Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Pravilnik o mjernim jedinicama Revizija 2 –2005-06-06<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Na temelju članka 10. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (Narodne novine, br. 163/03), ravnatelj<br />
Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi<br />
PRAVILNIK<br />
o mjernim jedinicama 1<br />
I. OSNOVNE ODREDNICE<br />
Članak 1.<br />
Ovim se pravilnikom o<strong>dr</strong>eđuju mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj, njihove vrijednosti, nazivi i<br />
znakovi te po<strong>dr</strong>učja i načini primjene, obveza uporabe tih jedinica u javnosti, načini njihova navođenja<br />
te iznimno dopuštene jedinice izvan Međunarodnog sustava.<br />
Članak 2.<br />
U ovom su pravilniku u uporabi pojmovi sa sljedećim značenjem:<br />
- Mjerne=mjerne jedinice su odabrane i dogovorene vrijednosti pojedinih fizikalnih veličina s kojima<br />
se uspoređuju sve <strong>dr</strong>uge istovrsne veličine<br />
- Zakonite-zakonite mjerne jedinice su za javnu uporabu zakonom propisane mjerne jedinice<br />
- Međunarodni=međunarodni sustav mjernih jedinica je skup mjernih jedinica koji je na temelju<br />
međunarodnog Dogovora o metru iz 1875. godine, proglasila Opća konferencija za utege i mjere 1960.<br />
godine, a koji se povremeno dopunjava<br />
- Decimalne=decimalne jedinice su jedinice koje su za decimalni množitelj veće ili manje od polaznih<br />
jedinica.<br />
Članak 3.<br />
Mjerne jedinice o<strong>dr</strong>eđene ovim pravilnikom moraju se rabiti pod njihovim nazivima i znakovima u<br />
po<strong>dr</strong>učjima propisanim zakonom, ovim Pravilnikom ili <strong>dr</strong>ugim propisom.<br />
II. MJERNE JEDINICE<br />
Članak 4.<br />
Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj jesu:<br />
1. jedinice Međunarodnog sustava (u daljem tekstu: jedinice SI), i to:<br />
- osnovne jedinice SI (tablica 1a),<br />
- izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima (tablica 1b) te<br />
- izvedene jedinice SI bez posebnih naziva i znakova (prilog 1).<br />
2. iznimno dopuštene jedinice izvan Međunarodnog=međunarodnog sustava (tablica 2).<br />
3. decimalne jedinice od jedinica iz točke 1. i 2. ovoga stavka koje se tvore na način i uz iznimke<br />
navedene u prilogu 2. Njihovi se nazivi i znakovi tvore pomoću decimalnih predmetaka (tablica 3).<br />
4. složene izvedene jedinice, sastavljene od jedinica iz točaka 1., 2. i 3. ovoga stavka.<br />
1 Ovaj pravilnik smisleno preuzima sa<strong>dr</strong>žaj smjernice=direktive EZ o mjernim jedinicama (80/181/EEZ) koja je<br />
dopunjena sa Smjernicama=direktivama 85/0001/EEC=EEZ, 89/617/EEC=EEZ i 99/103/EEC=EEZ. (VIDI UPUTE ZA<br />
PREVOĐENJE, MEI)<br />
1
Pravilnik o mjernim jedinicama Revizija 2 –2005-06-06<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Tablice 1a., 1b., 2. i 3. te prilozi 1., 2. i 3. s pripadajućim sa<strong>dr</strong>žajem prilog su ovoga pravilnika i čine<br />
njegov sastavni dio.<br />
Članak 5.<br />
Po<strong>dr</strong>obniji podatci o primjeni mjernih jedinica za iskazivanje pojedinih fizikalnih veličina o<strong>dr</strong>eđeni su<br />
