Biogradski glasnik - broj 48 - Grad Biograd na Moru

BIOGRADSKI GLASNIK ||| GODINA VII ||| BROJ 48 ||| PROSINAC 2009 ||| GRAD BIOGRAD NA MORU ||| CIJENA 6kn 

Biogradsko područje 

dobit će prvo u 

Dalmaciji golf igrAlište. 

Tvrtka Golf 

centar Biograd d.o.o. 

uloŽit će u taj zahvat 

između 60 i 80 

milijuna eura 

viŠe na str. 10. i 11. 

U OVOM BROJU: 

Što su učinili u 2009. i 

što planiraju 

za 2010. godinu 

- Ivan Knez, 

gradonačelnik 

Biograda 

- Milivoj Kurtov, 

načelnik Općine 

Pakoštane 

- Igor Pedisić, načelnik 

Općine Sv. Filip i Jakov 

- Nedjeljko Medić, 

načelnik Općine 

Pašman 

Do 80 milijuna eura uložit 

će se u golf-igrališta na 

Baštijunskom brigu 

Gotovo milijun i pol 

kuna za biogradski 

šport u 2010. godini 

Izražavam zadovoljstvo što smo se okupili na našem tradicionalnom domjenku i ove godine. Usprkos 

kriznoj godini, vodstvo Grada Biograda misli na vas i obećava da će vas pratiti kako u ljepšim vremenima, 

tako i u ovim težim. - kazao je dogradonačelnik Marijan Stopfer. 

Grad Biograd svakome djetetu s posebnim potrebama i njihovim roditeljima darovao je bon u vrijednosti od petsto 

kuna, Bošana d.o.o. je dodala iznos od dvjesto kuna dok je tvrtka Medolina sudjelovala sa stotinu kuna. Prigodne 

darove djeci uručio je dogradonačelnik Marijan Stopfer. Druženje djece, roditelja i dogradonačelnika privedeno je kraju 

uz besplatnu pizzu u restoranu Riva.

2 | PROSINAC 2009 

Biogradskiglasnik 

Ivan Knez, gradonačelnik Biograda 

Usprkos krizi - veliko gradilište 

Smjena dviju godina, obično se kaže, prigoda 

je za rezimiranje protekle i „bacanje 

pogleda“ u nadolazeću. 

Takav „okvir“ nastojali smo dati i našem 

razgovoru s Ivanom Knezom, biogradskim 

gradonačelnikom kojem je, eto, 

ovaj mandat počeo neposrednim izborom 

građana i svakako povećanim ovlastima, 

naravno i odgovornošću mjesta na kojem 

se nalazi. 

Opraštamo se, eto, od jedne godine. 

Kakvom je, ukratko, ocjenjujete što se 

tiče Biograda i vas osobno 

- Htio bih najprije istaknuti da smo u 

2009. godini uradili sve ono što smo 

planirali, pa su tako, nadam se, uz gradonačelnika 

zadovoljni i njegovi sugrađani. 

Bitno je da smo usvajanjem prostornih 

i detaljnih planova stvorili uvjete za 

daljnji razvoj grada. Time se, uz ostalo, 

ostvaruju mogućnosti za grad koji će, 

uvjeren sam, postati veliko gradilište u 

nadolazećem razdoblju. 

To je, ipak, neka bliska budućnost, a 

ono što je prošlo 

- Nešto sam o tome već rekao. Zna se što 

smo u predizbornom vremenu ja i moja 

stranka HDZ obećavali i najavljivali. 

Da li smo i ostvarili Odakle zapravo da 

počnem Možda s dječjim vrtićem Na 

žalost, rok izgradnje nam se pomaknuo, 

no za mjesec, mjesec i pol taj objekt će 

Ivan Knez 

biti dovršen. Ostali smo u obvezi osnovne 

i srednje škole, gradske knjižnice. Država 

nam se našla, na žalost, u krizi, a bez 

njezine pomoći teško je pokretati investicije. 

Sve to ostaje, ima još dana u našem 

mandatu. Uspješno obavljen posao je 

obnova Narodnog trga, uređenje stare 

jezgre grada. 

Pretpostavljam, međutim, da je Projekt 

Jadran ono najvažnije na čemu ste bili 

angažirani u 2009 

- Mislim da je to točno, pogotovo s 

obzirom na činjenicu da smo ga, uglavnom, 

priveli svršetku. To je golema i značajna 

investicija s višeznačnim ulogom u 

našim razvojnim planovima, posebice u 

turizmu. Pitanje je dana, u stvari, kada 

će on, barem što se tiče Biograda, u 

funkciju. 

Ostaje, međutim, sekundarna mreža... 

- Dobar dio domaćinstava već je priključen, 

nastavljamo radove i u drugim dijelovima 

grada. 

Godinu 2009. pamtit ćemo, međutim, 

i po sklapanjima povelja o prijateljstvu 

i suradnji s mnogim gradovima u 

Hrvatskoj i izvan nje. Što to, po vašoj 

ocjeni, donosi Biogradu 

- Još me, moram iskreno reći, i drugi 

pitaju za to. Zašto ne stvarati i njegovati 

prijateljstva među ljudima, gradovima, 

općinama, državama! Sva prijateljstva 

koja smo sklopili imaju određeni interes, 

a ujedno su i besplatna reklama za 

naš turizam. Uz gospodarsku, kulturnu, 

športsku i drugu suradnju mi, ako mogu 

tako reći, radimo promidžbu za grad. 

Zar nemamo prijatelje-gradove u Italiji, 

Njemačkoj, Austriji, jednu općinu u BiH, 

da ne spominjem Hrvatsku. Imat ćemo ih 

još i to ćemo razvijati sve dok nam koristi. 

Kada već govorimo o turizmu, za nama 

je jedna uspješna sezona... Gostiju je 

sve više, zahtjevniji su, no Biograd još 

nema kvalitetnijih i u dovoljnom broju 

smještajnih kapaciteta. 

- Lijepo je konstatirati da smo polučili 

izvanredne rezultate, da smo, štoviše, po 

rastu broja noćenja i dolazaka u postocima, 

čini se, hrvatski rekorderi. Vodimo 

brigu da poboljšamo kvalitetu ponude u 

svim segmentima. Moram priznati da nam 

u tom pogledu stižu ponude od potencijalnih 

ulagača. Ovih dana smo, na primjer, 

razgovarali s talijanskim investitorima. 

Polažemo nade u projekt Kumenat, tu je i 

Crvena luka, golf tereni, zabavni centar. 

Takoreći, pitanje je dana kada će se to sve 

i ostvariti. Naša je zadaća da uvjete za 

ulaganja osiguramo kroz plansku dokumentaciju, 

a tu smo pri kraju izrada tih 

pretpostavki za ozbiljnija i kvalitetnija 

ulaganja. Neki su u dvojbi oko toga da li 

je ovo vrijeme za velike poslove. Kada je 

u pitanju Biograd, smatram da je uvijek 

vrijeme, da u tome, jednostavno, nema 

krize. 

Biogradski gradonačelnik je, bez 

ikakva laskanja, i na osobnom planu 

polučio spomena vrijedne rezultate. 

Pogađate na što mislimo 

- Vjerojatno na moj angažman u udruzi 

Gradonačelnici za mir. 

Da li je još aktivna 

- Naravno da je. Upravo radimo na povećanju 

broja članova u ovoj svjetskoj 

asocijaciji, čiji sam ja i potpredsjednik, 

pa mi je jedna od zadaća i uključivanje 

novih gradova iz Hrvatske, Bosne i 

Hercegovine, Austrije, Italije i drugih 

zemalja. Radim na tome koliko mi mogućnosti 

dozvoljavaju, a nisam sam. 

Da se dotaknemo još jedne aktualne 

teme. Naime, Biograd postaje, postao 

je već zapravo, studentski grad. Ima i 

novih planova... 

- U tom pogledu smo, rekao bih, veoma 

ambiciozni. Uz Visoku školu, u planu 

nam je otvaranje dva fakulteta. Istina, 

ograničeni smo nedostatkom prostora 

i to moramo riješiti. Čim se to dogodi, 

netom dakle, stvorimo uvjete, pružit 

ćemo mogućnost našim mladim sugrađanima 

i drugim zainteresiranim, poglavito 

iz okolnih mjesta, da se upišu na 

studij fizijatrije, što radimo u suradnji 

s Osječanima, i gastronomije, u čemu 

partnera nalazimo u zadarskom sveučilištu. 

Točna je, prema tome, konstatacija 

iz vašega pitanja o Biogradu kao 

studentskom gradu-zaključio je Ivan 

Knez, gradonačelnik Biograda. 

- Stipendije koje od grada dobivaju naši studenti 

nisu ugrožene, one ostaju i dalje, nalazimo ih i, kao 

što se vidi, u proračunu. Trenutno još ne možemo 

potpisivati obveze sa studentima i njihovim obiteljima. 

Međutim, nitko ih neće „prebrisati“, pričekat 

će, eto, neko vrijeme dok se ne stvore uvjeti i stabilizira 

proračun. Ugovori će se potpisati, i ono što je 

bitno, studentima će se isplatiti svi zaostaci-kaže 

gradonačelnik i dodaje: - Na listu studenata stipendista 

grada Biograda uključeni su i njihovi kolege 

iz Vukovara. Tamošnji gradonačelnik Željko Sabo 

zatražio je od Biograda pomoć i naš grad pomoći će 

im s 25 tisuća kuna godišnje. To je dovoljan iznos 

za petero studenata iz Vukovara, dakle, svakome po 

500 kuna mjesečno koliko, uostalom, otpada i na 

domaće sveučilištarce. 

Biogradske studentice - opet ugovori

Biogradskiglasnik 2009 PROSINAC | 3 

Gradski proračun za 2010. godinu 

Više od 63 milijuna kuna 

Oporba protiv ovakvog proračuna. „Ugrađena“ razvojna komponenta. Štednja i racionalno ponašanje u trošenju 

Točka koja se, kažimo tako, u svim „velikim 

i malim parlamentima“ čeka s posebnim 

zanimanjem je ona o proračunu. - 

Dok gotovo svi smanjuju svoje proračune, 

od vrha do dna, naš za 2010. godinu bit 

će u odnosu na prethodni veći za 28 

posto-kazao je u kraćem obrazloženju, 

pored ostaloga, gradonačelnik Knez. Taj 

njegov optimizam dijele i članovi vijeća 

iz vladajuće većine. Suprotno njima, na 

njega, na novi gradski proračun, kritički 

su se osvrnuli oporbeni vijećnici. Uz niz 

manjih i većih primjedbi na prihodovnu 

i rashodovnu stavku, na način raspodjele 

i predviđene iznose, odlučili su, na 

kraju, ne podržati prijedlog proračuna za 

2010. godinu. Rezimirali su to kroz riječi 

Danijela Karabatića koji je za ovakav proračun 

kazao da je „neostvariv i na njega 

zbog toga ne daju amandmane“. 

Recimo sada konačno i to koliko on 

iznosi-63 milijuna 655 tisuća i 590 kuna. 

Osnovna obilježja proračuna za 2010. 

godinu, kako stoji u obrazloženju, 

očituju se, među inim, u povećanju 

prihoda i primitaka u odnosu na prethodnu 

godinu, financiranju izdataka i 

rashoda uglavnom iz izvornih prihoda, 

zatim izostanku kreditnog zaduživanja 

i povećanja plaća korisnicima proračuna 

te osiguranju razvojne komponente proračuna. 

U strukturi rashoda i izdataka 

ovog proračuna, veli se dalje u obrazloženju, 

izdvajanja za ulaganja, izgradnju, 

odnosno nabavku nefinancijske imovine, 

iznose 17 milijuna i 321 tisuću kuna, 

dok je ta stavka, podsjetimo se, u 2008. 

iznosila devet milijuna i 45 tisuća, što je 

povećanje za 91 posto. Ovome, međutim, 

valja pridodati i planirana ulaganja kroz 

kapitalne donacije i to: Bošani d.o.o. na 

račun ulaganja u kanalizaciju i odvodnju 

oborinskih voda u Splitskoj ulici, 

rasvjetu i hortikulturno uređenje ulazne 

Nema manjka 

U ovaj proračun uključena su i 

sredstva za pokriće prenesenog 

manjka prihoda iz prethodnih 

godina (nepokriveni rashodi 

iz ranijih godina) u iznosu od 

šest milijuna i 637 tisuća kuna. 

Na taj način, veli se, rješava se 

problem koji je značajno opterećivao 

financijsko poslovanje u 

2009. i prethodnoj godini. Uz to, 

proračun se uravnotežuje, čime 

se stvaraju uvjeti za normalno 

financijsko poslovanje grada. 

„petlje“, dovršenje 1. faze proširenja 

groblja, Komunalcu d.o.o. za ulaganje 

u izgradnju vodovodne mreže, osnovnoj 

školi na ime klimatizacije športske dvorane 

u ukupnom iznosu od pet milijuna 

638 tisuća. Iz ovoga, kaže se, vidljiva je 

snažna razvojna komponenta proračuna 

za 2010. godinu. 

Napomenuto je, međutim, da ovaj proračun, 

svi njegovi prihodi i primici, kao 

i rashodi i izdaci, podliježu promjenama 

kroz rebalans tijekom godine, što 

će, iznad svega, zavisiti od ostvarenja 

prihoda i primitaka. S proračunskim 

sredstvima morat će se više nego ikada 

štedljivo i racionalno postupati, a to se 

uvažavalo i u njegovu kreiranju. 

Glede prihoda, od poreza je planirano 

blizu 14 i pol milijuna kuna, 39,5 posto 

više od prethodne godine. Udvostručen 

će biti, tako je barem planirano, prihod 

na temelju kapitalne potpore iz državnog 

proračuna. Trinaest milijuna i 700 

tisuća namijenjeno je za sufinanciranje 

izgradnje dječjeg vrtića, sanacije 

Baštijunskoga briga, izgradnju sekundarne 

kanalizacijske mreže u zapadnom 

dijelu grada te rekonstrukciju prostora 

gradske knjižnice u zgradi Pučkog otvorenog 

učilišta. 

