Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

8. studenoga 1996. RADNA JEDINICA GRAĐEVINARSTVO DELNICE NEIZVJESNOST POSLIJE TRIDESET GODINA PJ Građevinarstvo Delnice posluje u sastavu šumarstva više od tridesetak godina. S radom je počela 1. svibnja 1962. godine. U to vrijeme bio je to pogon vrlo slabo opremljen potrebnim strojevima, a opremu je »naslijedio« od tadašnjih šumarija. Šumske ceste i traktorske vlake rade se u to vrijeme uglavnom ručno. Zbog najvećim dijelom izrade cesta i vlaka ručno bilo je potrebno i mnogo ljudske radne snage. Zbog toga je 1962. Građevinarstvo imalo 388 zaposlenih, a već 1963. 603 zaposlena... U to vrijeme nedostaje i stručnih osoba u ovoj djelatnosti. Tijekom godina manualni način rada počela je »potiskivati« mehanizacija. Uvođenjem strojeva i prelaskom na novu tehnologiju smanjio se broj ljudi, posebice sezonaca... Prijelomna godina za ovu radnu jedinicu je 1969. Proizvodni proces potpuno je mehaniziran. Broj zaposlenih smanjio se na 148. Dok se do 1968. radilo uglavnom na području Uprave šuma Delnice, od te godine počinje se raditi i na širem području Hrvatske. Osim gradnje šumskih cesta i traktorskih vlaka, obavljaju »To nam u biti nije ni bilo teško jer smo imali na raspolaganju gotovo novu opremu, strojeve, jaružala, dozere, dubinske bušilice... a od vozila i kamioni su bili novi. Imali smo već i dovoljan broj stručno obučenih osoba za rad u građevinarstvu, inženjera i tehničara...«. GRAĐEVINARSTVO - DANAS RJ Građevinarstvo posluje danas u sastavu Javnog poduzeća Hrvatske šume, Uprava šuma Delnice, i ima 58 zaposlenih. »Obavljamo sve poslove iz domene poslovanja, gradnju i održavanje šumskih cesta, traktorskih vlaka, protupožarnih pruga. Sve to zasad uglavnom na području Uprave šuma Delnice. Poslova ima čak i više od onih koje trenutačno obavljamo«, govori upravitelj. Zbog zastarjelosti voznog parka i strojeva nisu, na žalost, u mogućnosti obavljati i više poslova, iako bi to željeli. »Strojevi i vozila "stari" su i više od petnaestak godina. Zbog zastarjelosti voznog parka "otpao" nam je posao čišćenja prometnica tijekom zime«. UPRAVA ŠUMA DELNICE DELNIČANI U NEZAVIDNOJ SITUACIJI Stručni kolegij upravitelja šumarija i radnih jedinica te šefova odjela Uprave šuma Delnice održan je 11. listopada 1996. Od strane Hrvatskih šuma, kolegiju je nazočan i ing. DAMIR MOĆAN, zamjenik direktora Poduzeća. Planirani godišnji zadaci u Upravi šuma Delnice obavljali su se uobičajenom dinamikom u prvih devet mjeseci ove godine, ističe inž. Krunostav Pupić, upravitelj Uprave šuma Delnice. Većina šumarija obavila je u cijelosti planirane zadatke na uzgoju, a neke šumarije su i prebacile plan. Na žalost, zbog lošijih vremenskih prilika tijekom proljeća i jeseni nisu posve izvršeni radovi na sječi crnogorice i bjelogorice. Ako vremenske prilike to dopuste, nastojat će se završiti i ovi radovi. Za devet mjeseci ove godine ostvareno je u jednostavnoj biološkoj reprodukciji 88 posto godišnjeg plana, a u proširenoj biološkoj reprodukciji 99 posto godišnjeg plana. Radovi na sječi i izradi obavljeni su sa 77 posto godišnjeg plana, vuča i iznos sa 78 posto godišnjeg plana, te otprema sa 81 posto godišnjeg plana. Nakon izvješća upravitelja šumarija i radnih jedinica te šefova odjela, u raspravi, koja je vođena nakon toga, izneseni su problemi koji »tište« i ovu upravu. Problemi su isti ili, u najmanju ruku, slični onima u drugim upravama šuma. Trenutačno kao najveći problem je neredovita isplata plaća, terenskog dodatka, a mje isplaćen ni regres za godišnji odmor. Velik problem u raduje i zastario vozni park