međunarodnim, europskim i hrvatskim normama, poglavito normama HRN ISO 1000 i nizom HRN<br />
ISO 31-0 do 31-13.<br />
Članak 6.<br />
Osim zakonitih mjernih jedinica iz članka 4. ovoga pravilnika, u Republici Hrvatskoj se iznimno mogu<br />
rabiti i <strong>dr</strong>uge mjerne jedinice, i to:<br />
- ako je uporaba takvih mjernih jedinica o<strong>dr</strong>eđena međunarodnim dogovorom koji je prihvatila<br />
Republika Hrvatska<br />
- ili ako se za robu, usluge ili podatke namijenjene izvozu u <strong>dr</strong>ugu zemlju u toj zemlji rabe takve<br />
mjerne jedinice.<br />
Članak 7.<br />
Pri stavljanju u promet uvezene robe, usluga ili informacija u slučajevima navedenim u članku 3. ovoga<br />
pravilnika, podatci navedeni u mjernim jedinicama koje nisu u skladu s o<strong>dr</strong>edbama ovoga pravilnika,<br />
moraju biti navedeni i u mjernim jedinicama utvrđenim ovim pravilnikom.<br />
Članak 8.<br />
Za prijenos ili obradbu podataka mogu se mjerne jedinice iznimno navoditi posebno propisanim<br />
znakovima za sustave s ograničenom skupinom znakova, temeljem pripadajućih međunarodnih,<br />
europskih ili hrvatskih norma.<br />
Članak 9.<br />
Osim znakova mjernih jedinica, propisanih ovim pravilnikom, mogu se u međunarodnoj trgovini rabiti<br />
slovni i brojčani kodovi prema pripadajućim međunarodnim, europskim ili hrvatskim normama.<br />
Članak 10.<br />
Uporaba brojčanih jedinica (oktava, bit, posto, promil i <strong>dr</strong>.) o<strong>dr</strong>eđuje se propisom ili hrvatskim<br />
normama koje donosi ravnatelj Zavoda.<br />
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE<br />
Članak 11.<br />
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.<br />
Klasa:<br />
Urbroj:<br />
Zagreb,<br />
RAVNATELJ<br />
<strong>dr</strong>. <strong>sc</strong>. Marijan An<strong>dr</strong>ašec, dipl. ing.<br />
2
Pravilnik o mjernim jedinicama Revizija 2 –2005-06-06<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Prilog 1.<br />
TVORBA IZVEDENIH MJERNIH JEDINICA<br />
Izvedene mjerne jedinice tvore se od <strong>dr</strong>ugih mjernih jedinica. Jednadžbe između jedinica jednakog su<br />
oblika kao jednadžbe između pripadajućih fizikalnih veličina.<br />
Nazivi i znakovi izvedenih mjernih jedinica tvore se od naziva i znakova jedinica od kojih su izvedene,<br />
uz naznaku pripadajućih algebarskih operacija.<br />
Neke izvedene jedinice SI i iznimno dopuštene jedinice izvan SI imaju posebne nazive i posebne<br />
znakove (tablica 1b. i tablica 2.).<br />
Jedinice površine=ploštine tvore se kva<strong>dr</strong>iranjem jedinica duljine, naziv im se tvori pridjevom četvorni<br />
(ili kva<strong>dr</strong>atni) ispred naziva jedinice duljine, a znak kva<strong>dr</strong>atom znaka jedinice duljine, na primjer:<br />
četvorni metar (znak: m 2 ), četvorni centimetar (znak: cm 2 ), četvorni kilometar (znak: km 2 ) itd. Jedinice<br />
se obujma tvore kubiranjem jedinica duljine, naziv im se tvori pridjevom kubni (ili kubični) ispred<br />
naziva jedinice duljine, a znak kubom znaka jedinice duljine, na primjer: kubni metar (znak: m 3 ), kubni<br />
