Vodoprivredna naknada u šumarstvu - Hrvatske šume

KAZALO 

6-8 n 

13-15 

Prvi zadatak zaštititi 

ono što imamo 

1-3 

Susret bavarskih i 

hrvatskih šumara 

Vodoprivredna naknada 

u šumarstvu 

22-24 

E, kad bi bilo više 

prometnica... 

25-26 

Tisa - rijetka vrsta 

ljekovitih i otrovnih 

svojstava 

4-5 

16-17 

Ličke slike koje nas ne mogu 

ostaviti ravnodušnim 

»Negativne 

sječine učiniti 

pozitivnim« 

9-12 

Jela najoštećenija 

vrsta drveća 

18-21 

27-28 

I ove godine odstrel će po 

svemu sudeći podbaciti 

29-31 

Vijesti i događaji iz naših Uprava 

Vojska koja već dva i pol 32 

stoljeća čeka bitku Šumari osvojili Triglav 

Hi 

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. 

Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. 

Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. 

Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., 

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav 

Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, 

M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija hrsume.hr 

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb 

Naklada: 5000 

Na naslovnoj strani: Jesen u slavonskoj sumi (foto: z. Lončarić) 

Na ovitku: Dostojan nasljednik (foto: z. Lončarić)

IZ MEĐUNARODNE S' 

Šumari iz Bavarske u Hrvatskoj 

(J-na-jj-rijsiliti 'SHraiA-njiî 

•na (jbo^tmrm hvrbt 

I u Bavarskoj razmišljaju o 

preustroju državnih šuma, 

jer dosadašnji visoki režijski 

troškovi znatno opterećuju 

šumarstvo. Stoga planiraju 

ukidanje znatnog broja 

revira i povećanje površine 

pojedinih revira, ističe 

Reinhold Eribeck, 

pomoćnik ministra 

bavarskog Ministarstva 

Ugledni gosti sa domaćinima: gosp. Franz Schalkr, savjetnik u upravi šuma u NUmbergu, 

dožupan Sisačko-moslavačke županije Željko Nenadić, gosp. Viktor Lochert, hrvatski šumar u 

Bavarskoj koji svojim sudjelovanjem znatno doprinosi suradnji dvaju šumarstava, gosp. Reinhold 

Eribeck, pomoćnik ministra u Bavarskom ministarstvu i Tomislav Starčević, pomoćnik direktora 

»Hrvatskih šuma« 

Nastavljajući tradicionalnu suradnju 

šumarstva Hrvatske i njemačke Savezne 

države Bavarske započetu prije 

desetak godina, delegacija bavarskog Ministarstva 

prehrane, poljoprivrede i šumarstva 

na čelu s pomoćnikom ministra Reinholdom 

Erlbeckom boravila je krajem kolovoza u Hrvatskoj 

i bila gost »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb. 

Šumari iz Bavarske među kojima su 

uz doministra Erlbeka bili i dopredsjednik 

Udruge bavarskih šumoposjednika Josef 

Spann, upravitelj šumarije u Rosenheimu 

Axel IVeidinger, savjetnik u Upravi šuma u 

Niimbergu Franz Schaller te odvjetnik Arnd 

Buhner, tijekom trodnevnog službenog boravka 

posjetili- su uprave šuma Sisak i 

Požega te s hrvatskim šumarima razgovarali 

o unaprijeđenju obostrano korisne suradnje. 

Boraveći u sisačkoj upravi bavarski su 

šumari obišli dio nizinskih šuma lužnjaka i 

upoznali se s problemom sušenja ove 

najvažnije šumske vrste, a potom je u lugarnici 

Brezovica gospodin Reinhold Erlbek 

hrvatskim šumarima, među kojima su bili 

predstavnici Ministarstva poljoprivrede i 

šumarstva, Hrvatskih šuma. Šumarskog instituta, 

Šumarskog fakulteta te Hrvatskog 

Jedna od niza željezničkih kompozicija drvnog 

materijala koji su stizali u Hrvatsku i Bosnu 

i Hercegovinu tijekom i993. i 1994. godine, 

kao pomoć Bavarskog šumarstva 

šumarskog društva, prenio u ovom trenutku 

aktualna njemačka iskustva u odnosima 

šumarstva i Europske zajednice. Domaćim 

šumarima on je predstavio i bavarsko 

šumarstvo posebno se osvrćući na neke 

zajedničke zanimljive teme kao što su privatizacija 

određenih djelatnosti u šumarstvu, 

iskustva šumarstva Bavarske u gospodarenju 

zaštićenim objektima prirode, odnos s vodnim 

gospodarstvom Bavarske. Bilo je riječi i 

o motivaciji, radu i kontroli, utjecaju tržišta 

na količinu i vrstu etata, o iskorištavanju 

sporednih šumskih proizvoda u Bavarskoj i 

drugim pitanjima. Poslije Siska, gosti iz Bavarske 

posjetili su i požešku upravu. 

Osim stručnog, posjet šumara iz Bavarske 

imao je i humanitarni karakter. Kako 

je istaknuto i na posebnoj konferenciji za 

novinare nakon boravka u sisačkoj upravi, 

šumari i prijatelji iz Bavarske među prvima 

su pritekli u pomoć u Domovinskom ratu 

stradaloj Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini. 

Gospoda Axel IVeidinger i Franz Schaller 

bili su u okviru različitih organizacija za humanitarnu 

pomoć (jedna od njih je i Bayrisch-Osterreichische 

Hilfsorganization und 

Bauern helfen Bauern) i sami organizatori 

različitih donacija, među kojima i otpreme 

vlakova s drvenom građom za popravak 

kuća, prikupljanja novčane pomoći te izgradnje 

90 novih kuća na oslobođenom području, 

od čega dio njih na Banovini. 

Časopis Hrvatske šume 11

BAVARSKO ŠUMARSTVO DANAS 

Pomoćnik ministra u bavarskom Ministarstvu 

prehrane, poljoprivrede i 

šumarstva gospodin Reinhold Erlbeck 

hrvatskim je šumarima okupljenima u Brezovici 

kod Siska ukratko predstavio bavarsko 

šumarstvo. Evo nekih zanimljivosti iz 

toga predavanja. 

Govoreći o odnosima bavarskog 

šumarstva s Europskom zajednicom, Erlbeck 

je istakao da se ona zauzima i podstiče 

regionalni pristup u razvoju šumarstva. U 

pravilu - ona ga podstiče tako da je opći 

trend u zemljama Zajednice porast 

površina pod šumama (a pad, recimo, u 

siromašnim zemljama. Kini, Brazilu). Europska 

zajednica na neki način nameće i 

»pravila igre«. U Njemačkoj su tako podijelili 

regije na one (bogatije) u kojima se 

šume mogu samofinancirati i one u kojima 

to nije slučaj. Poreznom politikom i subvencijama 

i EZ i sama država utječu indirektno 

na to koji će se energenti više koristiti. 

Pa se tamo gdje postoji dosta (višak) 

drveta, financira se izgradnja termoelektrana. 

Ili, Njemačka ima previše crnogorice a 

premalo listača. Tu sad nastupa država koja 

obilno subvencionira sadnju listača. Kako 

Svaki poljoprivrednik koji iskrči dio svog 

zemljišta i posadi šumu, sljedećih će 20 

godina od države dobivati naknadu gubitka 

koji ima zbog smanjenja poljoprivredne 

proizvodnje! 

Agresivan marketing 

i svestrana kontrola 

Razgovor dvaju doministara - gosp. Reinholda Erlbecka i Roberta Laginje, iz Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva Hrvatske 

Pomoćnik ministra Bavarske, gosp. Reinhold Erlbeck iznosi zanimljivo predavanje o 

šumarstvu Bavarske i pozitivnim iskustvima na poboljšanju stanja u bavarskom šumarstvu 

U Bavarskoj je inače 65 posto šuma u 

privatnom vlasništvu, 35 posto otpada na 

državne šume, ukupno 800.000 ha, a tu su 

i ukupnom površinom male gradske i komunalne 

šume. Postoji preko 500.000 

šumoposjednika a prosječna veličina privatnog 

posjeda je oko 2,5 ha. 

Kao što su poticani poljoprivrednici da 

sade šumu, tako su stimulirani i sami vlasnici 

šume za sadnju u svojoj šumi. Po 25 

posto troškova snose država i Europska 

zajednica! 

Da bi se stimulirala potrošnja sitnog 

drveta (ogrjeva), država će subvencionirati 

gradnju centralnog grijanja na drvo! I tako 

redom, stimulacija, subvencija, pomoć i t.d. 

No kako nigdje i nikada baš sve ne 

može biti temeljeno samo na svijesti pa i 

motivaciji, država se pobrinula da unaprijed 

spriječi bilo kakve prevare ili manipulacije, 

kaže Erlbeck. U bavarskom, dakako i 

njemačkom šumarstvu postoji »jaka, skupa 

i mnogostruka kontrola« potrošnje novca i 

2 / Časopis Hrvatske šume

S konferencije 

za tisak: 

Gosp. Erlbeck 

smatra da 

šumari 

Hrvatske 

i Bavarske 

imaju 

mnogo toga 

jedni drugima 

reći 

i da suradnju 

treba 

nastaviti 

izvršenja radova. Sve se radi po principu 

»četiri oka« po kome ne mogu isti ljudi 

nadgledati i ocjenjivati radove i isplaćivati 

novac. 

Gospodin Erlbeck kaže da se i u Bavarskoj 

razmišlja o preustroju državnih šuma, 

jer »režijski troškovi su veliki i treba ih 

smanjiti«. Planira se dakle ukidanje 120 revira, 

što znači povećanje površine svakog 

revira. Shodno tome smanjit će se i broj 

direkcija (kod nas u značenju uprava), a 

razmišlja se i o mogućnosti da državnim 

šumama gospodare određena akcionarska 

društva. Pomoćnik ministra misli da i u 

iskorištavanju šuma postoje znatne rezerve 

i »puno prostora za poboljšanje i smanjenje 

troškova«, ne samo kod proizvodnje trupaca, 

već, pogotovo, kod sporednih šumskih 

proizvoda. 