Kapitalna ulaganja 

Od već spomenutih kapitalnih 

ulaganja, na izgradnju novog 

vrtića na Kosi otpada dva milijuna 

i 700 tisuća kuna, milijun 

i pol za potrebe knjižnice, 

šest milijuna kuna odlazi, pak, 

na sekundarnu kanalizacijsku 

mrežu u zapadnom dijelu 

grada. K tome, dva milijuna 

kuna predviđeno je za vodovod 

i električnu energiju u poduzetničkim 

zonama, a milijun za 

ceste, ulice i puteve, a toliko i za 

otkup zemljišta zbog izgradnje 

ceste i kanalizacije. 

U kapitalna ulaganja uključen 

je iznos od 721 tisuće kuna za 

izgradnju heliodroma te 910 

tisuća za urbanističke planove 

i projekte. 

Ipak, najveći dio prihoda planiran je od 

prodaje materijalne imovine-zemljišta, 

čime će se, računa se, uprihoditi 25 milijuna 

kuna. Ta sredstva pretežito će biti 

osigurana prodajom zemljišta u poduzetničkim 

zonama. 

Sjednica Gradskoga vijeća 

Proračun i golf tereni 

- teme s najviše pozornosti 

Uz samo jednog (opravdano) odsutnog 

člana, Gradsko vijeće odradilo je još 

jednu sjednicu - 6. u ovom sazivu. Osim 

Aktualnog sata, na dnevnom redu našlo 

se 13 točaka, među kojima i prijedlog 

proračuna grada Biograda za 2010. 

godinu, prijedlog odluke o izvršenju 

gradskoga proračuna za 2010. godinu 

te prijedlog programa održavanja komunalne 

infrastrukture i opsega radova 

održavanja uređenog gradskog zemljišta 

u navedenoj godini. 

Usvojen je, također, i prijedlog programa 

gradnje objekata i uređaja komunalne 

infrastrukture u gradu u 2010. godini. 

Prihvaćen je i prijedlog programa javnih 

potreba u kulturi grada, u športu te u 

socijalnoj skrbi. 

Vijećnici su, uz to, usvojili odluku o 

donošenju Urbanističkoga plana uređenja 

golf igrališta Baštijunski brig, o 

čemu su ih opširnije informirali Ivica 

Radas, predstavnik ulagača i gradonačelnik 

Knez. Klub vijećnika SDP-a, 

trojica članova, Anka Merdić, Danijel 

Karabatić i Ana Buovac, bili su, međutim, 

protiv golf terena jer se, po njihovu 

mišljenju, ovom gradnjom uništava flora 

i fauna, ugrožava opskrba stanovništva 

pitkom vodom zbog goleme količine 

vode koja se koristi za zalijevanje trave. 

Osim toga, smatraju da se na ovaj način 

podstiče apartmanizacija. Odgovoreno 

im je, međutim, da sve dvojbe u vezi 

ove investicije otklanja studija utjecaja 

na okoliš koju je investitor, uz ostalo, 

dužan izraditi. Komunalac će se brinuti 

o normalnoj vodoopskrbi, dok će se, 

kazano je, za zalijevanje koristiti tzv. 

„tehnička voda“ iz posebnih izvorišta 

utvrđenih nakon istraživanja. 

Jednoglasno su, međutim, usvojeni prijedlozi 

odluka o donošenju Detaljnog 

plana uređenja Jankolovice, zatim 

Detaljnog plana uređenja cjelovite 

zone proizvodne-pretežito industrijske 

namjene, prijedlog odluke o poništenju 

odluke o izmjenama i dopunama 

programa raspolaganja poljoprivrednim 

zemljištem u vlasništvu Republike 

Hrvatske na području Biograda, kao 

i o izboru najpovoljnijih ponuditelja 

za prodaju građevinskoga zemljišta 

u komunalno-servisnoj zoni Bučina i 

prijedlog odluke o izmjenama i dopunama 

odluke o javnim priznanjima 

grada Biograda.



Aktualni saT 

Ekološki brod, bivša odmarališta, 

bespravno spajanje, oznake ulica... 

Uvodni dio sjednice Gradskoga 

vijeća, po običaju, pripada 

Aktualnom satu koji vijećnici, 

ako žele i imaju potrebe, koriste 

za odgovore na svoja pitanja 

vezana za različita, pretpostavlja 

se, aktualna gradska pitanja. 

I na ovoj sjednici bilo je tako... 

Danijel Karabatić (SDP) – Koliko 

stoji brod koji je kupljen za udrugu 

Podlanica i u kakve će se ekološke 

svrhe koristiti 

Gradonačelnik Ivan Knez – Športska 

udruga Podlanica je udruga građana, a 

ne d.o.o. Na to pitanje, usput da kažem, 

već sam odgovarao. Ministarstvo mora, 

prometa i infrastrukture raspisalo je 

ili ekološka udruga. Prepoznali smo 

važnost tog projekta jer će se brod, uz 

ostalo, koristiti u ekološke svrhe. Grad 

smo s velikim brojem brodica, nautičara 

i mogući su ekološki incidenti u našem 

akvatoriju. Predvidjeli smo i nabavku tzv. 

brana za slučaj većih zagađenja. 

Anka Merdić (SDP) – Imam dva pitanja. 

Prvo se odnosi na zgrade bivših 

odmarališta TPK, banjalučkoga odmarališta 

i odmarališta Termoelektrane 

Jajce. Svi ti prostori su zapušteni, 

leglo su štakora, a u neka se useljavaju 

povremeno i skitnice. U blizini je 

šuma, prijete i požari... Drugo pitanje 

se tiče površine između Konzuma i 

kina. Zašto se ne sredi 

pokušavamo riješiti. Šaljemo dopise 

vlasnicima nekretnina, pišemo i ministarstvima 

s prijedlozima da to uredimo. 

Nismo dobivali odgovore, a naša pravna 

služba savjetovala nam je da nije mudro 

ulaziti u tuđi posjed. Problem je, štoviše, 

Danijel Karabatić - Što je sa 

sječom pet velikih stabala u Dražici 

Vjerojatno se to radi zbog proširenja 

ugostiteljskog objekta. Tko je za to dao 

dozvolu i da li uopće ona postoji 

Ivan Knez – Prvi put čujem za to, poslat 

Nekadašnje odmaralište Tvornice parnih kotlova iz Zagreba 

Prostor između Hotela IN i zgrade Pučkog otvorenog učilišta Biograd 

natječaj za kupnju brodova i to, kako je 

naznačeno, športsko-ekološkim udrugama. 

Predsjednik udruge Podlanica je 

zatražio našu pomoć i kao grad smo na 

to pristali i osigurali 120 tisuća kuna, a 

ministarstvo je pomoglo sa 150 tisuća, 

uz napomenu da će ono i dalje sudjelovati 

u financiranju budući da je cijena 

broda 450 tisuća kuna. Inače, na natječaj 

grad se nije mogao javiti, već športska 

Ivan Knez – Imamo puno bivših odmarališta 

koja predstavljaju, iskreno rečeno, 

ruglo za grad. Spomenutim bih dodao 

i nekadašnje odmaralište Fruška gora. 

Na žalost, u ovome ništa značajnijeg 

ne možemo napraviti. Radi se o privatnom 

vlasništvu. Znam za slučajeve da 

su djelatnici Bošane potjerani iz zgrada 

kada su došli da ih očiste. Pet godina 

bivši gradonačelnici i ja taj problem 

podignut i na međunarodnu razinu. 

Spomenuta površina, o kojoj govori vijećnica 

Merdić, projektom je predviđena za 

potrebe Gradske knjižnice. Uskoro bi trebala 

biti pokrenuta njegova prva faza. To 

je, dakle, odgovor na 2. pitanje. 

Ana Buovac (SDP) – Da li je grad inzistirao 

na pokretanju pravnog postupka 

protiv bespravno spojenih subjekata 

na novoizgrađenu kanalizaciju 

Ivan Knez - Ono što svi znamo, je to da 

se nijedna građevina ne može priključiti 

na infrastrukturu ako nema građevinsku 

dozvolu. Sav posao je na „menadžmentu“ 

Komunalca i njegov direktor to mora nadzirati. 

Po našim saznanjima, neovlaštenih 

priključaka nema. Ako znate za neko, 

upozorite direktora. Ipak, mislim da ste 

nešto krivo shvatili. Bespravni priključci 

ne događaju se u Biogradu, već u susjednoj 

nam općini, o čemu smo govorili i na 

prošloj sjednici. 

ćemo redara da vidi o čemu se radi. 

Nikakvu dozvolu nitko nije dao. 

Nikola Tomić (HDZ) – Ulice nam 

nemaju sve oznake, a nema ni signalizacije. 

Događaju se sudari, posebice 

u turističkoj sezoni... 

Krunoslav Pešić, direktor 

Bošane – Što se tiče signalizacije, to 

je u nadležnosti Županijske uprave za 

ceste. Imaju s gradom Biogradom ugovor 

u kojem je njihova obveza postavljanja i 

održavanja signalizacije. Naša je, međutim, 

obveza oznaka ulica. Trenutno smo 

zauzeti na postavljanju božićno-novogodišnjih 

ukrasa. Taj problem ćemo riješiti 

u narednih nekoliko mjeseci. Usput 

da kažem da neke oznake nećemo moći 

postaviti na prijašnja mjesta s obzirom 

na to da se radi o privatnoj imovini i 

neki se vlasnici s tim ne slažu. Stoga će 

one biti postavljene negdje na kuće, a 

negdje na stupove. 

Tradicionalna gradska priznanja 

Za životno djelo - prof. Milanu Maretiću 

Godišnje nagrade prof. Zvonimiru Petroviću i Udruzi maslinara i uljara Orkula 

Nagrada za životno djelo, koja se 

svake godine uručuje na Dan grada 

Biograda, ovoga puta pripala je prof. 

Milanu Maretiću. Za ovo najvrednije 

gradsko priznanje njega je predložio 

Gradski odbor Hrvatske demokratske 

zajednice, a kao supredlagatelj Pučko 

otvoreno učilište Biograd. Na 7. sjednici 

Gradskoga vijeća prijedlog je usvojen, a u 

obrazloženju, pored ostaloga, stoji da se 

„prof. Maretiću ovo priznanje dodjeljuje 

za posebni osobni doprinos u razvoju i 

promicanju interesa grada, a osobito, 

za iznimni doprinos u razvoju školstva, 

kao i jačanju uloge lokalne samouprave 

i njezinih ustanova u razvitku lokalne 

demokracije“. 

Godišnja nagrada grada Biograda za 

2009. godinu pripala je prof. Zvonimiru 

Petroviću na prijedlog Rukometnog kluba 

Mini sunce, čiji je prijedlog podržao Klub 

odbojke na pijesku Soline. –Kao dugogodišnjem 

rukometnom treneru za poseban 

doprinos u radu i poticanju na bavljenje 

športom velikoga broja djece i mladeži, 

te promicanje športa u Biogradu-stoji u 

obrazloženju ovog priznanja. 

Godišnja nagrada grada pripala je 

i Udruzi maslinara i uljara Orkula. 

Prijedlog je došao od Hrvatskog zavoda 

za poljoprivrednu savjetodavnu službu, 

Odsjek Zadarske županije, a podržan 

je od PTO Nekić. Priznanje, kako stoji 

u obrazloženju, dodjeljuje se za izniman 

doprinos u poticanju i promicanju 

praktičnog (naprednog) maslinarstva 

na području grada Biograda, kao i za 

omasovljenje i stručno osposobljavanje 

članova te izvrsne rezultate članova 

udruge na prestižnim maslinarskim smotrama, 

sajmovima i izložbama, no i za 

ustrojavanje prvog Registra senzorskih 

analitičara djevičanskog maslinovog ulja 

u Hrvatskoj. 

Priznanja će biti uručena, po tradiciji, 

na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća u 

povodu dana grada - 15. siječnja 2010. 

godine.


Dodjela zahvalnica za sudjelovanje na Dugom svehrvatskom Eno-eko-gastro-etno stolu 2009. 

Iduće izdanje s dužim 

stolom i više sudionika 

Turistička zajednica grada i Sekcija 

ugostitelja Biograda u prostorijama 

Kapetanskoga kluba marine Kornati priredili 

su svečanost na kojoj su podijeljene 

zahvalnice sudionicima manifestacije 

„Dugi svehrvatski Eno-eko-gastro-etno 

stol“-5. i 6. lipnja 2009. Uz Ivu Eškinju, 

nazočnima su se obratili i: Marijan Stopfer, 

dogradonačelnik, Tonči Šangulin, predsjednik 

Gradskog vijeća i član Ceha ugostitelja 

Obrtničke komore Zadarske županije 

i Ante Lukačić, predsjednik Ceha ugostitelja 

Obrtničke komore Zadarske županije. 

Zahvalnice su primili predstavnici ugostiteljskih 

radnji, hotela, agencija, suvenirnica, 

kafića i dr. Dakle, svi oni koji su 

zajedničkim trudom i ponudom doprinijeli 

izvanrednom uspjehu ovog svojevrsnog 

predstavljanja narodnog bogatstva i 

domišljatosti iz cijele Hrvatske, zapravo 

pravim festivalom izvorne hrane, pića, 

gastronomskih delicija, izvornih suvenira 

i folklora. 

Bila je to, sjećamo se, prava najava još 

jedne plodne biogradske turističke sezone 

u kojoj je Hrvatska uvezana kroz slogan 

„Spojimo zeleno i plavo“. 