centimetar (znak: cm 3 ), kubni milimetar (znak: mm 3 ) itd.<br />
Sastavljač ne razlikuje pojmove površina (engl. surface, njem. Oberfläche) i ploština (engl. area,<br />
njem. Fläche). Ovdje se govori isključivo o ploštini. Površina nema mjernu jedinicu nego svojstvo<br />
(hrapava, bijela, prljava, sjajna ...). Dakle: Jedinice ploštine tvore se kva<strong>dr</strong>iranjem ....<br />
Jedinice izražene riječima četvorni valja ukinuti i ostaviti samo riječ kva<strong>dr</strong>atni.<br />
Od prvog se razreda osnovne škole uči da su geometrijski likovi kva<strong>dr</strong>at i pravokutnik a ne<br />
četvorina i pačetvorina. Stoga se jedinica može nazvati samo kva<strong>dr</strong>atni metar, kva<strong>dr</strong>atni<br />
cemtimetar itd. Dvojnost naziva nije prihvatljiva i nepotrebna je.<br />
Prilog 2.<br />
TVORBA DECIMALNIH JEDINICA<br />
Decimalne jedinice tvore se od jedinica s posebnim nazivom i znakom, množenjem s jednim od<br />
decimalnih faktora, navedenim u tablici 3.<br />
Naziv je decimalne jedinice jedna riječ, a tvori se od predmetka navedenog u tablici 3 i naziva<br />
odabrane jedinice, na primjer kilometar = 10 3 metara. Znak se decimalne jedinice tvori stavljanjem<br />
znaka predmetka navedenog u tablici 3 uz znak odabrane jedinice, na primjer: km = 10 3 m. Znak<br />
decimalne jedinice piše se zajedno i čini jedinstvenu cjelinu, stoga se naznačene matematičke operacije<br />
odnose na cijelu decimalnu jedinicu, na primjer: cm 2 = (cm) 2 = 10 –4 m 2 .<br />
Decimalne se jedinice mogu tvoriti od svih jedinica SI s posebnim nazivom i znakom. Izuzetno se<br />
decimalne jedinice mase ne tvore od kilograma nego od grama (g = 10 –3 kg). Dopuštena je tvorba<br />
decimalnih jedinica i od sljedećih iznimno dopuštenih jedinica izvan SI: litre, teksa, bara, elektronvolta<br />
i vara, a od jedinice bel se tvori samo decibel.<br />
Prilog 3.<br />
PISANJE NAZIVA I ZNAKOVA MJERNIH JEDINICA<br />
Nazivi se jedinica i predmetaka decimalnih jedinica pišu u skladu s hrvatskim pravopisom. Znakovi se<br />
jedinica i decimalnih predmetaka pišu za to o<strong>dr</strong>eđenim uspravnim slovima, bez obzira na ostali dio<br />
teksta. Na primjer, znak za metar uvijek je i samo uspravno, kurentno (»malo«) slovo m. Samo se za<br />
nekoliko jedinica rabe posebni znakovi (podignut kružić ili crtice) te za Celsiusov stupanj složen znak<br />
(ºC).<br />
Svaka se jedinica i svaki predmetak označuju samo s jednim znakom. Izuzetak je litra, koja se označuje<br />
jednim od dvaju mogućih znakova: verzalnim (»velikim«) ili kurentnim (»malim«) slovom (L ili l).<br />
Znakovi se jedinica pišu bez točke na kraju, osim ako je točka redovita interpunkcija u rečenici.<br />
3
Pravilnik o mjernim jedinicama Revizija 2 –2005-06-06<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Različite jedinice jednakih naziva označavaju se različitim znakovima, na primjer kutna se minuta<br />
označava podignutom crticom iza brojke (jedna kutna minuta: 1'), a vremenska se minuta označava<br />
znakom min, kutna se sekunda označava podignutom dvocrticom iza brojke (jedna kutna sekunda: 1"),<br />
a vremenska se sekunda označava znakom s.<br />
