Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

8. studenoga 1996. U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU SVEČANO OBILJEŽENE ZNAČAJNE ŠUMARSKE OBLJETNICE 120 GODINA "ŠUMARSKOG LISTA" Prva hrvatska šumarska pisana riječ je godišnjak »Trudovi« čiji prvi broj izlazi 1847. godine, međutim već 1852. izlazi posljednji broj zbog pritiska Bachova apsolutizma, a svoje uskrsnuće doživljava 1. siječnja 1877. godine kao »Šumarski list«, koji, eto, neprekidno izlazi već 120 godina »Šumarski list«, danas stodvadesetogodišnjak, glasilo Hrvatskoga šumarskoga društva, neprijeporno je najstariji šumarski, časopis ovog dijela Europe. Prvi broj »Šumarskog lista« izišao je 1. siječnja 1877. godine, uređen prema tada već pokojnome V. Koroškenjiju, prvome tajniku obnovljenoga Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva. Tada su, naime, sazrele političke prilike da se obnovi prije trideset godina osnovano Društvo. vlastitog školstva i vlastite pisane šumarske riječi. Zamišljeno, dogovoreno i učinjeno. Godine 1846. osniva se vlastita šumarska udruga, 1860. godine osniva se Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, 1877. godine izlazi prvi broj »Šumarskoga lista«, a dvadeset godina kasnije Hrvatska dobiva vlastiti Šumarski fakultet, Šumarsku akademiju u Zagrebu, prislonjenu uz Mudroslovni fakultet Hrvatskoga sveučilišta. U novoj neovisnoj hrvatskoj državi »Šumarski list« dobiva novo ruho, tiska se suvremenom grafičkom tehnologijom, a znanstveni članci podložni su međunarodnoj recenziji, i većina gostiju iz inozemstva pojavljuju se u njemu i kao autori i redovito ga prima/u Revolucionarni dani 1848. i poznati Baehov apsolutizam, koji je slijedio poslije njih, loše su prilike za rad Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva koje je posljedak domoljubnih kretanja u Hrvatskoj ili ilirskoga preporoda, ali i sve većeg broja hrvatskog šumarskog kadra školovanog u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Austriji. Konjunktura slavonske hrastovine na svjetskome tržištu i pretakanje novca iz hrvatskih nizinskih šuma u ondašnje metropole razbudio je hrvatsku šumarsku inteligenciju te je usmjerio na razmišljanja u smislu osnivanja vlastite šumarske udruge, Prva hrvatska šumarska pisana riječ je godišnjak »Trudovi«, čiji prvi broj izlazi 1847. godine. Puno ime godišnjaka je »Trudovi godišnjaka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniju«. Drugi broj »Trudova« izlazi 1851., a treći i posljednji 1852. godine. »Trudovi« se, prema Piškoriću, ubrajaju medu najstarije šumarske listove u Europi. Na njemačkome jezičnom području prvenstvo pripada listu »Diana-Geselscheftsschrift fur Enveiterung und Berichtigung der Natur-, Forst-und Jagdkunde«, odnosno - Diana - društveni list za proširenje i ispravljanje znanja o prirodi, šumi i lovu. Prvo godište izišlo je T97, a posljednje, treće 1805. godine. Drugi šumarski časopis pojavljuje se u Pragu 1824. godine pod nazivom »Der aufmerkame Forstmann«, odnosno hrvatski »Pozorni šumar«. Časopis izlazi do 1831. godine. U tijeku ovoga časopisa izlaze 1825. godine »Opće šumarsko-lovačke novine« - »Algemeine Forst-und Jagdzeitung«, koje se i danas tiskaju u Frankfurtu na Majni. Iste godine započinje se u Hannoveru tiskati »Forstarchiv, Zeitschirft fiir vvissenschaftlichen und technischen Fortschritt in der Forstwirtschaft«, odnosno »Šumarski arhiv, časopis za znanstveni i tehnički napredak šumskog gospodarstva«, koji se održao do danas. »Trudovi« su prvi hrvatski šumarski stručni godišnjak koji prestaje izlaziti pod pritiskom Bachova apsolutizma, a svoje uskrsnuće doživljava 1. siječnja 1877. kao »Šumarski list«. Od 1877. godine do danas »Šumarski list« neprekidno izlazi. Tiskan je na više od 61.000 stranica, i u njemu su zapisi iz pera više od 1.200 autora. Na svojemu početku »Šumarski list« zamišljen je kao glasilo Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, s