje je jelen imao ozlijeđenu nogu, 

da bi na red došao glavni trofej. Prognoze su bile i optimističnije, no »obujam 

je manji nego što smo mislili« komentirao je Videc. I onda zbrajanje - dužina 

grane 124,5 cm, 18 parožaka... ukupno 232,21 točka. Novi rekorder prima 

čestitke, njegova kompa iz Zagreba odmah je obaviještena, posebno članovi 

njegovog Lovačkog društva »Sv. Hubert«. 

To je malo, ali moćno društvo - veli Jurković. - Ima nas samo 12, nemamo svoje 

lovište, no ima nas svuda. Cesto smo ovdje, bili smo i u Africi. Zanimljive su 

njegove priče (nisu lovačke!), ocjene, usporedbe. 

- Bio sam dva puta u Africi, u Namibiji, u Finskoj, u nekim drugim zemljama. 

Mislim da se u Europi otišlo predaleko s cijenama, u Africi je sve mnogo 

jeftinije. 

Lovstvo je oduvijek bilo skup sport kojim se baš ne može baviti svatko. Je - veli 

Jurković - no netko voli jedrenje, netko skijanje, a ja godišnji odmor provodim 

ovdje u »Repašu«, na Cambini. I lani i preklani bio sam ovdje. Imam kod kuće 

već tri zlatna trofeja. Kođ*kuće su tri sobe pune trofeja, sada ih već vješam po 

hodnicima svoje građevinske tvrtke. 

- Već treću godinu vrebao sam ovog »žuću«. Lani mi je jedan Njemac ušao na 

čeku, no njje htio pucati. Bio mu je to prevelik zalogaj! A »zalogaj« je, 

spomenimo i to, težak oko 20.000 DEM. 

Novi rekorder repaškog lovišta, a to je, kažu domaćini, najjači trofej odstrijeljen 

u lovištima »Hrvatskih šuma« otkako one postoje, posebno hvali sve što u 

»Repašu« čine kako bi vratili div(jač, ali i lovce. 

Kad se zadovoljstvo novim zlatnim trofejom stišalo, pojavili su se novi izazovi, 

novi planovi. 

- Šale (to je lovnik Šaleković) kaže da je vidio još jednog jačeg. Evo, kiša je 

stala, idemo na čeku malo pogledati... 

M.M. 

Strastveni lovac Ignac 

Jurković, vlasnik novog 

vrijednog trofeja od 232,21 

točke


NA TEMELJU ČLANKA 32. STA 

TUTA, A U SKLADU S ČLANKOM 15. 

I ČLANKOM 18. PRAVILNIKA O 

RADU »HRVATSKIH ŠUMA« - JAV 

NOG PODUZEĆA ZA GOSPODA 

RENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEM 

LJIŠTIMA U REPUBLICI HRVAT 

SKOJ, P.O. ZAGREB, DONOSIM 

ODLUKU 

O SADRŽAJU I NAČINU PRI 

KUPLJANJA PODATAKA O 

ZAPOSLENICIMA 

Članak 1. 

Ovom odlukom utvrđuju se sadržaj i način 

prikupljanja, održavanja i uporabe podataka 

o zaposlenicima »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb 

primjenom informacijskog sustava »Kadrovi/Obrana« 

(u daljnjem tekstu: prikupljanje 

podataka), utvrđuje se postupak za 

određivanje osoba odgovornih za prikupljanje 

i osobe za nadzor prikupljanja podataka, te se 

utvrđuju njihova prava, obveze i odgovornosti. 

PRIKUPLJANJE PODATAKA 

Članak 2. 

Prikupljanje podataka obuhvaća sljedeće 

aktivnosti: 

a) prikupljanje podataka o zaposlenicima 

b) unos prikupljenih podataka u PC 

ej održavanje podataka i aplikacije »Kadrovi/Obrana« 

u uporabnom stanju 

d) uporabu podataka. 

Članak 3. 

Prikupljanje podataka o zaposlenicima, 

predviđenih člankom 14. Pravilnika o radu 

neposrednim anketiranjem svakog ponaosob 

slijedom Uputa za prikupljanje podataka o 

radnicima, anketnog upitnika i šifarnika koji 

su njihov sastavni dio obavljaju isključivo 

pravni, kardovski i opći odjeli uprava šuma i 

Pravna, Kadrovska i Opća služba Direkcije. 

Upute se nalaze u prilogu 1 ove odluke i 

njen su sastavni dio. 

Članak 4. 

Unos prikupljenih podataka u PC - formiranje 

baze podataka slijedom Uputa za primjenu 

aplikacije »Kadrovi/Obrana« obavljaju 

isključivo, pravni, kadrovski i opći odjeli uprava 

šuma i Pravna, Kadrovska i Opća služba 

Direkcije. 

Upute se nalaze u prilogu 2 ove odluke i 

njen su sastavni dio. 

Članak 5. 

Održavanje podataka u uporabnom stanju 

u smislu potpunosti prema članku 14. Pravilnika 

o radu, točnosti i ispravnosti sukladno 

uputama iz članka 3. i članka 4. ove odluke, te 

stalno praćenje i ažuriranje promjena obavljaju 

šumarije, radne jedinice, pravni, kadrovski 

i opći odjeli uprava šuma i Pravna, Kadrovska 

i Opća služba Direkcije. 