Ove godine na našem stolu izlagali 

su i predstavnici susjednih 

Ante Lukačić, Tonči Šangulin, Ivo Eškinja, 

Marijan Stopfer i Krsto Dujmović (Turistički ured Biograd) 

zemalja-Mađarske, Slovenije i Bosne 

i Hercegovine. Koliki je interes za taj 

stol, govori i činjenica da mi tih dana 

okupimo ovdje između 15-20 tisuća 

posjetitelja-kazao je Eškinja i dodao: 

Mislim da je zaista bilo lijepo pogledati 

ljude odjevene u domaće nošnje koji nude 

svoje proizvode. Moramo reći da je ovo priredba 

koja je zabilježena u mnogim stranim 

medijima budući da je rijetkost vidjeti 

Dio ovogodiönjih dobitnika zahvalnica 

toliki broj proizvoda na jednom mjestu 

specifičnog okusa i mirisa. Ove godine 

smo dosegli duljinu od 600 metara, a planiramo 

za 2010. godinu rast za minimalno 

100-150 metara. U zaključku je istakao: 

Završavamo studeni s 892 tisuće noćenja 

i više od 150 tisuća dolazaka. To 

znači da grad Biograd bilježi rast od 

10% kada su u pitanju noćenja, i 8% 

kada su u pitanju dolasci. 

Turistička sezona 2009 

Biogradu 

priznanje iz 

Sv. Martina na 

Muri 

Direktor Turističkoga ureda 

biogradske Turističke zajednice 

mr. sc. Ivo Eškinja primio 

je još jedno priznanje Biogradu 

i to na 11. Poslovno-turističkoj 

burzi Put 2010. u Sv. Martinu 

na Muri. Magazin Way to 

Croatia (Put u Hrvatsku) po 

prvi puta dodijelio je nagrade 

Simply the best (Jednostavno 

najbolji) za hrvatska odredišta, 

kulturno-povijesne atrakcije 

i sadržajnost kontinentalne 

turističke ponude. 

U prvoj kategoriji Biograd je 

dobio 2. nagradu, uz 1. koja je 

pripala Malom Lošinju i 3. što 

ju je osvojila Opatija. 

Ivo Eškinja zahvalio se na priznanju, 

istakao i konkurenciju 

u kojoj je ona izborena, 

posebno pak naglasivši podatak 

da je Biograd već nagrađen 

i time što je imao najveći skok 

u broju noćenja i dolazaka u 

minuloj sezoni u Hrvatskoj. 

Na spomenutom skupu, turističkoj 

burzi, pojavilo se 30-ak 

izlagača iz Slovenije, Hrvatske, 

BiH, Slovačke i Njemačke. 

Priznanja su uručili utemeljitelj 

i direktor spomenutog 

magazina Borislav Šimenc 

i predstavnik Ministarstva 

turizma Mirko Herceg. 

Ova burza svake godine održava 

se u drugom mjestu. Jedan od 

kandidata, kako je najavljeno, 

za domaćinstvo u 2010. godini 

je i Biograd. 

SUDIONICI FESTIVALA 2009. IZ BIOGRADA I ZADARSKE ŽUPANIJE 

BIOGRAD 

«Ilirija» d.d. 

Hotel «Adria» 

Hotel «Biograd» Putnička agencija 

d.o.o. 

Hotel «Bolero» 

U.O. «Meduza» 

Hotel «Žućo» 

Hotel «Palma» 

Hotel «IN» 

Mediteransko selo «San Antonio» 

Vrana d.o.o. 

Bure commerce d.o.o. 

Srednja škola Biograd 

Sani tours 

PTO Nekić 

Udruga «Potjeh» 

Društvo «Naša djeca» 

Restoran «Stari Grad» 

Restoran «Aquarium» 

Restoran «Arkada» 

Konoba «Vapor» 

Pizzeria «Mamma mia» 

Buffet «Šime» 

Pizzeria «Cocolino» 

Pizzeria «Šare» 

Fast food «Na zmorac» 

Restoran «Europa» 

U.O. «Soline» 

U.O. «Rene» 

Pizzeria Casa Vecchia 

Restoran «Lovre» 

Restoran «Guste» 

Konoba «Bazilika» 

Pečenjara «Gospić» 

Slastičarnica «Blandona» 

Slastičarnica «Miran» 

Pekarnica Luigi 

Slastičarnica Miami 

Restoran Riva 

Restoran Dalmatino 

Caffe bar Obala 

Caffe bar Malo misto 

Caffe bar Caruso 

Pizzeria Andrija 

Caffe bar L & M 

Caffe bar Mornar 

Caffe bar Silver 

Caffe bar Slave 

Caffe bar Šangulin 

Restoran Liburnija 

U.O. Carpy More 

Fast food Takac 

Caffe bar Roko 

Pečenjara Brkljača 

Caffe bar AMY 

Sandwich bar Nico 

Caffe bar Hobos 

Caffe bar Škverić 

ZADARSKA ŽUPANIJA 

Lolina Vatrenica, Benkovac 

Uljara Dujela, Zadar 

Uljara Nadin, Nadin 

Udruga žena «Sv. Katarina», Novigrad 

Ivica Vlatković, Novigrad 

Turistička zajednica općine Novigrad 

APIS Dalmacija, Zadar 

Hotel Vicko, Starigrad Paklenica 

Dalmatino d.o.o, Zadar 

Mate Dušević, Ražanac 

Limbora d.o.o, Tkon 

Družina kanala od vesla i idra, Pašman 

Nedjeljko Čotić «Eko Zadar», Zadar 

Turistička zajednica grada Nina 

Joskro, Zadar 

Tvornica kruha d.d, Zadar 

Badel 1862, Benkovac 

Dinos d.o.o, Zadar 

PG Kaštelanac, Polača 

Svijet stakla, Zadar 

Kamen Benkovac, Benkovac 

Arheološki muzej Zadar 

Udruga Prospero, Gračac 

CDR, Zadar 

KUD Novigrad, Novigrad 

KUD Podgorac, Starigrad Paklenica 

KUU Maslina, Turanj 

KUD Sv. Ivan Glavosijek, Raštane Donje 

Ledo d.d. PJ Zadar, Zadar 

Restoran «Sovinje» Tkon, Tkon 

Regionalna veletržnica Benkovac d.d, 

Benkovac 

OPG Nikica Žampera, Žman, Dugi otok 

Exclusive tours d.o.o, Pakoštane 

KUD «Bokolje», Dobropoljana 

OŠ “Petar Lorini”, Sali 

Cvjećarnica”Bela” 

Više svjetla 

prema ulazu u grad 

Uz Jadransku magistralu 

iz smjera Zadra do svršetka 

godine zasjat će električna 

rasvjeta s četrdesetak stupova. 

Radovi su nešto pomaknuti od 

predviđenog roka jer se odužilo 

prikupljanje potrebite dokumentacije. 

Ovaj zahvat stajat 

će oko dva i pol milijuna kuna. 

Za upućenije, javna rasvjeta 

postavljena je od „Kave“ do 

„Gonika“. 

Planirano je i uređenje nogostupa 

te oplemenjivanje prostora 

zelenilom u dužini od oko 

500 metara.



General Gotovina naslikao portret blaženog Ivana Merza 

Što spaja blaženika i ratnika 

Znajući tko, gdje, kada i u kojim je okolnostima naslikao ovaj portret blaženog Merza, ne može se oteti dojmu da je umjetnik, 

svjesno ili nesvjesno, kroz lik Ivana Merza smještenog u prostor zatvorske ćelije izrazio također i sebe i svoje duševno stanje 

Još 2. kolovoza 2009. zagrebački dnevnik 

Večernji list objavio je na prvoj stranici 

vijest da general Ante Gotovina slika portret 

bl. Ivana Merza u svome boravištu u 

Haagu. Portret je u međuvremenu dovršen, 

donesen je u Zagreb i predan prošlog 

mjeseca Postulaturi bl. Ivana Merza čiju 

je izradu postulatura naručila početkom 

ove godine. Uz ovaj naručeni portret, 

general je samoinicijativno naslikao još 

jednu sliku koja prikazuje blaženog Ivana 

kao studenta u Beču i koju je također 

poklonio postulaturi. Gotovina je već 

naslikao jednu poznatu osobu-također 

haškog uznika i generala Slobodana 

Praljka. 

Imajući u vidu činjenice tko je ovaj portret 

bl. I. Merza naslikao-a to je heroj 

Domovinskog rata, hrvatski general 

sada nepravedno optužen, te gdje ju je 

naslikao-u ćeliji pritvora Haškog suda, 

okolnosti u kojima je portret naslikančekanje 

u neizvjesnosti završetka procesa 

i izricanja tzv. „haške pravde“-sve to 

daje slici veliku, jedinstvenu i povijesnu 

vrijednost. 

Osim prvotnog sadržaja slike, tj. bl. 

Ivana Merza, na slici se mogu iščitati 

i mnogi elementi iz života i trenutne 

situacije generala Ante Gotovine-kaže 

opat Božidar Nagy, voditelj Merzove 

postulature. 

- Prvi dojam, kad se slika pogleda, jest 

realnost i ozbiljnost jedne životne situacije, 

konkretno rata i njegovih posljedica. 

Izbor boja koje okružuju lik blaženika, 

kao i one kojima je prikazan, sugeriraju 

vojni ambijent. Prostor u kojem se bl. 

Merz nalazi podsjeća na zatvorsku ćeliju. 

(Bl. Merz je i sam nepravedno proveo 

nekoliko dana u zatvoru još kao pitomac 

Vojne akademije). S desne strane se 

Tko je bio Ivan Merz 

Ivan Merz kao vojnik 

životu bl. Merz se na njoj ne zaustavlja, 

niti ona njega zaustavlja nego ide prema 

Božanskom svjetlu i životu. 

Premda je tijelom usmjeren prema svjetlu, 

bl. Merz je glavu za trenutak okrenuo 

i gleda u publiku prema onima koji 

ga promatraju, zaustavljen na moment 

u sadašnjosti na prolazu između Križa 

i Uskrsnuća. Na licu bl. Merza možemo 

pročitati svu patnju ratnih strahota kroz 

koje je prošao, surovost ljudske zloće i 

nepravde što je proživio-sve to ostavlja 

trag na njegovom izrazu lica. Osjeća se 

da je pogođen, žalostan i zgrožen nad 

ljudskim zlom, ali ne očajava, ne ostaje 

u beznađu. 

Znajući tko, gdje, kada i u kojim je 

okolnostima naslikao ovaj portret bl. 

Merza, ne može se oteti dojmu da je 

umjetnik, svjesno ili nesvjesno, kroz 

lik bl. Ivana Merza smještenog u prostor 

zatvorske ćelije izrazio također i 

sebe i svoje duševno stanje. Ostavio 

nam je trag svoje trenutne situacije, 

svoga duševnog stanja, a u samom licu 

bl. Ivana Merza možemo čitati i njegovu 

patnju zbog pretrpljenih i još uvijek 

trpećih nepravdi nanesenih mu od tzv. 

„međunarodne pravde“. Međutim, kroz 

svetački lik bl. Ivana s kojim se general 

preko ove slike duhom identificira, 

on ne gubu nadu, zajedno s njime ide 

prema Božjem svjetlu, prema pravoj 

Ante Gotovina 

slobodi koju jedino Bog daje. 

Generale, hvala Vam za sve što ste učinili 

i trpjeli za slobodu hrvatskog naroda na 

što će nas uvijek podsjećati i ovo vaše 

jedinstveno umjetničko djelo, tako 

bogato duhovnom porukom! 

Ivan Merz (1896-1928) za 

Crkvu u Hrvatskoj vrlo je važna 

osoba. Bio je prvi laik u 13 stoljeća 

dugoj povijesti kršćanstva 

za koji je domaća Crkva povela 

službeni postupak za proglašavanje 

blaženim i svetim. 

Postupak je počeo u Zagrebu 

1958, a za boravka Pape Ivana 

Pavla II u Banjoj Luci 2003. proglašen 

je blaženikom. 

vidi dio raspela-znak prisutnosti patnje 

i trpljenja u životu bl. Ivana Merza koju 

je proživio u ratu, a koja je uzrokovala 

njegovo duboko obraćanje Bogu. Dakle, 

patnja nije bezizlazna ni crna, nije ispred 

njega nego iza njegovih leđa, već je otkupljena 

i osmišljena Kristovim križem. S 

lijeve strane u gornjem kutu vidi se mali 

prozorčić kroz koji dolazi svjetlo. Blaženi 

Merz je okrenut prema tom prozorčiću. 

Svjetlo sugerira Kristovo uskrsnuće, 

oslobođenje, Božje spasenje i njegov 

božanski život i sve ono što slijedi nakon 

Velikog petka. Dakle, s patnjom kroz koju 

je prošao i koja je još prisutna u njegovu 

Ivan Merz kao student



Biogradska NOĆ u Zagrebu 

Srdačno i uz optimizam 

Susretu su, uz ostale, nazočili dogradonačelnik Marijan Stopfer i predsjednik Gradskoga vijeća Tonči Šangulin 

I ove godine uoči božićnih i novogodišnjih 

blagdana u Zagrebu je upriličen 

susret Biograđana i zagrebačkih 

Biograđana među kojima su, naravno, 

prevladali studenti. Po tradiciji, druženje 

je organizirano u restoranu 

Cadena, u vlasništvu biogradske obitelji 

Bolanča. 

Veseloj i opuštenoj večeri susreta, među 

inim, nazočili su biogradski dogradonačelnik 

Marijan Stopfer, predsjednik 

Gradskoga vijeća Tonči Šangulin, Eddie 

Stamičar, Darko Eškinja, a od biogradskih 

Zagrepčana, možemo ih i tako 

nazvati, prof. dr. Branko Vitale, dr. 

Zoran Tolić, dr. Duško Kardum i dr. 