ciljem izvješćivanja o staleškim društvenim, stučnim i znanstvenim zbivanjima u udruzi te u nas, ali i u inozemstvu. Prvobitna zamisao o ustroju glasila zadržana je i danas, ali uz proširenje stručne i znanstvene komponente njegova sadržaja. Briga o staleškim pitanjima tijekom komunističkog razdoblja u potpunosti je izostala. »Šumarski list« je u proteklih 120 godina imao golem utjecaj na razvoj hrvatske šumarske struke. Urednici su pretežito sveučilišni profesori, a prije osnutka Šumarske akademije u Zagrebu, to su najistaknutiji šumarski stručnjaci - Mijo Vrbanić, Vatroslav Rački, Vilim Dojković i Josip Kozarac. Časopis je usmjeravao i vjerno pratio zbivanja u struci i Društvu, a posebice je izvješćivao o teškoćama koje su pratile hrvatske šume i šumarsku struku. U prošlome stoljeću to je problem obnove posječenih lužnjakovih prirodnih šuma, u velikom broju slučajeva nizinskih prašuma. Slijedom zabilježenoga u »Šumarskome listu«, ali mnogo bolje prema današnjem Prof. dr. Branimir Prpić, urednik »Šumarskog lista« sastavu hrvatskih šuma, vidimo kako su stručna promišljanja i napisi u stručnome glasilu bili dobri i kako se struka njih pridržavala, a što se vidi i iz sastava našega šumarskog fonda. Kao najznačajnije navodimo kako šume u Hrvatskoj imaju prirodan sastav, njima se, nadalje, gospodari prema postulatu potrajnosti, a odlikuju se velikom raznolikošću flore i faune. Velik broj šumarskih pisaca iz prošloga stoljeća bavio se obnovom i budućim sastavom hrastovih nizinskih šuma. Pri tome se posebice ističu hrvatski književnik i šumar Josip Kozarac te profesor uzgajanja šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu dr. Andrija Petračić. Tako Kozarac u svojemu članku u »Šumarskome listu« 1897. pod naslovom »O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima obhodnje« (str. 1- 15), piše u završnoj rečenici: »Iz svega slijedi, da ćemo mi sa hrastovom šumom morati uprav onako gospodariti, kakovu smo ju prvo 50-60 godina gotovu od prirode pomislili: bit će naime čistih hrastića, biti će ih pomiešanih u ovakvoj i onakvoj smjesi, kako to bude stojbina i priroda, a ne mi nalagali«. Iz citata vidimo kako je J. Kozarac znao čitati prirodu i kako je pristupio rješenju problema na ekosustavnoj osnovi. Još u 19. stoljeću bilježi »Šumarski list« pojavu propadanja stabala hrasta lužnjaka. Ta pojava doživljava dvadesetih godina ovog sotljeća kulminaciju i praktički ne silazi sa stranica časopisa za cijelo vrijeme njegova izlaženja. Sušenju hrasta priključuje se sušenje nizinskoga brijesta velikih razmjera, a osamdesetih godina ovog stoljeća sve se više pojavljuju napisi o propadanju manje ili više svih vrsta drveća u hrvatskim šumama. Na stranicama »Šumarskoga lista« prate se promjene šumarskoga zakonodavstva, pojava propadanja šuma prouzročene onečišćenjem zraka i vode, kao i prodor novih disciplina u šumarsku struku (šumarska fitocenologija, šumarska genetika, ekologija šuma, daljinska istraživanja, kibernetika i dr.). Na mnogo stranica »Šumarskoga lista« piše se o problematici primorskoga krša i njegova pošumljavanja, a do pojave časopisa »Drvna industrija« 1950. godine, »Šumarski list« objavljuje napise iz područja prerade drva. U novoj, neovisnoj Hrvatskoj »Šumarski list« dobiva novo ruho. Tiska se suvremenom grafičkom tehnologijom, što omogućuje grafičke i slikovne priloge visoke kakvoće. Znanstveni članci podložni su međunarodnoj recenziji, a znanstveni radovi iz »Šumarskoga lista« citiraju se u međunarodnim referentnim časopisima. Od početka Domovinskog rata 1991. godine, do pobjedničkoga »Bljeska« i »Oluje«, »Šumarski list« pratio je zbivanja na bojišnicama, a uredništvo je pokušavalo saznati o stanju okupiranih šuma u Baranji, Psunju, Banovini, Nacionalnom parku »Plitvička jezera«, Kordunu, Lici i Dalmaciji. Prvi napis o Domovinskom ratu nosi naslov »Hrvatske šume i srpska agresija na Hrvatsku«, a odmah iza njega slijedi napis »Štete u drvnoj industriji uslijed srpske agresije na Republiku Hrvatsku«. Poslije ovih uvodnih članaka slijedi njih više koji pišu o problemu rata i stanja u šumama. Jedan od značajnijih napisa poslije »Oluje« je »Stanje šumskih ekosustava u Nacionalnom parku - Plitvička jezera - poslije srbočetničke okupacije 1991.