Iznimke od prethodnog stavka su sljedeći 

podaci: v naziv radnog mjesta, datum zaposlenja 

u HS, vrsta radnog odnosa, vrsta radnog 

vremena, datum prestanka rada, oznaka prestanka 

rada, broj bodova, radno mjesto postoji 

u ratu DA/NE i oznaka značaja, koje održavaju 

isključivo pravni, kadrovski i opći odjeli i 

uredi upravitelja uprava šuma i Pravna, Kadrovska 

i Opća služba te Ured direktora Direkcije. 

Članak 6. 

Pod održavanjem podataka podrazumijevaju 

se i izrada, instaliranje i održavanje aplikacije 

»Kadrovi/Obrana« u uporabnom stanju u 

smislu omogućavanja unosa podataka, pohranjivanja 

podataka i programa, održavanja 

integriteta baze podataka, osiguravanja tajnosti 

podataka, dvosmjernog prijenosa podataka 

i izrade izlaznih izvješća. 

Održavanje podataka u smislu stavka 1. 

ovog članka obavljaju Informatička služba Direkcije 

i informatički odjeli uprava šuma. 

Članak 7. 

Uporaba podataka o zaposlenicima u obliku 

zbirnih pregleda i poimeničnih popisa, za 

potrebe donošenja utemeljenih ocjena i poslovnih 

odluka, unapređenja organizacije 

rada i poslovanja, izvršenja zakonskih obveza 

te obveza prema nadležnim državnim ogranima 

i službama, obavlja se u svim organizacijskim 

dijelovima Poduzeća prema postupku 

utvrđenom ovom odlukom. 

ODGOVORNOST ZA 

PRIKUPLJANJE PODATAKA 

Članak 8. 

U svim organizacijskim dijelovima »Hrvatskih 

šuma«, p.o. Zagreb, uz prethodnu suglasnost 

zaposleničkih vijeća, moraju se odrediti 

osobe odgovorne za prikupljannje, te osobe za 

nadzor prikupljanja podataka o zaposlenicima. 

Odgovorne osobe iz stavka 1. ovog članka 

odredit će za razinu Direkcije/Poduzeće direktor, 

a za razine uprava šuma, šumarija i 

radnih jedinica upravitelji uprava šuma. 

S obzirom na zakonsku obvezu zaštite tajnosti 

podataka o zaposlenicima, bilo da se 

nalaze na anketnom upitniku ili magnetom 

mediju, pravo pristupa istima imaju samo osobe 

iz stavka 1. ovog članka. 

Iznimke od prethodnog stavka su direktor, 

zamjenik i pomoćnici direktora, upravitelji 

uprava šuma, zamjenici i pomoćnici upravitelja 

uprava šuma. 

Članak 9. 

Osobe odgovorne za prikupljanje podataka 

o zaposlenicima obavljaju prikupljanje podataka 

o zaposlenicima, unos prikupljenih podataka 

u PĆ i održavanje podataka u uporabnom 

stanju, sukladno odredbama članka 3., članka 

4. i članka 5., te pripremaju podatke za uporabu 

drugim korisnicima, sukladno članku 7. ove 

odluke. 

Iznimke od prethodnog stavka su osobe odgovorne 

za prikupljanje podataka o zaposlenicima 

- informatičari koji imaju obvezu osiguravanja 

tehničkih uvjeta za primjenu aplikacije 

»Kadrovi/Obrana« sukladno članku 6. 

ove odluke. 

Članak 10. 

Osobe za nadzor prikupljanja podataka organiziraju 

prikupljanje i rukovode njime, te 

odgovaraju za stanje podataka o zaposlenicima 

u organizacijskim dijelovima Poduzeća za 

koje su određeni, u okviru poslova koje obavljaju. 

Pravo i obvezu nadzora prikupljanja podataka 

o zaposlenicima imaju i upravitelji uprava 

šuma i upravitelji šumarija i radnih jedinica. 

Članak 11. 

Osobe određene za prikupljanje, odnosno 

nadzor prikupljanja podataka za razinu Direkcije/Poduzeća 

ovlaštene su za prikupljanje, 

odnosno nadzor prikupljanja podataka o zaposlenicima 

u svim organizacijskim dijelovima 

»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb. 

Poimenični popisi osoba iz prethodnog 

stavka nalaze se u prilogu ove odluke i njen su 

sastavni dio. 

Članak 12. 

Svi zaposlenici »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb 

obvezni su, na zahtjev osobe odlukom 

nadležnog rukovoditelja određene za prikupljanje 

podataka, dati osobne podatke na 

korištenje, pri čemu pod materijalnom i krivičnom 

odgovornosti jamče za njihovu 

točnost. 

Zaposlenik nije obvezan dati sljedeće podatke: 

nacionalnost, telefon kod kuće i stambeni 

status. 

Članak 13. 

Neredovito prikupljanje kao i nepridržavanje 

odredbi Odluke o sadržaju i 

načinu prikupljanja podataka o zaposlenicima 

predstavljaju povredu obveza iz radnog odnosa. 