te ostala oprema. Zbog čestih kvarova na vozilima i strojevima ponekad dolazi u pitanje samo izvršenje posla. Poseban problem je .i loša HTZ-oprema (osobito ističu nezadovoljstvo lošim terenskim cipelama, ako je jača kiša cipele propuštaju). »Unatoč nezavidnoj situaciji u kojoj se nalazi ne samo ova uprava šuma, nego i svekoliko šumarstvo, rješenja uvijek postoje«, rekao je DAMIR MOĆAN, te da će se za neke prioritetne probleme nastojati pronaći i zadovoljavajuće rješenje. V.P. OSPOSOBLJAVANJE NOVIH ŠUMARSKIH RADNIKA V Upravna zgrada RJ Građevinarstvo Delnice. Pokraj upravne zgrade u krugu se nalaze i dvije mehaničke radionice za održavanje vozila i strojeva, te garaže Snimila: V. Pleše se i poslovi za tzv. treća lica (uglavnom na niskogradnji). Tih godina Građevinarstvo »zahvaća« proces OOUR-izacije, prelazi se potpuno na samostalno poslovanje. Poslovi se počinju specijalizirati i proširivati, pa se uz već postojeće provode i pripreme materijala u kamenolomima, a u zimskom razdoblju i čišćenje prometnica na širem području Gorskog kotara... »U to vrijeme obavljamo kompletne poslove u građevinarstvu« ističe upravitelj RJ, ing. Ante * Starčević. GRAĐEVINARSTVO - SUTRA »Prvi i najvažniji zadatak je definirati na neki način položaj ove radne jedinice. Uložiti znatnija sredstva u obnovu strojeva i voznog parka, te maksimalno iskoristiti sve raspoložive kapacitete u poslu, a onda, vjerujemo, ni rezultati neće izostati«, govori upravitelj. Želje im i nisu prevelike, jer je ova radna jedinica nekada postizala doista vrlo lijepe rezultate u poslovanju. Pa zašto onda ne bi tako bilo i dalje V.PLEŠE Posla za građevinare delničke Uprave šuma bilo je i prilikom radova na rekonstrukciji i proširenju Rasadnika u Kuželju Snimila: V. Pleše Qđ 9. do 13. rujna 1996. održanje teoretski dio predavanja za sjekače i traktoriste u Upravi šuma Delnice. Predavanja su održavana prema Programu za osposobljavanje šumskih radnika sjekača za rad s motornom pilom i šumskih radnika traktorista. U okviru programa predavanja, polaznici tečaja, njih 32, slušali su i prvu pomoć te sigurnost na radu. Uz predavače, stručne suradnike iz Uprave šuma Delnice, predavanja iz prve pomoći imao je liječnik, dr. ANTON ŠTIMAC, specijalist medicine rada. Teoretski dio predavanja trajao je svakodnevno od 8 do 15 sati, a 13. rujna 1996. za polaznike tečaja organizirana je provjera znanja iz teoretskog dijela predavanja. Svi polaznici tečaja uspješno su položili teoretski dio. Praktični dio nastave za polaznike tečaja održat će se na terenima šumarija u kojima polaznici rade (Skrad, Tršće, Gerovo, Gomirje, Delnice, Crni lug, Vrbovsko i Mrkopalj). Nakon obavljenog praktičnog dijela nastave, izvršit će se i provjera znanja iz praktičnog dijela predavanja. Nakon položenih ispita, polaznicima se izdaje dokumentacija iz koje je vidljivo da je polaznik osposobljen za samostalno obavljanje navedenih poslova. POLAZNICI ZADOVOLJNI TEČAJEM NENAD LOKNAR (Šumarija Tršće): Radim u šumariji Tršće kao sjekač. U šumarstvu sam se zaposlio prije svega zbog ekonomske sigurnosti, to jest redovite plaće. Jedanaest godina prije toga radio sam kod privatnika, a s tim poslom nisam bio potpuno zadovoljan. 