- 1995«. U idućem razdoblju planira se obilazak Kopačkoga rita i prašume Prašnik i Muškog bunara na Psunju. Prof. dr. se. B. Prpić ZNANOST I ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Početak znanstvenoistraživačkog rada u hrvatskom šumarstvu pada u daleku 1862. godinu osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, a organiziraniji i brži razvoj hrvatske šumarske znanosti počinje 1898. godine osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu Znanost i znanstvenoistraživački rad u hrvatskom šumarstvu imaju dugu i blistavu povijest. Rezultati znanstvenoistraživačkog rada dali su značajan doprinos razvoju ne samo hrvatskog šumarstva nego i naše domovine u cjelini. Počeci organiziranog znanstvenoistraživačkog rada u Europi javljaju se krajem 18. i početkom 19. stoljeća (prije više od 200 godina), dok početak znanstvenoistraživačkog rada u našem šumarstvu pada u daleku 1862. godinu, tj. nakon osnivanja Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Organiziraniji i brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i znanstvenoistraživačkog rada započinje osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu 1898. godine. Prva ustanova za znanstvenoistraživački rad u šumarstvu Hrvatske utemeljena je 1921. godine u sastavu Gospodarskošumarskog fakulteta u Zagrebu pod imenom Zavod za istraživanja u šumarstvu. Sredinom 1945. godine utemeljena je prva samostalna znanstvenoistraživačka ustanova pod imenom Institut za praktična šumarska istraživanja, sa sjedištem u Zagrebu, i sa devet istraživačkih stanica. Tijekom 1947. godine utemeljenje Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, sa stanicama u Rijeci i Trstenom. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina utemeljene su dvije nove znanstvenoistraživačke ustanove: Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci (1959.) i Zavod za četinjače u Jastrebarskom (1961.). Sve ove znanstvenoistraživačke ustanove u razdoblju od 1945. do 1973. doživljavale su značajne ustrojbene i programske promjene. Razdoblje od 1974. do 1993. godine karakteristično je po utemeljenju stabilnijeg ustrojstva znanstvenih ustanova i programa istraživanja. U to vrijeme djeluju ove znanstvenoistraživačke ustanove: - Šumarski institut, Jastrebarsko (nastao spajanjem Instituta za šumarska istraživanja, Zagreb; Zavod za kontrolu šumskog sjemena, Rijeka; Instituta za četinjače, Jastrebarsko), - Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, - Zavoda za šumarstvo pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, - Centar za znanstveni rad, Vinkovci i Arboretum Trsteno u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, - Znanstvena jedinica, Bilje u sastavu »Hrvatskih šuma«, Uprava šuma, Osijek (prestala su radom). Na temelju Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (NN 96/93 i 59/96) i Zakona o visokim učilištima (NN 96/93 i 59/96) došlo je do promjena u ustroju znanstvenoistraživačkog rada, tako da su neki od samostalnih instituta proglašeni javnim institutuma u vlasništvu Republike Hrvatske, što se odnosi i na Šumarski institut u Jastrebarskom. Iz navedenog se vidi da je u razvoju znanosti i znanstvenoistraživačkog rada bilo čestih promjena kako u nazivu ustanova, tako i načinu financiranja i programa istraživanja. Međutim, temeljni cilj ostao je isti: razvoj hrvatske šumarske znanosti i produbljivanje znanstvenih spoznaja iz područja temeljnih istraživanja u svim poljima i granama šumarstva, kao i čvrsta povezanost sa šumarskom praksom - Javnim