Sve to zahtijeva agresivan marketinški 

zamah, marketing je u ekspanziji i zapravo 

oslonac na koji se naslanjaju svi planovi o 

poboljšanju stanja u bavarskom šumarstvu. 

Plan sječa, po količini i po vrstama, najdirektnije 

se veže za trenutne potrebe tržišta. 

U unutarnjoj organizaciji šumarstva 

namjera je, još više ojačati niže organizacijske 

jedinice-šumarije. Sve predviđene 

promjene neće se dogoditi odjednom, i ljudi 

neće ostati bez posla, već će se događati 

kroz sljedećih 15-ak godina i kroz to 

vrijeme rješavat će se i sve nuspojave i problemi. 

Sa stanovišta hrvatskog šumarstva zanimljiva 

je ideja o školi-tečaju za privatne 

šumovlasnike. U Bavarskoj, naime, zimi, 

kad je više vremena, šumari organiziraju 

tečajeve za šumoposjednike u trajanju od 

7-15 dana na kojima se vlasnici šuma 

podučavaju osnovama dobrog gospodarenja 

šumom. Možda je to lako napraviti u Bavarskoj 

gdje su svi šumoposjednici 

udruženi u 137 udruga privatnih vlasnika 

šuma, no kako bi to bilo napraviti ovdje 

gdje se i ne znaju svi vlasnici. 

Upravljanje zaštićenim objektima prirode, 

ako je riječ o šumi, ima nekih dodirnih 

točaka sa stanjem u nas. Onog časa kad 

se neka šuma proglasi zaštićenim dijelom 

prirode, država pokriva upravljanje tim 

dijelom. I u Bavarskoj politika se intenzivno 

miješa u to i šumari se bore s tim 

tvrdeći đa jedino oni mogu stručno gospodariti 

takvim zaštićenim objektima prirode, 

ako se radi o šumama. 

Gospodin Erlbeck smatra da šumari 

Hrvatske i Bavarske imaju mnogo toga jedni 

drugima reći i da suradnju treba nastaviti. 

U tom kontekstu, konkretno je 

razmišljanje, valjalo bi osmisliti razmjenu 

mladih šumara i boravak nekolicine hrvatskih 

šumara godinu dana u Bavarskoj, i 

obratno. U tom svjetlu i razmjena studenata 

šumarstva pridonijela bi unapređenju 

ove suradnje. .^^ 

*P Miroslav Mrkobrad 

Časopis Hrvatske šume I 3

RAZGOVOR S POVODOM: 

Razgovor s dr. Stjepanom Klasićem o organizacijskim i ekonomsko-financijskim 

aktualnostima u »Hrvatskim šumama«, p.o. Zagreb 

Dr. STJEPAN KLASIĆ: »Unutar šumarskih djelatnosti 

trebale hi postojati manje organizacijske jedinice s posebnim 

pogonskim obračunom« 

Snimio: I. TOiVlIĆ 

Negativne sječine 

učiniti pozitivnim 

Da bi se mogia 

utvrditi efikasnost 

poslovanja odnosno 

financijski rezultat, 

mora se bezuvjetno 

za svaku 

organizacijsku 

jedinicu provoditi 

međusobni obračun 

između pojedinih 

Uprava šuma, 

pojedinih šumarija. 

Radnih jedinica i 

unutar djelatnosti 

»Hrvatskih šuma« - 

ističe dr. Klasić 

U 

razgovoru s dr. Stjepanom Klasićem, 

rukovoditeljem Planskog odjeekonomskih 

elemenata u cjelokupnom 

želji da proširi svoje znanje iz financijskola 

Uprave šuma Našice obuhvatili procesu šumskoga gospodarenja, doktorira 

smo neke aktualne organizacijske i ekonomsko-financijske 

teme u poslovanju Javnog 

poduzeća »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb. 

Ovaj šumarski stručnjak u šumarstvu 

je 36 godina, a tijekom dugogodišnjeg radnog 

staža, koji je pretežito proveo u praksi, 

radio je u ondašnjem Šumskom gospodarstvu 

Našice na mjestima stručnog suradnika 

za uređivanje šuma, upravitelja šumarije 

Koska i rukovoditelja razvojno-organizacijske 

službe. Ukidanjem Šumskoga gospodarstva 

1993. godine, obranivši na Zagrebačkom 

Šumarskom fakultetu disertaciju pod nazivom 

»Organizacijsko-ekonomska priprema 

gospodarskoga računa u radnim jedinicama 

šumarstva«. Tijekom našega razgovora dr. 

Klasić je iznio svoje viđenje poslovanja 

»Hrvatskih šuma« s pretežito ekonomskofinancijskog 

aspekta te dao primjedbe i 

prijedloge u svrhu poboljšanja poslovanja. 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb su 

velik i složen gospodarski organizam. 

»Krndija« i osnutkom Složene Što je neophodno da bi se mogla utvr 

šumskogospodarske organizacije obnaša diti efikasnost poslovanja za svaku organizacijsku 

funkciju direktora tadašnje Osnovne organizacije 

udruženog rada za iskorišćivanje 

šuma »Našice«. Od 1991. godine dr. Klasić 

radi na poslovima planiranja u našičkoj 

Upravi šuma. Kako ističe, da bi upotpunio 

stručno znanje iz organizacijskih i ekonomskih 

područja šumarstva upisuje se na 

jedinicu 

- U svrhu efikasnijeg sastava plana 

poslovanja i obračuna poslovanja JP »Hrvatske 

šume« razdijeljeno je na manje suvisle 

dijelove ili organizacijske cjeline: šumarije 

i Radne jedinice te djelatnosti, što je 

više ili manje poznata stvar. Da bi se mogla 

poslijediplomski studij na Šumarskom utvrditi efikasnost poslovanja odnosno financijski 

fakultetu u Zagrebu te magistrira 1980. U 

rezultat, mora se bezuvjetno za 

svaku organizacijsku jedinicu provoditi 

međusobni obračun: između pojedinih 

Uprava šuma, pojedinih šumarija. Radnih 

jedinica i unutar djelatnosti. 

Koje je vaše viđenje plana i pogonskog 

obračuna poslovanja »Hrvatskih 

šuma« 

- Smatram pogreškom što međusobni 

obračun unutar djelatnosti nije uključen u 

metodici plana i obračuna. Nije uključen 

međusobni obračun unutar uzgajanja 

šuma, a po mom mišljenju nužno je potreban. 

Riječ je o rasadnicima odnosno o jednostavnoj 

i proširenoj biološkoj reprodukciji. 

U metodici plana i obračuna nije 

uključen ni međusobni obračun unutar 

djelatnosti iskorišćivanja šuma, kao što su 

usluge motornih pila i traktora te glavna 

stovarišta. Po mom mišljenju pogrešan je 

pristup u dosadašnjoj metodici planiranja i 

obračuna da ne mogu biti manje organizacijske 

cjeline od djelatnosti odnosno poddjelatnosti. 

Pogrešan je stoga pristup po 

kojem se samo svaka djelatnost proglašava 

najmanjom organizacijskom ili obračunskom 

jedinicom, a unutar djelatnosti ne 

postoje manje organizacijske jedinice, s 

posebnim pogonskim obračunom, gdje bi 

se pratili svi troškovi po kontima. Primjerice, 

navodim obračunsku jedinicu motorne 

pile, koje ne obavljaju ulogu samo u djelatnosti 

iskorišćivanja šuma na sječi i izradi, 

već i uslugu u djelatnosti uzgajanja šuma, 

tijekom zakašnjelih čišćenja i prvih proreda, 

te u lovstvu i drugim djelatnostima. U 

sadašnjoj metodici plana poslovanja ne 

provodi se međusobni obračun između 

djelatnosti iskorišćivanja i uzgajanja šuma, 

pa se, primjerice prihodi uzgajanja evidentiraju 

na klasi 7 kao eksterni prihodi, što je 

pogrešno. Naime, prihodi uzgajanja šuma 

mogu se evidentirati samo kao interni na 

klasi 5. 

Tijekom šumske proizvodnje susrećemo 

se s financijskim negativima, 

kao što su izrađeni drvni sortimenti u 

pojedinim sječinama i pojedine organizacijske 

jedinice. Je li moguće riješiti 

taj problem 

- Drvne sortimente koji polučuju negativan 

financijski rezultat u negativnim i 

pozitivnim sječinama, ako nisu ili jesu sastavni 

dio oborenog stabla, trebalo bi 

izrađivati do eventualnog pokrića »krnje 


cijene koštanja«, a riječ je samo o dijelu 

direktnih troškova. U potonjem slučaju 

ostale troškove cijene proizvodnje trebalo 

bi »osloboditi« i »prebaciti« na preostale 

pozitivne drvne sortimente te izraditi novu 

cjelokupnu predkalkulaciju sječine, jer postoji 

mogućnost da pojedini pozitivni drvni 

sortimenti, zbog većeg opterećenja režijskih 

troškova, postanu negativni. Negativne 

sortimente prostornoga drva moguće je 

izrađivati u višemetrici ili ih iskoristiti za 

paljenje drvenog ugljena. Takve sortimente 

ne bi trebalo izrađivati iz pojedinih 

tanjih stabala, već obaviti samo obaranje 

stabala i prodati ih u šumi kraj panja okolnom 

pučanstvu. Na taj način bi se pokrili 

troškovi biološke reprodukcije i eventualno 

troškovi obaranja, a prodajne cijene bile 

bi u razini nešto povećane šumske takse, 

izračunate prema uvjetima proizvodnje i 

visini troškova iskorišćivanja šuma. Naposljetku, 

negativne drvne sortimente ne bi 

trebalo izrađivati, već ih ostaviti da istrunu 

kao tehnološki otpadak u šumi kraj panja. 

