Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
8. studenoga 1996.<br />
SKUPŠTINA SINDIKATA ZAPOSLENIH U<br />
ŠUMARSTVU - BJELOVAR<br />
ZAŠTO OPADA<br />
PROIZVODNOST RADA<br />
Ako u jednoj <strong>šuma</strong>riji od 131<br />
zaposlenog samo 37 radnika<br />
radi u direktnoj proizvodnji,<br />
44 su invalidi rada, ili blizu<br />
proizvodnje, a ostatak su - ostali,<br />
onda se tu ne može naprijed. Jer<br />
28 posto onih u proizovdnji ne<br />
može izdržavati sve ostale u <strong>šuma</strong>riji,<br />
upravi i cjelokupnu tu nadgradnju.<br />
A ja sam 19 godina u<br />
proizvodnji, s radnicima, i sada<br />
dolazim u priliku te radnike »tjerati«<br />
da rade...<br />
Tako je trenutačno stanje u<br />
<strong>šuma</strong>rstvu na Skupštini Sindikata<br />
zaposlenih u <strong>šuma</strong>rstvu Bjelovar<br />
opisao i podacima potkrijepio Radovan<br />
Lovreković iz sindikalne<br />
podružnice Bjelovar. Spomenuo<br />
je još neke nelogičnosti u sustavu<br />
obračuna i konstatirao apsurdnu<br />
situaciju da je od 15 najbolje<br />
plaćenih radnika čak devet iz uzgoja.<br />
Skupština SZS-a Bjelovar stavila<br />
je na dnevni red poslovanje Uprave<br />
Bjelovar s posebnim osvrtom<br />
na plaće, naknade, regres, zaštitnu<br />
opremu, dakle vruće teme,<br />
koje su sindikalcima pokušali približiti<br />
zamjenik upravitelja bjelovarske<br />
uprave ing. Marijan Bedeković<br />
te pomoćnici upravitelja ing.<br />
Mijo Kovačević i ing. Anđelko<br />
Kalabek. Ing. Bedeković izvijestio<br />
je članove Skupštine daje uprava<br />
dala primjedbe u direkciju glede<br />
izdvajanja sredstava te da su pokrenute<br />
neke od akcija koje je<br />
tražio sindikat (nabava zaštitne<br />
opreme). Govoreći o poslovanju u<br />
proteklih devet mjeseci, ing.<br />
Kovačević je naglasio kako su,<br />
unatoč nepovoljnim vremenskim<br />
uvjetima, u biološkoj reprodukciji<br />
<strong>šuma</strong> ostvareni zadovoljavajući<br />
rezultati te da će se kampanjom<br />
skupljanja žira u upravi osigurati<br />
glavni prihod i obnova. Realizaciju<br />
sječe i izrade od 78 posto, ocijenio<br />
je vrlo dobrom te istakao kako<br />
s realizacijom konačnog revidiranog<br />
plana sječe također ne bi trebalo<br />
biti problema. Do povećanja<br />
plana od približno 22.000 m3 doći<br />
će zbog povećane mase od vjetroizvala<br />
te od sušaca, no s obzirom<br />
kako je riječ pretežito o<br />
ogrjevu, a manje o oblovini, financijski<br />
plan neće se mijenjati. Upozorio<br />
je na konstantan pad proizvodnosti<br />
rada koja je dijelom<br />
posljedica i starosti mehanizacije<br />
koja se ne obnavlja, ali i<br />
bezvoljnosti. Ništa se neće postići<br />
ako se manje radi, zbog toga što<br />
poduzeće ima problema, rekao je<br />
on. Govoreći posebice o nabavi<br />
zaštitne opreme što je vrlo osjetljiva,<br />
ali i važna tema, on je naglasio<br />
kako se konačno krenulo u nabavu<br />
zimske odjeće i obuće.<br />
O padu proizvodnosti imali su i<br />
sindikalci što reći.<br />
Bili smo pozitivni, pad produktivnosti<br />
događa se u posljednjih pet<br />
