Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

8. studenoga 1996. Ubjelovarskoj upravi nekako su pre- u situaciji svih investicijskih restrikcija (i nemogućnosti investiranja) svodi se već nekoliko godina na preživljavanje. Zato je i realizaciju plana sječa u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza od 70 posto šef proizvodnog odjela bjelovarske uprave, ing. Mijo Kovačević, nazvao zadovoljavajućom. Još konkretnije, posječeno je i izrađeno 329.000 m3, preostalo je još za sjeći 140.000, »što će se izvršiti«. Kvartalni plan već je ostvaren mjesec dana prije roka, no s obzirom na to da se očekuje rebalans plana i ukupno povećanje plana za približno 30.000 m3, na sastanku upravitelja Uprave Bjelovar izraženo je mišljenje da niti s tim dodatnim količinama ne bi trebalo biti problema. Naravno, stanje po svim šumarijama nije isto, zbog, moglo bi se reći, stalnog nedostatka radne snage, a problema ima u Velikom Grdevcu, Lipiku, Virovitici. U ovoj posljednjoj šumariji posebice je naglašen problem radnika koji se vode kao zaposleni, a stvarno su u HV-u. Zapošljavanje trećih lica u šumarstvu vuče za sobom neke dvojbe. Ne zbog toga što poduzetnike ne treba angažirati, slobodno tržište i konkurencija jesu ono čemu se teži, nego zato što se to zapošljavanje događa u situaciji kada se istodobno broj radnika ne smanjuje. A to znači, konstatirao je ing. Kovačević, da nam posao postaje sve skuplji. Nije to, dakako, samo problem bjelovarske uprave, slično je i na nekim drugim upravama. U proteklom osmomjesečnom razdoblju naglašen je i problem saniranja šteta od snijegoloma i izvala s UPRAVA ŠUMA BJELOVAR / POSLOVANJE U PRVIH OSAM MJESECI TEŠKOĆE ŠUME SE OTOKA početka ove godine u šumarijama Čazma, Ivan- potvrđuje da se »loša situacija s početka ljeta grmjeli ljeto. Mrtva sezona u šumarstvu ska, Garešnica i Đulovac. Dosad je doznačeno i izrađeno 30 posto, veći dio ostao je za kraj ove i početak sljedeće godine. No, do kraja ožujka sve mora biti izrađeno »jer inspekcije neće tolerirati bilo kakvo daljnje otezanje«. U jednostavnoj biološkoj reprodukciji radovi ljetne kampanje su završeni prema planu. Zaostaje se u čišćenju sječina, no do kraja godine to će se nadoknaditi. Pripremni radovi na obnovi šuma ostvareni su sa 71 posto, njega sa 70 posto, čišćenje sa 26. Potrošeno je 74 posto sredstava. U proširenoj biološkoj reprodukciji najveći posao obavljen je u sanaciji šuma. Prateća analiza financijskog poslovanja, pravo stanje znat će se nakon trećeg kvartala. nastavlja«. Duhovi su se uzburkali i oko novog programa plana sječa. Novi program iz direkcije stigao je u trenutku kada je u bjelovarskom informatičkom odjelu velik dio podataka već bio unesen prema starom programu. Nitko nema ništa protiv novoga programa, čulo se na sastanku, no njegova sadašnja primjena zahtijeva kompletni novi dodatni posao. Osim toga, bjelovarska uprava jedina ima izmjeru doznačnih stabala na dva cm, ostali na pet cm, pa i tu treba napraviti konverziju. Može se zato očekivati kako će posao kasniti. M.M. Sječa i izrada zadovoljavajuće, financijske teškoće se nastavljaju: sa sastanka stručnog kolegija Uprave šuma Bjelovar U POSJETU ŠUMARIJI ŠIBENIK RABA Rano naseljavanje otoka Raba i intenzivan život ljudi na otoku tijekom d ul jeg vremena ostavili su vidljive tragove na rapskim šumama. Tako već u ranim povijesnim vremenima možemo vidjeti kako je pogrešno gospodarenje dovelo do nestanka šume crnike na predjelima Sorinj i Lopar. Ostaci takvih šuma djelomice su sačuvani na području od 200 ha (predjel Fruga i mali dio Sorinja). Spomenuti progresivan način gospodarenja ovim šumama opravdavao se teškim uvjetima života na našim otocima. U novije vrijeme razvoj turizma je na otoku doveo do porasta životnog standarda, te je interes za tradicionalno gospodarenje ovim šumama i dalje lagano u opadanju. Buduće gospodarenje ovim šumama treba, prije svega, prilagoditi njihovim višenamjenskim funkcijama (turistička, rekreacijska...) Pri tome je potrebno pozornost usmjeriti na njihovu zaštitu, nastojeći spriječiti izazivanje požara i štetni utjecaj stoke (ovce i koze). Osim toga, treba istaknuti kako je problem uzgoja i obnove postojećih autohtonih