Naravno da je susret imao i svoju, nazovimo 

je tako, radnu stranu u kojoj su 

biogradski čelnici svoje sugrađane na 

studiju u hrvatskoj metropoli upoznali s 

aktualnim stanjem u biogradskom gospodarstvu, 

kulturi, prosvjeti i drugim 

Ponovno stižu stipendije... 

Iz Biograda je stigao “jak sastav” 

djelatnostima. Upoznali su ih također 

s trenutnim poteškoćama, no i perspektivom 

razvoja, poglavito u turizmu, koja 

je neupitno optimistična s obzirom na 

više značajnih projekata koji se u ovoj 

grani gospodarstva pripremaju za realizaciju. 

I jedni i drugi složili su se u tome 

da je to dobar motiv za svršetak studija 

i povratak u rodni grad. 

Studente je, međutim, posebno, pak, 

zanimala i situacija sa stipendijama. 

Nadležni su im odgovorili da je iz objektivnih 

razloga došlo do zastoja, no stipendiranje 

se neće, kako su istaknuli, 

prekinuti jer su već ugovori za ovu akademsku 

godinu pripremljeni, a bit će, 

dodali su, isplaćeni i zaostaci. 

Inače, goste na ovoj biogradskoj večeri 

zabavljao je domaći sastav. Mnogi su, 

iskreno rečeno, požalili za klapom 

Biograd koja je to, sjećamo se, uspješno 

obavila prošle godine na istom mjestu.


Bandić i u Biogradu 

Bit će „oranja“, 

ako narod to izabere! 

Uz nekoliko stotina simpatizera, Bandić darivao djecu loptama i bezalkoholnim pićima, jabukama, 

a odrasle sadnicama maslina 

Akcija Božićni dar i njima 

Služenje 

općem dobru 

Jedna od gradskih tradicija, 

na sreću, postala je i akcija 

Božićni dar i njima. Cilj joj je u 

istoj mjeri i služenje potrebama 

i ostvarenje i podržavanje vjere 

u ljudsku dobrotu i suosjećanje 

s bližnjima. 

Nezavisni predsjednički kandidat Milan 

Bandić u promidžbenom obilasku 

Hrvatske svratio je i u Biograd. Uz ozračje 

znakovito za ovakve skupove, kada su u 

pitanju političari s visokim pretenzijama i 

odgovarajućom logistikom (a to je slučaj 

Predsjednički kandidat Milan Bandić s pozornice se obratio okupljenim Biograđanima 

i s Bandićem), budući predsjednik, kako 

se oslovljava na skupovima i druženjima, 

je, uz ostalo, položio vijenac na spomenik 

Majci-domovini uz zgradu gradske 

uprave, pozdravio s bine nekoliko stotina 

nazočnih simpatizera, posebno se 

Populistički kandidat koji se rado druži s pukom 

- Milan Bandić okružen simpatizerima 

zahvalio hrvatskim braniteljima na čiju 

želju je, kako reče, i postao predsjednički 

kandidat. Uz njega su, pored ostalih, 

bili, da bi to ilustrirao, Miodrag Demo, 

predsjednik zagrebačke Udruge branitelja, 

dok je to u ime njihovih kolega iz 

Biograda učinio Darko Banić. 

U kraćem obraćanju izrekao je svoj predsjednički 

program, uz obvezno „oranje“, 

naravno ne njiva. 

Članovi stožera Milana Bandića, a stali su 

u autobus, podijelili su djeci lopte, počastili 

ih bezalkoholnim pićima i jabukama, 

a starijima podarili sadnice maslina. 

Primjetno je, međutim, bilo da su izostali 

članovi ostalih stranaka, poglavito 

SDP-a, izuzev Kristijana Kapovića, 

načelnika općine Vir, koji je Bandiću bio 

u pratnji, a s njim se pojavio i „na piću“ 

na terasi kafića Tonči. Poslije Biograda 

put ga je vodio u Pakoštane, a odatle-tko 

zna kamo sve! Nije, očito je, lako stići do 

Pantovčaka. 

Tim visokim humanim ciljevima, 

koji su u temeljima 

kršćanskoga učenja, posebice 

u ovim blagdanskim danima, 

odazvali su se kao organizatori 

Gradsko društvo Crvenog križa 

Biograd, Udruga Nada, Udruga 

za razvoj zajednice BNM, župe 

sv. Stošije i sv. Ivana, Biograd, 

zatim Program pomoći u kući 

starijim osobama, Društvo 

Naša djeca, Osnovna škola Sv. 

Filip i Jakov te Udruga umirovljenika 

Biograd, Moto klub 

Duhovi Biograd i Grad Biograd. 

Rečeno je u ovoj prigodi, a i 

pokazano na djelu, da je cilj 

akcije božićni dar i solidarnost 

s nemoćnima, bolesnim i 

napuštenim osobama kojima je 

nužna pomoć. Želja je i snaženje 

mreže solidarnosti i svijesti 

da svatko učini nešto za drugoga 

i tako uljepša Božić sebi 

i drugima, čime ovi blagdani 

dobivaju svoju stvarnu svrhusluženje 

općem dobru. 

Udruga Naša djeca u ovoj prigodi 

posebno se iskazala, kreiranjem 

„Živih jaslica“. 

Grad darovao vozilo dječjem vrtiću 

Grad Biograd je dječjem vrtiću 

darovao vozilo za potrebe ove 

ustanove u vrijednosti od 85 

tisuća kuna. Do sada su se koristili 

uslugama tvrtke Bošana. S 

obzirom na to da su potrebe narasle, 

i da će rasti otvaranjem dječjeg 

vrtića na Kosi, auto, čini se, 

dolazi u pravo vrijeme, prije svega 

za svakodnevni odvoz obroka iz 

glavne kuhinje do novog vrtića 

čije se otvaranje očekuje u proljeće 

2010. godine. 

Ovo je jedno od obećanja gradonačelnika 

Kneza koje je, na 

zadovoljstvo djelatnika i djece, 

ispunjeno na najbolji način i 

pravodobno.



Gradnja golf terena kod Biograda 

Ulaganja i do 80 milijuna eura 

Biograd Golf Centar d.o.o. je investitor. Radna mjesta za 60-ak djelatnika. 

Stipendije za studente agronomije,stranih jezika i građevine 

Ne tako davno u Hrvatskom saboru izglasan 

je Zakon o golfu, čime su se otvorile 

mogućnosti za gradnju ovih objekata, bez 

kojih je teško zamisliti moderni turizam 

koji je privlačan brojnoj, i u pravilu, bogatoj 

klijenteli. Skoro sva obalna područja u 

Hrvatskoj svojim prostornim planovima 

imaju predviđene gradnje golf-igrališta, 

a poneka, poput zadarskog, ucrtala su 

čak 15 takvih terena. Teško je vjerovati, 

a bilo bi i čudo, da se od toga ostvare 

i dva projekta. No, lokalne su se vlasti 

rukovodile, valjda, onom-„neka se nađe“. 

Biogradsko Gradsko vijeće usvojilo 

je Prijedlog odluke o donošenju 

Urbanističkoga plana uređenja golf-igrališta 

Baštijunski brig. Uvjerit ćemo se da 

je, u stvari, ovaj projekt, uz poneki istarski, 

jedini realni i ostvariv u dogledno 

vrijeme u nas. 

Dr.sc. Antun Mikec 

Zna se da je na poslovima gradnje ovoga 

objekta angažirana tvrtka VMD Promet 

iz Zagreba, odnosno njezina tvrtka kći 

pod nazivom Biograd Golf Centar d.o.o. 

Ponukani odlukom gradskoga vijeća, 

a i željom da saznamo dokle se došlo u 

realizaciji ovoga projekta, uputili smo se 

u Zagreb, u Ulicu grada Vukovara, gdje je 

u višekatnoj zgradi smještena spomenuta 

tvrtka koja je, uostalom, projektirala i 

izgradila ovaj objekt. Ljubazni suvlasnik 

VMD Prometa, direktor dr. Antun Mikec, 

dipl. inž, bio nam je, imali smo dojam, 

spreman odgovoriti na svako pitanje u 

svakoj pojedinosti. 

Prvo nas je, dakako, zanimalo 

dokle se stiglo u radu na 

projektu. 

- Do sada sam, da vam to najprije kažem, 

došao u posjed 250 tisuća kvadrata, 

mislim da još trebam kupiti 80 tisuća 

četvornih metara. Nešto je u onom dijelu 

golfa koji ne moram raditi u 1. fazi. 

Imam, naime, 27 rupa, a 18 rupa čini 

golf-igralište. Dio prema Pakoštanima 

još nisam, da se tako izrazim, „napao“. 

Za njega imam rješenje, „papirnato“ ga 

ne guram. Naravno da imam problema, 

na njih sam i računao. U biogradskom 

dijelu puno je privatnog zemljišta i tu 

ima poteškoća. Pojavljuju se ljudi koji 

me ucjenjuju tražeći za 3 do 4 puta veću 

cijenu nego u početku i nego što je procijenjeno. 

U startu sam davao dvostruko 

više od procjene. Mogu, međutim, kupiti 

stotinjak metara dalje plodnog zemljišta, 

za razliku od krša, po 2 do 4 eura. 

Dat ću i 50 posto više, ne želim ići na 

izvlaštenja, hoću s ljudima da to u miru 

riješim. Primijetio sam, međutim, da 

što projekt ide prema kraju, to vlasnici 

zemljišta više traže. Nadam se da ću to 

prevladati. Kupujem, da i to kažem, kako 

bih zamijenio za parcelu koja mi trebareći 

će dr. Mikec. 

Što se tiče, međutim, suradnje s lokalnom 

vlašću, gosp. Mikec nema zamjerki. 

Ističe da već dvije godine ima pozitivan 

odjek, od biogradske i pakoštanske 

vlasti. – Morao sam krenuti na rješavanje 

pitanja na državnoj razini; pitanje 

nadležnosti, koncesije, konzorcijskih 

ugovora, pitanje izvlaštenja šuma. Meni 

je u tome malo zapelo, to je proces vrlo 

spor i trom. Prvu njegovu fazu, na sreću, 

uspjeli smo, kazat ću tako, slomiti. 

Početni korak je izvlaštenje Hrvatskih 

šuma i to na površini od oko milijun 

četvornih metara za što, razumljivo, 

moram platiti koncesiju. Do sada smo, 

inače, obavili 2/3 posla vezano za tzv. 

papirologiju. U to spadaju elaborati, 

studije... dodaje naš sugovornik. 

Dovoljno je, s tim u vezi, istaći da su ljudi 

iz tvrtke dva mjeseca radili sa zadarskim 

arheolozima. Locirano je selo iz turskoga 

doba i jedno vrijedno arheološko nalazište 

što će se očuvati po uputstvima 

konzervatora. Ispitivala se, nadalje, 

kakvoća vode i tla, radio se elaborat o 

flori i fauni, skupljali meteorološko-klimatološki 

podaci i dr, što će se, kaže dr. 

Mikec, uz ostala stručna saznanja, naći 

kao podloge potrebne za izradu studije 

utjecaja na okoliš. 

U vezi s ovim projektom spominje 

se i premještanje odlagališta 

Baštijunski brig. Jasno je da je 

to, reklo bi se, u najužoj vezi s 

realizacijom projekta. Kako se 

to odvija 

- Ta se površina mora očistiti. Izrazio sam 

namjeru da u tome pomognem. Naime, za 

sanaciju odlagališta 40 posto sredstava 

daje država, a ostatak lokalna samouprava 

koja i nema baš novaca. Spreman 

sam to dati, s tim da mi se za pet godina 

vrati kroz, na primjer, komunalnu 

naknadu ili neki sličan način. 

Ono što sve nas, međutim, najviše 

zanima su rokovi... 

- Ako bi sva dokumentacija bila gotova, 

u optimističkoj varijanti, do sljedećeg 

ljeta ili jeseni, od tada treba dvije godine 

da se napravi, recimo to tako, golf, uz 

pretpostavku da se riješi i odlagalište. Od 

sadašnjeg trenutka u tom slučaju računajmo 

na tri godine. Bilo bi dobro kada 

bi igralište, bez smještajnih jedinica, s 27 

rupa stajalo 9 do 10 milijuna eura-tvrdi 

gosp. Mikec. 

Do sada je, veli nam, u projekt investirano 

milijun i 200 tisuća eura: u razne 

studije, u kupovinu zemlje, u elaborate, 

istraživanja. Prva faza, dakle samo golf 

bez smještaja, zapadat će devet milijuna 

eura. S nekih 20 do 30 milijuna bi, baš 

tako kaže, mogao izgurati kompletno taj 

dio, ostalo će postupno. 

Međutim, na samom kraju ove priče o 

golf-igralištima, uključujući i pakoštanski 

dio, svota će narasti na između 60 i 

80 milijuna eura. 

Ovo će, u što ne sumnjamo, biti odredište 

u koje će dolaziti bogati ljudi iz 

čitava svijeta. Cijeli ovaj krajolik bit će 

izmijenjen, ovo što će se graditi koristit 

će gradu, ovdašnjim žiteljima. 

Mi smo se, da i to spomenem, već dogovorili 

s gosp. Mottom, direktorom Crvene 

luke za „shuttle“-kombi koji će voziti 

svaki sat od Crvene luke do golf-igrališta 

i natrag. Gosti će dolaziti i zimi, 

trošit će novac ako im se ponudi izazov. 

Suprotno nekim „floskulama“ o upropaštavanju 

i uništavanju sredine, imat 

ćemo lijepo uređeni krajobraz bez odlagališta 

otpada-pripominje dr. Mikec. 

