Oblaci i magla “nasukani” - Hrvatske šume

intervju
DR. SC. JOSIP BI©KUP, GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK HRVATSKOGA ©UMARSKOGA
ÆIVOTOPISNOG LEKSIKONA
U Leksikonu je objavljeno viπe od
13 tisuÊa imena hrvatskih πumara!
Piπe:
M. Mrkobrad
Foto:
Arhiva
Potkraj proπle godine objavljena
je u izdanju nakladnika TU-
TIZ LEKSIKE iz Zagreba πesta
knjiga Hrvatskoga πumarskoga
æivotopisnog leksikona - ©umarski tehniËari
i Ëuvari πuma - lugari. Kada se
dovrπi, a upravo je u izradi, II. izdanje
CD ROM-a na kojem Êe biti snimljena
πesta knjiga i popis svih lugara iz prve
polovine 20. stoljeÊa, bit Êe zavrπen jedan
opseæan i zahtjevan projekt u kojem
su objavljena imena gotovo svih
hrvatskih πumara, njih 13.670, s velikim
brojem biografija, bibliografija i fotografija.
Bio je to i dobar povod za razgovor s
glavnim i odgovornim urednikom.
Kao idejni zaËetnik, glavni urednik i
nakladnik ove edicije, recite nam uvodno
kako i kad ste doπli na ideju da se
prihvatite ovakva posla.
-Na mjestu profesora sociologije na
©umarskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu
dvadeset sam godina sa suradnicima
provodio socioloπka istraæivanja u
hrvatskom πumarstvu i utemeljio predmet
©umarska sociologija (kao sociologija
πumarske profesije). Naime, svoju
sociologiju imaju sve glavne profesije,
a πumarstvo kao jedna od najstarijih i
najelitnijih naπih struka nije imala sociologiju
struke. ObavljajuÊi teorijsku pripremu
za ta istraæivanja, ustanovili smo
da se podaci o naπim πumarskim struËnjacima
i djelatnicima ne nalaze na jednom
mjestu, nego u nekoliko knjiga i u
periodici, i to nepotpuni. Ideja da se podaci
o hrvatskim πumarima prikupe i
objave na jednome mjestu, nametnula
se kao logiËna. Uz potporu Ministarstva
znanosti, Hrvatskih πuma, ©umarskog fakulteta
SveuËiliπta u Zagrebu i ©umarskog
instituta u Jastrebarskom te πumarske
struke u cjelini, godine 1996. objavili
smo prvu knjigu (A-F) H©Æ Leksikona.
Potom smo svake godine pripremili
za tisak i objavili po jednu knjigu i, evo,
sada smo πestom knjigom podnaslova
©UMARSKI TEHNI»ARI I »UVARI ©U-
MA - LUGARI zavrπili taj projekt.
Koji ste kriterij primijenili pri uvrπtavanju
æivotopisa u Leksikon
- U Leksikonu su objavljeni æivotopisi
hrvatskih πumara koji su se πkolovali
u Hrvatskoj ili su radili u naπem πumar-
stvu, te znanstvenika i struËnjaka drugih
struka koji su na bilo koji naËin vezani
za hrvatsko πumarstvo - od akademika
do Ëuvara πuma - lugara. Obuhva-
Êeno je razdoblje od 30-ih godina 19.
stoljeÊa do 2000. godine. U Leksikonu
s CD-om pribiljeæeno je 13.670 imena -
u prvih pet knjiga viπe od 4000, a u πestoj
knjizi 3100 πum. tehniËara i lugara.
Na drugom CD-ROM-u, osim πeste knjige,
nalazi se i dodatni imenik 2200 lugara
djelatnih 1905. godine, 2370 djelatnih
1918. i oko 2000 djelatnih 1933.
godine. Osim biografskih podataka objavili
smo i bibliografske podatke autora
znanstvenih i struËnih radova vezanih
za πumarstvo. Dakle, uvrstili smo sve naπe
πumarske djelatnike za koje smo uspjeli
pronaÊi podatke i one podatke do
kojih smo mogli doÊi.
Takav golem posao niste mogli obaviti
sami
- Dakako, osim institucija koje sam
spomenuo i ljudi koji su se nalazili ili se
nalaze na njihovom Ëelu, razumijevanje
je pokazalo cijelo hrvatsko πumarstvo.
Zamislite koliko smo tisuÊa anketa
proveli meappleu πumskim djelatnicima. U
tome su nam pomogli upravitelji πumskih
uprava i πumarija, ali i administrativno
osoblje, a ponajviπe i sami πumarski
djelatnici (inæenjeri, tehniËari, lugari)
koji su popunili anketni upitnik i kasnije
korigirali tekst o sebi, a mnogi naruËili
i, neπto manje njih, kupili knjigu.
Posebno moram naglasiti da sam imao
izvrsne urednike za pojedina podruËja,
od kojih su dvojica veÊ preminula, pa
se ne mogu radovati zavrπetku ovog projekta
(prof. dr. S. BertoviÊ i znanstveni
savjetnik dr. sc. A. »ampa). Idealni urednici
bili su dipl. ing. πumarstva Mladen
Skoko, bivπi profesor ©umarske πkole u
Karlovcu, sada leksikograf, zatim dipl.
ing. Alojzije FrkoviÊ, savjetnik i struËni
publicit. Velik doprinos i potporu elektronskih
medija ovom projektu dao je
urednik, dipl. ing. πumarstva Branko MeπtriÊ,
rukovoditelj InformatiËke sluæbe u
Hrvatskim πumama te dipl. ing. Marijan
PaveπiÊ, bivπi direktor Srednje πumarske
πkole u Delnicama.
Uvijek smo smatrali ovaj leksikon kolektivnim
djelom. Sretni smo πto smo svoj
naum ostvarili. U realizaciji plana pomogli
su nam brojni suradnici - volonteri
(viπe od stotinu), koji su bili animatori i
anketari na terenu. Njihova imena mogu
se naÊi u pojedinim knjigama i na CD-u.
To im je jedino priznanje, jer za nagradu
su obiËno dobivali po primjerak knjige.
»esto se to odnosilo i na urednike.
RijeË je o pravim entuzijastima, ljubiteljima
πumarske struke. Hvala im svima!
Kako je Leksikon prihvaÊen u javnosti
- U struËnoj javnosti Leksikon je izvanredno
prihvaÊen. Svaku su knjigu recenzirala
dva struËna recenzenta. Nismo
imali posebne promocije, jer smo smatrali
da nam nisu potrebne. Popis recenzija
i prikaza nalazi se na CD-u pa ih
svatko moæe pronaÊi i proËitati. Svi naπi
Osim institucija koje su potpomogle projekt, imao sam izvrsne urednike
za pojedina podruËja, od kojih su dvojica veÊ preminula, pa se ne mogu
radovati zavrπetku ovog djela (prof. dr. S. BertoviÊ i znanstveni savjetnik
dr. sc. A. »ampa). Idealni urednici bili su dipl. ing. πumarstva Mladen
Skoko, zatim dipl. ing. Alojzije FrkoviÊ, dipl. ing. πumarstva Branko
MeπtriÊ, (elektronska potpora), te dipl. ing. Marijan PaveπiÊ
Broj 87 • oæujak 2004.
HRVATSKE ©UME
17