Oblaci i magla “nasukani” - Hrvatske šume

dalje
dariti
dvjedom
skoj
Smeapplei
medvjed
- najzapadniju stabilnu populaciju
medvjeda. Zbog ograniËenog prostora
neÊu opisivati medvjeda. Medvjedi
su najveÊi krupni mesoæderi. Teæina
æenke je oko 100 kg, a muæjaka
oko 150. U godini dobrog uroda πumskih
plodina pojedini muæjaci dosegnu
i prijeappleu 300 kg teæine. U strukturi
ishrane biljna hrana sudjeluje s 95 %,
a ostali su dio æivotinjske bjelanËevine,
preteæno strvine i beskraljeænjaci.
Medvjedi se pare od kraja svibnja do
polovice srpnja. Muæjaci se bore za
æenke. Æenka se moæe u jednoj godini
pariti s viπe muæjaka. MedvjediÊi
se raappleaju u brlogu sredinom zime. Medvjedica
omeËi 1-4 mladunËeta teπkih
oko 350 grama. Medvjed je spolno
zreo u dobi 3-4 godine, a doæivi starost
10-20 godina. Prirodno je otporan
na razne bolesti. BjesnoÊa je dokazana
samo u jednom grlu. VeÊi problemi
su s unutarnjim nametnicima u
tankome crijevu. Staniπte medvjeda u
Hrvatskoj na podruËju je visokog krπa.
Tu su prisutni svi elementi znaËajni za
krπ: vrhovi, glavice, kukovi, vrtaËe, ponikve,
dolci i doline. Nadmorska visina
areala medvjeda je oko 100 - 1700
m n.m. Staniπte medvjeda nalazi se u
zoni srednjoeuropskog i mediteranskoga
podneblja. Osnovna su
obiljeæja tog podneblja duga i snjeæna
zima, nagle vremenske promjene,
kratko vegetacijsko razdoblje, niska
prosjeËna godiπnja temperatura, velika
zraËna vlaga i dr. ©tete od medvjeda
mogu biti:
• na poljoprivrednim kulturama i
voÊkama
• na πumskim sastojinama
• u stoËarstvu i pËelarstvu
• na objektima
• u prometu
• opasnost je za Ëovjeka
Sada se medvjedom gospodari prema
propisima Lovnogospodarske
osnove. Prema uputama za sastav
LGO-a, uzima se 1-2 grla medvjeda na
10 km 2 . Prirast se raËuna s 15 % na
ukupni broj divljaËi u populaciji. Sada
se procjenjuje da u Hrvatskoj u arealu
medvjeda ima oko 850 grla. Prema navodima
Darija MajnariÊa, dipl. ing.
πum. iz Delnica, medvjedica prosjeËno
vodi 2,15 mladunËadi. Ako se uzme
u obzir da medvjedica (spolno zrela)
ima mladunËad svake druge godine,
onda prosjeËni godiπnji prirast iznosi
2,15 : 2 = 1,075 na sve spolno zrele
medvjedice. Bez obzira na Ëinjenicu
da se preteæno odstreljuju muπka grla,
omjer spolova kod medvjeda uzima se
1 : 1. Prema toj pretpostavci (850 grla
medvjeda), oko 420 je æenskih grla, a
od toga sigurno 300 spolno zrelih æenki
medvjeda. Ako primijenimo prirast
prema navodima D. MajnariÊa, onda
je godiπnji prirast u Hrvatskoj sigurno
300 grla medvjeda. Kapacitet staniπta
za medvjeda je oko 1000 - 1100 grla.
Prema tome, ove Êe godine kapacitet
medvjeda u Hrvatskoj biti popunjen.
Prema Planu gospodarenja smeappleim
medvjedom u Hrvatskoj, areal smeappleeg
medvjeda je 12 000 2 , a gustoÊa populacije
je 0,5 - 2,0 grla na 10 km 2 .
Prirast se raËuna na 10 - 15% ukupne
populacije (pribliæno 150 grla godiπnje).
Za lovnu godinu predlaæe se
izluËenje 100 grla medvjeda, i to 80
grla za odstrel a 20 grla za ostale gubitke.
Kriterij za raspodjelu kvota odstrela
prije svega je povrπina loviπta,
kvaliteta loviπta i broj medvjeappleih grla
u loviπtu. Prema tim kriterijima, loviπta
kojim gospodari H© d.o.o., a imaju
stalno prisutnog medvjeda (Velika
Kapela, Bjelolasica, Smrekova draga,
RiËiËko bilo, Sjeverni Velebit, Srednji
Velebit), dobila bi za ovu godinu
(2004. - kalendarska godina) odstrel
19 grla medvjeda.
U programu je predviappleeno nekoliko
zona obitavanja medvjeda:
1. Stalno obitavanje - oko 9 300 km 2
2. Povremeno obitavanje - oko 2 000
km 2 , gdje je poæeljan
3. Povremeno obitavanje - oko 700
km 2 , gdje je nepoæeljan
4. SluËajna prisutnost medvjeda.
Prema programu gospodarenja
smeappleim medvjedom u Hrvatskoj, predlaæe
se poveÊanje lovostaja za medvjeda.
Lov bi trajao od 1. veljaËe do
30. travnja i od 15. listopada do 31.
prosinca. To je skraÊenje za 45 lovnih
dana.
Bitno je napomenuti u cijelom programu
gospodarenja medvjedom da je
populacija u Hrvatskoj stabilna, s tendencijom
poveÊanja.
Svake Êe se godine utvrappleivati prirast
i brojno stanje i na temelju tih pokazatelja
odreappleivati kvota za izluËivanje.
Takav pristup gospodarenju medvjedom
jamËi njegov trajni opstanak
u naπim loviπtima i svakako je puno
bolji od Programa gospodarenja vukom,
koji ne dopuπta zahvate u populaciju,
tako da je vuk ponovno postao
"dræavni neprijatelj broj 1” i nekontrolirano
se lovi (Autor teksta sudionik
je u izradi plana gospodarenja
medvjedom).
Piπe:
Dipl. ing. πum.
Draæen SertiÊ
Foto:
Arhiv
LOVA»KA I RIBI»KA
KUHINJA
Potrebne namirnice: 4 babuπke
(“porcijaπa”), 60 g maslaca, 1 glavica
luka, 1 vezica zeleni za juhu (mrkva,
perπin, manji celer), papar i piment u
zrnu, lovorov list, timijan, sol.
Luk nareæemo na kolutove, ostalo
povrÊe grubo naribamo. U posudi za
peËenje otopimo dio maslaca, dodamo
povrÊe, lovorov list, papar i piment,
Babuπke u povrÊu
posolimo i kratko propirjamo. Na smjesu
povrÊa poloæimo oËiπÊene i posoljene
ribe, stavimo na njih listiÊe preostalog
maslaca i pospemo ih prstohvatom
timijana.PeËemo u peÊnici i po potrebi
prelijevamo ribe tekuÊinom od peËenja.
Sluæimo ribu s povrÊem na kom se
pekla, ukraπenu narezanim rajËicama
i krastavcima, te raæenim kruhom.
Piπe:
Zoran Timarac
Broj 87 • oæujak 2004.
HRVATSKE ©UME
29