Jasno da nas je zanimalo i zapošljavanje 

ljudi. – Nema dvojbe da će biti radnih 

mjesta, prvenstveno za ljude iz ovog 

kraja. Na spomenutih 27 rupa, da samo 

to navedem, trebat će 25 ljudi za održavanje 

igrališta. Računam na kraju čitava 

projekta da bi se moglo uposliti 60-ak 

ljudi. Radit ćemo čitavu godinu. Želim, 

osim toga, stipendirati nekoliko studenata 

završnih godina na Agronomiji, 

jezika na Filozofskom fakultetu te na 

građevinarstvu i tako im osigurati egzistenciju-zaključio 

je naš sugovornik. 

GOLF TEREN


Što će se graditi uz golf terene 

Vile, apartmani, hotel, bazeni... 

Nema opasnosti od zagađivanja tla, ni prekomjernog trošenja vode 

Često se uz gradnju golf terena okolina 

plaši apartmanizacijom. U Istri se, štoviše, 

stvorio čitav front zelenih i ekologa 

protiv ovakvih investicija. Zna se, međutim, 

da ovi objekti nisu rentabilni ako se 

uz njih ne grade objekti. Planirano je, 

stoga, da se sagrade najmodernije vile 

s bazenima od 180 do 300 četvornih 

metara. Svaka će raspolagati s tisuću i 

200 kvadrata zemljišta, pa je lako zaključiti 

da neće, kako se kaže, biti „gusto 

postavljene“. Bit će i nešto apartmana 

i hotel s „četiri zvjezdice“. Vile će imati 

„zvjezdicu“ više, a u njima će se nalaziti 

vinoteka, dvorana za biljar, veliki dnevni 

boravak i spomenuti bazeni. Četvrtinu tih 

objekata sama će sagraditi tvrtka VMD 

Promet, a za nastavak će tražiti partnera. 

Oba golf terena gradit će samostalno. 

Spomenuta tvrtka je među 100 najboljih 

u Hrvatskoj. 

- Golf je moja privatna investicija jer je 

VMD Promet tvrtka s dva partnera. Zove 

se, ponovimo to, Biograd Golf Centar 

d.o.o. - naglašava Mikec. 

Često se špekulira i s korištenjem 

vode. Na sjednici Gradskoga 

vijeća jedan je vijećnik tvrdio „da 

će ovi tereni trošiti vode koliko 

grad od 10 tisuća stanovnika“. 

- Sva voda za navodnjavanje trave, 

maslina i voćaka bit će korištena iz izvora 

na našim površinama. Od vodovoda ćemo 

dobivati samo pitku vodu za hotel, vile 

i apartmane. Komunalac će postaviti 

cijevi u dužini od tri kilometra iz smjera 

Pakoštana. K tome, imat ćemo i pročišćivače 

za fekalne i oborinske vode, naravno 

odvojene. Ove oborinske također će se 

koristiti za zalijevanje. Priča o gradu od 

10 tisuća stanovnika i golemoj potrošnji 

vode za zalijevanje-očito je ne drži 

vodu, baš kao ni priče o opasnostima 

LUKSUZNI SMJEŠTAJ 

od pesticida i zagađivanja zemlje jer je, 

naime, utvrđeno da se u tlu na golf terenima 

nalazi manje tih opasnih tvari nego, 

recimo, na poljoprivrednom zemljištu. 

Slovenija 14, a Hrvatska tri igrališta 

Pasionirani je višegodišnji poklonik golfa. Rado odlazi na turnire i druženja golfera. Bio je u 

Turskoj, Maroku, Španjolskoj, Italiji, Austriji, Sloveniji... U Hrvatskoj na Brijunima, Crvenom 

vrhu u Istri, Krašiću. Za tih turnira vjerojatno je i zaiskrila ideja o onome što će se dogoditi blizu 

Biograda. 

- Mala Slovenija ima već 14 igrališta, a otvorena su samo ljeti. Austrija broji 100 tisuća igrača golfa, a u svijetu ih je 

više nego nogometaša, košarkaša, plivača i dr. športaša zajedno. Svaki treći čovjek u Kanadi, Americi i Australiji igra 

golf, svaki drugi jahtaš je poklonik ovog sporta. Moram li još navoditi brojke da bih ilustrirao taj golemi „biznis“ 

koji, eto, nešto sporije ipak dolazi i kod nas, u naše susjedstvo-kaže dr. Mikec. 

Mala riznica priznanja u direktorovom uredu 

„Pomama“ za golf 

igralištima u Hrvatskoj 

- bez pokrića 

Hrvatska je, moglo bi se reći, tek 

sada shvatila važnost izgradnje golf 

igrališta, tako da je nastala prava 

jagma za njima. Istra, na primjer, 

predviđa čak 13 takvih terena, dok 

je u priobalju i na otocima ostatka 

države nagoviješteno još osam tih 

objekata. Uz ovaj biogradski, u 

našoj županiji u prostorne planove 

ušla je Tustica, Posedarje, Šepurine 

i dr -ukupno čak 15 terena što je, 

dakako, nemoguće realizirati, a ne 

bi baš bilo promišljeno upuštati 

se u poprilično rizične zahvate i 

pretjerivanja na jednom relativno 

malom prostoru. Zanimljivo je, 

možda, istaknuti da su prijedlozi 

za gradnju došli i s otoka Pašmana 

i Paga, ali su, posve razumljivo, 

odbijeni. Ispada čak da je postala 

stvar prestiža - imati golf terene i 

sve ono što ide uz njih. 

Nedavno je u kvoti radnih dozvola 

za strane radnike u Hrvatskoj tražena 

i dozvola za 13 instruktora 

golfa. 

Gosp. Antun Mikec kaže, međutim, 

s tim u vezi, da oni već imaju takve 

instruktore te da se, usporedo s pripremanjem 

dokumentacije i osiguranjem 

sredstava itekako brinu 

i o kadrovima raznih specijalnosti 

koji će za 2 do 3 godine naći posao 

u njihovom projektu.

Biogradskiglasnik KULTURA I PROSVJETA 

2009 PROSINAC | 13 

Raspodjela proračunskih sredstava u kulturi 

Prvi na listi 

- Zavičajni muzej 

Raspon od 714 do 10 tisuća kuna 

Zavičajni muzej 

Pokretna izložba dijela 

tereta s potopljenog 

broda iz 16. stoljeća 

Izložba o ambijentalnoj arhitekturi 

Gradsko vijeće na posljednjoj je sjednici, uz ostalo, usvojilo i prijedlog 

programa javnih potreba u kulturi u Biogradu u godini 2010. 

Za te potrebe u usvojenom proračunu predviđeno je ukupno dva milijuna 

467 tisuća i 340 kuna. Na toj listi po iznosu namijenjenih sredstava sa 

714.880 kuna prvi je Zavičajni muzej, potom slijede Pučko otvoreno 

učilište-601.540, Gradska knjižnica s 476.000 i Gradska glazba koja 

će iz proračuna dobiti 200.000 kuna. Od onih koje možemo uvrstiti 

u „gornji dom“ korisnika ovih sredstava, još su KUD Kralj Tomislav 

sa 140.000, Udruga za razvoj zajednice BNM-100.000 i Croata d.o.o. 

(Radio Biograd)-90.000. 

Nešto skromnijih iznosa, prema važećim kriterijima, u proračunu se našlo 

za Karnevalsku udrugu Tome Krnjeval, Dalmatinsku klapu Biograd te 

udrugu Adriatica festival. Za njih je, naime, predviđeno po 30.000 kuna. 

Na manje iznose mogu računati Udruga za očuvanje i promicanje tradicije 

starih dalmatinskih igara Biograjske litnje igre, 25.000, Dječji forum 

Društva Naša djeca-20.000, i na kraju, udruga Potjeh s 10.000 kuna. 

Prema tome, ukupno 13 subjekata očekuje proračunske novce za svoje 

aktivnosti i djelovanja u 2010. godini. Neki, međutim, od tih sredstava 

namiruju i plaćanja zaposlenika, posebice oni koji su u raspodjeli 

dobili više. 

Amandman Kluba vijećnika HDZ-a 

Vidjeli smo da je iz gradskoga proračuna 

najviše sredstava namijenjeno 

Zavičajnom muzeju. Kako su svi korisnici 

ovih novaca na natječaj morali 

dostaviti i kraći program aktivnosti, 

to je i za svojih 714.800 kuna obavila i 

ova ustanova. 

Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika 

u Splitu. Izložba bi bila otvorena 

tijekom cijele godine. 

Poznato je, kažu u Zavičajnom muzeju, 

da je veliki dio ambijentalne arhitekture 

(kamene kuće, boloture, volti, 

ognjište, uličice, varoš, torovi i dr) 

Na sjednici vijeća, a na prijedlog Programa javnih potreba u kulturi, vijećnici 

HDZ-a su podnijeli pismeni amandman koji je i prihvaćen. Oni su, naime, za 

žensku klapu Burin zatražili 20 tisuća kuna koje su se osigurale smanjenjem 

tolikog iznosa za udrugu Adriatica festival. 

Time je i ova klapa uvrštena kao 14. korisnik proračunskih sredstava, a 

amandmanom je i ispravljena moguća nepravda izostavljanjem ženske 

klape s te liste. 

Pučko otvoreno učilište 

I kazališnih predstava 

i nastupa glazbenika 

I Pučko otvoreno učilište namjerava, 

recimo to tako, dobivena sredstva iz 

proračuna grada prema priloženom 

programu, utrošiti u korist građana. 

Tako će u sklopu svoje uobičajene 

kazališne djelatnosti organizirati 

devet gostujućih nastupa umjetnika 

iz naših kulturnih središta. 

Za biogradsku publiku predviđeni 

su dolasci Teatra Grabancijaš, Teatra 

Gavran, zatim Kazališne grupe 

Lectirum, Kazališta Svarog, Male 

scene Merkuri teatra, Planet arta i 

Kazališne skupine Glumci u Zagvozdu. 

Planirana je i suradnja s amaterskim 

kazališnim družinama iz Zadarske 

županije i drugih krajeva. Za poznatije 

ansamble i predstave Biograd, očito 

je, nema sredstava ni odgovarajuću 

pozornicu i dvoranu. 

U okviru svoje glazbene djelatnosti 

Pučko otvoreno učilište ostaje 

dosljedno-koncerti ozbiljne glazbe, 

glazbeno-scenske izvedbe, folklorne 

i pjevačke udruge, glazbene škole. 

Raznovrstan program koji, u pravilu, 

zadovolji izvedbom posjetitelja. 

Uz dvoranu Pučkoga otvorenog učilišta, 

nastupi se priređuju i u župnoj 

crkvi sv. Stošije, a najčešće kao dio 

manifestacije Kulturno ljeto, u čemu 

potporu daje i gradska Turistička 

zajednica. Predmnijeva se da će u 

ovoj sezoni, uz ostale, Biogradu u 

goste stići Gudački kvartet Cadenza 

iz Zagreba, Zadarski klavirski trio, 

Zagrebački kvartet gitara koje je, 

uostalom, biogradska publika već 

slušala i prihvatila. 

Ulagat će se i sredstva za uređenje 

Ljetne pozornice, sukladno projektu 

i troškovniku. Ove investicije, kažu, 

omogućit će i jačanje kulturne ponude 

u turističkoj sezoni. 

Među inim, djelatnici Zavičajnog 

muzeja, uz pomoć vanjskih suradnika, 

u dolazećoj godini će, kako navode, 

pristupiti dodatnom sondažnom arheološkom 

istraživanju radi konačnog 

istraživanja i znanstvene obrade tereta 

mletačkoga trgovačkoga broda iz 16. 

stoljeća koji je doživio brodolom kod 

Gnalića. Obavile bi se i dodatne analize 

materijala i tipa broda. Baš na ovom 

programu sudjelovale bi srodne institucije 

iz zemlje i inozemstva. 

Kada je u pitanju izložbena djelatnost, 

Zavičajni muzej namjerava postaviti 

dvije samostalne tematske izložbe. 

Jedna nosi naziv Ambijentalna arhitektura 

Biograda, koja uključuje fotografije 

iz postojeće zbirke Povijesnog 

odjela muzeja. Obuhvatilo bi se razdoblje 

od kraja 19. do druge polovice 

20. st, a ostvarila bi se u suradnji s 

Obredna peciva sa svijećom iz Biograda 

uništen. Kroz ovu izložbu sve će se to 

prikazati kroz fotografije, što bi trebalo 

biti posebno zanimljivo mladeži. 

Namjerava se, k tome, pripremiti 

pokretna (putujuća) izložba iz fundusa 

Teret potopljenog broda iz 16. st. 

kojom bi se, vele organizatori, ukazalo 

na značaj i neophodnost zaštite 

lokaliteta koji se, na žalost, i dalje 

uništava. Izložba će, također, biti 

predstavljena srodnim ustanovama u 

Hrvatskoj i inozemstvu, a planira se i 

njezino predstavljanje na „okruglom 

stolu“ u Dubrovniku gdje će tema 

biti-„Potopljeni brodovi na području 

Hrvatske“. Zavičajni muzej i nadalje 

računa na Likovno ljeto u okviru kojega 

će, stoji u programu, svoja likovna djela 

izlagati akademski umjetnici u maloj 

muzejskoj galeriji od 25. lipnja do 23. 

rujna 2010. godine.

14 | PROSINAC 2009 OPĆINA PAKOŠTANE 


Milivoj Kurtov, načelnik Općine Pakoštane 

Jednak standard 

za sva mjesta u općini 

Sa svim našim sugovornicima, čelnicima 

lokalne vlasti, počinjemo, 

u pravilu, pitanjem o najupečatljivijem 

događaju u toj sredini 

tijekom 2009. godine. Kada smo 

takvo pitanje postavili Milivoju 

Kurtovu, načelniku Općine 

Pakoštane, bez većih dvojbi izdvojio 

je Projekt Jadran. 

- U toj godini završili smo, naime, svoj dio 

posla u sklopu projekta. Spojili smo se na 

uređaj za ispust što znači, nazovimo je 

tako, da je ta „globalna priča“ za nas završena. 

