1.3.4.B. Poljska nacionalna manjina u Jugoslaviji tijekom Drugoga ...

376
Poljska nacionalna manjina u Jugoslaviji
popisa stanovništva Kraljevine SHS iz 1921. godine: bilo ih
je 14.764, od toga u BiH 10.705, u Hrvatskoj 3148, u
Sloveniji 338, u Srbiji 286, u Bačkoj, Banatu i Baranji 284 te
u Crnoj Gori tri. Samo u BiH bili su koncentrirani u svojima
većinskim naseljima, dok su u ostalim područjima Kraljevine
SHS isključivo nastanjeni u mješovitim naseljima, u
manjim skupinama ili, pak, pojedinačno. U BiH su bili, već
je spomenuto, koncentrirani u područjima Okruga Banja
Luka. U tom je Okrugu, od ukupno 10.705 Poljaka u BiH,
živjelo njih 9582 (u samoj Banjoj Luci živjelo ih je 181, a u
banjolučkome kotaru 721, ponajviše u dvije poljske kolonije:
Donji i Gornji Bakinci). U bosanskogradiškome području,
pak, živjelo ih je 1219, i to u mješovitim naseljima:
Cerovljani, Kijevci, Nova Topola i Romanovci. Prema
kotarevima živjeli su i u bosanskonovome kotaru, gdje
postoji samo jedno mješovito naselje: Dombrava, sa 272
Poljaka i 68 Rusina, u derventskom kotaru (470 Poljaka u
mješovitim naseljima) i, ponajviše, u prnjavorskom kotaru
(6283 Poljaka). Njihova su većinska naselja Devetina,
Grabašnica, Gumjera, Jadovica, Novi Martinac, Rakovac,
Selište i Stara Dubrava (gdje čine trećinu stanovništva).
U razdoblju se od 1921. do 1931. godine, odnosno do
drugoga popisa stanovništva u Kraljevini Jugoslaviji, broj
stanovnika poljske nacionalne manjine uvećao za 3873
osobe i odnosio se na 18.637 osoba. Njihov se broj, prema
procjenama koje je teško provjeriti, do napada Njemačke
na Kraljevinu Jugoslaviju uvećao na 20.000 osoba.
Inače, poljska je nacionalna manjina, kao mala zajednica, k
tome još i ekonomski relativno siromašna te teritorijalno
usitnjena, koristila tridesetih godina 20. st. samo neke od