Upravni odbor »Hrvatskih šuma - Hrvatske šume

8. studenoga 1996.
POSLOVANJE U PRVIH DEVET MJESECI
UPRAVE ŠUMA ZAGREB
UNATOČ TEŠKOĆAMA,
PLANOVI SE
ISPUNJAVAJU
Sobzirom da su iza nas ljetni mjeseci
te iznimno kišni rujan, ostvarenim
rezultatima u proizvodnji
u razdoblju siječanj-rujan možemo
biti zadovoljni. Čak smo radove na
pojedinim uzgojnim zahvatima zbog
nedostatka sredstava morali usporiti
ili obustaviti - ocijenio je poslovne rezultate
u prethodnom razdoblju u
Upravi šuma Zagreb tada još upravitelj
uprave ing. Mato Mihanić. To zadovoljstvo,
prevedeno u nekoliko
osnovnih pokazatelja, znači daje plan
sječe realiziran s 75 posto, da je u
uzgojnim radovima pošumljavanje
ostvareno s 24 posto, popunjavanje s
87 posto, njega sa 62, čišćenje sa 63
posto. Podatke je na redovitom
Stručnom kolegiju zagrebačke uprave,
uz dodatna zapažanja, pojasnio šef
proizvodnog odjela, ing. Mirko Bauerfreund.
- Izvršenje od 75 posto u sječi i izradi,
odnosno 172 tisuće kubika, idealne
su tri četvrtine ovogodišnjeg plana, a
s obzirom na loše vremenske uvjete,
takvo izvršenje još je značajnije - rekao
je on. Transport Kutina plan prijevoza
ostvario je s 85 posto, Transport
Zagreb u privlačenju ima realizaciju
od 68, a u prijevozu 54 posto.
Kod uzgojnih radova dio njege prebačen
je u čišćenje, a ono će potrajati
do kraja godine. No problem je u
tome što su predviđena sredstva za
uzgojne radove već potrošena...
Dobra naturalna izvršenja donijela
su prihod od prodaje u iznosu od 37
milijuna kuna, čemu treba dodati i
prihod od ostalih proizvoda i usluga
(Hortikultura, Ribnjačarstvo, Transport
Kutina i Zagreb) u iznosu od
12,8 milijuna kuna.
Pomoćnik upravitelja ing. Luka Filipović
ističe da je ove godine prema
lanjskoj posječeno nešto više premda
su u sastavu Uprave dvije šumarije
manje (Novska i Jasenovac). No, istodobno,
sjeklo se manje tehnike, a više
ogrjeva. Ing. Filipović posebno upozorava
na razliku u klasifikaciji sortimenata
što je utjecalo na cijenu.
Posljednji kolegij Uprave šuma Zagreb koji je vodio dosadašnji upravitelj, ing. Mato Mihanić
Po šumarijama stanje je različito,
neke odstupaju od dosegnutog prosjeka
u iskorištavanju, neke u uzgoju.
Tako ing. Stjepan Strban iz Novoselca
upozorava na svojevrsni začarani
krug.
- Kasnimo s ugojnim radovima, a
zbog nedostatka sredstava nismo u
mogućnosti plaćati radnike po ugovoru.
Probali smo s invalidima rada, no
učinci su bili slabi. Onda smo stalno
zaposlene sa sječe prebacili na uzgoj,
no zato sada kasnimo sa sječom!
S obzirom na ovogodišnji urod žira,
u nekim šumarijama imaju dodatnih
teškoća - treba strojevima pripremiti
zemlju, odnosno obaviti pravu pripremu
staništa. Zbog toga je upravitelj
Šumarije Dugo Selo ing. Mirko Sertić
mišljenja »da se strojevi, ako treba,
posude i iz drugih uprava kako bi se
posao obavio kvalitetno i na vrijeme.«
U posljednjem kvartalu u zagrebačkoj
upravi planiraju posjeći još
26.000 kubika tenike i 35.000 prm
DATUMI
Stručni kolegij zagrebačke uprave posljednji put je u svojstvu upravitelja
vodio ing. Mato Mihani£/Nepune dvije godine do odlaska u
mirovinu, zahvaljujući kolegama za suradnju »u kojoj je ponekad bilo
povišenih tonova, ali se ipak dobro surađivalo«, ing. Mihanić podsjetio
na zanimljivu slučajnost - posao direktora ondašnjeg Šumskog gospodarstva
Zagreb preuzeo je 17. listopada 1977. godine, a službeno će
dužnost predati istog dana, 17, listopada, 19 godina kasnije.