sastojima kompleksniji. Postoji još'problem podizanja šuma na golom kršu, a koji je još teži zbog štetnih biotskih i abiotskih utjecaja na te mlade sastojine. Velika se pažnja poklanja šumarstvu na otoku Rabu. Siniša KLARIĆ PLAN JESENSKOG POŠUMLJAVANJA U UPRAVI ŠUMA POŽEGA NAJVIŠE POZORNOSTI POKLANJA SE POŠUMLJAVANJU Tijekom Domovinskog rata na području šibenske šumarije vatrena stihija opustošila je približno 800 ha prostora Od 30.000 ha površine kojom gospodari Šumarija Šibenik, na obrastao dio odnosi se 14.500 ha, neobrastao 14.000, a neplodno je 1.500 ha. Na ovom prostoru Šibenske županije, u sastavu Uprave šuma Split, nalazi se stotinjak ha privatnih šuma. Od upravitelja Šumarije, ing. Branka Kekclića, doznali smo da gotovo 60.000 ha obrasle površine čine šume hrasta medunca i kulture alepskog bora, a preostali dio su degradacijski stadiji šume crnike: makije, garizi i šikare. Prije rata u Šumariji Šibenik bilo je 45 zaposlenika, no postupno se njihov broj smanjivao, zbog umirovljenja te odlaska zaposlenika srpske nacionalnsoti na suprotnu stranu. Trenutačno je uposlen 31 zaposlenik a, osim upravitelja, stručno osoblje čine dva revirnika i deset pomoćnika revirnika. S obzirom na površinu Šumarije, nedostaje još 13 djelatnika - ističe ing. Kekelić te napominje daje dio ljudi zaposlen u sklopu turističko-ugostiteljske djelatnosti, a Šumarija koristi usluge povremenih radnika iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebice na sanaciji izgorjelih borovih kultura. Budući da je godišnji etat zanemariv (do 1000 m3 drvne mase), najveća pozornost poklanja se šumskouzgojnim radovima, posebice pošumljavanju. Ove godine planirano je pošumiti 50 ha, no već sada je izvršeno 63 ha. Sadnice se sade u podrivano tlo (pripremljeno traktorskim podrivačem), a najviše su bile za- Godišnji plan pošumljavanja je izvršen - ističe upravitelj šibenske šumarije, ing. Branko Kekelić stupljene sadnice primorskog bora, pinije, čempresa i cedra. Osim pošumljvanja sadnicama, na opožarenim površinama obavlja se sjetva sjemena omaške i u krpama, a u planu je i njega mladih kultura na 30 ha, te čišćenje na približno 20 ha. - Nekada je, kaže upravitelj šibenske šumarije, bilo godišnje i do 80 ha čišćenja mladih kultura, no planovi se iz godine u godinu smanjuju. Kako je već spomenuto, godišnja sječiva drvna masa od 800 do 1000 m3 je zanemariva, a proda se mjesnom stanovništvu kao drvo na panju. Praksa je da se drvo iz izgorjelih borovih kultura besplatno ustupi Hrvatskoj vojsci i stanovništvu. U daljem razgovoru s upraviteljem saznali smo da tijekom Domovinskog rata oko 40 posto šumarijske površine nije bilo pod kontrolom, a za to vrijeme vatrena stihija opustošila je približno 800 ha. Najviše je izgorjelo borovih kutlura (584 ha), zatim medunčevih šikara (182 ha) i makija (40 ha). Zanimljivo je da se u vrijeme rata radilo više na gradnji i održavanju »šumskih« cesta negoli u prijeratnom razdoblju. Riječ je o protupožarnim putovima (prosjekama) koji imaju elemente ceste, a vrlo su značajni prilikom gašenja požara. Budući da je godišnji plan pošumljavanja izvršen, do kraja godine na području šibenske šumarije ostaju poslovi na čišćenju mladih kultura, a u okviru zaštite šuma predviđeno je avioorošavanje protiv borovog četnjaka. Tekst i snimak: I.Tomić NAJVIŠE U ČAGLINU I PLETERNICI U okviru jesenskog pošumljavanja, požeška Uprava šuma planirala je posijati 70 tona žira, pretežito hrasta kitnjaka (60 t), i manji dio hrasta lužnjaka. Najviše posla bit će u Šumariji Čaglin (34 t), a najmanju sjetvu ima pleternička šumarija (5 t). U šumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac« posijat će se približno 16 t kitnjakovog i hižnjakovog žira te sjemena crvenog hrasta i pitomog kestena. Osim podsijavanja pod zastorom krošanja i sjetve u rasadniku, planira se posaditi 128.000 sadnica kitnjaka, lužnjaka, smreke i crnog bora. Glavninu sadnica čine kitnjak (77.000) i lužnjak (44.000), a najveće zaduženje ima Šumarija Pleternica, koja mora posaditi gotovo polovicu ukupnog broja sadnica. Osim u Pleternici, sadnja će se obaviti u šumarijama Velika i Kamenska, a nisu planirane kutjevačka, požeška i čaglinska šumarija. I.T.