Napominjem da pojedini šumarski stručnjaci 

»Hrvatskih šuma« smatraju da je potrebno 

realizirati sve drvne sortimente u 

pojedinim sječinama, bez obzira na to 

ostvaruju li pozitivan ili negativan financijski 

rezultat. Zbog toga u Planu proizvodnje 

za 1999. godinu ne postoji, kao do 

sada, posebna rubrika tehnološki otpadak, 

u koju bi se evidentirala drvna masa sitnijih 

i manje vrijednih negativnih drvnih 

sortimenata prostornoga drva ili pak drvna 

masa pojedinih negativnih sječina. Radi se 

o sječinama iz prvih proreda te o brdskim 

sječinama potpuno neotvorenih šuma i dr. 

Bitno je napomenuti da je negativne 

sječine moguće učiniti financijski pozitivnim, 

pored ostalog, i izgradnjom novih 

šumskih prometnica. 

Objasnite kakvu ulogu pritom 

imaju šumske prometnice! 

- Važno je istaknuti da šumske prometnice 

koriste trajnom gospodaru, a ne 

samo eksploatatoru, jer one podižu i cijenu 

odnosno vrijednost uzgojenih šuma na 

panju - šumsku taksu. Smatram da šume, 

šumsko zemljište i šumske ceste čine nedjeljivu 

cjelinu i trebaju pripasti vlasniku 

šuma i šumskoga zemljišta i nalaziti se u 

sklopu djelatnosti uzgajanja šuma. Trasirati 

šumsku prometnicu je inženjerska zadaća, 

a prometnica mora prolaziti šumskim sastojinama 

pored planiranih sječina od kojih 

se za kratko vrijeme očekuje veća drvna 

masa s vrednijim sortimentima. Stoga tu 

zadaću treba povjeriti timu uređivača, 

građevinara, eksploatatora i ekonomista. 

Šumsku trasu s nul-linijom i niveletom, 

treba projektirati u više varijanata te za 

svaku varijantu utvrditi, pored ostalog, i 

njezinu »cijenu koštanja« odnosno 

troškove. Kao kruna svega toga ostvaruje se 

tzv. inženjerska ekonomika, koja obuhvaća 

izračunavanje visine investicijskih sredstava 

i njihovih anuiteta, s kamatama s jedne 

strane te odnosnih prihoda s druge strane, 

nastojeći ostvariti što kraći povrat uloženih 

investicija. Prigodom gradnje optimalne 

projektirane šumske prometnice treba neprestano 

imati u vidu što manje buduće 

troškove održavanja i amortizacije izgrađene 

prometnice, uz nastojanje da ona 

bude što kraće optimalne širine i blago nagnuta 

u smjeru izvora drva. U slučaju da 

uz predviđenu izgradnju šumske prometnice 

sječina i dalje bude negativna, potrebno 

je izgraditi samo zemljorad za izvoz odnosno 

privlačenje. Ipak, ima slučajeva gdje 

bilo kakvo dosadašnje otvaranje šuma ne 

polučuje kao krajnji rezultat pozitivne 

sječine, kao što je primjerice u Gorskom 

kotaru i Lici, što je i razumljivo za vrlo 

udaljene šume u teškim brdskim uvjetima. 

Nakon kalkulacije troškova treba se 

odlučiti da se eventualno pričeka poboljšanje 

općih uvjeta, tehnologije izgradnje i 

održavanja prometnica kao i korištenja 

šumskog transporta drva. Činjenica je da 

negativne sječine treba izuzeti od sječe dok 

se ne promijene uvjeti gospodarenja, a 

sječu obaviti uz participaciju društva kao 

korisnika, jer je ona u gospodarstvu, a samim 

tim i u šumarstvu rezultat svjetske 

politike. 

Kako negativne organizacijske jedinice 

učiniti pozitivnim 

- Negativne organizacijske jedinice 

moguće je učiniti financijski pozitivnim, 

ako ih, između ostalog, ne opterećujemo s 

ukupnim općim troškovima odnosno 

upravno-prođajnom režijom te cjelokupnim 

iznosom novčanih sredstava za financiranje 

uzgojnih radova. Na njih možemo 

primijeniti manju stopu amortizacije osnovnih 

sredstava te druge mjere financijskoposlovne 

politike našega poduzeća »Hrvatske 

šume«, a sve je to u ovisnosti o mjeri 

financijskoga zajedništva i sigurnosti unutar 

poduzeća. Za uspješno financijsko poslovanje 

organizacijskih jedinica s negativnim 

financijskim rezultatom potrebno je 

obaviti dobru pripremu proizvodnje, 

biološku, tehnološku, organizacijsku i ekonomsku, 

odnosno predviđanja u fiankciji 

šuma-čovjek. Također treba provesti dobru 

organizaciju samog izvršenja proizvodnje, 

uz detaljnu kontrolu svih troškova i 

svih prihoda u njihovom inputu i autputu. 

Potrebno je pritom imati u vidu ravnotežu 

i sinkronizaciju svih glavnih pratećih i sporednih 

djelatnosti koje su uključene u 

šumsko-gospodarsko poduzeće te njihove 

multiple ciljeve. 

Možete li to pobliže objasniti 

- Radi se o drvu i ostalim šumskim 

proizvodima koji mogu osjetno utjecati na 

povećanje prihoda, kao što su gljive, drveni 

ugljen, božična drvca, žir i ispaša, a tu su i 

općedruštveni korisni efekti šuma. Potrebno 

je postupno provoditi sve opsežniju 

rekreaciju čovjeka u šumama, a napose 

kontrolu i praćenje provedenog radnoga 

vremena, ostvarenja normi radova i normativa 

materijala, planskog obujma 

proizvodnje po količini i kakvoći, dinamiku 

plana i izvršenja poslovanja u naturalnim 

i financijskim pokazateljima te provoditi 

plan i obračun troškova i prihoda u 

kraćim razdobljima, npr. mjesečno, u više 

varijanata te uz primjenu rebalansa plana. 

Kako bismo smanjili nesigurnost našega 

predviđanja odnosno odstupanja od pripreme, 

treba primijeniti pojedine mehanizme 

praćenja i kontrole, kao što su izravni 

nadzor izravnog rukovoditelja, interna 

kontrola rukovoditelja i specijalista, češći 

usmeni i pismeni izvještaji, uspostava sustavnog 

internog komuniciranja, operativna 

i planska evidencija, uspostava sustava 

mrežnoga planiranja te intenziviranje 

elektroničke obrade podataka. Potrebno je 

također sastaviti detaljan plan poslovanja, 

uz primjenu obračunskih jedinica, pogonskog 

i međusobnog obračuna, s raznovrsnim 

planskim predkalkulacijama troškova 

sredstava, osoblja radova i usluga. Osim 

toga treba provoditi češće ekonomske analize 

plana i obračuna poslovanja s izračunavanjem 

bilance uspjeha i imovine, uz provođenje 

poticajne stimulacije i nagrađivanja 

odnosno kažnjavanja zbog neispunjenja 

planiranih zadaća. Treba uvesti 

menadžerstvo koje je potrebno posebno 

stimulirati, kao i ostali rukovodni kadar, te 

uvesti participacije uz nagrađivanje 

novatorstva više nego dosad. 

Poznato je da se u šumarstvu koristimo 

manje točnim podacima financijske 

mikroekonomike nego što su to 

primjerice u industriji i poljoprivredi. 

Je li opravdan »ključ« minimalnih 

šumskih taksa za raspoređivanje godišnjih 

troškova šumskobiološke reprodukcije 

- U šumarstvu se možemo zadovoljiti 

manje točnim podacima financijske 

mikroekonomike zbog manje točnih podataka 

mjerenja stojeće drvne mase, mjerenja 

drvnoga prirasta, manje točnih normi radova 

i normativa drvnoga materijala, zbog 

rada na otvorenom prostoru konkretno 

normiranih troškova i manje točnih podataka 

količina u kubicima, vrijednosti drvne 

mase na panju i dr. Kada je riječ o minimalnim 

šumskim taksama za raspoređivanje 

godišnjih troškova jednostavne i 

proširene biološke reprodukcije na jedinice 

mjere godišnjeg etata, mogu reći da predloženi 

»ključ« ima opravdanje stoga što 

pojedini kvalitetniji drvni sortimenti imaju 

veće tržišne cijene prema stupnju deficitnosti, 

a »krnja cijena proizvodnje« 

iskorišćivanja šumaje za njih to niža što su 

oni kvalitetniji i skuplji. Osim toga, uz 

ostale jednake uvjete, sječa i izrada te 

ukupni šumski transport su to niži što je 

drvni sortiment deblji i obratno. Pritom 

uzrok deficitnosti tržišnih cijena zapravo 

leži u šumskobiološkoj reprodukciji tih 

sortimenata, kojih cijene proizvodnje nisu 

odijeljene od tržišnih cijena. Zbog toga 

ćemo ih izračunati kao minimalne šumske 

takse istoga razreda troškova ukupnog 

šumskog transporta, s obzirom na najmanje 

kvalitetan drvni sortiment, koji u 

našim uvjetima moramo iskoristiti i financirati 

njegovu reprodukciju. To je jedan od 

mogućih izračuna minimalnih šumskih 

taksa, koje će poslužiti kao »ključ« za 

izračun jedinične »cijene proizvodnje« jednostavne 

i proširene biološke reprodukcije. 

Razgovarao: Ivica Tomić 

Časopis Hrvatske šume / 5

ISTARSKO ŠUMARSTVO/ŠUMARIJA POREČ 

Prvi zadatak je 

zaštititi ono sto imamo 

Opće korisne funkcije 

šume i njihova zaštita, 

daleko su ispred njene 

ekonomske važnosti, pa 

su i naši primarni zadaci 

zaštititi to bogatstvo što 

ga imamo-govori 

upravitelj ing. Cedomir 

Križmanić 

ko sedam tisuća žitelja 

Poreča, odnosno ukupno 

nešto više od 20 tisuća stanovnika 

bivše porečke općine, a 

danas novoosnovanih općina Vrsar, 

KašteHr, Vižinada, Višnjan i Sv. Lovreč 

ljetnih se dana višestruko povećao. 

Krajem srpnja 60-ak je tisuća 

turista krstarilo Poreštinom. 