Time smo, konačno, riješili važan 

infrastrukturni problem. Ostalo nam je 

još stavljanje sustava u funkciju. Upravo 

sada dok razgovaramo tehnički je pregled 

i primopredaja objekata Komunalcu. 

Bilo je još nekih važnih komunalnih 

zahvata... 

- Krenuli smo u 2009. s ozbiljnijim i 

konačnim rješavanjem vodoopskrbe 

na otoku Vrgadi. Tamo smo, kako je 

poznato, završili zgradu osnovne škole. 

Voda, postavljanje cjevovoda od Draga do 

Vrgade, stajat će nas, po sadašnjim proračunima, 

oko 10 milijuna kuna. Prema 

ostalo će se dovršiti u 2010. godini. 

Znači, u Pakoštanima, nadam se, neće 

više biti septičkih jama. Kada već o tome 

Milivoj Kurtov 

govorimo, aktualno nam je i rješavanje 

tog problema u Dragama. No, imamo malu 

dvojbu: da li odmah ići s time i opteretiti 

općinski proračun ili pričekati, na 

nam je donio povećanje broja noćenja 

i dolazaka. Otpast će, međutim, radovi 

kojima smo, da tako kažem, ulazili u 

sezonu, no gosti su imali za to razumijevanja. 

Po već obavljenim prethodnim razgovorima 

na temu priprema smatram da 

ćemo spremni ući u sezonu. Onaj naš već 

prihvaćeni program zabave i razonode 

za turiste podići ćemo na višu razinu. 

Pokušat ćemo maksimalno animirati naše 

goste, težiti tome da budu zadovoljni, 

da imaju program, da i sami sudjeluju u 

njemu. Jer, mi zaista možemo ponuditi 

mnogo više od mora i sunca. 

Spominjemo, eto, turizam. Često 

smo u sklopu toga isticali i nautičku 

luku... 

- Taj je plan, srećom, pri kraju. Uskoro 

će se pojaviti na javnom uvidu. Slijedi 

ishođenje lokacijske dozvole i ostale 

potrebite dokumentacije. Radimo stalno 

na tome. Na žalost, previše se zakompliciralo 

oko donošenja urbanističkih planova. 

Naime, svi planovi koji su unutar 

zaštićenog obalnog pojasa prolaze proceduru 

kao i općinski prostorni plan. 

A to, ukratko rečeno, znači javni uvid, 

dva zanimljiva, da kažemo tako, 

konteksta-golf igrališta i parka 

prirode... 

- Što se tiče golf terena, projekt ide. Dobro 

surađujemo s investitorom-tvrtkom VMD 

promet iz Zagreba, odnosno njezinom 

sestrinskom tvrtkom Biograd Golf Centar. 

Na našem prostoru ostvarit će se 2. faza, 

u kojoj su predviđena igrališta, no ne i 

smještajni objekti. Morat ćemo, čini se, 

odustati od dijela zemljišta u odnosu na 

plan zbog pritiska predstavnika zaštite 

prirode. Osamdeset hektara svest ćemo 

možda na pedeset. Izuzev dvije privatne 

parcele, ostale su u državnom vlasništvu. 

A što se tiče Parka prirode 

Vransko jezero 

- S ljudima iz parka prirode nemamo većih 

nesporazuma. Problemi su, kako se sjećamo, 

počeli 2001. sporom oko granica 

Ornitološkog rezervata. Dogovor nismo 

postigli, premda je u nekim tiskovinama 

objavljeno obratno. Moram kazati da su 

neki ljudi iz nadležnog ministarstva zauzeli 

čvrste pozicije koje, po našoj ocjeni, 

nisu korektne i istinite. Posljedice su, uz 

ostalo, da park prirode još nema prostorni 

plan, ograničene su aktivnosti ustanove 

i drugih subjekata što, u krajnjoj 

liniji, šteti svima. I još nešto: sjedište 

parka prirode i stvarno bi trebalo biti u 

Pakoštanima, točnije u sklopu granica 

parka, gdje za to postoje i prostori. 

ugovoru, voda bi s kopna na Vrgadu trebala 

stići svršetkom lipnja 2010. godine. 

Ovim činom otvaraju se nove mogućnosti 

za razvoj ovog otoka, prije svega gradnje 

nautičke lučice i realizacije još nekih 

turističkih planova. Time se približavamo 

našem cilju da u svim mjestima u općini 

imamo izjednačen standard: struju, 

vodu, telefon, asfaltirane puteve, a za 

otok dobre veze. 

Ispustili smo, međutim, sekundarnu 

mrežu u Pakoštanima... 

- Mreža odvodnje je 90 posto gotova, 

primjer, do rujna 2010. i pokušati osigurati 

nepovratna sredstva iz europskih 

fondova. Odluku o tome, uvjeren sam, 

donijet ćemo uskoro. 

Kada je vaša općina u pitanju, 

ne možemo izbjeći turizam... 

Redovito iz sezone u sezonu, u 

suradnji s turističkom zajednicom, 

imate ugodnih iznenađenja. 

Priprema li se koje za sljedeću 

sezonu 

- Ništa spektakularno, ništa posebno. 

Pokušat ćemo održati postojeći ritam koji 

mišljenja, suglasnost Ministarstva zaštite 

okoliša i graditeljstva. Ta procedura previše 

traje... 

...Ipak će doći svršetku. Što će 

Pakoštane dobiti 

- Dobili bismo oko 300 komercijalnih i 

između 150 i 200 komunalnih vezova za 

domaće vlasnike brodova. Po procjeni 

projektanta investicija će iznositi 56 milijuna 

kuna, no mi vjerujemo da ta brojka 

može biti niža. 

Općina Pakoštane spominje se u 

Zaključimo razgovor pitanjem o 

Zoni malog gospodarstva koja bi, 

pored ostaloga, trebala utjecati 

i na porast broja zaposlenih u 

općini... 

- Zonu smo pokušali koncipirati tako da 

je razvijaju isključivo domaći ljudi i to 

nam je, možda, bio pogrešan iskorak. 

Računali smo da nam je potrebno dobiti 

što veći broj ljudi koji bi, da se slikovito 

izrazim, bili gazde, a ne sluge. Riješii smo 

terene i nakon natječaja sklopili ugovore 

s domaćim ljudima za površinu od oko 12 

i pol hektara. Četiri objekta su u funkciji-uljara, 

proizvodnja leda za ribarstvo 

i priprema mreža, prijevoznička tvrtka 

i obrt za proizvodnju betonskih elemenata. 

Dakle, četiri parcele od 50 koliko 

ih ima u zoni. 

Problem je, čini se, i u tome što još nismo 

riješili infrastrukturu. Računamo uložiti 

sedam milijuna kuna za ceste, odvodnju, 

struju, javnu rasvjetu, telefoniju i 

dr. Inače, ovaj projekt pripremamo za 

neki od programa europskih fondova. 

Natječaj će biti objavljen u ožujku 2010. 

godine. Ne uspijemo li u ovome, morat 

ćemo se osloniti na vlastita sredstva, 

što je teži put. Tako smo, za ilustraciju, 

samo za jednu trafostanicu već platili 

više od milijun kuna. Bez obzira na sve, 

zona u proljeće 2011. mora biti u cijelosti 

opremljena, a prevlada li se gospodarska 

kriza nadamo se da će se iskoristiti sve 

mogućnosti, dakle da će, možda, i svih 50 

parcela imati korisnike-kazao je na kraju 

Milivoj Kurtov, načelnik Općine

Biogradskiglasnik OPĆINA PAŠMAN 


Naš razgovor: Nedjeljko Medić, načelnik Općine Pašman 

Revizijom planova 

do komunalnih doprinosa 

Ni Vas, kao i ostale naše sugovornike 

čelnike, ne možemo mimoići 

pitanjem: što smatrate najvažnijim 

događajem za Općinu Pašman 

u 2009. godini 

- Teško mi je izdvojiti jedan događaj kao 

najvažniji, bilo ih je više podjednake važnosti. 

Toj skupini, svakako, pripadaju 

obnova državne ceste D110, odnosno 

„otočne magistrale“ u duljini od petnaest 

kilometara, izgradnja nove ambulante 

u Neviđanima, dogradnja kata Osnovne 

škole Vladimira Nazora, izgradnja školske 

sportske dvorane i obnova Dječjeg 

vrtića u Dobropoljani. Nesumnjivo je da 

je ostvarenje navedenih projekata obilježilo 

2009. godinu. Predstavljaju kapitalne 

zahvate koje su izmijenile sliku ne 

samo Općine Pašman, već i cijelog otoka. 

Naši otoci, reklo bi se, stalno su 

u blažim krizama. Kako se ova, 

nazovimo je tako, velika kriza 

odrazila na vaše područje koje 

je „ranjivije“ od ostalih 

- Gospodarstvena kriza, možemo reći, 

da nema većeg utjecaja u našoj sredini. 

Naime, u našoj općini ne postoje značajniji 

gospodarstveni subjekti poput proizvodnih 

pogona, hotela, marina i slično. 

Međutim, snažni utjecaj recesije ipak se 

odrazio na priljev novčanih potpora iz 

ministarstava bez kojih je teško realizirati 

veće projekte s obzirom na nedovoljna 

sredstva iz općinskog proračuna. 

Što smatrate najvažnijom zadaćom 

lokalne vlasti u 2010. godini 

Imate li kakvih planova, projekata 

koje bi trebalo početi ostvarivati 

baš u toj godini 

- Jedan od dva najznačajnija zadatka 

smatram provedbu revizije područja u 

Prostornom planom Općine Pašman koja 

se nalaze pod urbanističkim planom uređenja. 

Postupak je pokrenut, obavlja ga 

Zavod za prostorno uređenje Zadarske 

županije te se očekuje da bude zgotovljen 

tijekom 2010. godine. Što ćemo dobiti 

revizijom Prevelik prostor je označen 

za koje je potrebno izraditi urbanističke 

planove uređenja i izdvojiti puno novca. 

Naputkom Ministarstva zaštite okoliša, 

prostornog uređenja i graditeljstva odobrena 

nam je mogućnost smanjenja tih 

područja. Nakon revizije slijedi objava 

natječaja za izradu urbanističkih planova 

uređenja što će stanovništvu omogućiti 

gradnju na područjima na kojim dosad 

nije bila moguća gradnja zbog nepostojanja 

urbanističkog plana uređenja. Ovaj 

čin općini omogućava stjecanje novih 

financijskih sredstava putem komunalnog 

doprinosa. Na ovaj način ćemo 

legalizirati mogućnost gradnje na svim 

područjima koja su i predviđena za gradnju 

Prostornim planom Općine Pašman. 

Postoje slučajevi u našoj općini da mladi 

bračni parovi posjeduju zemljište, međutim, 

zbog nepostojanja urbanističkog 

plana nemaju mogućnost gradnje stambenog 

prostora pa su prisiljeni podignuti 

kredit i odseliti u Zadar ili u neku drugu 

sredinu. Negativan trend „odljeva“ stanovništva 

treba, nedvojbeno je, smanjiti. 

Isto tako, drugi osnovni cilj u sljedećoj 

godini nam je i izrada projektne dokumentacije 

za izgradnju mreže odvodnje. 

Nedjeljko Medić 

Zatražili smo pomoć u iznos od 2,5 milijuna 

kuna od Ministarstva mora, prometa 

i razvitka. Kako bismo mogli kandidirati 

ovaj projekt kroz europske fondove 

i biti izabrani za dobivanje nepovratnih 

sredstva, projektna dokumentacija nam 

je neophodna. Sljedeća godina bit će 

usmjerena na rješavanje dokumentacije 

za izgradnju mreže odvodnje. Velik dio 

proračunskih sredstava bit će osigurano 

upravo za pripremanje projekata kako bi 

bili spremni za natječaje koje će objaviti 

europski fondovi. Također bih dodao da 

ćemo početkom nove godine otvoriti ured 

za pripremu dokumentacije za izdavanje 

lokacijskih i građevinskih dozvola u prostorijama 

Općine Pašman. Na ovaj način 

želimo pomoći stanovnicima općine i 

„poštedjeti“ ih mnogobrojnih odlazaka 

u biogradsku ispostavu Ureda za provedbu 

dokumenata prostornog uređenja 

i građenja. 

Općinski proračun u odnosu na 

onaj iz 2009. godine – socijalni, 

razvojni, skroman, nedostatatan, 

restriktivan... kakav je 

- Proračun Općine Pašman za 2010. 

godinu u odnosu na onaj za 2009. godinu 

neće se značajnije razlikovati s obzirom 

na iznos. Kako sam prethodno i rekao, 

nemamo značajnije razvijeno gospodarstvo. 

Sastojat će se od uobičajenih stavki. 

Očekujem da ćemo povećati prihode kroz 

komunalne doprinose nakon završene 

revizije područja obuhvaćenih urbanističkim 

planom uređenja i istodobno smanjiti 

rashode budući da će biti potrebno izraditi 

manje urbanističkih planova. Naš je 

plan da ne donesemo proračun za 2010. 

godinu već odluku o privremenom financiranju 

prateći istodobno budući razvoj 

situacije. Krajem veljače ili početkom 

ožujka 2010. godine donijet ćemo novi 

proračun. Spomenuti prihodi koje očekujemo 

kao i smanjenje rashoda omogućili 

bi kvalitetniji razvojni i socijalni program 

otoka. Da zaključim, naglasak će biti na 

povećanju prihodovne strane proračuna. 

Koje stavke su vam odnijele, 

recimo tako, najviše novaca Što 

ste, eventualno, željeli a niste 

mogli „pokriti“ ovim i ovakvim 

proračunom 

- Stavke za koje smo najviše sredstava 

utrošili su usluge geodetsko-katastarske 

izmjere u iznosu od milijun i 506 tisuća 

kuna, zatim, izgradnja poljskih puteva za 

što je bilo potrebno oko osamsto tisuća 

kuna. Slijedi odvoz krupnog otpada za 

što je trebalo izdvojiti 165 tisuća kuna. 