8. studenoga 1996. SLUŽBA ZA EKOLOGIJU I ZAŠTITU PRAVOVREMENO UOČITI POJAVU ŠTETNIKA Sredinom listopada počelo je postavljanje ljepljivih prstenova te dva puta tjedno uzimanje uzoraka, a do kraja godine potrebno je Dijagnostičko-prognostičkoj službi Šumarskog instituta dostaviti podatke o praćenju mrazovca, do 31. siječnja sljedeće godine u Šumarski institut dostaviti uzorke grana... Penjači Šumarije Vrbovec na terenu u praktično pokazali kako uzimati grane iz krošnje To su neki od rokova i dogovora sa sastanka Službe za ekologiju Hrvatskih šuma, održanog početkom listopada u Vrbovcu, a na kojemu se u okviru priprema za provođenje zaštite šuma u izvanrednom razdoblju teoretski dogovorilo i praktično na terenu pokazalo što i kako treba raditi. Jer, pravovremena zaštita šuma, rečeno je, uvjet je da cjelokupan trud šumara na uzdizanju šuma i potrajnom gospodarenju pokaže rezultate. Šef Dijagnotičke službe Instituta, ing. Boris Liović, na terenima Šumarije Vrbovec praktično je pokazao kako treba raditi te upozorio na neke nuspojave na koje treba obratiti pozornost. Ako se najednom centimetru opsega ljepljivog prstena uhvate do dvije ženke mrazovca, to znači da postoji opasnost od golobrsta, rekao je on. Prstenove treba čistiti da ženke ne bi prelazile preko nečistoća i dolazile do lista. Pri uzimanju uzoraka grana, na terenu su to praktično pokazali penjači Šumarije Vrbovec, treba voditi računa da se grane uzmu iz gornje trećine krošnje i da ih treba uzimati u onim predjelima u kojima se očekuje napad šumskih štetočinja. Prof. dr. Milan Glavaš sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu zauzeo se za pravovremeno dostavljanje izvještaja DPS-a, dok je mr. Petar Jurjević iz Službe za ekologiju Hrvatskih šuma upozorio na pojavu četnjaka u borovim šumama. Stručnjaci zaduženi za zaštitu po upravama dobit će detaljne upute i rokove do kojih pojedine radnje treba obaviti. M.M. Sa sastanka stručnih suradnika za zaštitu hrvatskih šuma Kako postaviti ljepljive prstenove: Ing. Boris Liović iz Dijagnostičko-prognostičke službe Šumarskog instituta pokazuje postavljanje prstenova USKORO NAM PREDSTOJI DONOŠENJE PROGRAMA RAZVOJA PODUZEĆA OD 1996. DO 2025. GODINE Komisija za znanstveno-istraživački rad »Hrvatskih šuma« održala je 28. rujna 1996. svoj četvrti sastanak u Golubinjaku kraj Lokava. Uz stalne članove Komisije, sastanku su bili nazočni i ing. Franjo Prebanić, pomićnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, te prof. dr. Zvonimir Seletković i dr. Joso Gračan, Šumarski fakultet Jastrebarsko. Nakon usvajanja zapisnika s trećeg sastanka Komisije, pod trećom točkom dnevnog reda povela se rasprava o prijedlogu Pravilnika o financiranju znanstveno-istraživačkog rada. Nakon provedene rasprave, članovi Komisije usvojili su Prijedlog Pravilnika o financiranju znanstveno-istraživačkog rada, a uz određene dopune proslijedit će ga na prihvaćanje Upravnom odboru Poduzeća. Program znanstveno-istraživačkog rada »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb izrađuje se za razdoblje od pet godina. Program znanstveno-istraživačkog rada zajednički predlažu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, na temelju programa razvoja »Hrvatskih šuma« i znanstvenih i stručnih postignuća u šumarstvu i drugim relevantnim područjima. Četvrta točka dnevnog reda bila je vezana uz Dogovor o izradi Programa razvoja za razdoblje od 1996. do 2025. godine. Temelj za izradu Programa razvoja