IHRVATSKE 

.£UME«. 

p.o. Zagreb 

UPRAVA ŠUMA BUZET 

ŠUMARIJA POREČ 

Ing. Čedomir Križmanić 

Premda je to znatno manje nego 

predratnih godina, Poreč je bio i 

ostao turistička meka koja svojom 

bogatom i raznolikom ponudom 

magično privlači novovjekovne nomade. 

U Poreču od turizma se živi 

i sve i svi su u službi turizma. A tu 

je svoje mjesto našlo i porečko, u 

širem kontekstu i istarsko šumar- 

Zgrada šumarije blizu je samog centra Poreča 

stvo, važna i nezaobilazna karika 

u stvaranju prirodnog, ekološki 

zdravog ugođaja. U eri ekološkog 

osvješćivanja čovječanstva i pravog 

pokreta za zaštitu prirode, u 

Europi a i (s malim zakašnjenjem) 

i kod nas već »debelo« 

zakonski poduprtim, šumari su se 

našli u ishodištu mnogih akcija 

koje idu za podizanjem ukupne 

kvalitete (kulture) življenja. A da 

su u Poreču u trendu s vremenom 

pokazuje i ovaj mali detalj - 

u šumi Kontija na prosjekama su 

postavljene oznake za bicikliste 

kojih je sve više i koji traže i vole 

nove izazove. A takve su upravo 

staze - prosjeke u ovoj šumi. 

- Općekorisne funkcije šume 

i njihova zaštitna uloga u Poreču 

su apsolutno ispred njene ekonomske 

važnosti, ponovit će poznatu 

istinu o istarskom šumarstvu 

upravitelj porečke šumarije ing. 

Cedomir Križmanić. Suma je ovdje 

ponajprije imala zaštitnu ulogu 

koja se sada valorizira i kroz 

ukupnu turističku ponudu. Više 

od 6.400 ha šuma je u državnom 

vlasništvu i 6.526 ha privatnih 

šuma o kojima također skrbe porečki 

šumari, ni izdaleka ne nose 

predznak kontinentalnih šuma. 

Ovdje nema sječe za tržište jer 

nema ni drveta koje bi bilo zanimljivo. 

Više od 80 posto posla 

odnosi se na uzgojne radove, šumarija 

pruža i usluge, a siječe se 

tek 1800 pm. ogrjeva godišnje, 

veli Križmanić. 

Nekad su bile veće potrebe za 

ogrjevom, sjeklo se i 4.000 metara'. 

Danas se stanovništvo osim 


BRUCIJSKI BOR U KONTIJI. Suma ovdje ima zaštitnu ulogu i njene općekorisne funkcije su ispred ekonomskih: ing. Cedomir Križmanić 

drvetom iz vlastitih šuma 

sve više koristi drugim 

energentima, od kojih su 

neki i jeftiniji od drveta. 

Šumarija u Poreču postoji 

pedesetak godina, osnovana 

je iza Drugog svjetskog 

rata i kako su se redale 

reorganizacije tako je i šumarija 

bila u različitim upravama 

i pozicijama. Kada je 

70-ih godina radila kao 

OOUR, snalazila se kako je 

znala. Šumari su pružali 

različite usluge, od hortikulture 

do građevinarstva, 

sjeklo se nešto više drveta. 

Na sjeveru porečka šumarija 

seže do rijeke Mirne 

i graniči sa šumarijom Buje, 

na jugu je Limski kanal 

dijeli od Rovinja, a prema 

unutrašnjosti se proteže do 

Baderne. U dvije gospodarske 

jedinice, Dubravi i 

Limu tipične krške šume 

određuju uvjete življenja. 

To su panjače medunca, 

cera, bjelograbića i crnike 

s mjestimičnim borovim 

kulturama, rascjepkane na 

male čestice što još 

otežava gospodarenje. 

Kad im se dodaju i 

usitnjene privatne čestice 

dobije se slika tigrove 

kože. A s privatnim šumskim 

posjedom i inače 

je osim šumarskih dosta i 

imovinsko pravnih problema. 

Ne samo da mnoge 

čestice nisu pravno ili 

katastarski uknjižene, već 

i česte zamjene još više 

kompliciraju stvar. Jedini 

veći kompleks je predjel 

Kontija od oko 1000 ha 

prirodnih šuma cera i 

bjelograbića u kome je i 

Duglazija starosti 35 godina 

pokazala se boljom od bora. I ona 

je dio unesenih kultura u predjel 

Kontija. 


Pomoćna osmatračnica na Limu s koje se lijepo vidi Limski kanal 

oko 200 ha unijetih borovih kultura. 

Tu je i brucijski bor, pa duglazija, 

koja se, veli Križmanić, pokazala 

boljom od bora. U Kontiji se 

nalazi ijedna trajna pokusna ploha 

prirodne šume cera, medunca i 

bjelograbića s pratećim vrstama, pa 

tu nalazimo i crni jasen i klen. Plohu 

je postavio prof. M. Rauš i u 

njoj je drvna zaliha 250 kubika po 

hektaru što je za istarske prilike 

puno. 

Osnovni zadatak - spriječiti 

požar 

Kako radova na iskorištavanju 

gotovo i nema, za 19 zaposlenih u 

šumariji najvažniji zadatak je 

zaštititi ono što imaju. Zaštita, 

njega i čišćenje, uz pružanje usluga 

po potrebi primarni je zadatak i 

porečka svakodnevica. U turističkome 

okruženju u kome šumarija 

radi, zaštita šuma od požara postaje 

iznimno važan čimbenik porečke 

turističke prezentacije. Treba 

sve poduzeti da se izbjegne požar 

- geslo je koje, zasad, uspješno 

8 / Časopis Hrvatske šume 

šumari provode. Protupožarnoj 

zaštiti pridaje se velika pozornost. 

- Ne samo ljeti nego i proljetnih 

mjeseci opasnost od požara 

ovdje je velika, reći će upravitelj 

šumarije. Da bi se izbjegle sve slučajnosti 

protupožarna preventiva 

temeljito je razrađena u suradnji sa 

policijom i vatrogascima. Napravili 

smo osmatračka mjesta, osnovali 

patrole i svakodnevno bdijemo 

nad područjem cijele šumarije. 

Šumarija je pokrivena s dva 

osmatračka mjesta, jednim glavnim 

u Muntižani i pomoćnim na 

Limu. Ovo drugo ujedno je i vidikovac 

s koga brojni turisti mogu 

pogledati Limski kanal. Sretna je 

okolnost da se s glavne osmatračnice 

vidi gotovo cijelo područje 

šumarije pa se u slučaju izbijanja 

požara može brzo intervenirati. U 

šumariji su osnovane četiri patrole 

s automobilima u kojima je oprema 

za gašenje inicijalnog požara. 

Strategija je jednostavna; ako promatrač 

dojavi daje primjećen dim. 

u roku od 15-ak minuta kreće patrola. 

Istovremeno obavještava se i 

policija i vatrogasci. 

U Poreču je također formirana 

i stacionirana jedna od dvije interventne 

jedinice za područje buzetske 

uprave. Čine ju radnici šumarije 

i oni se uključuju u gašenje 

požara po odobrenju upravitelja 

uprave kao ispomoć vatrogascima. 

Obzirom na konfiguraciju terena 

gdje nema velikih brda i nedostupnog 

područja, te na brojnih šumskih, 

seoskih i drugih javnih putova, 

u svaki kutak šumarije automobilom 

se može brzo stići što je 

u slučaju izbijanja požara iznimno 

važno. 

Stoga u preventivne mjere zaštite 

spada i izgradnja i održavanje 

šumskih prosjeka s elementima 

cesta. U porečkoj šumariji ove je 

godine u planu izgradnja 4 km 

novih te 14 km održavanja postojećih 

prosjeka što bi trebalo još 

više podići razinu protupožarne 

preventive. .^^ Miroslav Mrkobrad

STANJE SUMA U HRVATSKOJ 

Jela - najoštećenija vrsta drveća 

Procjena oštećenosti stabala tijekom 

prošle godine obavljena je na 4361 

stablom različitih vrsta drveća 

Već desetu godinu za redom u Republici Hrvatskoj 

provodi se procjena stanja krošanja šumskog drveća 

kao pokazatelj oštećenosti šuma. 

Na temelju Ženevske konvencije 1985. godine, pokrenut 

je Međunarodni program suradnje u procjeni i motrenju 

učinaka onečišćenja zraka na šume (ICP-Forests). 

Glavni nosilac te aktivnostije Europska unija. Prema jedinstvenoj 

metodologiji pokrenuta su istraživanja koja se sastoje 

od motrenja stanja šuma na pojedinim plohama. 

Na sistemski odabranim plohama procjenjuje 

se osutost i požutjelost lišća i iglica u odnosu na 

razvijeno, zdravo i vitalno stablo. Plohe su 

određene na temelju kilometarske mreže (16x16 

km i 4x4 km). Svake godine obavlja se procjena 

na istoj površini i na istim stablima. Na jednoj 

plohi procjenjuju se 24 stabla. Kako bi se smanjile 

subjektivne pogreške kod motritelja, koriste se 

foto albumi s fotografijama krošanja različite osutosti, 

a također se organiziraju i seminari za 

ujednačavanje kriterija procjene oštećenosti krošanja.Ove 

godine održana su dva interkalibracijska 

seminara za procjenu oštećenosti šuma na razini 

Europske zajednice, i to po prvi put u Sloveniji za 

procjenu oštećenosti kontinentalnih vrsta drveća, 

te u Španjolskoj za procjenu mediteranskih vrsta 

drveća. 

U organizaciji Službe za ekologiju »Hrvatskih 

šuma« p.o. Zagreb, zajedno sa predstavnicima 

Šumarskog instituta iz Jastrebarskog, svake se godine 

organiziraju slični tečajevi i to u vremenu 

neposredno prije procjene. Za kontinentalne vrste 

drveća seminar je ove godine održan početkom 

mjeseca srpnja na području Uprave šuma Zagreb 

(Sljeme), gdje se procjenjivalo stanje krošanja 

hrasta kitnjaka i bukve. Na području Uprave 

šuma Gospić, Šumarije Karlobag održanje seminar 

za procjenu oštećenosti mediteranskih vrsta 

drveća, crnike, medunca i crnog bora. Cilj seminara 

je što bolja ujednačenost kriterija procjene 

kod motritelja uslijed čega su podaci vjerodostojniji. 