0 ovom novom poslu mogu reći sve najbolje, sviđa mi se, a za dalje - vidjet ćemo... u šumarstvu sam ipak kratko vrijeme. S tečajem sam potpuno zadovoljan, a nakon ovog teoretskog dijela očekuje nas praktičan rad i na terenu, gdje ćemo, vjerujem, još više naučiti. ANTUN EDER (Šumarija Delnice): Na tečaju za sjekače sam prije svega zbog potreba posla. Do sada sam radio u CMS-u kao električar na održavanju, no zbog potrebe posla, odnosno rada u šumi, moram imati položen i ovaj tečaj. S upravo održanim teoretskim dijelom predavanja i predavačima potpuno sam zadovoljan. Stečena znanja bit će mi dovoljna za obavljanje svakodnevnih poslova i radnih zadataka. ROBERT KOPAŠ (Šumarija Gerovo): Polaznik sam tečaja za traktoriste-sjekače. Po struci sam strojobravar, pa sam se na ovom tečaju prvi put susreo i upoznao sa svojim budućim zanimanjem šumskog radnika. 1 ja sam jedno vrijeme radio kod privatnika, ali u Rijeci. S obzirom na teške uvjete rada, uglavnom česti odlasci na teren, bio sam prisiljen potražiti sigurniji i lakši posao. Vratio sam se kući u Gorski kotar i našao posao u šumarstvu. Za sada sam sa svime zadovoljan, a što će mi donijeti budućnost - vidjet ćemo. Posao traktorista mi se sviđa, a i plaća je dobra. V. Pleše
8. studenoga 1996. ANALIZA GODIŠNJIH ODMORA US DELNICE NA PRVOM MJESTU INTERESA BIO DRVENIK Domaći i inozemni kupači uživaju u čarima Krke, podno najljepšeg europskog sedrenog slapišta - Skradinskog buka DJELATNOST ŠIBENSKE ŠUMARIJE U NACIONALNOM PARKU »KRKA« TURISTIČKA PONUDA PODNO SKRADINSKOG BUKA Uokviru svoje turističko-ugostiteljske djelatnosti, Šumarija Šibenik u Nacionalnom parku »Krka« ima pet objekata, koji su u funkciji parka, a posebice su bili iskorišteni u kolovozu, tijekom ovogodišnje turističke sezone. U razgovoru s upraviteljem Šumarije, ing. Brankom Kekelićem, u vrijeme posjeta ovom hrvatskom biseru prirode saznali smo da će navedeni objekti (autokamp, restoran i dr.) biti prodani Upravi parka. Određeni broj zaposlenika šibenske Šumarije zaposlen je u Nacionalnom parku, a u njihovu gostoljubivost i ažurnost mogli smo se uvjeriti u restaurantu »Stari mlin« podno Skradinskog buka na zapadnoj obali Krke, u gotovo netaknutom kutku prirode. NAJLJEPŠE EUROPSKO SLAPIŠTE Na mjestu gdje se slatkovodna voda zapjenušane Krke miješa s morskom, zaslanjenom, između drvenog mosta i posljednjeg slapišta - Skradinskog buka - domaći i inozemni kupači uživaju u ovoj veličanstvenoj rijeci, na još uvijek jakom suncu kasnog kolovoza. Krška ljepotica Krka, od izvora na Kninskom polju do ušća kod Šibenika, duga je 72 km, a protječući većim dijelom poznatim kanjonom oblikovala je sedam sedrenih slapova i nekoliko jezera koji čudesno djeluju u gotovo polupustinjskom kamenjarskom krajoliku. Na izlazu iz kanjona, Šumarija Šibenik u okviru svoje turističko-ugostiteljske djelatnosti u Nacionalnom parku ima pet objekata, koji su u njegovoj funkciji, posebice tijekom ovogodišnje turističke sezone u kolovozu na približno 5 km od najljepšeg europskog sedrenog slapišta, smješten je na zapadnoj riječnoj obali povijesni gradić Skradin po kojemu je slapište dobilo ime. Nacionalni park »Krka« osnovan 1985., koji je u sastavu Zadarskokninske i Šibenske županije, nalazi se većim dijelom na prostoru bivših općina Šibenik i Drniš, a manjim dijelom pripada bivšoj općini Knin. Ukupna površina parka je 142,2 km2, na vodenu masu otpada 25,6 km2, a zanimljivo je da su u sastav Nacionalnog parka ušle približno dvije trećine Krke, s glavnim jezerskim površinama i sa dva najrazvedenija slapišta. BOROVI KAO PIONIRS KE VRSTE Pozornijim promatranjem vegetacije ovog područja, o kojoj brine Uprava Nacionalnog parka, vidljivo je da su znatno zastupljeni mediteranski florni elementi, zatim južnoeuropski, te biljke široke rasprostranjenosti i kozmopoliti. Od zimzelenih elemenata najviše ima hrasta crnike, zelenike i tršlje, a medu listopadnim pretežito su bjelograbić, crni jasen, maklen i medunac. U donjem toku Krke podizane su borove kulture, a