godina, a kada su se sredstva odlijevala,<br />
dok se u bjelovarskoj upravi<br />
nije ništa, ili vrlo malo, nabavljalo,<br />
misli ing. Marinko Unger<br />
iz Transporta. Ljudi sada<br />
Sa Skupštine sindikata zaposlenih u <strong>šuma</strong>rstvu<br />
razmišljaju zašto više raditi, kada<br />
od toga nema koristi. Tu tvrdnju<br />
potkrepljuje i Marijan Bajs iz podružnice<br />
Veliki Grdevac, navodeći<br />
kako »ljudi nisu zainteresirani<br />
za prebacivanje normi, jer su<br />
sredstva limitirana i to im se ne<br />
isplati«. Ivan Herceg iz Ivanjske<br />
zaključuje, a to su i sami radnici<br />
izračunali, kako oni zapravo beskamatno<br />
kreditiraju poduzeće<br />
jer im ona duguje terenski dodatak,<br />
plaće kasne, »a oni su svoju ne<br />
baš malu normu uredno ispunili«.<br />
Ing. Željko Đuričić iz garešničkog<br />
sindikata, predlaže da se počne<br />
razmišljati o novom načinu<br />
obračuna kroz izračunavanje cijene<br />
koštanja prostornog metra, a<br />
ing. Željko Gubijan iz vrbovečkog<br />
sindikata, konstatira kako je<br />
sadašnji način obračuna iznimno<br />
kompliciran, kao »pravi matematički<br />
zadatak!«. Kaže: »Ispada da<br />
je onaj tko više radi više i kažnjen,<br />
jer mu više uzimaju!«<br />
Članovi sindikalne skupštine<br />
SZS-a obaviješteni su i o odluci<br />
Vrhovnog suda RH kako je štrajk<br />
zbog zakašnjenja plaće nezakonit,<br />
dok je član Upravnog <strong>odbor</strong>a HS<br />
ing. Duka Kauzlarić informirao<br />
sindikalce o planovima za restruktuiranje<br />
radnih jedinica u<br />
»Hrvatskim <strong>šuma</strong>ma«. Sindikat<br />
će sa zaključcima svoje skupštine<br />
upoznati poslovodstvo bjelovarske<br />
uprave.<br />
M.M.<br />
Klub dobrovoljnih davatelja krvi požeške Uprave <strong>šuma</strong><br />
DEVET GODINA<br />
HUMANOSTI<br />
U suradnji s gradskim Crvenim križem, Klub<br />
dobrovoljnih davatelja krvi uprave <strong>šuma</strong><br />
Požega, koji djeluje devet godina, organizirao<br />
je polovniom listopada, u sindikalnoj sali »Mehanizacije<br />
i građevinarstva«,, drugu ovogodišnu<br />
akciju dobrovoljnog davanja krvi. Krv je<br />
dalo pedeset i četiri člana iz Čaglina, Požege,<br />
Kutjeva, Velike, Kamenske, Radne zajednice te<br />
»Mehanizacije i građevinarstva«. Najučestaliji<br />
davatelji na ovoj akciji bili su Velibor Vujić, koji<br />
je, iako mladi član, krv dao čak 48 puta, a slijede<br />
Lazo Vujić (42), Željko Matajić (39), Krunoslav<br />
Kuzle (37) i Anto Marić (36).<br />
Kako smo doznali od povjerenika Crvenog<br />
križa za požešku Upravu <strong>šuma</strong>, ing. Branimira<br />
Mikića, do kraja godine organizirat će se još<br />
jedna akcija. - Treba istaknuti, rekao nam je g.<br />
Mikić, kako je pri svakom davanju krvi tradicionalno<br />
dobra suradnja s Odjelom za transfuziju<br />
Opće županijske bolnice u Požegi, na čelu<br />
s dr. Ružom Brkanić.<br />
Tekst i snimak: I.TOMIĆ<br />
Požeški <strong>šuma</strong>ri tijekom druge ovogodišnje akcije davanja krvi<br />
IN MEMORIAM<br />
ADAM<br />
MARTINOVIĆ<br />
(1951.-1996.)<br />
Polovinom listopada, na sječini u<br />
