Biogradski glasnik - broj 48 - Grad Biograd na Moru

10 | PROSINAC 2009
Biogradskiglasnik
Gradnja golf terena kod Biograda
Ulaganja i do 80 milijuna eura
Biograd Golf Centar d.o.o. je investitor. Radna mjesta za 60-ak djelatnika.
Stipendije za studente agronomije,stranih jezika i građevine
Ne tako davno u Hrvatskom saboru izglasan
je Zakon o golfu, čime su se otvorile
mogućnosti za gradnju ovih objekata, bez
kojih je teško zamisliti moderni turizam
koji je privlačan brojnoj, i u pravilu, bogatoj
klijenteli. Skoro sva obalna područja u
Hrvatskoj svojim prostornim planovima
imaju predviđene gradnje golf-igrališta,
a poneka, poput zadarskog, ucrtala su
čak 15 takvih terena. Teško je vjerovati,
a bilo bi i čudo, da se od toga ostvare
i dva projekta. No, lokalne su se vlasti
rukovodile, valjda, onom-„neka se nađe“.
Biogradsko Gradsko vijeće usvojilo
je Prijedlog odluke o donošenju
Urbanističkoga plana uređenja golf-igrališta
Baštijunski brig. Uvjerit ćemo se da
je, u stvari, ovaj projekt, uz poneki istarski,
jedini realni i ostvariv u dogledno
vrijeme u nas.
Dr.sc. Antun Mikec
Zna se da je na poslovima gradnje ovoga
objekta angažirana tvrtka VMD Promet
iz Zagreba, odnosno njezina tvrtka kći
pod nazivom Biograd Golf Centar d.o.o.
Ponukani odlukom gradskoga vijeća,
a i željom da saznamo dokle se došlo u
realizaciji ovoga projekta, uputili smo se
u Zagreb, u Ulicu grada Vukovara, gdje je
u višekatnoj zgradi smještena spomenuta
tvrtka koja je, uostalom, projektirala i
izgradila ovaj objekt. Ljubazni suvlasnik
VMD Prometa, direktor dr. Antun Mikec,
dipl. inž, bio nam je, imali smo dojam,
spreman odgovoriti na svako pitanje u
svakoj pojedinosti.
Prvo nas je, dakako, zanimalo
dokle se stiglo u radu na
projektu.
- Do sada sam, da vam to najprije kažem,
došao u posjed 250 tisuća kvadrata,
mislim da još trebam kupiti 80 tisuća
četvornih metara. Nešto je u onom dijelu
golfa koji ne moram raditi u 1. fazi.
Imam, naime, 27 rupa, a 18 rupa čini
golf-igralište. Dio prema Pakoštanima
još nisam, da se tako izrazim, „napao“.
Za njega imam rješenje, „papirnato“ ga
ne guram. Naravno da imam problema,
na njih sam i računao. U biogradskom
dijelu puno je privatnog zemljišta i tu
ima poteškoća. Pojavljuju se ljudi koji
me ucjenjuju tražeći za 3 do 4 puta veću
cijenu nego u početku i nego što je procijenjeno.
U startu sam davao dvostruko
više od procjene. Mogu, međutim, kupiti
stotinjak metara dalje plodnog zemljišta,
za razliku od krša, po 2 do 4 eura.
Dat ću i 50 posto više, ne želim ići na
izvlaštenja, hoću s ljudima da to u miru
riješim. Primijetio sam, međutim, da
što projekt ide prema kraju, to vlasnici
zemljišta više traže. Nadam se da ću to
prevladati. Kupujem, da i to kažem, kako
bih zamijenio za parcelu koja mi trebareći
će dr. Mikec.
Što se tiče, međutim, suradnje s lokalnom
vlašću, gosp. Mikec nema zamjerki.
Ističe da već dvije godine ima pozitivan
odjek, od biogradske i pakoštanske
vlasti. – Morao sam krenuti na rješavanje
pitanja na državnoj razini; pitanje
nadležnosti, koncesije, konzorcijskih
ugovora, pitanje izvlaštenja šuma. Meni
je u tome malo zapelo, to je proces vrlo
spor i trom. Prvu njegovu fazu, na sreću,
uspjeli smo, kazat ću tako, slomiti.
