Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

8. studenoga 1996.
U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU SVEČANO OBILJEŽENE ZNAČAJNE ŠUMARSKE OBLJETNICE
120 GODINA "ŠUMARSKOG LISTA"
Prva hrvatska šumarska pisana riječ je godišnjak »Trudovi« čiji prvi broj izlazi 1847. godine, međutim već 1852. izlazi posljednji broj
zbog pritiska Bachova apsolutizma, a svoje uskrsnuće doživljava 1. siječnja 1877. godine kao »Šumarski list«, koji, eto, neprekidno
izlazi već 120 godina
»Šumarski list«, danas stodvadesetogodišnjak,
glasilo Hrvatskoga šumarskoga
društva, neprijeporno je najstariji šumarski,
časopis ovog dijela Europe. Prvi broj
»Šumarskog lista« izišao je 1. siječnja 1877.
godine, uređen prema tada već pokojnome
V. Koroškenjiju, prvome tajniku obnovljenoga
Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva. Tada su, naime, sazrele političke
prilike da se obnovi prije trideset godina
osnovano Društvo.
vlastitog školstva i vlastite pisane šumarske
riječi.
Zamišljeno, dogovoreno i učinjeno. Godine
1846. osniva se vlastita šumarska
udruga, 1860. godine osniva se Gospodarsko-šumarsko
učilište u Križevcima, 1877.
godine izlazi prvi broj »Šumarskoga lista«,
a dvadeset godina kasnije Hrvatska dobiva
vlastiti Šumarski fakultet, Šumarsku akademiju
u Zagrebu, prislonjenu uz Mudroslovni
fakultet Hrvatskoga sveučilišta.
U novoj neovisnoj hrvatskoj državi »Šumarski list« dobiva novo ruho, tiska se
suvremenom grafičkom tehnologijom, a znanstveni članci podložni su
međunarodnoj recenziji, i većina gostiju iz inozemstva pojavljuju se u njemu
i kao autori i redovito ga prima/u
Revolucionarni dani 1848. i poznati Baehov
apsolutizam, koji je slijedio poslije
njih, loše su prilike za rad Hrvatsko-slavonskoga
šumarskog društva koje je
posljedak domoljubnih kretanja u Hrvatskoj
ili ilirskoga preporoda, ali i sve većeg
broja hrvatskog šumarskog kadra školovanog
u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.
Konjunktura slavonske hrastovine na
svjetskome tržištu i pretakanje novca iz
hrvatskih nizinskih šuma u ondašnje metropole
razbudio je hrvatsku šumarsku inteligenciju
te je usmjerio na razmišljanja u
smislu osnivanja vlastite šumarske udruge,
Prva hrvatska šumarska pisana riječ je
godišnjak »Trudovi«, čiji prvi broj izlazi
1847. godine. Puno ime godišnjaka je »Trudovi
godišnjaka šumarskoga za Hervatsku
i Slavoniju«. Drugi broj »Trudova« izlazi
1851., a treći i posljednji 1852. godine.
»Trudovi« se, prema Piškoriću, ubrajaju
medu najstarije šumarske listove u Europi.
Na njemačkome jezičnom području
prvenstvo pripada listu »Diana-Geselscheftsschrift
fur Enveiterung und Berichtigung
der Natur-, Forst-und Jagdkunde«,
odnosno - Diana - društveni list za
proširenje i ispravljanje znanja o prirodi,
šumi i lovu. Prvo godište izišlo je T97, a
posljednje, treće 1805. godine.
Drugi šumarski časopis pojavljuje se u
Pragu 1824. godine pod nazivom »Der aufmerkame
Forstmann«, odnosno hrvatski
»Pozorni šumar«. Časopis izlazi do 1831.
godine.
U tijeku ovoga časopisa izlaze 1825. godine
»Opće šumarsko-lovačke novine« -
»Algemeine Forst-und Jagdzeitung«, koje
se i danas tiskaju u Frankfurtu na Majni.
Iste godine započinje se u Hannoveru tiskati
»Forstarchiv, Zeitschirft fiir vvissenschaftlichen
und technischen Fortschritt in
der Forstwirtschaft«, odnosno »Šumarski
arhiv, časopis za znanstveni i tehnički napredak
šumskog gospodarstva«, koji se
održao do danas.
»Trudovi« su prvi hrvatski šumarski
stručni godišnjak koji prestaje izlaziti pod
pritiskom Bachova apsolutizma, a svoje uskrsnuće
doživljava 1. siječnja 1877. kao
»Šumarski list«.