ZAHTJEV ZA UPORABU PODATAKA 

O ZAPOSLENICIMA 

Članak 14. 

Podatke o zaposlenicima dopušteno je koristiti 

samo za službene potrebe, a na temelju 

posebnog pismenog zahtjeva. 

Zahtjev iz stavka 1. ovog članka Pravnoj, 

Kadrovskoj i Općoj službi Direkcije i pravnim, 

kadrovskim i općim odjelima uprava šuma 

mogu uputiti rukovoditelji službi Direkcije i 

odjela uprava šuma, uz obveznu naznaku koji 

se podaci traže i za koje potrebe. 

Iznimno, pravo korištenja podataka o zaposlenicima 

na usmeni zahtjev imaju osobe iz 

članka 8. stavak 4. ove odluke. 

Svaki podatak o zaposlenicima koji se daje 

na korištenje unutar poduzeća ili nadležnim 

državnim organima i službama ovjerava osoba 

odgovorna za nadzor prikupljanja podataka. 

Članak 15. 

Uprave šuma dužne su prikupljene podatke 

o zaposlenicima preko elektronske pošte dostavljati 

u Direkciju najkasnije do 10. dana u 

mjesecu, a na temelju posebnog zahtjeva prema 

utvrđenom roku. 

ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 16. 

Ova odluka stupa na snagu danom 

donošenja i s njenim sadržajem moraju biti 

upoznati svi zaposlenici »Hrvatskih šuma« 

p.o. Zagreb objavljivanjem u listu »Hrvatske 

šume« i na oglasnim pločama organizacijskih 

jedinica, te se ona mora dostaviti zaposleničkim 

vijećima. 

Članak 17. 

Tumačenje ove odluke obavljat će Ured direktora 

Direkcije. 

DIREKTOR »HRVATSKIH ŠUMA« 

Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šum. 

LJUBAV ISKAZANA PREMA ČOVJEKU I PRIRODI 

U postavu ove izložbe u Etnografskom muzeju u 

Zagrebu svoje radove izložilo je 19 autora - 

djelatnika »Hrvatskih šuma« 

Sto pedeseta obljetnica utemeljenja 

Hrvatskog šumarskog društva i 

120. obljetnica tiskanja glasila 

»Šumarski list« pravi su povod da i kipari 

i slikari - članovi Hrvatskog šumarskog 

društva pokažu svekolikoj hrvatskoj 

kulturnoj javnosti dio svoga bogatog 

stvaralaštva. 

Na ovoj izložbi predstavljena su djela 

19 slikara i kipara. 

Svoje radove izlažu: Ratko Banaj, 

Duško Begović, Pero Beuk, Zdenka 

Bošnjaković, Mladen Gašpar, Branko 

Grbac, Tomislav Katavić, Ždenko Krulić, 

Andrija Kusanić, Damir Pavelić, 

Ferdinand Petrović, Marijan Petrović, 

Karlo Posavec, Ivan Puškar, Josip 

Šimić, Davorin Vidas i Josip Žagar. 

Svi su oni djelatnici u našim šumarijama 

- od Vrbanje, Vinkovaca, Našica, 

Koprivnice, Zagreba, Gospića, Delnica 

do Karlovca. Neki od njih uložili su čitav 

svoj radni vijek u očuvanje naše nacionalne 

baštine - naših šuma i svekolikog 

bogatstva prirode. Radili su ili rade kao 

šumarski tehničari, lugari, inženjeri. 

Umjetnost im nije struka, ali jest velika 

ljubav. Na svoje kipove, reljefe i slike 

prenose svoju ljubav prema Prirodi i 

Čovjeku. Različiti su po svojim umjetničkim 

dostignućima i likovnim poctikama, 

različiti po izboru tehnika, načinu 

rada, umjetničkom iskustvu. 

Ratko Banaj potvrdio se kao kipar. 

Vlakasto tkivo lipe, intrigantni bršljan, 

trajan, ali opor hrast materijali su u kojima 

kipar kleše skulpture manjih dimenzija. 

R. Banaj poetizira Ženu. 

Zadržava prirodnu boju drveta. Stilizira 

volumen naglašavajući obline ženskog 

tijela. Postiže profinjenom modelacijom 

izvanvremensku, arhaičnu ljepotu, monumentalnost 

i intimizam. 

Slavonska ravnica, nepregledna, bogata 

i plodna, hrastici, močvare, vrbici, 

Sava, trajno su nadahnuće Duška Begovića. 

Romantičarskim zanosom prenosi 

ugođaje svoga zavičaja na slikarsko platno. 

I kada se izražava u prašnjavom pastelu, 

D. Begović ostaje zaljubljenik 

Šokadije i Slavonije. 

I Pero Beuk također je pjesnik slavonskih 

krajobraza. Njegovi impresionistički 

krajolici, posebice motivi šume u 

različita godišnja doba, omiljeni prizori 

jelena i košuta, rađeni su toplim koloritom. 

P. Beuk ostaje vjeran prepoznatljivosti 

motiva i nostalgičnom oživljavanju 

stare Slavonije iz vremena Josipa i Ivana 

Kozarca, ali i iskusan opscrvator 

današnje Slavonije. 