Rezultati procjene oštećenosti šuma 

u Republici Hrvatskoj za 1998. 

godinu 

Procjena oštećenosti stabala šumskog drveća 

tijekom 1998. godine, obavljena je na 4361 stablu 

različitih vrsta drveća, od čega 4004 stabla bjelogorice i 357 

stabala crnogorice. Ukupno je utvrđeno 19,6 posto 

značajno oštećenih stabala, stoje 4,0 posto manje u odnosu 

na prethodnu godinu. Postotak stabala s osutošću krošnje 

više od 60 posto iznosio je 1,9 posto stoje 0,8 posto manje 

od prethodne godine. Za crnogoricu utvrđeno je 49 posto 

značajno oštećenih stabala što je 10 postotno povećanje u 

odnosu na prethodnu godinu. Za bjelogoricu značajna 

oštećenost iznosila je 16,9 posto stoje 4,4 posto manje u 

odnosu na prethodnu godinu. 

Lošijem stanju krošanja crnogorice pridonosi velika 

osutost krošanja obične jele, koja je ujedno i naša 

najoštećenija vrsta drveća. ^ 

*P Mr. se. Jadranka Rosa 

Sudionici seminara o ujednačenosti kriterija procjene motritelja oštećenosti naših 

šuma na Sljemenu 

Časopis Hrvatske sume I 9

PROCJENA OSTEĆENOSTI HRVATSKIH ŠUMA 

Naše šume u europskom prosjeku 

Radi ujednačavanja kriterija oštečenosti 

krošanja koji podliježu 

europskim standardima, služba 

za ekologiju Hrvatskih šuma i ove je godine 

organizirala dva (pripremna) seminara 

za stručne ljude iz uprava koji će procjene 

vršiti na terenu. Najprije je seminar za 

kontinentalne šume održan na Sljemenu u 

šumariji Zagreb a potom za područje mediteranskih 

šuma u šumariji Karlobag u 

gospićkoj upravi. Procjenjivale su se kategorije 

osutost i požutjelost krošnji, ošte- 

Sa seminara o procjeni oštećenosti kontinentalnih šuma održanog na Sljemenu, 

u šumariji Zagreb 

UZROCI SUŠENJA 

ćenost i značajna oštećenost. U Republici 

Hrvatskoj oštećenost šuma procjenjuje se 

od 1987. godine, u skladu s metodologijom 

koja se primjenjuje u većini europskih 

zemalja. Podaci se dostavljaju u Federal 

Research Centre for Forestry u Hamburgu 

gdje se uključuju u zajednički 

izvještaj o stanju šuma u Europi. 

Ovogodišnje je seminare vodila mr. se. 

Jadranka Rosa, stručna suradnica za ekologiju 

u Hrvatskim šumama, a pomagale su 

joj u Zagrebu dipl. ing. Nives Farkaš Topolnik, 

a u Karlobagu dipl. ing. Mandica Dasović. 

Stručnjacima iz deset kontinentalnih 

uprava na Sljemenu ponuđena je procjena 

15 stabala bukve i kitnjaka dok su se 

stručni suradnici za ekologiju pet krških 

uprava pozabavili mediteranskim vrstama 

drveća. 

Prema podacima objavljenima na 

osnovu ranijih procjena, po najvećem 

stupnju oštećenosti europskih šuma (2-4) 

šume u Hrvatskoj nalaze se u europskom 

prosjeku, (m) ^ ^ 

Ekstremni utiecan vise ctntteha 

Od svih ekoloških činitelja najvažniji utjecaj na 

šumu, pa tako i na njeno sušenje, imaju 

klimatski činitelji, posebice zbog sve 

izraženijeg čovjekova utjecaja na globalnu 

promjenu klime 

Nerijetko se pravi uzročnici sušenja šuma teško utvrđuju i 

uočavaju, a medu šumskim stručnjacima iznose se pojedine 

pretpostavke. Naime, sušenje je obično rezultat djelovanja 

više štetnih činitelja, u sprezi s različitim okolnostima i 

lošim gospodarenjem. Poglavito se to u Hrvatskoj odnosi na ugibanje 

i sušenje hrastovih sastojina, na ugibanje brijestovih stabala 

i sastojina te sušenje bukovih, jasenovih, johinih i drugih sastojina, 

stoje karakteristično za područje europskog kontinenta. Praksa 

je pokazala da od svih ekoloških činitelja najvažniji utjecaj na 

šumu imaju klimatski činitelji, s najširim sektrom djelovanja. 

Stoga se njihova uzročna povezanost s pojavom masovnog 

sušenja stabala mora najozbiljnije razmatrati i treba im dati prednost 

u odnosu na druge činitelje, posebice zbog, u posljednje 

vrijeme, sve izraženijeg čovjekova utjecaja na globalnu promjenu 

klime. 

Agresivno djelovanje civilizacije 

Sve više smo suočeni s naglim napretkom tehničke civilizacije, 

koja agresivno i negativno djeluje na zdravstveno stanje šuma. 

a pojačane industrijske imisije dužim djelovanjem izazivaju klimatske 

ekscese. Ovi potonji ciklički se ponavljaju i, kako smatraju 

suvremeni istraživači, najveći su krivac pojave sušenja odnosno 

propadanja šuma. Onečišćuju se zrak, voda i tlo, mijenja se režim 

podzemnih voda, poljoprivredne i šumske površine pretvaraju se 

u urbane i industrijske prostore, a nepovoljno je djelovanje »učinka 

staklenika« i kiselih kiša. Djelovanje otrovnih kemijskih spojeva 

na šumsku zajednicu, kojih u zraku ima između 4000 i 5000, 

znanstveno još nije proučeno. Rezultat svega toga je fiziološko 

slabljenje stabala te napad štetnih kukaca i gljivičnih bolesti, protiv 

kojih se šumari bore upotrebom pesticida, što je zapravo 

gašenje vatre. Posljedica ovoga represivnog postupka je nestanak 

određenog broja jedinki u šumskoj biocenozi, čime se narušava 

biološka ravnoteža šumskog ekosustava. Dakle, opstanak i rast 

šumskih sastojina nije uvjetovan samo klimom već i drugim ekološkim 

činiteljima. Opstanak šumske zajednice (biocenoze) nekoga 

područja prema tome u ovisnosti je o cjelokupnom ekosustavu 

u kojem klimatski činitelji imaju najodlučniju ulogu. 

Masovno sušenje slavonskih hrastika 

Kada je riječ o pojavi sušenja hrastovih nizinskih šuma, treba 

napomenuti da se u slavonskim nizinskim šumama između 1910. 

i 1925. godine osušilo oko 1.731.000 m^ hrastovih stabala, ili 

godišnje prosječno oko 115.400 m^. Masovnije sušenje ponovilo se 

1967. i 1968. godine. Tijekom ove dvije godine osušilo se oko 

348.000 m^ hrastovih stabala ili godišnje oko 174.000 m-* drvne 


mase. Treba istaknuti da se radi oko 50 posto više drvne mase od 

sasušenih stabala u prethodnom razdoblju, kada je sušenje započelo 

i evidentirano. Proučavajući utjecaj promjene klimatskih 

prilika, koje bi možebimo mogle izazvati štetne ekološke posljedice 

na hrast, znanstvenici su uzeli kao glavne pokazatelje temperaturni 

srednjak, odstupanje temperatura od toga srednjaka te oborinski 

srednjak i odstupanje od toga srednjaka. Istraživanje je provedeno 

tijekom tridesetsedmogodišnjeg razdoblja prije masovnog sušenja 

hrastika (od 1872. do 1908.) i tridesetsedmogodišnjeg razdoblja 

sušenja hrastika (od 1909. do 1945.). Ustanovljene su prosječne 

vrijednosti na području 14 meteoroloških postoja posavskog i donjopodravskog 

područja, a podaci u navedenim razdobljima bili su 

pouzdani, jer klimu nekoga područja obilježavaju prosjeci niza od 

najmanje 30 godina. Usporedbom klimatskih pokazatelja dvaju 

promatranih razdoblja došlo se do zaključka o promjenljivosti i 

kolebljivosti tih pokazatelja, intenzitetu i utjecaju na ostale 

ekološke činitelje te utjecaju svih tih promjena na biocenozu hrastovih 

šuma ovoga područja. Pokazalo se da je klima imala 

značajnu ulogu u pojavi masovnog sušenja hrastika na ovim prostorima. 

Klima koja je vladala tijekom razdoblja ugibanja hrastova 

bila je karakterizirana povećanim brojem suhih vegetacijskih 

razdoblja, koji su bili izraženiji nego prije početka sušenja. Ekstremne 

oborinske prilike utjecale su i na kvalitetu tla, a dugotrajne 

suše i poplave te zamočvarivanje negativno su se odražavali na 

šumska tla nizinskih krajeva, pogoršavajući ekološke prilike. Više se 

to odrazilo na srednjodobne hrastove sastojine, osnovane prije 

razdoblja sušenja, prilagođene na višu razinu podzemne vode. Stara 

hrastova stabla s dubokim korijenjem bila su za vrijeme suše 

otpornija, jer su se tijekom dužeg vremena prilagodila na nove nepovoljne 

uvjete. Činjenica je da su navedene klimatske promjene 

na početku ovoga stoljeća morale utjecati na slabljenje fiziološke 

snage pretežitog dijela nizinskih šuma hrasta lužnjaka, no da se 

nisu pojavljivali istovremeno i drugi štetni činitelji, ipak ne bi pogoršane 

ekološke prilike uzrokovale veće štete. Stoga je važno istaknuti 

da su fiziološkim slabljenjem ovih šuma ujedno stvoreni 

najpovoljniji uvjeti za razmnožavanje i širenje najopasnijih štetnika 

i bolesti (gubar, zlatokraj, suznik, pepelnica). 