najviše se pošumljavalo alepskim borom i crnim borom. Premda se može reći da su to vitalne šume, s dobrim pomlađivanjem, one ipak ne zadovoljavaju kriterij samoniklosti (autohtonosti), čemu se teži u jednom Nacionalnom parku. Zato su to pionirske vrste koje pripremaju tlo za obnovu autohtone vegetacije. Ako se izuzmu šumski požari, ova vegetacija trebala bi biti sve manje ugrožena, jer se drvo manje siječe, a stočni fond na ovom području je smanjen. IZOSTALE ZAŠTITNE MJERE Prema riječima ing. Kekelića, na području parka primijećeno je sušenje čempresa i crnike. Čempres napada gljivična bolest Corvneum cardinalli (rak kore čempresa), koja je prepoznatljiva po izlučivanju smole na kori grana i debla, a sušenje crnike prouzročava hrastov prstenar (Coraebus fasciatus). Potonji štetnik napada crniku kako u makiji, tako i u čistoj sastojini, te pojedinačna stabla. Na žalost, ističe šibenski upravitelj, zaduženi u Nacionalnom parku nisu proveli suzbijanje navedene bolesti i štetnika. Nisu pošteđeni ni borovi jer ih napada borov četnjak. Pri povratku nakratko se spuštamo s ceste do pristaništa na istočnoj obali Krke, odakle brodić Nacionalnog parka prevozi radoznale posjetitelje na atraktivan otočić Visovac, u samo srce parka. Na tom otočiću ove godine će biti obilježena 550. obljetnica dolaska franjevaca. Tijekom našeg kratkog boravka brodari nisu imali posla, jer privremeno turista nije bilo. Tekst i snimci: I.TOMIĆ Brod Nacionalnog parka »Krka« prevozi brojne posjetitelje na atraktivan otičić Visovac, u srce parka Ovogodišnja sezona godišnjih odmora za zaposlenike Hrvatskih šuma završena je još u rujnu. Zaposlenici delničke Uprave šuma proveli su svoje godišnje odmore u objektima u vlasništvu poduzeća, odmaralištu u Malom Lošinju, apartmanima u Njivicama, te kamp-prikolicama smještenim u kampu u Vrsaru, ali i u objektima za odmor drugih uprava šuma. I ove godine poseban interes za ljetovanjem bio je iskazan za odmaralište u Malom Lošinju, te za apartmane u Njivicama. Tijekom sezone (srpanj, kolovoz) u odmaralištu Mali Lošinj boravilo je približno 140 zaposlenika s članovima svojih obitelji. U apartmanima u Njivicama boravilo je tijekom srpnja 49 zaposlenika s članovima svojih obitelji, a tijekom kolovoza 47 zaposlenika s članovima svojih obitelji. Interes za korištenje godišnjih odmora u kamp-prikolicama nije bio velik, prije svega zbog cijena. Naime, cijena boravka u kamp-prikolicama iznosila je 30 kn dnevno po osobi, bez obzira na dob. Inače, kapaciteti odmarališta u Malom Lošinju i apartmana u Njivicama bili su premali da zadovolje sve zainteresirane zaposlenike za odmorom iz delničke Uprave šuma. Odmaralište u Malom Lošinju raspolaže sa 14 soba, odnosno 48 ležajeva, a apartmana u Njivicama ima pet sa petnaestak ležajeva. Određeni broj zaposlenika koji svoj godišnji odmor nije mogao provesti u objektima delničke Uprave šuma, svoj je godišnji odmor proveo u objektima jedne od uprava šuma unutar Javnog poduzeća Hrvatske šume. U objektima drugih uprava šuma svoj godišnji odmor koristio je 41 zaposlenik delničke uprave šuma s članovima svojih obitelji. Od objekata drugih uprava šuma najviše su se za godišnji odmor koristili hotel u Drveniku (Uprava šuma Vinkovci), apartmani u Dramlju (Uprava šuma Koprivnica), te apartmani u Svetom Filipu i Jakovu (Uprava šuma Karlovac). Zaposlenici Hrvatskih šuma koristili su svoje godišnje odmore u objektima u vlasništvu poduzeća od 20. lipnja do 9. rujna 1996. V.PLEŠE U ZAGREBU ODRŽAN PRVI SEMINAR PERIVOJNE KULTURE NJEGA I ZAŠTITA DRVEĆA U URBANIM SREDINAMA Seminar je održan pod