Zdenka Bošnjaković dugogodišnji je 

član brodskog likovnog kruga. Marljivim 

radom, učeći u crtačko-slikarskoj 

školi prof. Krunoslava Kerna, uspješno 

je svladala zahtjevnu tehniku akvarela. 

Vješto »razbija« kompoziciju na geometriziranc 

i ritmizirane cjeline, ponekad 

na granici prepoznatljivoga. Cvijeće 

je njezin omiljeni motiv. Sublimirajući 

doživljaj prirode, zadivljena bojom i formom 

perunike, zvončića, cvijeća svih 

vrsta, njeno je slikarstvo lirski razigrano, 

ritmično, toplo i puno svjetlosti. 

Mladen Gašpar majstor je impresionističkog 

pejzaža. Bogatom slikarskom 

paletom, u okvirima poetizacije stvarnosti, 

prenosi na platno svoj doživljaj jutra 

u šumama Gorskog kotara. Stvarni lokaliteti 

djeluju na njegovim uljima kao 

poetske slike umjetnikovih unutarnjih 

stanja. Kompozicije su skladne, a vješto 

stupnjevanje intenziteta boje i tipični 

sfumato otkrivaju rafiniranog promatrača 

i lirika. 

Krajobrazi Gorskog kotara i životinjski 

svijet nadahnjuju i Branka Grpca. 

Omiljena mu je tehnika akvarel. Njegov 

»Tctrijeb« poziva nas da i sami 

zapažamo i čuvamo ljepotu naših šuma, 

biljnog i životinjskog svijeta. 

Tomislav Katavić u glogu kleše »Krista«, 

a u bukovu drvetu ili dudu rezbari 

svoje bogato modelirane preslice. Naše 

tradicionalno drvorezbarstvo nadahnulo 

je kipara-drvorezbara da izradi boga- 

Grupa autora koje smo zatekli na otvaranju izložbe likovnih ostvarenja 

to ukrašene preslice prekrasnim plitkim 

reljefom. 

Zdenko Krulić izražava se u različitim 

tehnikama, ali je pozornost privukao 

svojim minucioznim crtežima, pravim 

studijama krošnje hrasta, barskih panjeva 

ili jasena. Crtež je bogat u. detalju, a 

odnosi bjelina i tamnina dovedeni su do 

prave virtuoznosti i bogatog grafizma. 

Andrija Kusanić potvrdio se na nizu 

recentnih izložaba kao kipar. Kipove 

izrađuje od gotovo pougljenog drveta 

koje pronalazi na dnu Kupe. Umjetnika 

zanima volumen, napeta forma bez individualnih 

karakterizacija. Ovom prigodom 

umjetnik se predstavlja slikama nastalim 

u vrijeme najtežih razaranja Karlovca. 

Ciklus o ratu nacrtan crnom kredom 

na kartonu ili u boji ne ostaje samo 

»kao dokument već i način izražavanja 

osjećaja« (Nikola Pcrić). I na njegovim 

skulpturama, kao i slikama, prisutni su 

»bol, patnja i krik« (Petar Skutari). 

Damir Pavelić istražuje svoje 

izražajne mogućnosti u mekoći drveta i 

podatnoj glini. Fedrinand Petrović 

zavičajni krajolik izražava u akvarelu, a 

njegov brat Marijan Petrović u ulju i 

pastelu slika genre scene, krajobraze i 

portrete, lazurnim nanosom boja, nadrealne 

svjetlosti. 

Lika je našla svog zaljubljenika i pjesnika 

Velebita, običaja i prirode u djelu 

Karla Posavca. Dr. Antun Baucr zapisat 

će o Karlovim slikama: »Duboko je 

doživljavao pejzaže Like i Velebita. Njegove 

slike na "garištima popaljenih 

šuma" ostale su mi u trajnom sjećanju po 

snazi dojmova koje smo doživjeli pred 

ovim njegovim djelima. Isto tako posebno 

je otkriće ljepota ličkih motiva s pejzažom 

i životom šume i planina u kojima 

je Posavec dao niz najljepših ostvarenja 

u našoj suvremenoj, umjetničkoj stvarnosti«. 

Tempere Ivana Puškara pjesma su 

karlovačkim rijekama. Igor Cikuša najbolje 

je zapazio: »Umjetnik ne stvara 

pejzaž iznovice, već ga interpretira, pokoravajući 

se zakonima tehnike kojom 

slika. Plohe neba, odsjaji grana u vodi i 

karakteristično izrađeno drveće, granje 

i masline, potpisuju svaku sliku. Njegove 

su tempere odraz racionalnosti i vizije, 

međusobno uvjetovane prisutnošću 

teme i sjećanjem na nju. On sužava dosljedno 

i surovo spektar boja unutar kojeg 

se služi odabirući pritom upravo ono 

najkarakterističnije za ambijent u kojem 

se njegova misao kreće«. Slikar tipičnog 

kolorita ostvario je zapažen uspjeh. 

Josip Šimić dokazao se kao slikar naive. 