treba proizići iz šumsko-gospodarske osnove područja, istaknuto je na sastanku. U izradu Programa trebalo bi uključiti sav raspoloživi potencijal, a tu se, prije svega, misli na stručni šumarski kadar iz Fakulteta i Instituta. Komisija za znanstveno-istraživački rad »Hrvatskih šuma« također bi se trebala uključiti kao koordinator navedenog posla. Komisiju za znanstveno-istraživački rad čini devet predstavnika »Hrvatskih šuma« i dva predstavnika znanstvenih ustanova. Komisiju i njezinog predsjednika imenuje Upravni odbor »Hrvatskih Šuma« na prijedlog direktora. U jadu Komisije redovito sudjeluju predstavnici Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko. V.Pleše KOMISIJA ZA ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD Prijedlog usvojen. a primjedbe ostale Komisija za znanstvenoistraživački rad Hrvatskih šuma nakon opširne rasprave, u kojoj nije nedostajalo polemičnih tonova i polariziranih stavova, usvojila je prijedlog preraspodjele financijskih sredstava za znanstvenoistraživački rad po projektima i potprojektima za 1996. godinu. Odluku o preraspodjeli još je prije donio Upravni odbor, a obrazlažući takvu odluku predsjednik komisije, ing. Damir Moćan, naglasio je kako nije u pitanju ukupna svota sredstava koju Hrvatske šume izdvajaju za znanstveni rad, nego njihova preraspodjela po projektima jedan i dva, na koje se odnosi 65, odnosno 35 posto. Predstavnici Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Zvonimir Seletković, i Šumarskog instituta Jastrebarsko, dr. Joso Gračan, ustanova koje su nositelji izvedbe programa znanstvenog i istraživačkog rada, zauzimali su se za nešto modificiranu odluku - da se raspodjela sredstava obavi interno, unutar samih ustanova, u omjerima i ovisno o tome koliko će za koji projekt, ili potprojekt, biti potrebno sredstava. Svi sudionici rasprave složili su se kako je ovo prijelazna godina i da bi ovo trebao biti posljednji put da se ovakve odluke donose na ovakav način i praktično pred kraj godine. Okrećući se k onom što dolazi, programu rada za iduću 1997. godinu, prof. dr. Stanislav Sever konstatirao je »daje ovo stanje koje moramo proći, ali dalje se moramo sami organizirati i ne prepustiti nekom drugom da govori stoje naš interes«. U tom kontekstu razgovaralo se i o »Programu razvoja od 1996. do 2025. godine«. Članovi komisije složili su se da su pojedini, već postavljeni rokovi, preuranjeni i neodrživi, to više što još nema nekih osnovnih elemenata na temelju kojih bi se takav zahtjevan program radio. Nedostaje analiza postojećeg stanja, a u obzir će svakako trebati uzeti, istaknuo je mr. Juraj Zelić, i »generalnu politiku u šumarstvu. Kakva će ona biti, što i kako s pretvorbom i privatizacijom...«. Takav kompleksan program razvoja za dugogodišnje razdoblje, mišljenje je prof. dr. Severa, rade ljudi koji su za to posebice zaduženi. M.M.
Page 1 and 2: HRVATSKO 62-63 GODINA V. ZAGREB 8.
Page 3 and 4: 8. studenoga 1996. U HRVATSKOM NARO
Page 5 and 6: 8. studenoga 1996. SVEČANO OBILJE
Page 7 and 8: 8. studenoga 1996. POMOĆ PRIRODNOJ
Page 9: 8. studenoga 1996. POSLOVANJE U PRV
Page 13 and 14: 8. studenoga 1996. u jednodnevni po
Page 15 and 16: 8. studenoga 1996. NA PODRUČJU BJE
Page 17 and 18: 8. studenoga 1996. ANALIZA GODIŠNJ
Page 19 and 20: 8. studenoga 1996. SKUPŠTINA SINDI
Page 21 and 22: 8. studenoga 1996. U VARAŽDINU OD
Page 23 and 24: 8. studenog 1996. KULTURA - RAZONOD

Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?