Početni korak je izvlaštenje Hrvatskih
šuma i to na površini od oko milijun
četvornih metara za što, razumljivo,
moram platiti koncesiju. Do sada smo,
inače, obavili 2/3 posla vezano za tzv.
papirologiju. U to spadaju elaborati,
studije... dodaje naš sugovornik.
Dovoljno je, s tim u vezi, istaći da su ljudi
iz tvrtke dva mjeseca radili sa zadarskim
arheolozima. Locirano je selo iz turskoga
doba i jedno vrijedno arheološko nalazište
što će se očuvati po uputstvima
konzervatora. Ispitivala se, nadalje,
kakvoća vode i tla, radio se elaborat o
flori i fauni, skupljali meteorološko-klimatološki
podaci i dr, što će se, kaže dr.
Mikec, uz ostala stručna saznanja, naći
kao podloge potrebne za izradu studije
utjecaja na okoliš.
U vezi s ovim projektom spominje
se i premještanje odlagališta
Baštijunski brig. Jasno je da je
to, reklo bi se, u najužoj vezi s
realizacijom projekta. Kako se
to odvija
- Ta se površina mora očistiti. Izrazio sam
namjeru da u tome pomognem. Naime, za
sanaciju odlagališta 40 posto sredstava
daje država, a ostatak lokalna samouprava
koja i nema baš novaca. Spreman
sam to dati, s tim da mi se za pet godina
vrati kroz, na primjer, komunalnu
naknadu ili neki sličan način.
Ono što sve nas, međutim, najviše
zanima su rokovi...
- Ako bi sva dokumentacija bila gotova,
u optimističkoj varijanti, do sljedećeg
ljeta ili jeseni, od tada treba dvije godine
da se napravi, recimo to tako, golf, uz
pretpostavku da se riješi i odlagalište. Od
sadašnjeg trenutka u tom slučaju računajmo
na tri godine. Bilo bi dobro kada
bi igralište, bez smještajnih jedinica, s 27
rupa stajalo 9 do 10 milijuna eura-tvrdi
gosp. Mikec.
Do sada je, veli nam, u projekt investirano
milijun i 200 tisuća eura: u razne
studije, u kupovinu zemlje, u elaborate,
istraživanja. Prva faza, dakle samo golf
bez smještaja, zapadat će devet milijuna
eura. S nekih 20 do 30 milijuna bi, baš
tako kaže, mogao izgurati kompletno taj
dio, ostalo će postupno.
Međutim, na samom kraju ove priče o
golf-igralištima, uključujući i pakoštanski
dio, svota će narasti na između 60 i
80 milijuna eura.
Ovo će, u što ne sumnjamo, biti odredište
u koje će dolaziti bogati ljudi iz
čitava svijeta. Cijeli ovaj krajolik bit će
izmijenjen, ovo što će se graditi koristit
će gradu, ovdašnjim žiteljima.
Mi smo se, da i to spomenem, već dogovorili
s gosp. Mottom, direktorom Crvene
luke za „shuttle“-kombi koji će voziti
svaki sat od Crvene luke do golf-igrališta
i natrag. Gosti će dolaziti i zimi,
trošit će novac ako im se ponudi izazov.
Suprotno nekim „floskulama“ o upropaštavanju
i uništavanju sredine, imat
ćemo lijepo uređeni krajobraz bez odlagališta
otpada-pripominje dr. Mikec.
Jasno da nas je zanimalo i zapošljavanje
ljudi. – Nema dvojbe da će biti radnih
mjesta, prvenstveno za ljude iz ovog
kraja. Na spomenutih 27 rupa, da samo
to navedem, trebat će 25 ljudi za održavanje
igrališta. Računam na kraju čitava
projekta da bi se moglo uposliti 60-ak
ljudi. Radit ćemo čitavu godinu. Želim,
osim toga, stipendirati nekoliko studenata
završnih godina na Agronomiji,
jezika na Filozofskom fakultetu te na
građevinarstvu i tako im osigurati egzistenciju-zaključio
je naš sugovornik.
GOLF TEREN