Od 1877. godine do danas »Šumarski
list« neprekidno izlazi. Tiskan je na više od
61.000 stranica, i u njemu su zapisi iz pera
više od 1.200 autora. Na svojemu početku
»Šumarski list« zamišljen je kao glasilo
Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga
društva, s ciljem izvješćivanja o staleškim
društvenim, stučnim i znanstvenim zbivanjima
u udruzi te u nas, ali i u inozemstvu.
Prvobitna zamisao o ustroju glasila
zadržana je i danas, ali uz proširenje
stručne i znanstvene komponente njegova
sadržaja. Briga o staleškim pitanjima tijekom
komunističkog razdoblja u potpunosti
je izostala.
»Šumarski list« je u proteklih 120 godina
imao golem utjecaj na razvoj hrvatske
šumarske struke. Urednici su pretežito
sveučilišni profesori, a prije osnutka
Šumarske akademije u Zagrebu, to su najistaknutiji
šumarski stručnjaci - Mijo
Vrbanić, Vatroslav Rački, Vilim Dojković
i Josip Kozarac.
Časopis je usmjeravao i vjerno pratio
zbivanja u struci i Društvu, a posebice je
izvješćivao o teškoćama koje su pratile
hrvatske šume i šumarsku struku. U
prošlome stoljeću to je problem obnove
posječenih lužnjakovih prirodnih šuma, u
velikom broju slučajeva nizinskih
prašuma.
Slijedom zabilježenoga u »Šumarskome
listu«, ali mnogo bolje prema današnjem
Prof. dr. Branimir Prpić, urednik
»Šumarskog lista«
sastavu hrvatskih šuma, vidimo kako su
stručna promišljanja i napisi u stručnome
glasilu bili dobri i kako se struka njih
pridržavala, a što se vidi i iz sastava našega
šumarskog fonda. Kao najznačajnije navodimo
kako šume u Hrvatskoj imaju prirodan
sastav, njima se, nadalje, gospodari
prema postulatu potrajnosti, a odlikuju se
velikom raznolikošću flore i faune.
Velik broj šumarskih pisaca iz prošloga
stoljeća bavio se obnovom i budućim sastavom
hrastovih nizinskih šuma. Pri tome se
posebice ističu hrvatski književnik i šumar
Josip Kozarac te profesor uzgajanja šuma
Šumarskog fakulteta u Zagrebu dr. Andrija
Petračić. Tako Kozarac u svojemu članku
u »Šumarskome listu« 1897. pod naslovom
»O uzgoju posavskih hrastovih sastojina
u prvim periodima obhodnje« (str. 1-
15), piše u završnoj rečenici: »Iz svega slijedi,
da ćemo mi sa hrastovom šumom morati
uprav onako gospodariti, kakovu smo
ju prvo 50-60 godina gotovu od prirode
pomislili: bit će naime čistih hrastića, biti
će ih pomiešanih u ovakvoj i onakvoj smjesi,
kako to bude stojbina i priroda, a ne mi
nalagali«. Iz citata vidimo kako je J. Kozarac
znao čitati prirodu i kako je pristupio
rješenju problema na ekosustavnoj osnovi.
Još u 19. stoljeću bilježi »Šumarski list«
pojavu propadanja stabala hrasta lužnjaka.
Ta pojava doživljava dvadesetih godina
ovog sotljeća kulminaciju i praktički ne
silazi sa stranica časopisa za cijelo vrijeme
njegova izlaženja. Sušenju hrasta
priključuje se sušenje nizinskoga brijesta
velikih razmjera, a osamdesetih godina
ovog stoljeća sve se više pojavljuju napisi o
propadanju manje ili više svih vrsta drveća
u hrvatskim šumama.
Na stranicama »Šumarskoga lista« prate
se promjene šumarskoga zakonodavstva,
pojava propadanja šuma prouzročene
onečišćenjem zraka i vode, kao i
prodor novih disciplina u šumarsku struku
(šumarska fitocenologija, šumarska genetika,
ekologija šuma, daljinska istraživanja,
kibernetika i dr.).
Na mnogo stranica »Šumarskoga lista«
piše se o problematici primorskoga krša i
njegova pošumljavanja, a do pojave časopisa
»Drvna industrija« 1950. godine,
»Šumarski list« objavljuje napise iz područja
prerade drva.
U novoj, neovisnoj Hrvatskoj »Šumarski
list« dobiva novo ruho. Tiska se suvremenom
grafičkom tehnologijom, što omogućuje
grafičke i slikovne priloge visoke
kakvoće. Znanstveni članci podložni su
međunarodnoj recenziji, a znanstveni radovi
iz »Šumarskoga lista« citiraju se u
međunarodnim referentnim časopisima.
