1.3.4.B. Poljska nacionalna manjina u Jugoslaviji tijekom Drugoga ...

Mihael Sobolevski 375
doseljene Ukrajince iz Galicije, a ponekad je imalo i
pejorativni prizvuk ili značaj. Godine je 1910. u BiH, prema
podacima tadašnjega popisa stanovništva, živjelo 10.975
Poljaka. Bili su nastanjeni u 12 kompaktnih kolonija i u
tridesetak mješovitih naselja. 5
U Prvome svjetskom ratu Poljaci su, kako oni u sastavu
Austro-Ugarske Monarhije, tako i oni u sastavima Njemačke
i Ruske Carevine, snosili sve tegobe toga okrutnog
rata, a mnogi su izgubili živote za interese u ratu suprotstavljenih
europskih i svjetskih velesila. Pri kraju se rata
državnici zapadnih zemalja zalažu za uspostavu poljske
države, koja je proglašena republikom 22. studenoga 1918.
godine, želeći je pretvoriti u dio sanitarnog kordona prema
tada već sovjetskoj Rusiji. Poljaci u područjima BiH s odobravanjem
i oduševljenjem prate proces uspostave poljske
državne neovisnosti, ali, ipak, ne izražavaju i posebni
interes da iz Kraljevine SHS optiraju, odnosno odu u
Poljsku, prije svega zbog toga što se, u to vrijeme, Poljska
suočavala s problemom određivanja granica sa susjednim
državama, a potom je ušla u veljači 1919. i u avanturistički
rat protiv Rusije, tada već sovjetske. Takvi unutarnjopolitički
odnosi i vanjsko okruženje Poljske, uz otvoreno pitanje
pripadnosti Galicije, nisu pružali poticaj i sigurnost
Poljacima iz BiH za povrat u staru domovinu. No, neki su
od njih bili protjerani s područja BiH, osobito oni koji su se
posebno isticali u vrijeme okupacije (1878.-1908.) i
aneksije BiH od strane Austro-Ugarske Monarhije.
Inače, sliku rasprostranjenosti Poljaka u područjima BiH te,
šire, Kraljevine SHS moguće je rekonstruirati tek nakon
5 Njihova je detaljnija teritorijalna rasprostranjenost prikazana kasnije, u
prikazu za područje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).