Poznat je po svojim uljima na staklu. 

Ovom prilikom publici se predstavlja 

temperom na dasci. Bogat geometrizam, 

kolorit i simbolika, patinirana podloga 

i duhovitost karakteristični su za 

taj njegov likovni eksperiment. 

Kipar Davorin Vidas na svojim skulpturama 

sintetizira iskustva oceanijske i 

afričke umjetnosti. Njegove su skulpture 

simbolične, stilizirane i prividno jednostavne. 

Bogata struktura drveta potencirana 

je lazurnim premazima živopisnih 

boja koja nije nametljiva. Kompozicije 

su to duboke misaonosti i senzibiliteta 

modernog intelektualca. 

Josip Žagar, kipar, u podravskim 

šumama traži neobične oblike koji ga 

asociraju na jelene, školjke, vapaj. Umjetnik 

rabi te prirodne oblike, komponira 

ih i blago zaštićuje od propadanja 

kako bi nas svojim »naivitetom« uputio 

na sve bogatstvo i čaroliju šume. Na 

nekim kompozicijama zamjetnija je umjetnikova 

ruka, što nas ispunjava znatiželjeom: 

kojim će putem krenuti dalje 

Josip Žagar! Budući daje ovo umjetniku 

prvi nastup u javnosti, poželimo mu 

uspjeh na tom mukotrpnom i radosnom 

putu. 

Svaki od navedenih autora traži i nalazi 

svoj put. Svima njima zajednička je 

ljubav - prema Čovjeku, našem krajobrazu 

i hrvatskim šumama, prema Lijepoj 

našoj! 

Dragutin MANDEKIĆ

8. studenog 1996. 

KULTURA - RAZONODA - ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - AFORIZMI - KARIKATURE 

PRIČA IZ NEOBJAVLJENE KNJIGE »TRAG BOŽANSKE STOPE< 

ULJEZ 

Vraćala se iz lova gladna i iscrpljena 

od uzaludna napora. Do sutona se 

mučila kopajući mišju rupu, ali miša 

nije uhvatila. Zatim je pošla prema 

selu nadajući se kakvoj-takvoj 

lovačkoj sreći, ali su je nanjušili psi i 

čitav sat ganjali po gušticima. 

Baršunasta joj je dlaka sva zamršena 

i mjestimično počupana, a koža na 

nekoliko mjesta razredana oštrim 

trnovima i pasjim zubima. Sad, kada 

je konačno mogla predahnuti, lizala je 

rane i mislila na troje svojih lisičića 

koji ju, gladni i žedni, nestrpljivo 

čakaju u jazbini. Od mesa večeras 

opet nema ništa, a u sisama ima svega 

nekoliko kapi mlijeka. 

- Ah, kada bi se ljubav mogla jesti, 

vi biste sada bili siti i zadovoljni - 

uzdahnula je sirota mama lisica. 

Osjećala se tako jadna, tako nemoćna 

i tako sama. Ipak, znala je da mora 

izdržati, da mora pobijediti u utrci 

između gladi i života koju trči skupa 

sa svojom dječicom. Od jada je stisnula 

čeljusti, ne želeći ni vjetru noćniku, 

ni večerašnjoj rosi, ni grmu uz koji se 

zaklonila, pokazati svoju bol. Samo je 

večernja zvijezda vidjela suze u njezinim 

majčinskim očima. 

- Suze ti postale nebesko biserje! - 

uzdahnula je Večernjača i zamolila 

zvijezde da pomiluju mamu lisicu gustim 

mliječnim sjajem, pa je umorna 

mati osjetila da je zvjezdano mlijeko 

počelo strujati u njezinim mliječnicama. 

Na žalost, to je bio tek privid zbog 

svjetlosti koja se tako iznenada iz 

zvjezdanog vimena izlila na proplanak. 

Jama u kojoj stanuje njezina obitelj 

u neposrednoj je blizini. Još koji tren 

i djeca će je upitati: - Sto si nam donijela, 

mama 

Zvuči tišine 

Nemirno more što životom 

te zovem 

hučiš i bučiš, nosiš me i valjaš, 

0 stijene udaraš. 

Pred praskom tvojih gromova 

i oluja 

ja bježim i uranjam u te, sve 

dublje. 

1 dok istražujem tvoje nepoznate 

dubine, 

tišinu osluškujem. 

A u zvucima tišine 

ko u pjesmi nikad ispjevanoj 

uvijek i ponovno 

ja otkrivam sebe. 

Ankica Piculek 

KRIŽALJKA 

Sram i strepnja oledjeli joj srce. 

Najradije bi noćila pod ovim grmom, 

samo da ne mora slušati plačljvo 

kevtanje svojih gladnih mališana. 

Ipak, kakva bi ona bila mati, kad makar 

i jedan trenutak ne bi brinula 0 

svojim mladuncima. 

Stotinjak metara ispred jame trže ju 

i prestravi cvilež i žalobna cika dragih 

glasića. 

- Mama, mama, protjerani smo iz 

naše kućice! Jazavac nas je protjerao! 

- Jazavac! - užasnula se mati lisica. 