Umnožak se jedinica označava točkom na polovici visine znaka ili malim, tzv. čvrstim razmakom<br />
između znakova jedinica, što znači da se na tom mjestu redak ne može lomiti=prekidati.<br />
Omjer se jedinica označava horizontalnom crtom, kosom crtom ili negativnim eksponentom. Ako se u<br />
nazivniku nalazi više znakova, tada se pri uporabi kose crte cijeli nazivnik stavlja unutar zagrada. Na<br />
primjer:<br />
J<br />
1 –1<br />
= J/(kg K) = J kg – K<br />
kg K<br />
Pri iskazivanju podataka mjerna se jedinica, prema potrebi, rabi kao množitelj brojčane vrijednosti<br />
(npr. a = 5 m) ili kao djelitelj fizikalne veličine (npr. a/m = 5).<br />
Tablica 1<br />
JEDINICE MEĐUNARODNOG SUSTAVA<br />
(JEDINICE SI)<br />
1a. Osnovne jedinice SI<br />
Naziv Znak Veličina<br />
metar m duljina<br />
kilogram 1 kg masa<br />
sekunda s vrijeme<br />
amper A električka struja<br />
kelvin K termodinamička<br />
temperatura<br />
mol mol množina (količina<br />
tvari)<br />
kandela cd svjetlosna jakost<br />
1 Decimalne jedinice mase ne tvore se od kilograma, nego od grama, koji ima znak g.<br />
4
Pravilnik o mjernim jedinicama Revizija 2 –2005-06-06<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
1b. Izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima<br />
Naziv 1 Znak Veza s <strong>dr</strong>ugim Veličina<br />
jedinicama<br />
becquerel (bekerel) Bq s –1 aktivnost<br />
Celsiusov (Celzijev)*<br />
stupanj<br />
°C K<br />
radioaktivnog izvora<br />
Celsiusova<br />
(Celzijeva)*<br />
temperatura<br />
coulomb (kulon) C A s električki naboj<br />
joule (džul) J N m rad, energija, toplina<br />
farad F C/V električni kapacitet<br />
gray (grej) Gy J/kg apsorbirana doza<br />
ionizirajućeg<br />
zračenja, kerma<br />
henry (henri) H Wb/A induktivnost<br />
hertz (herc) Hz s –1 frekvencija<br />
katal kat mol/s katalitička aktivnost<br />
luks lx lm/m 2 osvjetljenje<br />
lumen lm cd sr svjetlosni tok<br />
newton (njutn) N kg m/s 2 sila<br />
ohm (om) Ω V/A električki otpor<br />
pa<strong>sc</strong>al (paskal) Pa N/m 2 tlak<br />
radijan rad 1 kut<br />
siemens (simens) S A/V električka vodljivost<br />
sievert (sivert) Sv J/kg ekvivalentna doza<br />
steradijan sr prostorni kut (ugao)<br />
tesla T N/(A m) magnetska indukcija<br />
volt V W/A električki potencijal,<br />
napon<br />
watt (vat) W J/s snaga<br />
weber (veber) Wb T m 2 magnetski tok<br />
1 Osim izvornog načina pisanja naziva, može se rabiti i fonetski naziv pisanja, naveden u zagradi.<br />
* Ne može se pisati Celzije jer se prema hrvatskom pravopisu nordijska prezimena ne<br />
kroatiziraju kao latinska. Ostaje: Sibelius, Bercelius, Celsius. U ovom se slučaju ne radi o<br />
fonetskom pisanju prezimena Celsius nego o krivom pisanju imena.<br />
5
Pravilnik o mjernim jedinicama Revizija 2 –2005-06-06<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
TABLICA 2=Tablica 2<br />
Iznimno dopuštene jedinice izvan SI s posebnim nazivima i znakovima 1<br />
Naziv Znak Vrijednost u jedinicama SI Veličina Po<strong>dr</strong>učje<br />
uporabe<br />
morska milja<br />
1852 m<br />
duljina<br />
pomorski,<br />