poduzećem »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, u provođenju primijenjenih i Dr. se. Joso Gračan razvojnih istraživanja radi unapređenja obnove, zaštite i gospodarenja našim šumama. Glavni izvori financiranja znanosti i znanstvenoistraživačkog rada u nas su: JP »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Zagreb i manjim dijelom vlastiti prihodi (proizvodnja i prodaja šumskog sjemena, šumskog sadnog i hortikulturnog materijala). Hrvatsko šumarstvo (»Hrvatske šume«, Zagreb) već punih 35 godina organizirano financira programe znanstvenoistraživačkog rada, koji su zajednički za Šumarski institut, Jastrebarsko, Šumarski fakultet, Zagreb (Zavod za istraživanja u šumarstvu) i Zavod za šumarstvo u sastavu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split). Na ovome mjestu treba istaknuti činjenicu kako su u razdoblju od 1991. do 1995. »Hrvatske šume« za nabavu nove opreme u okviru programa znanstvenoistraživačkog rata izdvojile iznos od približno 5.500.000 kn (1.500.000 DEM). Financiranjem znanosti i znanstvenoistraživačkog rada, kao i potporom za nabavu opreme i financiranje rezultata istraživanja (tiskovina) Hrvatsko šumarstvo dalo je ne mjerljiv doprinos razvoju znanosti i znanstvenoistraživačkog rada. Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, kao i njegovi prethodnici, svojim financijskim potporama (programi istraživanja, nabava opreme, usavršavanje u zemlji i inozemstvu, stipendije za mlade istraživače - novake, znanstvenostručni časopisi, međunarodna suradnja, zakonska regulativa) omogućili su brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i znanstvenoistraživačkog rada. Takva značajna potpora ne odnosi se samo na financijska sredstva (približno 30 posto godišnjih planova), nego i na ulaganja u znanstvenike i istraživače, te znanstvene novake. Novim Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ustrojeni su dobri temelji za brži i bolji razvoj hrvatske znanosti i znanstvenoistraživačkog rada. Rezultati znanstvenoistraživakog rada od prvih početaka pa do obilježavanja 150. obljetnice Hrvatskog šumarskog društva, 120. obljetnice Šumarskog lista, 50. obljetnice Šumarskog instituta su mnogobrojni i od najveće važnosti za razvoj šumarstva i znanosti Hrvatske. Ti su rezultati utkani i primijenjeni u gospodarenju našim šumama, a dali su značajan prilog očuvanosti i stabilnosti naših šuma. Nije nepoznato u svijetu kako su hrvatske šume jedne od najbolje očuvanih i gospodarenih šuma u Europi. Ostvarene rezultate u ovom izlaganju nije moguće detaljno opisati, te vas upućujemo na monografiju »Šume u Hrvatskoj« i fotomonografiju »Šume moje Hrvatske«. Ipak, neka nam ovom prigodom bude dozvoljeno istaknuti kako su zajedničkim radom zaposlenika »Hrvatskih šuma«, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Hrvatskog šumarskog društva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i drugih srodnih ustanova, uz financijsku potporu Ministarstvu znanosti i tehnologije, tiskane sljedeće tiskovine: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 1846.-1996. MONOGRAFIJA HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ - ZNANSTVENA KNJIGA, I. knjiga - Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, II. knjiga - Zaštita šuma i pridobivanje drva - RADOVI, Vol, 31 broj 1-2 „ - BIBLIOGRAFIJA 1986.-1995. Šumarskog instituta, Jastrebarsko - ZBORNIK RADOVA (Uporaba drva) - SLAVONSKI HRASTICI U tim su tiskovinama objavljeni gotovo svi najvažniji rezultati istraživanja Hrvatske šumarske znanosti u posljednjih 5 do 10 godina. Dr. se. Joso Gračan
