Oblaci i magla “nasukani” - Hrvatske šume
Oblaci i magla “nasukani” - Hrvatske šume
Oblaci i magla “nasukani” - Hrvatske šume
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NajveÊa<br />
zaraæenost na<br />
podruËju ©umarije<br />
Vrbovsko<br />
©umarija Vrbovsko - imela na jeli u GJ LitoriÊ<br />
Imela na veÊ osuπenom stablu jele<br />
Na osnovi provedenih<br />
istraæivanja za Gospodarsku<br />
jedinicu LitoriÊ ©umarije<br />
Vrbovsko, vidljiva je velika<br />
zaraæenost fizioloπki<br />
oslabljelih stabala jele imelom.<br />
U nekim predjelima<br />
zaraæenost imelom iznosi i<br />
90 posto.<br />
Od 1998. do 2002. pregledano<br />
je na podruËju<br />
dvanaest πumarija delniËke<br />
Uprave, u 21 gospodarskoj<br />
jedinici i u 492 odjela u kojima<br />
je udjel jele veÊi od 50<br />
posto, ukupno 68.256 stabala.<br />
Od toga je imelom zaraæeno<br />
22.385 stabala ili<br />
32,8 posto.<br />
NajveÊi postotak zaraæenosti<br />
evidentiran je na podruËju<br />
©umarije Vrbovsko<br />
(63 posto). Zaraæenost na<br />
podruËju ©umarije Mrkopalj<br />
iznosila je 35 posto,<br />
Gomirja 41 posto, Skrada<br />
49 posto, ©umarije Delnice<br />
52 posto. Neπto je manja<br />
zaraæenost na podruËjima<br />
πumarija Fuæine - 26 posto,<br />
Lokve - 26 posto i Rijeka -<br />
28 posto, a joπ manja na podruËjima<br />
je πumarija Crni<br />
lug - 16 posto, Prezid - 12<br />
posto, Ravna Gora - 2 posto<br />
i TrπÊe - 1,4 posto.<br />
Na podruËju trinaest πumarija<br />
delniËke podruænice<br />
u 2003. pregledano je<br />
ukupno 84.576 stabala.<br />
Evidentirana su 57.404 stabla<br />
bez imele ili 68 posto,<br />
dok je 32 posto stabala imalo<br />
imelu. NajveÊi postotak<br />
zaraæenih stabala ponovno<br />
je na podruËju ©umarije Vrbovsko.<br />
Postotak zaraæenosti imelom kreÊe se<br />
u gospodarskim jedinicama: Cetin -<br />
70 posto, LitoriÊ - 67 posto, Miletka -<br />
61 posto i Goranska Dobra - 51 posto.<br />
Visoka zaraæenost stabala imelom<br />
evidentirana je i u Gospodarskoj jedinici<br />
Brod na Kupi ©umarije Delnice<br />
- 62 posto, u gospodarskim jedinicama<br />
©umarije Skrad Zavrπje 74 posto,<br />
Skrad-RudaË - 64 posto i Jasle - 77 posto.<br />
Manja zaraæenost na podruËju je<br />
πumarija Ravna Gora GJ Velika Viπnjevica<br />
- 50 posto, ©umarije Delnice GJ<br />
Od 1998. do 2002. pregledano je na podruËju dvanaest<br />
πumarija delniËke Uprave, u 21 gospodarskoj jedinici i u<br />
492 odjela u kojima je udjel jele veÊi od 50 posto, ukupno<br />
68.256 stabala. Od toga je imelom zaraæeno 22.385<br />
stabala ili 32,8 posto.<br />
Smatram da bi zaraæena stabla trebalo posjeÊi, sanaciju<br />
povrπina izvrπiti poπumljavanjima, popunjavanjima<br />
Delnice - 42 posto. Najmanji<br />
postotak zaraæenosti na<br />
podruËjima je πumarija<br />
TrπÊe, Gerovo i Prezid.<br />
Zarazu imelom treba promatrati<br />
kao jedan od nepovoljnih<br />
biotskih Ëimbenika<br />
za jelu. UoËeno je da se<br />
imela pojavljuje na fizioloπki<br />
oslabljenim stablima, a<br />
uz druge nepovoljne Ëimbenike,<br />
poput klimatskih<br />
uvjeta, oneËiπÊenja zraka,<br />
pridonosi njezinu propadanju.<br />
©irenjem zaraze na<br />
jednom podruËju, imela se<br />
πiri i zahvaÊa i zdravija stabla,<br />
i u njih se stupanj oπte-<br />
Êenja poveÊava.<br />
Europski primjeri<br />
U spomenutom Ëlanku u<br />
©umarskome listu opisan je<br />
problem πirenja imele na<br />
obiËnoj jeli sedamdesetih i<br />
osamdesetih godina 19.<br />
stoljeÊa u ©vicarskoj. "Zaraza<br />
imelom bila je posebno<br />
izraæena na podruËjima<br />
s nepovoljnim staniπnim<br />
uvjetima, od kojih je posebno<br />
naglaπena suπa, one-<br />
ËiπÊenost zraka kemikalijama<br />
i praπinom. Jelova stabla<br />
gornje etaæe, Ëija je vitalnost<br />
oslabljena zbog nepovoljnih<br />
æivotnih uvjeta,<br />
pogodnija su za zarazu. U<br />
sjevernoj, srednjoj i istoËnoj<br />
©vicarskoj postoji velika<br />
podudarnost oπteÊenosti<br />
πuma obiËne jele i rasprostranjenosti<br />
imele, odnosno<br />
na podruËjima s<br />
veÊim stupnjem oπteÊenosti,<br />
veÊi je intenzitet zaraze<br />
imelom (Hofstetter,<br />
1998.) U buduÊnosti imeli<br />
bi trebalo posvetiti veÊu<br />
pozornost kao bioindikatoru umiranja<br />
πume obiËne jele te moguÊnosti<br />
njezina praÊenja pomoÊu aerosnimaka."<br />
Takvo je stanje, na æalost, i na podruËju<br />
Gorskoga kotara. Imela je uz<br />
stablo "domaÊina" na kojem raste vezana<br />
i uzimanjem odreappleenih koliËina<br />
vode, a crpljenjem vode ugroæena<br />
je vitalnost stabla. Zbog pomanjkanja<br />
vode stablo je izloæeno stresu i propadanju<br />
te podloæno bolestima i πtetnicima.<br />
Toj do sada premalo istraæenoj pojavi<br />
u naπoj zemlji treba se posvetiti ve-<br />
Êa pozornost, uz nastavak zapoËetih istraæivanja<br />
u naπim πumama.<br />
16<br />
Broj 87 • oæujak 2004.<br />
HRVATSKE ©UME
Change language