Od početka Domovinskog rata 1991.
godine, do pobjedničkoga »Bljeska« i
»Oluje«, »Šumarski list« pratio je zbivanja
na bojišnicama, a uredništvo je pokušavalo
saznati o stanju okupiranih šuma u Baranji,
Psunju, Banovini, Nacionalnom parku
»Plitvička jezera«, Kordunu, Lici i Dalmaciji.
Prvi napis o Domovinskom ratu nosi
naslov »Hrvatske šume i srpska agresija na
Hrvatsku«, a odmah iza njega slijedi napis
»Štete u drvnoj industriji uslijed srpske
agresije na Republiku Hrvatsku«. Poslije
ovih uvodnih članaka slijedi njih više koji
pišu o problemu rata i stanja u šumama.
Jedan od značajnijih napisa poslije »Oluje«
je »Stanje šumskih ekosustava u Nacionalnom
parku - Plitvička jezera - poslije
srbočetničke okupacije 1991.- 1995«. U
idućem razdoblju planira se obilazak
Kopačkoga rita i prašume Prašnik i
Muškog bunara na Psunju.
Prof. dr. se. B. Prpić
ZNANOST I ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI
RAD U HRVATSKOM ŠUMARSTVU
Početak znanstvenoistraživačkog rada u hrvatskom šumarstvu pada u daleku 1862. godinu osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u
Križevcima, a organiziraniji i brži razvoj hrvatske šumarske znanosti počinje 1898. godine osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu
Znanost i znanstvenoistraživački rad u
hrvatskom šumarstvu imaju dugu i
blistavu povijest. Rezultati znanstvenoistraživačkog
rada dali su značajan doprinos
razvoju ne samo hrvatskog šumarstva
nego i naše domovine u cjelini.
Počeci organiziranog znanstvenoistraživačkog
rada u Europi javljaju se krajem
18. i početkom 19. stoljeća (prije više
od 200 godina), dok početak znanstvenoistraživačkog
rada u našem šumarstvu
pada u daleku 1862. godinu, tj. nakon osnivanja
Gospodarsko-šumarskog učilišta u
Križevcima. Organiziraniji i brži razvoj
hrvatske šumarske znanosti i znanstvenoistraživačkog
rada započinje osnivanjem
Šumarske akademije u Zagrebu 1898.
godine.
Prva ustanova za znanstvenoistraživački
rad u šumarstvu Hrvatske utemeljena je
1921. godine u sastavu Gospodarskošumarskog
fakulteta u Zagrebu pod imenom
Zavod za istraživanja u šumarstvu.
Sredinom 1945. godine utemeljena je
prva samostalna znanstvenoistraživačka
ustanova pod imenom Institut za praktična
šumarska istraživanja, sa sjedištem u Zagrebu,
i sa devet istraživačkih stanica. Tijekom
1947. godine utemeljenje Institut za
pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu,
sa stanicama u Rijeci i Trstenom. Krajem
pedesetih i početkom šezdesetih godina
utemeljene su dvije nove znanstvenoistraživačke
ustanove: Zavod za kontrolu
šumskog sjemena u Rijeci (1959.) i Zavod
za četinjače u Jastrebarskom (1961.).
Sve ove znanstvenoistraživačke ustanove
u razdoblju od 1945. do 1973. doživljavale
su značajne ustrojbene i programske
promjene. Razdoblje od 1974. do 1993.
godine karakteristično je po utemeljenju
stabilnijeg ustrojstva znanstvenih ustanova
i programa istraživanja. U to vrijeme djeluju
ove znanstvenoistraživačke ustanove:
- Šumarski institut, Jastrebarsko (nastao
spajanjem Instituta za šumarska
istraživanja, Zagreb; Zavod za kontrolu
šumskog sjemena, Rijeka; Instituta za
četinjače, Jastrebarsko),
- Zavod za istraživanja u šumarstvu
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
- Zavoda za šumarstvo pri Institutu za
jadranske kulture i melioraciju krša, Split,
- Centar za znanstveni rad, Vinkovci i
Arboretum Trsteno u sastavu Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb,
- Znanstvena jedinica, Bilje u sastavu
»Hrvatskih šuma«, Uprava šuma, Osijek
(prestala su radom).
Na temelju Zakona o znanstvenoistraživačkoj
djelatnosti (NN 96/93 i 59/96) i
Zakona o visokim učilištima (NN 96/93 i
59/96) došlo je do promjena u ustroju
znanstvenoistraživačkog rada, tako da su
neki od samostalnih instituta proglašeni
javnim institutuma u vlasništvu Republike
Hrvatske, što se odnosi i na Šumarski institut
u Jastrebarskom.