8. studenoga 1996. POMOĆ PRIRODNOJ OBNOVI HRASTOVIH SASTOJINA U SLAVONIJI Ušumskom rasadniku »Gajić« bala, odnosno mogućnosti nekontroliranog oprašivanja sa strane. u Zoljanima, nedaleko od Našica, koji je u sastavu Već prema podrijetlu sadnog materijala, sjemenske plantaže mogu biti Uprave šuma Našice, održan je za rukovoditelje proizvodnih odjela i klonske (od vegetativno stručne suradnike za uzgoj i rasadničarsku proizvodnju JP »Hrvatske (nastale iz sjemena). Klonske sje razmnoženih biljaka) i generativne šume« seminar o sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka. Seminaru menske plantaže su u prednosti jer su plemke s plus stabala iz sastojine su bili nazočni zamjenik direktora, ing. Damir Moćan, ing. Tomislav prenesene u rasadnik, a cijepljena Starčević, ing. Stjepan Tomljanović, ing. Milan Žgela, ing. Krunoskon dvije do tri godine počinje biljka ista je kao stablo u šumi. Nalav Jelčić (svi iz Direkcije), te dr. cvatnja, što je mnogo ranije od generativno uzgojenih biljaka. Prem Joso Gračan iz jastraberskog Šumarskog instituta. da su prirodne sastojine najperspektivnije, ipak se odlučujemo za U ime domaćina, pozdravnim riječima obratio se ing. Andrija Stefančić. On je istaknuo kako je prob prirodne sastojine ne mogu pomla sjemenske plantaže jer se nerijetko lem plodonošenja hrasta lužnjaka diti na prirodan način - napomenuo već duže vrijeme prisutan te dvadesetak godina zaokuplja šumarsku vić i posebice istaknuo kako nije u je tijekom predavanja prof. Vidako- znanost i operativu. Stoga su rađeni pitanju samo količina žira. Naime, pokusi koji su trebali pokazati može jedan od bitnih razloga je taj što u li se utjecati na bolje plodonošenje, genetskom pogledu jamačno proiz- Sjemenska plantaža je nasad za proizvodnju, u genetskom pogledu, vrlo kvalitetnoga sjemena, a već nakon dvije-tri godine donosi plod, ističe akademik Vidaković BUDUĆNOST U SJEMENSKIM PLANTAŽAMA HRASTA LUŽNJAKA a 1991. godine podignuta je u ovom rasadniku klonska sjemenska plantaža. Prednost klonskim plantažama Predavanje o sjemenskim plantažama ove vrste hrasta održao je akademik, prof. dr. Mirko Vidaković, umirovljeni profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu i jedan od suosnivača plantaže. Naglasio je da je ova ideja realizirana u Našicama, zahvaljujući pojedinim šumarskim stručnjacima (Dundović, Pap, Štefančić, Bećarević, Podnar) koji su stalno surađivali. Ovaj uvaženi šumarski stručnjak, koji se u svom znanstvenom radu pretežito bavio genetikom i oplemenjivanjem šumskog drveća, iznio je podatak da su se u svijetu, u zadnjih 30 godina, najviše bavili osnivanjem sličnih nasada u Finskoj, Njemačkoj i SAD. Primjerice, Nijemci zadovolje i do 100 posto svojih potreba iz sjemenskih plantaža, a Amerikanci su postigli revolucionarne rezultate s četinjačama. U sjemenskoj plantaži proizvodimo genetski kvalitetnije sjeme od onoga u šumi ili u sjemenskim sastojinama - ističe akademik Vidaković - Sjemenska plantaža je nasad za proizvodnju, u genetskom pogledu, kvalitetnog sjemena, a mora biti izoliran i zaštićen od istovrsnih stavodimo kvalitetnije sjeme od onog u šumi, ili u sjemenskim sastojinama, dobivajući tako kvalitetna stabla, stoje budućnost šumarstva. Sjeme sa stabala do 2 m visine lako je skupljati, a zaštita je mnogo jednostavnija i intenzivnija. Podizanje plantaža je stručan posao, koji uz kvalitetan pristup mora dati dobre rezultate, istaknuo je prof. Vidaković. Genetska dobit - do 50 posto U nastavku predavanja nazočni su upoznati s oplemenjivanjem hrasta lužnjaka. Bilo je riječi o izučavanju genetske varijabilnosti, testovima provenijencije, selekciji plus stabala, a detaljno je obrazložen postupak osnivanja klonske sjemenske plantaže. Od cijepljenja plus stabala do osnivanja plantaže potrebno je 15 godina rada, a genetska dobit je do 10 posto. Isti broj godina potreban je za testiranje polusrodnika (genetipova), odnosno poboljšanje klonske sjemenske plantaže, što je ukupno 30 godina rada, a genetska dobit do 30 posto. Nakon testiranja potomstva i uspostavljanja druge generacije sjemenske plantaže u sljedećih 15 godina, ili poslije 45 godina ukupnog rada, postiže se Podizanje plantaža je stručan posao, koji uz kvalitetan pristup