Bila je preumorna i preizmučena da 

bi mu se suprotstavila. Ne bi to mogla 

ni da je odmorna, jer se snažnih jazavčevih 

čeljusti kloni i vuk, a kamoli 

neće lisica. 

Prišla je jami koju je svojedobno 

sama iskopala i pretvorila u obiteljsko 

okrilje, te zazvala: 

- Jazavče, hej, jazavče! 

Izašao je iz jame, tust, prljav i mrzovoljan. 

- Tko se usudi remetiti mir doma 

mojega! - zarežao je ljut kao ris. 

- Pogriješili ste, gospodine; to je 

moj dom! Molim vas da ga u miru 

napustite! - zamolila je što je mogla 

smirenije i ljubaznije. 

- Ako je tvoj, ti uđi! - prezirno joj je 

odgovorio jazavac. Zubi su mu prijeteći 

svjetlucali na mjesečini. 

- Upozoravam te, nasilnice, da se 

svojega doma ne namjeravam samo 

tako odreći! - povikala je, sad već posve 

očajna. 

- Nemam vremena za objašnjavanje 

s nekakvim lisicama! - šidjocnuo je 

zubima i ušao u jazbinu. 

Lisica je odvela svoje mladunče u 

grmlje. Dok su oni isisavali posljednje 

kapi mlijeka, ona je smišljala kako bi 

nadmudrila okrutnog i sebičnog zlotvora. 

Jazavac se taman ispružio na svojoj 

kukuruznoj postelji, kad začu nepoznat 

glas. Uostalom, osim svojega, 

nijedan drugi glas nije poznavao, jer 

ga ništa na svijetu, osim kukuruzišta i 

lovine, nije zanimalo. 

- Jazavče, izađi, želim s tobom 

razgovarati! 

- Tko si ti da se usudiš ometati moj 

san! - puhnuo je usiljeni rutavac. 

- Ja sam vila. Došla sam te upozoriti 

da si učinio zlo djelo. Ti si jazavac i 

nije ti teško iskopati novu jazbinu, a 

lisica je već iscrpljena od dojenja i 

neprestana trčanja za hranom. Njih je 

četvero, a ti sam i, naposljetku, ona je 

tu jazbinu iskopala. 

- Ne kopa mi se. Ovo je odsad moj 

dom. 

- Ti si lijenčina! 

- Vrlo važno! 

- Lijenčina i pohlepnik! 

-1 otimač, i okrutnik, i nemilosrdnik! 

To si mi još htjela reći, zar ne Pa 

reci, baš me briga! Ja sam u toplu! Ja 

sam u suhu! Kukuruzovina podamnom 

je svježa i uspavljujuće šuštava, a 

to mi je najvažnije! 

- Poslušaj me, jer za kajanje neće 

biti vremena! 

- Nisam tvoj obožavatelj! Eno ti leptira, 

eno ti pčele, eno ti srne. Ja sam 

svoj i samo svoj! Imam glavu - vodi 

VODORAVNO: 1. Hrastove šume, 9. Prašina, pelud, 13. Glavni grad Latvije, 

14. Graditeljski majstori, 16. Radijus, 17. Poznata glazbena grupa iz Švedske, 

18. Spisi i dopisi, 19. Simbol za galij, 20. Povratno-posvojena zamjenica, 21. 

Autooznaka za Karlovac, 22. Žensko ime, Eleonora, 23. Dišni organ, 24. Tona, 

25. Samoglasnik i suglasnik, 26. Ilovača, 27. Pripradnik starog indoeuropskog 

naroda, 28. Točka smrzavanja vode, 31. Filmski režiser (Krešo), 32. Natraške, 

33. Stav, 34. Sastavni veznik, 35. Sličan divljoj guski, 36. Pokretač parnog stroja, 

37. Autooznaka za Kutinu, 38. Posvojna zamjenica, 39. Grčko slovo, 40. 

Neugodan miris, 41. Stari »Citroenov« model automobila, 42. Jelensko glasanje, 

43. Ime pjevačice Doležal, 44. Jednooki div iz grčke mitologije, 46. Borac. 

OKOMITO: 1. Bjelogorično drvo, 2. Stanovnica vode, 3. Žensko ime, Agata, 

'4. Autooznaka za Sarajevo, 5. Tona, 6. Prilog, 7. Na svakoj nozi po jedna, 8. 

Ugodna atmosfera, 9. Prilog uz, 10. Autooznaka za Rijeku, 11. Austrija, 12. 

Slično kao 1. okomito, 15. Šarena papiga, 18. Sastavni veznik, 19. Otok pokraj 

Raba, 21. Teška situacija, 23. Glumica Eržišnik, 25. Najbolji radnik, 26. Zagrebački 

teatar, 27. Domaća životinja, 29. Biljke ili životinje određenog staništa, 

30. Zimski odjevni predmet, 31. Planina, 33. Biber, 36. Hokejaška pločica, 37. 

Snažne domaće životinje, 39. Statua, 40. Napolje, 42. Grčko slovi), 43. Autooznaka 

za Split, 45. Litra, 47. Prvo slovo. 

Sastavio: Josip Babić-Senj 

me, imam trbuh - slušam ga!. Idi gore, 

u krunu gorja; tamo pjevaj sVje^rovima! 