Iz navedenog se vidi da je u razvoju
znanosti i znanstvenoistraživačkog rada
bilo čestih promjena kako u nazivu ustanova,
tako i načinu financiranja i programa
istraživanja. Međutim, temeljni cilj ostao
je isti: razvoj hrvatske šumarske znanosti i
produbljivanje znanstvenih spoznaja iz područja
temeljnih istraživanja u svim poljima
i granama šumarstva, kao i čvrsta povezanost
sa šumarskom praksom - Javnim
poduzećem »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb,
u provođenju primijenjenih i
Dr. se. Joso Gračan
razvojnih istraživanja radi unapređenja
obnove, zaštite i gospodarenja našim
šumama.
Glavni izvori financiranja znanosti i
znanstvenoistraživačkog rada u nas su: JP
»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, Ministarstvo
znanosti i tehnologije, Zagreb i manjim
dijelom vlastiti prihodi (proizvodnja i prodaja
šumskog sjemena, šumskog sadnog i
hortikulturnog materijala).
Hrvatsko šumarstvo (»Hrvatske šume«,
Zagreb) već punih 35 godina organizirano
financira programe znanstvenoistraživačkog
rada, koji su zajednički za
Šumarski institut, Jastrebarsko, Šumarski
fakultet, Zagreb (Zavod za istraživanja u
šumarstvu) i Zavod za šumarstvo u sastavu
Instituta za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split). Na ovome mjestu treba istaknuti
činjenicu kako su u razdoblju od
1991. do 1995. »Hrvatske šume« za nabavu
nove opreme u okviru programa znanstvenoistraživačkog
rata izdvojile iznos od približno
5.500.000 kn (1.500.000 DEM). Financiranjem
znanosti i znanstvenoistraživačkog
rada, kao i potporom za nabavu
opreme i financiranje rezultata istraživanja
(tiskovina) Hrvatsko šumarstvo dalo je
ne mjerljiv doprinos razvoju znanosti i
znanstvenoistraživačkog rada.
Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike
Hrvatske, kao i njegovi prethodnici,
svojim financijskim potporama (programi
istraživanja, nabava opreme,
usavršavanje u zemlji i inozemstvu, stipendije
za mlade istraživače - novake, znanstvenostručni
časopisi, međunarodna suradnja,
zakonska regulativa) omogućili su
brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i
znanstvenoistraživačkog rada. Takva
značajna potpora ne odnosi se samo na
financijska sredstva (približno 30 posto
godišnjih planova), nego i na ulaganja u
znanstvenike i istraživače, te znanstvene
novake. Novim Zakonom o znanstvenoistraživačkoj
djelatnosti ustrojeni su dobri temelji
za brži i bolji razvoj hrvatske znanosti
i znanstvenoistraživačkog rada.
Rezultati znanstvenoistraživakog rada
od prvih početaka pa do obilježavanja 150.
obljetnice Hrvatskog šumarskog društva,
120. obljetnice Šumarskog lista, 50. obljetnice
Šumarskog instituta su mnogobrojni i
od najveće važnosti za razvoj šumarstva i
znanosti Hrvatske. Ti su rezultati utkani i
primijenjeni u gospodarenju našim šumama,
a dali su značajan prilog očuvanosti i
stabilnosti naših šuma. Nije nepoznato u
svijetu kako su hrvatske šume jedne od
najbolje očuvanih i gospodarenih šuma u
Europi. Ostvarene rezultate u ovom izlaganju
nije moguće detaljno opisati, te vas
upućujemo na monografiju »Šume u
Hrvatskoj« i fotomonografiju »Šume moje
Hrvatske«.
Ipak, neka nam ovom prigodom bude
dozvoljeno istaknuti
kako su zajedničkim radom zaposlenika
»Hrvatskih šuma«, Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva, Hrvatskog šumarskog
društva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog
instituta i drugih srodnih ustanova, uz financijsku
potporu Ministarstvu znanosti i
tehnologije, tiskane sljedeće tiskovine:
HRVATSKO ŠUMARSKO
DRUŠTVO 1846.-1996.
MONOGRAFIJA HRAST
LUŽNJAK U HRVATSKOJ
- ZNANSTVENA KNJIGA,
I. knjiga - Unapređenje proizvodnje biomase
šumskih ekosustava,
II. knjiga - Zaštita šuma i pridobivanje
drva
- RADOVI, Vol, 31 broj 1-2
„ - BIBLIOGRAFIJA 1986.-1995.
Šumarskog instituta, Jastrebarsko
- ZBORNIK RADOVA (Uporaba
drva)
- SLAVONSKI HRASTICI
U tim su tiskovinama objavljeni gotovo
svi najvažniji rezultati istraživanja Hrvatske
šumarske znanosti u posljednjih 5 do 10
godina.
Dr. se. Joso Gračan