Smanjena razina podzemne vode 

Znanstvenim istraživanjem došlo se do spoznaje da poplave 

koje ne traju dulje od 90 dana ne uzrokuju ugibanje hrastova, a 

njihovo ugibanje nastaje kao posljedica višestrukog djelovanja 

abiotskih i biotskih činitelja. Značajnu ulogu pritom, što se očigledno 

pokazalo u posljednje vrijeme na području novogradiške 

Uprave šuma, imaju defolijatori, a iskustvo je potvrdilo da se na 

mjestima gdje su izražene velike defolijacije mogu očekivati i 

znatna ugibanja stabala. S tom činjenicom zadnjih nekoliko godina 

suočeni su novogradiški šumarski stručnjaci, na čijem području 

se nalaze gospodarski najvrednije nizinske hrastove šume 

hrasta lužnjaka, nadaleko poznate u svijetu. Ove šume nalaze se 

na poplavnom, ali i izvan poplavnog područja. Naime, na nešto 

uzdignutijim položajima (gredama), izvan domašaja poplavne 

vode nalaze se šume hrasta lužnjaka i običnoga graba, nastale 

sukcesijom iz zajednica lužnjaka s velikom žutilovkom. Obični 

grab pouzdan je pokazatelj da ovdje nema poplava i stajaće vode, 

jer je ne podnosi. Međutim, sušenje i ugibanje lužnjaka je prisutno, 

ističu novogradiški šumari, i zbog pada razine podzemne 

vode ispod normalnoga vodostaja potrebnog za opskrbu šuma 

tijekom suhih vegetacijskih mjeseci. Naime, uzrok tome je gradnja 

kanala Lonja-Strug 1978. i 1979. godine, kada dolazi do presijecanja 

okolnih potočića te nastaju bitne hidrološke promjene i 

fiziološko slabljenje stabala, a spomenuti defolijatori javljaju se u 

takvim uvjetima kao sekundarni štetnici. 

Preventivom ograničiti štete 

Premda potpune zaštite šuma od štetnih ekoloških činitelja 

odnosno sušenja nema, određenim preventivnim i zaštitnim postupcima 

štete možemo ograničiti i smanjiti na snošljivu ekonomsku 

mjeru. Kako bismo hrastove šumske sastojine zaštitili od 

masovnoga sušenja bitno je poduzeti važne preventivne mjere, 

koje treba provoditi od osnutka tih sastojina. Tako mješovite sastojine 

hrasta lužnjaka i jasena treba uzgajati i podržavati na 

vlažnim staništima, a na staništima, koja su zbog meliorativnih 

Vrijedne sastojine hrasta lužnjaka na novograđiškom području počele 

su se masovno sušiti SNIMIO: I. TOMIĆ 

zahvata postala trajno suha, potrebno je uzgajati šume hrasta 

lužnjaka i običnoga graba. Važno je da sastojine budu mješovite, 

sa većim brojem dobnih razreda na malim površinama. Uz to, 

treba održavati guste zaštitne plašteve i podstojnu etažu drveća i 

grmlja i omogućavati život brojnoj šumskoj fauni, radi održavanja 

biocenotske ravnoteže. Prilikom hidroregulacijskih i melioracijskih 

zahvata na okolnom terenu, važno je onemogućiti trajni 

pad podzemnih voda i omogućiti da se vode koje opetovano poplavljuju 

hrastove šume iznova vrate u riječna korita, stoje katkada 

pogrešnim postupcima onemogućeno. Potrebno je na vrijeme 

odvesti površinske vode, koje se za vrijeme vegetacije stalno zadržavaju 

po šumi, a nakon pojave pojedinih štetnika treba ih pravovremeno 

represivnim mjerama suzbiti i tako onemogućiti 

njihovo širenje. Uza sve navedeno, zbog narušene biološke i 

ekološke ravnoteže šumskog ekosustava, potrebno je ovu pojavu 

sprječavati ili ublažavati, poglavito zaustavljanjem štetne industrijske 

polucije i djelovanja prometa. Ne smije se zaboraviti 

pritom da su šume ekološki oslonac i uskladivač funkcioniranja 

agroekosustava, hidroekosustava i urbanotehnoloških zajednica, a 

moramo imati na umu da ekološka vrijednost šume danas 

višestruko nadmašuje njezinu sirovinsku vrijednost.^^ 

^ ^ I, Tomić 


SUŠICA HRASTA 

Sušenje hrasta lužnjaka na području novogradiške Uprave šuma 

iJgro^^cnc 1/rijr.il'fic sastojiii 

Sušenjem su obuhvaćene najstarije šume 

hrasta lužnjaka i običnoga graba, a riječ je 

0 stablima starim između sto i stotrideset 

godina i procijenjenoj drvnoj masi oko 

42.000 kubnih metara 

Potpuno suha stabla hrasta lužnjaka pretežito su razmještena 

pojedinačno, a rjeđe ih nalazimo u grupama (gospodarska jedinica 

»Ljeskovača«, šumarija Stara Gradiška) 

SNIMIO: I. TOMIĆ 

12 / Časopis Hrvatske šume 

Zbog napada poznatih šumskih defolijatora kukavičjeg suznika, 

gubara i zlatokraja, prošle godine obavljeno je na 

području novogradiške Uprave šuma aviotretiranje na 

površini oko 7000 ha. Akcija je provedena na prostoru šumarija 

Jasenovac, Novska i Stara Gradiška. Međutim, jači napad navedenih 

štetnika uslijedio je u prvoj polovici ove godine, a tretiranje iz 

zraka ponovljeno je potkraj travnja i početkom svibnja na istim 

površinama. Premda je terenskim pregledom ustanovljeno da je 

intenzitet napada manji nego prošle godine, posljedice su uočljive 

u vidu sušenja vrijednih posavskih lužnjakovih sastojina. 

Obuhvaćene su najstarije sastojine hrasta lužnjaka i običnoga graba, 

a riječ je o stablima starosti između sto i stotinu trideset godina, 

s prsnim promjerima od 40 do 90 cm. Uočeno je da su u 

nekim odsjecima i dijelovima odsjeka lužnjakova stabla suhovrha, 

uz nešto preostalih stabala, sa stupnjevima oštećenja 2/b i 3/b. 

Suhovrha stabla su pretežito pojedinačna, većih promjera i dobro 

razvijene krošnje, a rjeđe ih se nalazi u manjim grupama od 3 do 

10/s stabala. 

Najviše sušaca na jasenovačkom području 

Zaključeno je da na takvim površinama treba izvršiti sanaciju 

sastojina, a odmah je započeto s doznakom stabala četvrtoga stupnja 

oštećenja (potpuno suha). Sušce koji pripadaju stupnju 

oštećenja 3/b doznačivat će se uoči sječe i izrade. Procijenjeno je 

da se radi o približno 42.000 m-* drvne mase, a najizrazitije 

sušenje je u gospodarskoj jedinici »Grcde-Kamarc«, na području 

šumarije Jasenovac, gdje se očekuje da će biti doznačeno oko 

25.000 m^ sušaca u gospodarskim jedinicama »Grede-Kamare« i 

»Trstika II«. Značajno sušenje je i na području šumarije Novska, 

u gospodarskim jedinicama »Trstika I« i »Zelenika« (8000 m^) te 

na prostoru starogradiške šumarije (9000 m^), u gj. »Podložje«, 

»Ljeskovača« i »Međustrugovi«. 

Nakon sječe - intenzivna obnova šuma 

šumarski stručnjaci iz direkcije »Hrvatskih šuma«, Državnog 

inspektorata za šumarstvo i novogradiški šumari, nakon terenskog 

pregleda, jednodušni su u ocjeni daje uzrok ovako intenzivnom 

sušenju golobrst koji su izazvali navedeni sekundarni štetnici, 

no drvna masa sušaca bit će vjerojatno veća od procijenjene. 

Naime, uočen je velik broj fiziološki oslabljenih stabala. 

Preporuča se da se u odsjecima, gdje doznačena drvna masa prelazi 

40 posto drvne zalihe, krene u intenzivnu obnovu koja 

obuhvaća pripremu staništa i sjetvu žirom. U srednjodobnim sastojinama 

ili u izdvojenim grupama stabala, gdje je sušenjem 

zahvaćena veća količina drvne mase, treba izvršiti čistu sječu, a 

pritom je potrebno zahvatiti eventualno i manji broj zdravih stabala, 

radi cjelovitog saniranja pojedinih površina. Tijekom srpnja 

i kolovoza bit će obavljena i druga doznaka sušaca, uz obilježavanje 

drugom bojom, u cilju utvrđivanja konačnog intenziteta 

sušenja. 

Izmjena Plana sječa i uzgojnih radova 

Prema riječima rukovoditelja Proizvodnog odjela Uprave 

šuma Nova Gradiška dipl. ing. Josipa Gašpara, s obzirom na to da 

je sušenjem obuhvaćen veći broj odsjeka, potrebno je obaviti 

izvanrednu sječu i izradu suhih stabala i izvlačenje oblovine, a 

višemetarsko drvo ostavljalo bi se u šumi samo u odsjecima u 

kojima je propisan prethodni prihod. U odsjecima predviđenim 

za sanaciju šuma te u onima s glavnim prihodom, višemetarsko 

drvo bi se izrađivalo zbog pripreme staništa. Za ove poslove, tvrdi 

ing. Gašpar, Uprava ima dovoljan broj sjekača, no za izvlačenje 

drvne mase koristit će usluge Društava ograničene odgovornosti 

iz Nove Gradiške, Kutine i Vinkovaca. Da drvna masa ne bi izgubila 

na kvaliteti, s prijevremenom sječom se započelo polovicom 

lipnja, a riječ je o vrijednoj oblovini hrasta lužnjaka, koja se na 

vrijeme mora isporučiti drvnoj industriji. Budući da će se sječom 

sušaca odstupiti od propisa uredajnog elaborata, treba će načiniti 

izvanredne revizije, a ovaj posao bit će završen potkraj rujna. 