ogrjeva. Kad se to doda već
izvršenom, proizlazi da će prvobitni
plan od 227.000 kubika biti nešto
povećan (103 posto). I s tim
povećanim planom ne bi trebalo biti
problema, misle u zagrebačkoj upravi,
a tamo gdje bi moglo biti, prozvodni i
komercijalni odjel napravit će detaljnu
razradu.
Pripreme za donošenje Plana poslovanja
za 1997. godinu, prema
riječima šefa plana ing. Đure Delića,
teku prema očekivanju i u granicama
su zadanih rokova. Možda bi problema
moglo biti tek zbog toga što se plan
u informatičkom odjelu unosi po novom
programu. Plan inače zadržava
osnovne konture ovogodišnjeg. Predviđa
se sječa 223.000 kubika (četiri
manje nego ove godine), više tehnike,
a manje prostornog drveta. I šumskouzgojni
radovi planirani su na razini
ovogodišnjih, s nešto manje pošumljavanja
i popunjavanja, a više njege i
čišćenja.
M.Mrkobrad
PREDSTOJI POSTUPAK RJEŠAVANJA STATUSA NESUMARSKIH
RADNIH JEDINICA
DRVNA GALANTERIJA IZ
VRBOVSKOG PRVA U PRETVORBU
Prije više od dvadeset godina u Vrbovskom je, u
sklopu šumarstva, osnovana Zaštitna radionica.
Osnovana je kao pogon drvne galanterije 1973. g.
kako bi se zaposlili invalidi rada, a osnovalo ju je
tadašnje ŠG Vrbovsko.
»U početku radimo u iznajmljenim prostorijama,
radionici AMD-a Vrbovsko.
Reorganizacijom šumarstva 1985. g. osnovan je i
OOUR Zaštitna radiona. U međuvremenu gradimo
i novu proizvodnu halu s 1.600 m2 natkrivenog prostora,
te pratećom infrastrukturom, kotlovnicom i
ostalim pratećim prostorijama«, ističe rukovoditelj
Radne jedinice Petar Matešić, dipl. ing.
»Prvih desetak godina proizvodnja u ovom pogonu
je u uzlaznom trendu. Godišnje se proizvodilo i do
dva milijuna kutijica čačkalica, 300.000 setova za
roštilj i po desetak i više milijuna štapića za sladoled...«
Nazadovanje unatrag nekoliko
godina
Sve do 1991. g. Pogon posluje pozitivno s relativno
velikom akumulacijom i visokim osobnim dohocima.
U pogonu radi u prosjeku 35 djelatnika, od čega
dvadesetak invalida.
»Na žalost, izbijanjem rata i agresijom na našu
Domovinu gubimo tržište koje smo imali na području
bivše države. Pad proizvodnje osjećamo i zbog pada
turističkog prometa u našoj zemlji.
Proizvodnja je u novonastalim uvjetima "pala" na
četvrtinu prijašnje, a to se osobito odnosi na proizvodnju
štapića za sladoled i čačkalica.
Danas ovaj ne pogon posluje više kao Zaštitna
radionica za zapošljavanje invalida rada. Samim tim
izgubili smo i olakšice koje smo nekad imali, na
primjer uvoz repromaterijala i osnovnih sredstava
bez carine, nismo plaćali porez na promet proizvoda,
a doprinosi iz dohotka bili su manji i do 50 posto.
Danas svih tih benificija nemamo. Trenutačno
zapošljavamo oko 23 djelatnika, a invalida rada gotovo
i nemamo«, govori gospodin Matešić.
Kako dalje
»Izlaz iz postojeće situacije vidimo na nekoliko
načina. Krajnji cilj nam je opet postići pozitivno
poslovanje i uključivanjem u tržišno poslovanje.