Dakako, najveća želja nam je bila stavljanje 

Dječjeg vrtića u Dobropoljani u 

funkciju. Isto tako, zbog nedostatka 

sredstava nismo bili u mogućnosti opremiti 

novoizgrađenu sportsku dvoranu 

u sklopu osnovne škole u Neviđanima. 

Građevinski radovi na vrtiću su završeni, 

potrebno je ugraditi centralno grijanje i 

urediti okoliš. Nadamo se otvorenju vrtića 

tijekom veljače. Zadarska županija je nam 

u svom proračunu za 2010. godinu osigurala 

sredstva za opremanje dvorane. Manji 

dio koji se odnosi na zaštitno oblaganje 

metalnih stupova, prozora i slično Općina 

Pašman će sama financirati. Preostat će 

nam tribine koje nisu prioritet. 

Neke manje tvrtke posebno je 

pogodila kriza. Kod vas je to, 

pretpostavljamo, brodogradilište 

obitelji Kuštera. Kako im vi 

možete pomoći 

- Prema informacijama kojima raspolažem, 

na pašmansko malo brodogradilište 

kriza nije značajnije utjecala u godini na 

izmaku već se očekuje da će jače djelovati 

tijekom 2010. godine uzevši u obzir 

pritom glavni pokazatelj – broj narudžbi. 

Mi kao općina teško možemo pripomoći 

budući da o vladi ovisi mnogo pa tako i 

udovoljavanje zahtjevu malih brodograditelja 

za sniženjem trošarina. Međutim, 

podržat ćemo ih kako bi mala brodogradnja 

na Pašmanu imala što svijetliju 

budućnost. 

Ovoga puta zaobilazimo namjerno 

„velike pašmanske teme“ – most i 

projekt Južni Pašman. Ipak, možda 

ima nešto novoga... 

- O tome smo dosta razgovarali u našim 

prethodnim susretima. Na projektu „Južni 

Pašman“ intezivno se radi i očekujem da 

bi tijekom 2010. godine mogao biti raspisan 

međunarodni natječaj. Poteškoće 

koje su se u međuvremenu pojavile stoje u 

činjenici da se Republika Hrvatska upisala 

na sve nekretnine šumskog zemljišta, čak 

i u onim područjima gdje je prostornim 

planom uređenja predviđena turistička 

zona, zatim, na nekretnine u kojima su 

bili upisani nekadašnji mjesni odbori kao 

„općenarodna imovina“. Međutim, vjerujem 

u uspješnu suradnju s ministarstvima 

u smislu rješenja ovih poteškoća. Sigurno 

je da je i na planirane velike projekte, ne 

samo u našem kraju već i cijeloj zemlji, 

utjecala kriza. – zaključio je Nedjeljko 

Medić. 

Stjepan Mišulić

16 | PROSINAC 2009 OPĆINA SV. FILIP I JAKOV 


Načelnik Općine Sv. Filip i Jakov: Igor Pedisić 

„Visoko podignuta letvica“ 

- Moj je prethodnik na ovom mjestu, 

Marin Colić, visoko postavio letvicu 

i meni je zadaća da uz pomoć suradnika 

nju dosegnem, pa ako je moguće 

i preskočim-slikovito se na početku 

razgovora izrazio načelnik općine 

Igor Pedisić koji, očito je, nije imao 

vremena za „uhodavanje“ nakon što 

je neposrednim izborima dobio ovu 

dužnost. Znamo što mu je, uostalom, 

ostavio prethodnik, ono što ga je i 

za ovih sedam mjeseci načelničkoga 

djelovanja najviše okupiralo: Projekt 

Jadran, zgrada osnovne škole i vodovod 

u zaobalnom dijelu općine. 

Da li je to točno 

- To su svakako tri pitanja na kojima 

smo bili najviše angažirani. Osim toga, 

bavili smo se uređenjem prometnica, 

a i pribavljanjem dokumentacije za 

proširenje groblja u Turnju. Sve su to 

poslovi što se, iz objektivnih razloga, 

manjim ili većim dijelom prenose i u 

2010. godinu. 

Neki će se, međutim, u toj godini 

i dovršiti, zar ne 

- Dio poslova je zaista pri svršetku 

poput, na primjer, vodovoda do 

Raštana Gornjih. Cijevi su postavljene, 

pod tlakom su za ispitivanje. Izvođač 

radova je, uz to, dužan dovesti prometnicu 

koja je bila na trasi u prvobitno 

stanje. Nama predstoje radovi 

na rješavanju vodoopskrbe za čitavo to 

područje; zahvat je jedinstven. 

Škola, Projekt Jadran... 

- Zgrada centralne osnovne škole bit će, 

vjerujem, u uporabi za novu školsku 

godinu. Zbog nekih poteškoća, njezino 

otvaranje se nešto odužilo. To isto 

događa se i s kanalizacijskim sustavom, 

no glavnina radova morala bi biti okončana 

uskoro. Magistralni cjevovod na 

našem području uglavnom je postavljen 

i neke će se zgrade, po našoj procjeni, 

moći priključiti do naredne sezone. 

Sekundarna mreža će biti gotova 

nešto kasnije, ali ipak ne toliko da bi 

se domaćinstva obeshrabrila. 

Igor Pedisić 

I ova sredina pati od kroničnog 

nedostatka radnih 

mjesta. Sezonsko zapošljavanje 

nije, složit ćete se, krajnje 

rješenje... 

- Sigurno da nije rješenje, premda 

dobro dođe. Svjesni smo da moramo 

raditi na tome da stvorimo uvjete za 

zapošljavanje mladih i stručnih ljudi. 

Planirana Poduzetnička zona, koja je u 

dodiru s takvom biogradskom, trebala 

bi pomoći rješavanju toga problema. 

Zemljište je osigurano, vjerujem da 

ćemo ga infrastrukturno opremiti 

zajedno sa susjedima. Svjesni smo 

da s tim moramo požuriti budući da 

za otvaranje nekih djelatnosti imamo 

interesenata. 

Turizam-stagnira. Istina, broj 

noćenja i dolazaka u općini je 

u blagom porastu. Na žalost, 

nema objekata više kategorije, 

izuzmemo li „četiri zvjezdice“ 

hotela Villa Donat... 

- Po mojoj procjeni mislim da je učinak 

na razini 2008. godine, s čime se slaže 

i direktorica Turističkoga ureda g-đa 

Eškinja Glavan, a i drugi turistički 

Sjećanje na Tuđmana 

djelatnici. Na žalost, nama nije bio 

u funkciji dio TN Croatia, pa moramo 

donositi drukčije zaključke. Tamo se, 

kako znate, sudski spore oko vlasništva. 

Nedostaju nam ta noćenja, valjda 

ne samo nama. 

Ima li izgleda da općina dobije 

kvalitetnije kapacitete 

- Mogao bih reći da vapijemo za njima. 

Štoviše, ostvarujemo i neke kontakte 

s potencijalnim ulagačima. S druge 

strane, iskreno rečeno, mi na ovim 

prostorima i ne možemo ponuditi nešto 

što bi, recimo, odgovaralo za gradnju 

objekata najviše kategorije. Nadam se 

da će barem Ilirija još nešto uložiti u 

ovdašnji turizam. 

A što se tiče marinE-postoji višegodišnja 

ideja... 

- Radi se o nautičkoj lučici uz obalu 

od mjesta Sv. Filip i Jakov prema TN 

Vrijedan projekt za stanovnike općine 

Sv. Filip i Jakov - geodetsko-katastarska 

izmjera 

Croatia. Ovdašnja udruga Napredak 

pojavljuje se kao financijer tog projekta, 

a nositelj, barem formalno, bit 

će općina. Dio te marine koristio bi se 

u komercijalne svrhe, a dio, naravno, 

za potrebe mještana. 

Uz nabrojeno, što bi vas još 

zadovoljilo da obavite u vašem 

mandatu 

- Prije svega, pitka voda u svakom 

domaćinstvu u zaleđu. Ako to ne 

učinimo, smatrat ću se, recimo tako, 

dijelom civilizacijske sramote. Ima još, 

naoko, nekih manjih poslova u koje 

bih, među inim, uvrstio prikupljanje 

dokumentacije za šetnicu u Sv. Petru, 

naravno i njezinu gradnju, potom, 

možda sam to i spomenuo, izgradnja 

novog groblja u Turnju, a to bi čak 

naredne veljače trebalo i početi. Groblje 

ćemo proširivati i graditi i sve što uz to 

ide i u Sv. Filipu i Jakovu. Otkupili smo 

zemljište od Hrvatskih šuma. Morat 

Preseljenje 

Centra za 

rehabilitaciju 

Sv. Filip i Jakov 

Centar za rehabilitaciju Sv. Filip 

i Jakov trebao bi se u dogledno 

vrijeme preseliti na novu lokaciju. 

Sadašnja zgrada pripada, kako je 

poznato, Zadarskoj nadbiskupiji, 

pa se općina pobrinula da osigura 

oko 2,4 hektara zemljišta u sjeveroistočnom 

dijelu od naselja za 

preseljenje. 

Prijedlog Detaljnog plana uređenja 

zone u kojoj će se smjestiti škola 

i Centar za rehabilitaciju izložen 

je nedavno Javnom uvidu. 

Izradila ga je tvrtka Konus d.o.o. 

iz Dobropoljane. 

Računa se da će u ovaj projekt biti 

uloženo više od sedam milijuna 

eura. U ovom centru, kako se 

predviđa, posao će dobiti 60-ak 

djelatnika raznih radnih i stručnih 

profila. 

Na 10. obljetnicu 

smrti prvog hrvatskog 

predsjednika 

dr. Franje Tuđmana 

na njegovo poprsje 

na Obali kralja 

Tomislava u Sv. 

Filipu i Jakovu izaslanstvo 

Temeljnog 

ogranka HDZ-a 

položilo je vijenac. 

U izaslanstvu su, 

pored ostalih, bili 

Filip Đinđić, predsjednik 

Mjesnog 

odbora i Šime Zorić, 

jedan od utemeljitelja 

i dugogodišnji 

predsjednik ove 

stranke. 

ćemo se starati i o živima, pa im osigurati 

ulaz za automobile u Sv. Filipu 

i Jakovu, na raskrižju koje nosi epitet 

„crna točka“. Ni ulaz sa zapadne strane 

u Turanj nije prikladan. I tu su se događale 

nezgode. Kada već spominjemo 

Turanj, čeka nas rekonstrukcija mjesne 

luke, u čemu će nam, vjerujem, pomoći 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. 

Da, skoro zaboravih-dovršen 

je projekt, čiji je autor arhitekt Branko 

Maroević, za novu crkvu, školu i dječji 

vrtić. Prije nego u to krenemo, dakle 

prije nego počnemo slagati financijsku 

konstrukciju, organizirat ćemo zbor 

mještana, uz crkveni i mjesni odbor, 

na kojem će se izjašnjavati o projektu: 

kakav je i žele li ga ostvariti-kaže u 

zaključku razgovora Igor Pedisić, 

načelnik Općine Sv. Filip i Jakov.

Biogradskiglasnik OGLASI 


Biogradski glasnik

Sretan Božić i 

Novu godinu žele Vam: 

Markvinia d.o.o. Biograd 

Pučko otvoreno učilište Biograd 

Turistička zajednica grada Biograda na moru 

Tvornica mreža i ambalaže d.o.o Biograd 

Vrana d.o.o. Biograd 

Komunalac d.o.o. Biograd 

Bošana d.o.o. Biograd 

Medolina i boutique Box, Biograd 

Restoran Riva i Caffe bar Tonči, Biograd 

Šangulin grupa Biograd 

Maresole turistička agencija, Turanj 

Turistička zajednica Općine Pakoštane 

Miler d.o.o. Biograd 

Lantana d.o.o. Sv. Filip i Jakov 

Škver tours d.o.o. Biograd 

Blagoslovljen Božić i sretnu 2010. godinu svojim 

sugrađanima i prijateljima Biograda - žele gradonačelnik 

Ivan Knez i Gradsko vijeće. 

Neka vas božji blagoslov prati u ovim blagdanskim 

danima i bila vam sretna i zdrava Nova godina - načelnik 

Općine Pakoštane Milivoj Kurtov i Općinsko vijeće. 

Žiteljima Općine Sv. Filip i Jakov, Zadarske županije 

i cijele Hrvatske čestitke uz blagdan Božića i 

2010. godine upućuju: načelnik općine Igor Pedisić 

i članovi Općinskoga vijeća. 

Da vam Božić protekne u miru i radosti, a nova 2010. 

donese osobnu i obiteljsku sreću - želje su načelnika 

Općine Pašman Nedjeljka Medića i Općinskoga vijeća. 

Biograđanima, stanovnicima susjednih općina 

i Zadarske županije ugodne božićne blagdane 

u okrilju obitelji, zdravlje i sreću u 2010. godini 

želi – GOLF CENTAR BIOGRAD d.o.o.

Biogradskiglasnik ŠPORT 


Šport i gradski proračun u 2010. godini 

Skoro 

jedan i pol milijun kuna 

Iz gradskoga proračuna, što je usvojen 

na prošloj sjednici vijeća, u 2010. godini 

za potrebe biogradskoga športa izdvojit 

će se milijun i 465 tisuća kuna. 

Od navedenih sredstava, 450 tisuća 

kuna dodijeljeno je HNK Primorac, drugi 

po iznosu je Vaterpolo-plivački klub 

Biograd s 350 tisuća, a potom slijede s 

po 130 tisuća kuna Športska zajednica 

grada i Rukometni klub Biograd. Nešto 

malo manje, 120 tisuća, zavrijedila je 

Športsko-ribolovna udruga Podlanica. 