mora dati dobre rezultate - rekao je na seminaru akademik, prof. dr. Mirko Vidaković sveukupna dobit 40-50 posto, što u odnosu na ophodnju hrasta lužnjaka od 150 godina nije dugo razdoblje. Posebice je naglašeno da plus stabla moraju biti mnogo kvalitetnija od prosjeka sastojine, a njihovu selekciju moraju obavljati stručnjaci koji se isključivo time bave. Cijepljenje pomoću stroja O načinu podizanja lužnjakovih plantaža klonskim putem govorio je ing. Vlatko Podnar, koji se u našičkoj Upravi najviše bavi tim poslom. Tijekom svog izlaganja on je napomenuo da plus stabla moraju Ing. Vlatko Podnar nazočnima je prikazao postupak kalemljenja odabranoga materijala na sadnicu uzgojenu u rasadniku Ovaj primjerak hrastića visine šezdesetak centimetara krcat je plodovima - kvalitetnim žirom, star samo šest godina rađati sjemenom, a zbog cijepljenja sastojina ne smije bliti mlada od 80 godina. Osvrnuo se pritom na selekcijske faze-kandidiranje, ocjenjivanje i registraciju. Na području Uprave šuma Našice selekcionirano je 40 plus stabala, a cijepljenje plemki provedeno je pomoću stroja, što je relativno dobra metoda. Prethodno su plemke u fazi mirovanja (čuvanje u pijesku u podrumu). Podloge moraju biti kvalitetne, zdrave, srednje debljine, u fazi listanja i otvorenih pupova, a najbolje izabrane stavljaju se u plastenik i trapove. Cijepljene biljke čuvaju se u uvjetima određene temperature (najmanje 27 Celzijevih stupnjeva) i vlažnosti. Stavljaju se zatim na police te posipaju stolarskom piljevinom i mahovinom kako bi očuvale vlažnost. Uspjeh cijepljenja bio je od 9 do 43 posto, a ove godine tek 14 posto. Nakon što određeno vrijeme cijepovi budu u plasteniku (vlažnost oko 70 posto) i ozelene, u svibnju ih iznosimo na otvoreno, zaštićene trskom. Podloga ne smije »kretati« te se stoga mora plijeviti, Šumski rasadnik »Gajić«, nedaleko od Našica, poprima novi izgled. Mlada plantaža hrasta lužnjaka u starosti šest-sedam godina odlično napreduje i donosi bogat i kvalitetan sjemenski materijal a sadnja se obavlja o rasporedu klonova, s razmakom od 6x6m. Prošle godine, rekao je ing. Podnar, započelo se s osnivanjem nove lužnjakove plantaže na površini od 18 ha, trenutačno je podignuto 3,5 ha, a posađene su približno 224 biljke, s razmakom od 8xl0m. Uz klijavost od 80 posto, na 18 ha očekuje se 3,6 milijuna sjemenki i 2,9 milijuna sadnica. U plantaži se obavlja preventivna zaštita insekticidima i fungiciđima, cijelo vrijeme vegatacije biljke su zdrave te mogu plodonositi zdravim sjemenom. U proljeće prošle godine prihranjivalo se umjetnim gnojivom, a ove godine stavljen je stajnjak. Da bi biljke dobile što više svjetla, grane se orezuju, odnosno uzimaju sekundarne plemke. Prvi u Hrvatskoj Nazočnima je u rasadniku zatim pokazan prvi takav nasad u Hrvatskoj, osnovan prije pet godina, veličine jednog hektara. Istaknuto je pritom da su takve plantaže značajna pomoć zbog, u posljednje vrijeme, slabe prirodne obnove šuma, a trebale bi stoga biti osnovica rasadničarske proizvodnje. Tijekom diskusije naglašeno je da takav način proizvodnje šumskog sjemena ima budućnost, no treba ga u praksi oživotvoriti, a unatoč intenzivnom pošumljavanju u posljednje vrijeme, treba veću pozornost posvetiti prirodnoj obnovi šuma. Tekst: I.TOMIĆ Snimio: Z.LONČARIĆ
Page 1 and 2: HRVATSKO 62-63 GODINA V. ZAGREB 8.
Page 3 and 4: 8. studenoga 1996. U HRVATSKOM NARO
Page 5: 8. studenoga 1996. SVEČANO OBILJE
Page 9 and 10: 8. studenoga 1996. POSLOVANJE U PRV
Page 11 and 12: 8. studenoga 1996. SLUŽBA ZA EKOLO
Page 13 and 14: 8. studenoga 1996. u jednodnevni po
Page 15 and 16: 8. studenoga 1996. NA PODRUČJU BJE
Page 17 and 18: 8. studenoga 1996. ANALIZA GODIŠNJ
Page 19 and 20: 8. studenoga 1996. SKUPŠTINA SINDI
Page 21 and 22: 8. studenoga 1996. U VARAŽDINU OD
Page 23 and 24: 8. studenog 1996. KULTURA - RAZONOD

Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?