Novogradiški šumari morat će, zbog povećanog plana proizvodnje 

načiniti rebalans Plana sječa i šumskouzgojnih radova, koji 

će obuhvatiti izmijenjene odsjeke. 

w^ 

T^ I. Tomić

SA SAVJETOVANJA: DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, OGULIN, 25. LIPNJA 1999. 

Mr. se. Petar Jurjević, dipl.inž. 

Vodoprivredna naknada u šumarstvu 

- stanje i prijedlozi za rješenje 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb koje gospodare s najvećim 

dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, trebalo bi 

osloboditi plaćanja slivne naknade, kao što je to učinjeno 

u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. U tom smislu 

treba pokrenuti inicijativu za promjenu zakonskih rješenja 

kojim je ta problematika sada regulirana 

Olankom 52. Ustava Republike Hrvatske utvrđeno je; 

»More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno 

blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni 

i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari 

od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog 

značenja za koji je zakonom određeno da su od interesa za 

Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu. 

Zakonom se određuje način na koji dobro od interesa za 

Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati 

ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknade za 

ograničenja kojima su podvrgnuti«, (završen citat). 

Temeljem ovih ustavnih odredbi, Zakonom o šumama. 

Zakonom o vodama, te Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, 

pored ostalog, regulirani su odnosi, odnosno prava i 

obveze između vodnog gospodarstva i subjekata koji gospodare 

šumama. Budući da sa šumskog gledišta ti odnosi nisu regulirani 

primjereno utjecaju šume na vodno gospodarstvo, cilj je i ovog 

izlaganja da se temeljem argumenata upozori na utvrđene 

nelogičnosti i potakne razmišljanja o kvalitetnijem rješavanju 

ovog pitanja, imajući u vidu prije svega hidrološku funkciju šume 

i njenu usku povezanost s vodnim odnosima svoga prostora. 

I šuma i voda su obnovljiva prirodna bogatstva zavisna jedno 

o drugom. Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3% je slana 

voda. Od slatke vode 90% je nedostupno čovjeku, životinjama i 

biljkama jer je zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama ispod 

zemljine površine. 

Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno 

kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i vraća se kao oborina, 

što se prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje. Voda će u 

21. stoljeću biti ograničavajući činitelj razvoja. 

Poljodjelstvo je najveći potrošač vode u svijetu (69%), slijedi 

industrija (23%), dok pučanstvo troši 8%. 

Suma je s hidrološkog stajališta vrlo korisna. Šumski ekosustav 

raspoređuje oborinsku vodu zavisno o vrsti drveća, sloju grmlja, 

prizemnog rašća, vrsti tla, reljefu te slojanju šumske vegetacije. 

Raspored vode u šumi koristan je za okoliš u smislu 

održavanja vodne ravnoteže u prostoru. Za vrijeme velikih oborina 

iz šume istječe znatno manje vode nego iz poljoprivredne 

površine. Istjecanje vode iz šume je vrlo ekonomično. Kod veće 

količine oborina šuma zadržava vodu, dok je kod malih količina 

kiše istjecanje vode iz 

šume podjednako istjecanju 

iz poljodjelskih 

površina, što ukazuje na 

bolju ekonomičnost rasporeda 

oborinske vode 

u šumskom ekosustavu. 

Poznat je Burgerov 

hidrološki pokus u Alpama istražen istovremeno u šumi i na livadi. 

Kiša koja je poslije sušnog razdoblja pala na livadu odmah je 

izazvala površinsko otjecanje vode, dok je ono u šumi kasnilo 

nekoliko dana, budući da je šumsko tlo dugo vremena upijalo 

vodu. Ta pojava znatno usporava otjecanje vode i naglo punjenje 

vodotoka što usporava pojavu visokih vodnih valova i poplava. 

Daljnja hidrološka prednost šume sastoji se u sprječavanju 

akvatične erozije tla. Kad bi čitava kopnena površina bila pokrivena 

sklopljenom šumom, akvatična erozija tla ne bi postojala. U 

sklopljenoj šumi, dakle u 36% površine Hrvatske koliko jc pokriveno 

takvom šumom, nema erozije tla ili se pojavljuje u malim 

količinama. 

Jedna od najznačajnijih funkcija šume povezana uz vodu je 

utjecaj na njezinu kakvoću. Voda koja prođe kroz šumsko tlo 

pročisti se i postaje pitkom. Izvorišta vode koja se opskrbljuju iz 

šume nikada ne presušuju i odlikuju se zdravom i pitkom vodom. 

Tu je Hrvatska zasigurno na visokom mjestu u Europi, 

upravo zahvaljujući šumi i sposobnosti rahlog i živog šumskog tla 

da pročisti vodu. Prednost Hrvatske u hidrološkom smislu usko 

je povezana uz prirodnost i strukturu svojih šuma, ali isto tako i 

uz klimatske prilike koje u području Dinarida pružaju velike 

količine oborina što uvjetuje stalan dotok vode u izvorišta. 

Kako šuma usklađuje vodne odnose 

šumska sastojina treba velike količine vode koje troši isparavanjem 

lisne površine (lišće ili iglice), u manjoj mjeri i izbojaka, 

odnosno transpiracijom. Naročito velike količine vode transpirira 

šumsko drveće nizinskih šuma - hrast lužnjak, poljski jasen, vrba, 

crna joha, domaća topola, dok su vrste drveća pribrežja i gora, a 

naročito mediteranske vrste znatno ekonomičnije. 

Tako primjerice, transpirira poljski jasen oko 700 mm vode, 

hrast lužnjak od 400 do 600 mm, obična bukva 300 mm, jela i 

smreka 350 mm, hrast crnika 200 mm, crni bor 150 mm vode. 

Časopis Hrvatske šume / 13 

/

Osim potrošnje vode za transpiraciju, a što je povezano uz 

fotosintezu u smislu opskrbe biljaka biogenim elementima, 

šumsko drveće zadrži na krošnjama od 16% (hrast lužnjak i 

kitnjak) do 40% (jela i smreka) oborinske vode. Tu pojavu nazivamo 

intercepcijom. 

Navedene količine transpiracije i intercepcije su srednje 

vrijednosti više istraživača i odnose se na količine vode tijekom 

jedne godine, a razlikuju se zavisno o klimatskim prilikama, a 

naročito oborinama i aktivnoj vlazi tla (transpiracija), te 

količinama kiše koja padne u jednom mahu (intercepcija). U 

općem proračunu učinkovitosti šume odlučili smo se za 

prosječne količine transpiracije i intercepcije, od kojih smo neke 

i sami mjerili (hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha, obični grab 

u šumi Repaš). 

Tako primjerice hrast lužnjak ispari u procesu transpiracije 

te zadrži intercepcijom 627 mm vode kod ukupne količine oborina 

od 800 mm, dok smreka i jela u prebornoj šumi u istom 

procesu i pojavi »potroše« 1000 mm od ukupno 2000 mm oborina 

godišnje. Šuma uz to skladišti i pročisti prosječno oko 2000 m^ 

vode po ha (Galler, 1957). 

Izračun količina zadržane, potrošene i izgubljene vode u 

šumi različit je po 1 ha godišnje, zavisno ukupnoj količini oborina, 

o transpiraciji i intercepciji pojedine vrste drveća, sklopu 

sastojine, vrsti i dubini šumskog tla. 

Otjecanje vode iz šume iznosi prema Mischerlichu 

prosječno tijekom vegetacijskog razdoblja 30-40%, a za vrijeme 

mirovanja vegetacije 70-80%, dok ostala voda ostaje u šumi. 

Kakav je utjecaj šume na vodne prilike u Hrvatskoj dobro 

ćemo razumjeti ako uzmemo u obzir utjecaj šuma na vodu u 

našem najvećem slivu, slivu rijeke Save. Prema našem izračunu 

državne šume u slivu rijeke Save kojih ima 658 944 ha zadrže 

intercepcijom, potroše transpiracijom i uskladište u tlu 5,7 milijardi 

m^ vode. 

U slivu Save šuma uskladišti prosječno 2000 t vode po ha što 

za čitavu površinu iznosi 1 317 888 000 t (m^) vode. 

Suma u hrvatskome dijelu sliva Save istranspirira, intercepira 

i uskladišti sveukupno 5 674 326 950 t (m^) vode. 

Navedena količina vode koju zadrži šuma savskog sliva zasigurno 

utječe na uravnoteženje vodnih odnosa i predstavlja nezamjenjiv 

regulator općih ekoloških prilika čitavog prostora. Posebnim 

načinom gospodarenja ovim šumama, pridržavanjem 

načela potrajnosti i zadržavanjem njihova prirodnog sastava, 

šume sliva Save zahvaljujući šumarskoj struci predstavljaju golem 

vodni recipijent koji uz to i vrlo sigurno opskrbljuje pučanstvo 

pitkom vodom. Lako je predvidjeti što bi se dogodilo kad u slivu 

Save ne bi bilo šume. Erozije, bujice i poplave bili bi naša svakodnevica. 

Izračun hidrološke funkcije šume sliva rijeke Save 

u Hrvatskoj 

1. Površina koju zauzimaju pojedine vrste drveća 

ha 

Hrast lužnjak (Quercus robur) 155 511 

Hrast kitnjak (Quercus patraea) 61 941 

Obična bukva (Fagus sylvatica) 214 815 

Poljski jasen (Fraxinus oxycarpa) 38 219 

Obični grab (Carpinus betulus) 50 080 

Četinjače - jela (Abies alba) i smreka 

(Picea abies) 138 378 

Sveukupno 658 944 

Zbog grubog proračuna zanemarili smo ostale vrste drveća čiji je 

udjel relativno malen. 