Ovaj jazavac prizna samcLžakon 

jačega! 

Lisičići su se stisnuli uz svoju majku 

i drhturili od straha, jer još nikada 

nisu noćivali na otvorenom. Odjednom 

je u zraku blago zahujalo, a kiša 

malina počela je padati po njima. 

Najprije su se prestrašili, ali kad su 

shvatili o čemu je riječ, počeli su slasno 

i radosno mljackati slatke plodove. 

- Što se to događa! - čudom se 

čudila mati lisica i sama se krijepeći. 

Tad ugledaše vilu. Uživala je gledajući 

ih kako jedu. 

- Hvala, draga vilo, odsrca ti hvala! 

No, reci otkud zrele maline, kad su 

kod nas još zelene 

- Samo ti jedi, ima ih dosta. Donio 

ih južni vjetar. 

Dok su mališani zadovoljno strigli 

ušima, vila je u šumi potražila dragovoljce 

koji bi htjeli kopati stan za protjeranu 

obitelj. Javilo se krtova, javile 

se mlade lisice, javili se mnogi jazavci. 

Svi su kopali složno i na smjenu, 

naročito mladi jazavci koji su bili 

ogorčeni što je jedan pripadnik njihova 

roda učinio tako strašno zlo. Gorski 

je vjetar isisavao zemlju koju bi oni 

pandažama otkopali i odnosio je. 

Ježevi su na svojim bodljama donosili 

kukuruzovine i dok su mališani pojeli 

maline - sve je bilo gotovo. 

Vila je radosno izvijestila prognaničku 

obitelj: 

- Naš stan! Tko je istjerao uljeza! 

- uzbudila se mama lisica. 

- Još nitko. Prijatelji su vam izgradili 

stan solidarnsoti! - blistala je vila. 

- Nisu svi jazavci isti - šapnu mladi 

kopač, ispričavajući se u ime svojega 

roda. 

- Mladi su se jazavci vrlo trudili 

sprati sramotu koju im je nanio onaj 

samoživac! - pohvali vila njega i njegove 

prijatelje. 

Novi je stan bio ljepši i udobniji od 

staroga. Lisičići su se začas udomaćili 

i uskoro zaboravili na svoj prvi stan. 

U šumi je običaj da se, ako se pojavi 

neka opasnost, dojavi svim ugroženim 

bićima. I ovog su jutra pozornici s 

ruba šume, sojke i kreje panično 

javljale: 

- Sklanjajte se, lovci idu! 

- Sve što je živo zavuklo se u 

krošnje, u grmlje, u jame, pod kamenje, 

pod listinac - i užasnuto čekalo što 

će se zbiti. 

Lisičići su uzbuđeno virkali s ruba 

jame. Mati ih je neprestano opominjala, 

ali - tko može ukrotiti dječji nestašluk! 

Oni još nisu vidjeli lovca. 

Zato su pitali mamu kako on izgleda, 

a ona je već tko zna koji puta ponavljala 

opis čovjeka i psa. 

Najednom jedan mališan viknu: 

- Eno ih! Dvije noge vode četiri 

noge! Idu prema našoj bivšoj kući! 

Lisica je sada znala da će pas pronaći 

jazbinu i da se onome uljezu loše 

piše. Načas osjeti zadovoljstvo što će 

njezine patnje biti tako surovo naplaćene, 

ali odmah i pomisli da to nije 

pravo jer okrutnu sudbinu nitko ne 

zaslužuje. 

- Ne pomognem li ja njemu, mogu 

li se nadati da će sutra netko pomoći 

meni, ili mojoj djeci Ako je on gad, 

smijem li zbog njegove ćudi i ja to 

postati 

- Naposljetku je zaključila: »Učinit 

ću to zbog mladih jazavaca!« 

Odlučno je rekla dječici da budu 

mirni i ne izlaze, pa se poput polegle 

sjenke hitro odšuljala do svoje stare 

nastambe. Prišla je otvoru i viknula: 

- Bježi kukavna spodobo, bježi, lovci 

idu! 

Jazavac je pomislio da je to lisičja 

prijevara, da ga ona namjerava namamiti 

iz jame jer je želi vratiti. No, lovac 

je lovac i ne smije ga se zanemariti. 

Oprezno je virnuo kroz otvor i ugledao 

zelene čizme kako migolje kroz 

travu. To je bilo dosta. Jurnuo je uz 

stranu koliko su ga noge nosile. 

Sa sigurne udaljenosti lisica je s 

olakšanjem gledala kako njegov 

osmuđeni tur praši prema šibljaku. 

"~ f Piše: Milan Krmpotić 

Vf 0 )

»Blokovski botanički vrt Kotišina« - 

stoji ispisano iznad improviziranog 

ulaza u ovaj jedinstveni prirodni 

fenomen 

U ovoj kamenoj kuli, ostacima iz 

turskog doba, planira se 

uređenje i postavljanje zbirke 

Fotozapis s posjeta biokovskom botaničkom vrtu 

JEDINSTVENI PRIRODNI 

FENOMEN NA DOHVAT 

POSJETITELJIMA 

Po svemu neobičan botanički 

vrt nalazi se na Biokovu. Na dasci 

pribijenoj na dva gotovo suha 

drveta iznad improviziranog 

ulaza, vjetrom i kišom isprana, 

već jedva vidljiva slova ispisuju: 

»Blokovski botanički vrt 

Kotišina«. Do ovog prirodnog fenomena, 

ali i čovjekovog djela, 

vodi uska zavojita asfaltirana cesta 

po kojoj kombi u rukama ing. 