No, da bi se sve to moglo, potrebno je izvršiti niz
predradnji. Jedna od njih je postojeću proizvodnju
prilagoditi zahtjevima tržišta, a istodobno je organizirati
tako da se što racionalnije iskoriste prostor i
raspoloživa tehnologija.
Odabirom prikladnog i akumulativnog novog
proizvodnog programa kroz doinvestiranje trebalo bi
povećati i opseg proizvodnje... Uz sve navedeno,
vjerujemo da ni rezultati ne bi izostali«, govori upravitelj.
Porazgovarali smo i o drugim problemima s kojima
se susreću zaposleni u ovoj radnoj sredini. Male
plaće, pitanje toplog obroka, prijevoz na posao i si.
Nadaju se da će i ti problemi biti kvalitetnije
riješeni onog trenutka kada bude riješen status ove
radne jedinice. Hoće li i nadalje biti u sklopu poduzeća
»Hrvatske šume« ili će se pretvorbom i ovaj
pogon privatizirati, vidjet će se...
Do tada, poželjeli smo im mnogo sreće u daljnjem
radu i strpljenja pri rješavanju svakodnevnih problema
na radnom mjestu...
V.PLEŠE
Osim o proizvodnji, na
Stručnom kolegiju zagrebačke
uprave dosta riječi
bilo je i o - pretvorbi. Najkonkretnije,
o radnoj jedinici »Hortikultura«
koja već godinama djeluje
u sastavu zagrebačke uprave. Zajedno
s još nekoliko radnih jedinica
(Promet, Lovački dom - Delnice,
odmaralište »Quercus« iz
Vinkovaca te Kamenolom Karlovac),
RJ Hortikultura bi u II. grupi
djelatnosti predviđenih za izdvajanje
iz šumarstva trebala u samostalne
vode. U prvoj su grupi,
poznato je, Ribnjačarstvo Lipovljani,
Tvornica ambalaže
Lanišće te Galanterija Vrbovsko,
dok bi u trećoj grupi, da spomenemo
i to, u pretvorbu trebali
transporti i građevinske jedinice
po upravama.
U zagrebačkoj upravi misle da
neke stvari (glede Hortikulture)
nisu dorečene. Ing. Petar Širinić,
upravitelj ove radne jedinice:
»Mi smo dio zagrebačke uprave,
a ne poduzeća Zrinjevac. Već godinama
održavamo 400 ha zagrebačkih
park-šuma, za njih postoje
gospodarske osnove i to nisu
nekakve nešumarske djelatnosti
niti se mi kao radna jedinica bavimo
nešumarskim poslom.
Problem zapravo ne postoji, hortikultura
je izlog šumarstva, mi
imamo grad Zagreb u šumi, jer
ĆIJA JE
park-šume su u posjedu "Hrvatskih
šuma". A dogodilo se da su
nas u posljednjih 20 godina veliki
kombinatori gurali ovamo, onamo...«
Stav je Stručnog kolegija da posebno
ustrojena komisija pismeno
i (ako treba) usmeno izvijesti
direktora »Hrvatskih šuma« o
ovoj problematici.
Inače, u trećoj grupi djelatnosti
koje bi trebale iz šumarstva su
radne jedinice transporta i
građevinarstva. Na Stručnom kolegiju
»Hrvatskih šuma« raspravljalo
se o modelu buduće organizacije
ovih djelatnosti. Prvi prijedlog
bio je da se u okviru HS
osnuje jedinstveno poduzeće
(d.o.o.), prema drugom prijedlogu
sve bi se radne jedinice trebale
grupirati u dva najjača centra,
Bjelovaru i Delnicama, dok bi se
prema trećem prijedlogu trebalo
osnovati sedam poduzeća od radnih
jedinica grupirajući ih ovako:
1) Vinkovci, Osijek 2) Našice,
Požega, Gradiška, 3) Bjelovar,
Koprivnica, 4) Zagreb, Sisak, 5)
Karlovac, Ogulin, 6) Delnice, 7)
Senj, Gospić.
Prije restrukturiranje ovih jedinica,
posebne radne skupine
napraviti će potrebne dokumente
i elaborate.
M.M.