Karate klub „B“ iz ovog proračuna raspolagat 

će sa 60 tisuća kuna, a onda 

slijede oni sa skromnijim iznosima, kao 

što su Košarkaški klub Biograd i Plivački 

klub Dupin s po 30 tisuća kuna, koliko 

Yacht klub Biograd organizirao je tradicionalnu 

regatu u povodu blagdana Sv. 

Nikole. Na startu se pojavilo dvadesetak 

posada iz Biograda, Betine, Splita, 

Zagreba, Zadra i Samobora. 

U 1. skupini pobijedio je s jedrilicom 

X Cite član domaćeg Biograda Luka 

Šangulin, ispred Roberta Jakovčeva 

iz betinskoga Žala i člana splitskoga 

Spinuta Vladimira Papića. 

U 2. skupini najbrži je bio Nenad Šajko 

iz JK Medveščak, Zagreb, drugi je bio 

je osigurano i za Jedriličarski klub 

Biograd. 

Redom ćemo nabrojati i ostale koji su 

se našli na listi korisnika proračunskih 

novaca: Rukometni športski klub Mini 

sunce 10 tisuća, veterani HNK Primorac 

osam tisuća, Malonogometni klub Gauni 

tri tisuće, Boćarski klub Adriabulin 10 

tisuća, Planinarsko društvo Belveder 20 

tisuća te Atletski športski klub Maraton 

pet tisuća kuna. 

Listu zaključuju teniski klubovi Biograd 

i As s po osam tisuća, Odbojkaški klub 

Biograd 15 tisuća, Klub odbojke na 

pijesku Soline 10 tisuća te Šahovski 

klub Biograd s pet tisuća i Jet-ski klub 

Maestral s tri tisuće kuna. 

Regata Sv. Nikole - najbrži brod s 

kormilarom Lukom Šangulinom 

Prije početka regate sudionike, ribare, mornare i pomorce blagoslovio je 

biogrdski župnik don Zdenko Milić 

U očekivanju vjetra... 

član YC Biograd Slavko Maksan, a treći 

Merlot s kormilarom Stankom Govedićem 

iz istoga kluba. 

Biogradska posada s kormilarom Ivicom 

Vuksanom u 3. skupini plasirala se na 

drugo mjesto, dok je posada s kormilarom 

Slavenom Mikasom, također iz Biograda, 

zauzela 3. poziciju. Žarko Juraga iz 

zadarskoga Uskoka bio je najuspješniji u 

4. skupini. Najbrži brod regate Sv. Nikole 

bio je domaći X Cite kojim je upravljao 

Luka Šangulin. 

Još jedan vaterpolo klub u Biogradu 

„Albamaris“ mu je ime 

Biogradska športska obitelj povećala 

se za još jednog člana i to novi vaterpolo 

klub. Uz VK Biograd, naime, pojavio 

se, za neke pomalo neočekivano, i 

Albamaris. Za razliku od starijeg, koji 

se, kako je poznato, uspješno natječe 

u 1. B hrvatskoj ligi, novi će se naći 

u konkurenciji s klubovima iz 3. lige. 

Neće trebati na dalja putovanja jer 

će im protivnici biti iz Zadarske i 

Šibensko-kninske županije. Ovo natjecanje, 

k tome, organizira se tijekom 

srpnja i kolovoza što također, vele, 

odgovara članovima novoutemeljenog 

kluba. Prihvatio ih je, da tako kažemo, 

i gradski proračun i za početak predvidio 

svotu od pet tisuća kuna. 

Za dva vaterpolo kluba, očito je, ima 

dovoljno igrača u Biogradu. I privatne 

obveze neke je usmjerilo prema klubu 

koji iziskuje manje obveza u vježbanju 

i natjecanjima. U njemu će svoje ambicije 

zadovoljiti i poklonici vaterpola 

koji, iz raznih razloga, nisu to mogli 

ostvariti u VK Biogradu, a vole ovaj 

šport i nadmetanja u nešto nižim natjecateljskim 

razinama. 

Ime su odabrali po jednom od naziva 

svojega grada. Oslanjat će se, kažu, 

samo na domaće snage, dat će prigodu 

da se svaki talent i želja ostvare i u 

nešto skromnijim uvjetima. 

Na utemeljiteljskoj skupštini za 

predsjednika VK Albamaris izabran je 

Petar Jurić, za dopredsjednika Damir 

Babara i tajnika Robert Krpina. Za 

sada su evidentirali 35 članova, među 

Treninzi u bazenu na Višnjiku u Zadru, natjecanje u županijskoj ligi 

kojima je i dvadesetak koje čeka nadmetanje 

u 3. ligi. Vježbaju subotom i 

nedjeljom u novom bazenu na zadarskom 

Višnjiku. 

Alba maris 

Vaterpolisti su, eto, nazvali 

klub po jednom od starih imena 

Biograda. Zna se da se on, uz navedeni, 

nazivao Belgrad, Bijeli grad, 

Stolni Biograd itd. 

Nas, međutim, zanima ovaj što 

su ga izabrali vaterpolisti. Prema 

časopisu Hrvatskoga društva 

filologa Nuntius, odnosno Vinka 

Kovačića koji je preveo natpis 

nad glavnim vratima župne crkve 

sv. Stošije, nalazimo i ime, naziv 

Albae maris... na hrvatski je to 

prevedeno kao bijeloga (grada) na 

moru. Piše se odvojeno, što znači 

Alba maris. Doslovno prevođenje 

ovih riječi je nelogično budući 

da alba znači bijel, a maris more. 

Bijelo more-ne ide! 

Amandmani Kluba vijećnika HDZ-a 

Preraspodjela 

Na sjednici na kojoj se izglasavao proračun Klub vijećnika HDZ-a 

imao je amandmane na prijedlog programa javnih potreba u športu. 

On se sastojao u dopuni prijedloga programa po kojoj bi iz proračuna 

za 2010. godinu bilo osigurano po 10 tisuća kuna za Motociklistički 

klub Duhovi i udrugu Hippocampus te po pet tisuća za Vaterpolo 

klub Alba maris, Ronilački klub Biograd, Biciklistički klub Koloman 

i Konjički klub Vencel. To su, u stvari, novi klubovi i udruge „u redu“ 

za sredstva iz proračuna. 

Klub vijećnika HDZ-a nije, dakako, povećavao svojim amandmanima 

proračun, već su ovi izdaci namireni smanjenjem predviđenih iznosa i 

to-Športskoj zajednici grada za 15 tisuća, HNK Primorac za isto toliko 

i Vaterpolo klubu Biograd za 10 tisuća kuna.

Na otočiću Sv. Katarina Hodočašće biogradskih vjernika 

Grad Biograd je spreman podržati obnovu, 

priložit će i stanovita sredstva za tu svrhu. 

Moglo bi se, štoviše, kazati da su na poticaj 

don Zdenka Milića i Josipa Kršulovića, 

pročelnika Konzervatorskoga odjela 

Ministarstva kulture, započeli najnužniji 

radovi, u toj mjeri da se, eto, nakon 

desetljeća u njoj, u prostoru dužine od 

oko osam i širine tri i pol metra, mogla 

konačno služiti i sveta misa. 

Da se ozbiljno računa na obnovu, pokazuje 

i to da je oformljena mala skupina 

stručnjaka i gradskih čelnika u kojoj 

su, uz Zdenka Milića, Josipa Kršulovića, 

Tončija Šangulina, još i arhitekt Branko 

Maroević te konzervator Igor Miletić. 

Na hodočašće na otočić Sv. Katarina odlučilo se - i nekoliko Katarina 

Skupina biogradskih vjernika, predvođenih 

župnikom don Zdenkom Milićem i 

predsjednikom Gradskoga vijeća Tončijem 

Šangulinom hodočastila je do obližnjeg 

otočića Sv. Katarina te tako na najbolji 

način najavila veću brigu o revitalizaciji 

ovog prostora koji je do sada bio tek djelomično 

vrednovan u turističkom smislu, 

a u svakom drugom bio zapušten. 

Nedavno su, kako smo pisali, počeli 

prethodni radovi: čišćenje okoliša i 

unutrašnjosti crkvice koja je, zacijelo, 

povijesna i sakralna vrijednost. 

Služeći svetu misu, don Zdenko Milić je 

istaknuo, uz ostalo, nekoliko pojedinosti 

o crkvici, pa i to da je još uvijek teško 

datirati njezinu gradnju, razdoblje i da 

je do sada sve ostalo u sferi pretpostavki. 

No, da će se na tome traganju ustrajati, 

baš kao i na njezinoj postupnoj obnovi, pa 

i tradiciji hodočašća u povodu blagdana 

Sv. Katarine, u to zaista nema sumnje. 

Svetu misu služio je don Zdenko Milić 

Bilješka s otoka Vrgade Bratovština i njihova crkvica sv. Nikole 

I ove godine Vrgadini su obilježili blagdan 

sv. Nikole, sveca zaštitnika putnika, 

mornara i ribara, no i njihova otoka. 

Našli su se pred crkvicom sv. Nikole na 

Punti Glavičine. Misu je predvodio mjesni 

župnik Andzej Jan Stepien. Vrgada u 

ovim zimskim mjesecima broji nešto 

preko 200 stanovnika i na okupljanje su 

došli svi koji su mogli i koji štuju svojeg 

sveca zaštitnika, tradiciju i običaje. A 

jedan od običaja postao je i darivanje 

djece, što i ovdje na najjužnijem otoku 

Zadarske županije čini, dakako, Sv. 

Nikola. 

Svoj običaj ni ovoga blagdana nisu iznevjerili 

članovi Yacht kluba Biograd koji 

Trideset i osam 

članova bratovštine 

Za crkvicu veličine šest četvornih 

metara i visine dva metra 

temeljni kamen izradio je Vlade 

Rastić. Na njemu je i križ. 

Crkvicu su, kaže kroničar, počeli 

graditi: Petar Livić, Ante Čulić, 

Vlade Rastić, Mile Banov, Ante 

Torić-Garić, Jerko Čulić, Ivica 

Peričin, Milodar Arapović i Davor 

Jurišić. 

Recimo još i to da bratovštine 

sv. Nikole djeluju, među inim, 

na Pašmanu, Pelješcu, Komiži... 

Ova u Vrgadi sada broji 38 

članova. 

GRAD BIOGRAD NA MORU 

Biogradski glasnik 

LIST IZLAZI MJESEČNO 

su, također, pohodili svečevu crkvu i 

položili vijenac u spomen na stradale 

pomorce. 

Inače, crkvica na rtu okrenutom prema 

Kornatima, na neki način, simbolizira 

mjesto odakle se odlazilo na more, ovo 

bliže, pa i ona daleka. 

Moramo, međutim, istaknuti da, vrlo 

vjerojatno, ovog sakralnog zdanja u 

otočnom kamenjaru ne bi bilo da nije 

članova Bratovštine sv. Nikole u Vrgadi 

koja je utemeljena prije 15 godina na 

podsticaj nekolicine mještana. Kroničar 

Vlade Rastić će zapisati da se to dogodilo 

na dan sv. Nikole i to u župnom uredu. 

Među 25 nazočnih, kaže Rastić, za prvog 

predsjednika izabran je Ante Čulić, za 

potpredsjednika Vlade Rastić i Čedomir 

Peričin te za blagajnika Petar Livić. 

Samo godinu dana poslije na 2. skupštini 

bratovštine donijeta je odluka o gradnji 

crkvice sv. Nikole, a tom prigodom se broj 

članova povećao za šest, dok je u vodstvo 

uključen Jerko Krpetić. 

- Znali smo da nas u ovoj gradnji čeka 

mnogo problema. Trebalo je na do tada 

nepristupačnom terenu probiti put, a 

sagraditi i rivu. Radovi su trajali možda 

i duže nego smo planirali, no nismo, 

unatoč poteškoćama, odustajali. Počeli 

smo 5. svibnja 1995. godine, a završili 

7. srpnja 2006. godine-ističe sadašnji 

predsjednik bratovštine Mirko Punoš. 

Crkvicu je, da i to kažemo, blagoslovio 

nadbiskup zadarski mons. Ivan Prenđa, 

uz mjesnog župnika don Nikolu Tokića. 

Na gradnji malog crkvenog zdanja iskazana 

je velika ljubav mještana, iznad 

svega članova bratovštine sv. Nikole, 

prema vjeri, tradiciji i drugim vrednotama 

koje su kroz povijest krasile stanovnike 

ovog otoka. Puno je bilo odricanja, 

zalaganja, nastojanja da se ideja u potpunosti 

ostvari i to se, kako smo vidjeli, 

dogodilo. Na Punti Glavičine ostao je za 

vječnost dokaz tog htijenja: skromna 

crkvica sagrađena s puno ljubavi i osjećaja, 

od okolnog kamena na vječnom 

kamenu „škoja“. Brojni su pojedinci koji 

su na različite načine ostavili u tome 

traga; netko je pomogao rukama, netko, 

pak, darujući sliku sv. Nikole, netko barjake, 

drugi zvono i zvonik... darovi od 

srca-reklo bi se. 

Utemeljitelj i izdavač: Croturris d.o.o. Turanj / Biograd ž.r: 2330003-1100040981 

Glavni i odgovorni urednik: Ivo Mišulić uredništvo: tel: 091 3880 590 

Voditelj marketinga: Stjepan Mišulić tel: 095 9011 390 faks: 023 388 059 

E-mail: biogradskiglasnik@gmail.com 

Grafička priprema: Croturris d.o.o. Turanj / Biograd 

Tisak: GRAFOTEHNA d.o.o. Grgura Budislavića 1b ZADAR tel: 023 302 178 

Biogradski glasnik u Zadru možete kupiti u Smoking trafici na Obali kneza Branimira i u Smoking trafici u Kauflandu.

Biogradski glasnik - broj 48 - Grad Biograd na Moru

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?