Borisa Šabića vozi pravi slalom. 

Na samom ulazu kamena kućica 

sagrađena u »vlastitom 

aranžmanu« i prema ideji Filipa 

Šabića. 

Ovdje, tri kilometra iznad Makarske, 

u podnožju Biokova, na 

južnim padinama kod sela 

Kotišina nalazi se jedinstveni 

prirodno čudo - botanički vrt na 

otvorenom. Više od 450 biljnih 

vrta na površini od oko 15 ha čine 

ovaj botanički vrt posebnim. 

Smješten na 350-500 m nadmorske 

visine, taj prirodni rezervat 

različitih vrsta bilja dio je 

zaštićenog objekta prirode - Parka 

prirode Biokovo. Masiv Biokova 

najviša je planina u primorskom 

dijelu Dinarida 

Hrvatske, osebujne flore i faune 

i bogatstva različitih oblika krša, 

žljebastih škrapa, vrtača i dolaca. 

Smještajem, oblicima reljefa te 

posebno velikim brojem autohtonih 

biljnih vrsta, biokovski botanički 

vrt pravi je predstavnik 

planine Biokovo. Glavna geomorfološka 

i pejsažna vrijednost 

planine njena je primorska strana 

s grebenom dugim 35 km i 

visinama iznad 1.500 m, te 

najvišim vrhom Jadrana, Sv. Jurom, 

na 1762 m. 

U najnižoj obalnoj zoni, u području 

četinjača, dominiraju 

sađene šume alpskog bora. Iznad 

njih su šume bijelog graba koje 

se prostiru do strmih obronaka 

oskudne vegetacije, ali iznimno 

brojnih biljnih vrsta. Na prostranim 

platoima u vrtačama 

sačuvane su šume bukve, mjestimice 

i jele. 

Kamena kućica 

na ulazu u 

biokovski 

botanički vrt 

I brojne životinjske vrste prilagodile 

su se životnim uvjetima 

ovog područja, nepogodnog za 

mnoge vrste. Osim sitne divljači, 

gmazova i kukaca, ovdje nailazimo 

i na specifičnu krupnu 

divljač, divokoze i muflone. 

Biokovski botanički vrt osnovan 

je 1984. godine prema ideji 

dr. fra Jure Radića, koju je 

Na kamenoj ploči botaničkog vrta 

zapisana je i ova misao idejnog 

začetnika projekta, dr. fra Jure Radića 

Filip Šabić, kao 

direktor bivšeg 

Šumskog 

gospodarstva 

Makarska, jedan je od 

realizatora osnivanja 

biokovskog 

botaničkog vrta 

podržalo i realiziralo tadašnje 

Šumsko gospodarstvo Makarska. 

Ondašnji direktor Gospodarstva 

Filip Šabić, sadašnji šef 

Odjela za lovstvo u splitskoj 

upravi, vodi nas brojnim puteljcima 

botaničkog vrta. 

Objašnjava: »Biokovo je po svemu 

specifično. Prema dosadašnjim 

istraživanjima, ovdje je 

registrirano više od 1.200 biljnih 

vrsta od kojih su mnoge endemi 

šireg ili užeg prostora. Tako su 

među endemima najužeg areala 

otkriveni biokovska runjika, biokovska 

oštrika, biokovski kozlinac 

i druge«. 

A u spisima i radovima koji 

govore o prirodi biokovskog područja 

(održana su i četiri 

znanstvena skupa) zapisano je 

(adest nomen tuum - zapisano je 

ime tvoje) da je jedna biljka dobila 

ime po Filipu Vilimu Sabiću: 

Vilimov luk (Bulboli globosi). 

Idući prema najvišoj točki 

vrta, u kojem u proljeće na 

oštrom sivom kamenu nalazimo 

lepezu svih mogućih boja, uskom 

stazom dolazimo do ostataka 

stare kamene kule. Unutrašnjost 

je prostrana i suha. Ing. Boris 

Šabić, upravitelj Šumarije Makarska, 

govori kako je kula ostatak 

iz turskog doba. »Tu su se 

ljudi skrivali pred opasnošću«, 

kaže on. »Planiramo uređenje 

kule i stvaranje zbirke koja bi 

bila kao stalni postav«. 

Biokovskim botaničkim vrtom 

Kotišina, kao i Parkom prirode 

Biokovo, danas gospodari i o njemu 

vodi brigu Šumarija Makarska. 

Tekst i snimke: M.Mrkobrad 

Pod brojkama 553 i 942 

ispisanim na kamenu su biljke 

vitki bršljan (Hedera helix L.) i 

slava klisura (Centaurea gloriosa 

Radić sp.)

Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?