pokroviteljstvom Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, a osim domaćih predavača sudjelovali su i eminentni stručnjaci iz Njemačke Uorganizaciji poduzeća za projektiranje, izgradnju i održavanje zelenih površina »Horting« iz Siska, održanje u Opatiji od 22. do 25. listopada 1996. Prvi hrvatski seminar perivojne kulture. Tema seminara bila je njega i zaštita drveća, s posebnim osvrtom na urbana područja. Seminar je održan pod pokroviteljstvom Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine. U ime pokrovitelja nazočne je pozdravio Ferdinand Meder, rukovoditelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, dok je prigodnu riječ u ime organizatora uputio Erich Werft, dipl. ing. landespflege (njega krajobraza), vlasnik poduzeća »Horting«. U radu seminara sudjelovale su osobe različitih strukovnih profila (inženjeri šumarstva, arhitekti, poljoprivredni inženjeri i dr.) čija je djelatnost na bilo koji način vezana uz probleme njege i zaštite drveća. Posebna vrijednost ovog seminara bila je to što su, uz domaće stručnjake, predavanja održali i poznati svjetski stručnjaci i znanstvenici. O specifičnoj problematici sanacije perivoja oštećenih u ratu, izlagale su Amalija Denich, dipl. inž. agr., i Jadranka Janjić, dipl. inž. agr., djelatnice Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Predavanje je bilo popraćeno lijepim ilustrativnim materijalom (dijapozitivima) perivoja Lipik i arboretuma Trsteno kod Dubrovnika. Upravo uz pomoć ta dva primjera ukazano je na moguće smjernice sanacije. O povezanosti pejzažne arhitekture i turizma govorio je Dragutin Kiš, dipl. inž. šum., naš poznati pejzažni stručnjak. Istaknuo je značenje pejzažne arhitekture u turističkoj ponudi. Kao jedan od doista izuzetnih primjera sklada pejzažne arhitekture i turizma istaknuta je Opatija, u što su se sudionici neposredno mogli uvjeriti zahvaljujući prigodnom izletu pod stručnim vodstvom Mire Đeldum, dip. inž. agr., direktorice opatijskog poduzeća »Parkovi«. * Posebno zanimljiva predavanja održali su prof.dr.h.c.mult. Walter Liese, nositelj katedre za biologiju drveća na hamburškom sveučilištu, koji je govorio o opterećenosti d/veća u urbanim sredinama i reakcijama oštećenog drveća, te Erk Brudi, docent na sveučilištu u Weihenstephan i sudski vještak za statiku drveća, koji je izložio mogućnost predviđanja poremećenosti statike stabala, koristeći se pri tome gljivama kao indikatorima. Praktična iskustva vezana uz problematiku statike stabala prikazao je Erich Werft, dipl. inž. landesplege, na primjeru ulica Tuškanac i Dubravkin ** put u Zagrebu. Prvi hrvatski seminar perivojne kulture možemo ocijeniti uspjelim. Njegov dobro organiziram formalni dio bio je ispunjen kvalitetnim, zanimljivim i korisnim predavanjima. No, ono što ovaj seminar možda čini posebno vrijednim, jesu neposredni susreti i izmjene iskustava brojnih sudionika pristiglih iz različitih krajeva naše domovine i inozemstva u gostoljubivo okruženje domaćina, grada Opatije. * Jadranka Rosa
Page 1 and 2: HRVATSKO 62-63 GODINA V. ZAGREB 8.
Page 3 and 4: 8. studenoga 1996. U HRVATSKOM NARO
Page 5 and 6: 8. studenoga 1996. SVEČANO OBILJE
Page 7 and 8: 8. studenoga 1996. POMOĆ PRIRODNOJ
Page 9 and 10: 8. studenoga 1996. POSLOVANJE U PRV
Page 11 and 12: 8. studenoga 1996. SLUŽBA ZA EKOLO
Page 13 and 14: 8. studenoga 1996. u jednodnevni po
Page 15: 8. studenoga 1996. NA PODRUČJU BJE
Page 19 and 20: 8. studenoga 1996. SKUPŠTINA SINDI
Page 21 and 22: 8. studenoga 1996. U VARAŽDINU OD
Page 23 and 24: 8. studenog 1996. KULTURA - RAZONOD

Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?