gospodarskoj jedinici »Požeška gora«<br />
(odjel 42), na području <strong>šuma</strong>rije<br />
Pleternica, prilikom obaranja stabala<br />
teško je ozljeđen sjekač Adam<br />
Martinovič, zaposlenik Uprave <strong>šuma</strong> Požega. Premda je još pokazivao<br />
znakove života, njegovo srce nije izdržalo te je prestalo kucati na putu<br />
prema požeškoj bolnici. Tužna vijest iznenadila je i ražalostila njegove<br />
prijatelje i znance, a posebice zaposlene u pleterničkoj <strong>šuma</strong>riji u kojoj<br />
je proveo 18 godina, radeći na poslovima sječe i izrade.<br />
Adam Martinovič rođen je 1951. godine u Doljanovcima, u opčini<br />
Kaptol, u požeškom kraju. U <strong>šuma</strong>riji Pleternica zapošljava se 1978.<br />
godine te se ističe kao jedan od boljih sjekača, služeći za primjer<br />
drugima. Sudjeluje na natjecanjima radnika sjekača te postiže<br />
zapažene rezultate.<br />
Ironijom sudbine, tog nesretnog utorka, 15. listopada, oko 9 sati, radio<br />
je uobičajene sjekačke poslove nedaleko od svoje kuće u Požeškoj<br />
Koprivnici, gdje mu je bilo prebivalište, ne sluteći kako mu je, zbog<br />
stabla koje će pasti u suprotnom smjeru, to posljednji dan u životu. Iza<br />
sebe je ostavio suprugu, dvije odrasle kćerke i sina, kojima upućujemo<br />
sućut. Zaposlenima u <strong>šuma</strong>riji i svima s kojima se družio i koji su ga<br />
poznavali ostat će u trajnoj i dragoj uspomeni.<br />
Neka mu je laka gruda hrvatske zemlje!<br />
I.T.<br />
IN MEMORIAM<br />
STJEPAN<br />
DRETA<br />
(1955. -1996.)<br />
Još jednom smrt je bila jača od<br />
živta. Uzela je još jedan život u<br />
punoj muževnoj dobi. Istrgla je<br />
iz zagrljaja obitelji i radnog<br />
kolektiva djelatnika Šumarije Vrbovec.<br />
Stjepan Dreta, rođen prije četrdeset jedne godine, u<br />
Cugovecu, radio je u Šumariji Vrbovec viče od dvadeset<br />
godina na poslovima radnika sjekača, vozača traktora i<br />
vozača autobusa. Vrijedan, odan poslu, cijenjen od<br />
pretpostavljenih i kolega s kojima je svakodnevno<br />
provodio vrijeme u šumi obavljajući težak ali častan rad.<br />
Teška bolest srca s kojom se suočio u zadnje vrijeme, nije<br />
se mogla svladati, unatoč teškoj operaciji, srce nije<br />
izdržalo.<br />
Iza Stjepana ostaje supruga i dvoje malodobne djece,<br />
majka i brat.<br />
Našeg Stjepana zadržat ćemo u vječnoj uspomeni!<br />
Zaposlenici Šumarije Vrbovec<br />
IN MEMORIAM<br />
IGNAC<br />
BAN<br />
(1929.-1996.)<br />
Šumarija Kloštar Podravski oprostila se od svog<br />
dugogodišnjeg radnika, vrijednog i skromnog čovjeka<br />
Ignaca Bana. Čitav svoj radni vijek proveo je u <strong>šuma</strong>rstvu,<br />
na poslovima lugara gdje je dočekao i mirovinu.<br />
U današnjem svijetu, kada se ljudi toliko otuđuju od<br />
prirode, Ignac je živio sa šumom, poznavao svaki njen<br />
kutak, bio njen čuvar. Izgradio je s njom skladan i<br />
prijateljski odnos, ostavivši iza sebe trag poštenja i<br />
plemenitosti.<br />
Izražavajući sućut njegovoj obitelji Ignaca Bana zadržat<br />
ćemo u vječnoj uspomeni.<br />
Zaposlenici <strong>šuma</strong>rije Kloštar Podravski