riječni i zračni<br />
promet<br />
astronomska<br />
1,495 98 × 10 11 m<br />
astronomija<br />
ua<br />
jedinica<br />
(približno 2 )<br />
ar a 100 m 2 površina=plošt<br />
površina<br />
ina zemljišta<br />
hektar ha 10 000 m 2 (ploština)<br />
litra<br />
L, l<br />
stupanj (kutni) 3 º<br />
minuta (kutna) 3 ´<br />
10 –3 m 3 = dm 3 obujam<br />
volumen<br />
o π<br />
1 = rad<br />
180<br />
π<br />
1 ′ = rad<br />
10 800<br />
sekunda (kutna) 3 ″ π<br />
1 ′′ = rad<br />
648 000<br />
gon 3 gon<br />
π<br />
rad<br />
200<br />
unificirana<br />
(ujednačena)<br />
1,660 54 × 10 –27 kg<br />
u<br />
atomska jedinica<br />
(približno 2 fizika i kemija<br />
)<br />
masa<br />
mase<br />
karat ct 2 × 10 –4 kg masa <strong>dr</strong>agulja<br />
tona t 10 3 kg<br />
minuta min 60 s<br />
sat h 3600 s<br />
vrijeme<br />
dan d 86 400 s<br />
čvor<br />
1852m m<br />
≈ 0,514<br />
pomorski i<br />
brzina<br />
3600s s<br />
zračni promet<br />
teks tex 10 –6 kg/m duljinska<br />
masa<br />
bar bar 10 5 Pa<br />
milimetar živina<br />
stupca<br />
kut<br />
tekstilna<br />
vlakna i konac<br />
mmHg 133,322 Pa tlak tlak tjelesnih<br />
tekućina<br />
dioptrija dpt m –1 optičkih<br />
jakost<br />
leća<br />
elektronvolt<br />
eV<br />
1,602 18 × 10 –19 J<br />
(približno 2 )<br />
energija<br />
optika<br />
posebna<br />
po<strong>dr</strong>učja<br />
6
Pravilnik o mjernim jedinicama Revizija 2 –2005-06-06<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
var var 1 VA<br />
reaktivna<br />
snaga<br />
reaktivna<br />
(jalova) snaga<br />
izmjenične<br />
električne<br />
struje<br />
bel 4 B B = 0,5 ln 10(Np) razina<br />
neper 4 Np Np = 1 razina<br />
1 Decimalne se jedinice tvore samo od sljedećih, iznimno dopuštenih jedinica: litra, gram, teks, bar, elektronvolt i var, a od jedinice bel<br />
obično se tvori samo decibel (dB).<br />
2 Vrijednosti se ovih jedinica dobivaju pokusom, stoga nije točno poznata.<br />
3 Znakovi se ovih jedinica kuta stavljaju neposredno iza brojčane vrijednosti.<br />
4 Ove se brojčane jedinice rabe za izražavanje razina fizikalnih veličina.<br />
Tablica 3<br />
Predmetci za tvorbu decimalnih jedinica<br />
Naziv Znak Vrijednost<br />
jota Y 10 24<br />
zeta Z 10 21<br />
eksa E 10 18<br />
peta P 10 15<br />
tera T 10 12<br />
giga G 10 9<br />
mega M 10 6<br />
kilo k 10 3<br />
hekto h 10 2<br />
deka da 10<br />
deci d 10 –1<br />
centi c 10 –2<br />
mili m 10 –3<br />
mikro µ 10 –6<br />
nano n 10 –9<br />
piko p 10 –12<br />
femto f 10 –15<br />
ato a 10 –18<br />
zepto z 10 –21<br />
jokto y 10 –24<br />
7
Pravilnik o mjernim jedinicama Revizija 2 –2005-06-06<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Još jedan argument u prilog kva<strong>dr</strong>atnom metru:<br />
Drugi korijen iz nekog broja zovemo i kva<strong>dr</strong>atnim korijenom a nikada<br />
četvornim korijenom.<br />
Treći korijen naziva se i kubni korijen.<br />
Zašto bi se onda potencija 5 m2 nazivala pet četvornih metara a 5<br />
m(exp0,5) pet <strong>dr</strong>ugih korijena iz metra <br />
DRAŽEN ANIČIĆ<br />
<strong>dr</strong>azen.anicic@zg.htnet.hr<br />
8
Change language