Srednje vrijednosti transpiracije po vrstama drveća: 

• hrast lužnjak 500 mm 

• hrast kitnjak 400 m 

• obična bukva 300 mm 

• poljski jasen 700 mm 

• obični grab 300 mm 

• jela i smreka 350 mm 

Srednje vrijednosti intercepcije u mm oborine 

• hrast lužnjak 127 mm 

• hrast kitnjak 135 mm 

• obična bukva 200 mm 

• poljski jasen 127 mm 

• obični grab 180 mm 

• jela i smreka 657 mm 

Ukupan iznos transpiracije u t vode 

• hrast lužnjak 777 555 000 

• hrast kitnjak 247 764 000 

• obična bukva 644 535 000 

• poljski jasen 267 533 000 

• obični grab 150 240 000 

• jela i smreka 484 323 000 

Ukupno tona (m^) 2 571 956 000 

Ukupan iznos intercepirane vode u t 

• hrast lužnjak 197 498 970 

• hrast kitnjak 63 620 350 

• obična bukva 429 630 000 

• poljski jasen 48 538 130 

• obični grab 90 144 000 

• jela i smreka 934 051 500 

Ukupno tona (m^) 1 783 482 950 

Koeficijent otjecanja u šumi 

Koeficijent otjecanja oborinske vode iz šume zavisi o količini 

kiše i sklopu šumske sastojine. Prema Rosemannu, 1987. ako 

padne 50 mm kiše, koeficijent otjecanja iznosit će u sklopljenoj 

šumi 0,42, u 40% reduciranoj - 0,56, a kod 60% reducirane šume 

0,65. Kod većih količina kiše on se znatno povećava, primjerice 

kod 100 mm kiše u sklopljenoj šumi iznosi 0,55. 

Koeficijent otjecanja jako se povećava poslije čiste sječe i 

njegove su vrijednosti to veće što je znatnije oštećenje krošanja 

izazvano propadanjem šuma. Suglasno s vođenjem skrbi o uravnoteženju 

vodnih odnosa u šumi i njezinu okolišu, potrebno je 

osigurati sanaciju šumskih površina oštećenih propadanjem, a 

kod gospodarenja šumom održavati što potpuniji sklop krošanja. 

Podaci koji su ovdje izneseni samo potvrđuju davno poznate 

činjenice o velikom utjecaju šume na vodne odnose a time i na 

vodno gospodarstvo, te njihovu međusobnu ovisnost. Također se 

iz podataka nameće logičan zaključak o tome bi li vodno gospodarstvo 

zbog takve funkcije šume trebalo biti zainteresirano za 

kvalitetno gospodarenje šumom, stabilnost šumskih ekosustava i 

sklopljene šume. Takav interes mogao bi se ostvariti 

oslobađanjem plaćanja vodne naknade od strane šumarstva i kao 

takvog regulirati ga zakonskim propisima. 

IVledutim, zbog neshvaćanja uloge šume, zbog utjecaja već 

stvorenih lobija na zakonska rješenja, možda i zbog nasljeđa 

prošlosti, sadašnja rješenja nisu primjerena stvarnoj i naprijed iznesenoj 

ulozi šume. Naprotiv. 

Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva propisano je 

da svi korisnici šuma i šumskog zemljišta plaćaju slivnu vodnu 

naknadu, što se dakako odnosi i na »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb 

koje gospodare sa preko 80% šumskog bogatstva Republike Hrvatske. 

Temeljem ove zakonske odredbe Vlada Republike Hrvatske 

odlukom utvrđuje minimalnu stopu, odnosno visinu naknade za 

pojedine kategorije obveznika. 

Tako su odlukom Vlade od 23. siječnja 1997. utvrđene 

sljedeće minimalne visine naknade za šume i šumsko zemljište: 


•"^^ 

kn/ha/god 

1. Za slivna područja: »Bid-Bosut«, »Brodska Posavina«, 

»Orljava-Londža«, »Sumetlica-Crnac«, »Subocka-Strug«, 

»Banovina«, »Grad Zagreb«, »Vuka«, 

»Baranja«, »Karašica-Vučica« i »Županijski kanal« 22,20 

2. Za slivna područja: »Ilova-Pakra«, »Cesma-Glogovnica«, 

»Zelina-Lonja«, »Lonja-Trebež«, »Kupa- 

Una«, »Krapina-Sutla«, »Bistra«, »Plitvice-Bednja« i 

»Međimurje« 

22,20 

3. Za slivna područja: »Mirna-Dragonja», »Raša- 

Boljunčica«, »Kvarnersko primorje-Gorski kotar«, 

»Lika-Senj«, »Zrmanja-zadarsko primorje«, »Krkašibensko 

primorje«, »Cetina«, »Srednjodalmatinsko 

primorje-otoci«, »Vrljika«, »Matica« i »Dubrovačko 

primorje« 

- za zemljište pod šumama i šumsko zemljište osim 

područja Like i Gorskog kotara 

8,9 

- za zemljišta pod šumama i šumsko zemljište na 

području Like i Gorskog kotara 

22,20 

4. Za slivno područje; »Neretva-Korčuja« 

- za zemljište pod šumama i šumsko zemljište 8,9 

Ove minimalne visine naknade podložne su promjenama 

obzirom da temeljem odredbi članka 22. istog zakona, stopu vodne 

naknade koja se plaća prema jedinici površine određuju 

županijske skupštine na prijedlog »Hrvatskih voda«. 

Tako već imamo primjera da pojedine županijske skupštine 

predlažu povećanje stope i do 50%. 

Prema propisanim minimalnim stopama »Hrvatske šume« 

p.o. Zagreb samo u 1998. godini za slivnu vodnu naknadu uplatile 

su preko 22.000.000 kn. 

Ova sredstva samo su 60% iznosa ukupne naknade. 

Ostalih 40% »Hrvatske šume« plaćaju financiranjem objekata 

odnosno programa koji su u funkciji vodnog gospodarstva i 

zaštite šuma koje zajednički utvrđuju »Hrvatske šume« i »Hrvatske 

vode«. 

Ovaj način plaćanja pokazuje se učinkovitim i kao takvog u 

okviru sadašnjih odnosa treba ga dalje razvijati. 

Međutim, zbog već opisane uloge šume i njezinog utjecaja 

na vodne odnose mišljenja smo da bi se sadašnja zakonska 

rješenja trebala mijenjati u korist šuma. U tom smislu predlažemo 

raspraviti o sljedećim prijedlozima: 

Po upravama šuma iznosi su sljedeći 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

10. 

11. 

12. 

13. 

14. 

15. 

16. 

Uprava šuma 

Vinkovci 

Osijek 

Našice 

Požega 

Bjelovar 

Koprivnica 

Zagreb 

Sisak 

Karlovac 

Ogulin 

Delnice 

Senj 

Gospić 

Buzet 

Split 

Nova Gradiška 

UKUPNO 

Foto: Z. GUBIJAN 

kn 

1 091 517,61 

1 154 382,10 

1 396 523,14 

544 498,35 

2 189 056,63 

1 271 351,23 

699 274,73 

1 383 163,60 

499 715,43 

957 104,16 

2 924 284,59 

579 302,98 

3 015 542,38 

352 340,79 

3 407 470,88 

841 015,26 

22 306 543,86 

1. »Hrvatske šume« koje gospodare najvećim dijelom 

šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja slivne naknade, 

kao stoje to učinjeno u zapadnoeuropskim državama. U tom 

smislu pokrenuti inicijativu za promjenu zakonskih rješenja kojima 

je ta problematika sada regulirana. 

2. Tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih 

šumskih sastojina površina kojih, zbog poznate pojave propadanja 

šuma, nije zanemariva. 

3. Razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva u financiranju 

radova uzgoja i zaštite šuma. 

Smatramo da prihvaćanjem ovih ili sličnih promjena u 

zakonskoj regulativi, odnosi šumarstva i vodnog gospodarstva bili 

bi primjerenije riješeni i od koristi vodnom gospodarstvu, šumarstvu 

i državi u cijelosti. 

-Jj^. 

1 


FOTOREPORTAZNI ZAPIS S PUTOVANJA LIKOM 

UČKE SUKE KOJE NAS NE M 

UNSKA 

A - DANAS 

Premda na jednoj zaostaloj 

tabli piše da je »zabranjeno hodanje 

prugom«, Darko Furlan iz 

koreničke šumarije i Željko Vinković, 

šumarski inženjer iz Bjelovara 

na privremenom radu u 

gospićkoj upravi, nisu se obazirali 

na to. Zatekli su se na inkriminiranom 

mjestu, na tračnicama 

nekad čuvene Unske pruge 

ispod Kestenovca, na području 

šumarije Donji Lapac. Trava iznikla 

iz drvenih pragova i između 

njih svjedoči da ovom nekad 

važnom transverzalom od Siska 

prema jugu više ne ide nikakav 

vlak, nitko ne putuje i nitko ne 

hoda, doli neki slučajni prolaznik. 

Tekst i snimci; 

M. MRKOBRAD 

Unskom prugom ne idu vlakovi, 

tek pokoji prolaznici. 

Darko Furlan i Željko Vinković 

na pruzi 

SKELA KOJE NEMA 

Preko Une ovdje više ni 

betonski stupovi, sada na ob; 

zahrđalom žicom svjedoče tel 

Domovinskog rata. O vremei 

šumarije Donji Lapac skelom 

više nema, samo se Una, širo! 

dalje. 

Betonski stupovi, tamnozekna Una i skela koje nema 


GU OSTAVITI RAVNODUŠNIM 

•'odopad što ga kod mjesta Strbci stvara Una prirodna je i turistička atrakcija 

e prelazi »a i ne zna se kada će«. Visoki 

u različitim državama s potpornom već 

inulom, ne tako davnom vremenu prije 

ad se ovdje kod Kcstenovca, na području 

zilo preko u Bosnu, za Kulen Vakuf. Skele 

amnozelcna polako i nezainteresirano valja 

Tko posjeti šumariju Donji Lapac treba otići do Une, do granice prema BiH, a tu mora 

vidjeti malo prirodno čudo, vodopad Štrbački buk. Nekih 200-tinjak metara iza nekadašnje skele 

kojom se prelazilo za Kulen Vakuf, rijeka Una nudi svoj biser - raskošni vodopad kao turističku 

atrakciju kakve se ne bi postidjeli ni čuveni Plitvički slapovi, Una se ovdje obrušava u dubinu, 

bila je tu nekad i stara vodenica koja je davno napuštena, a huk vode nadaleko se čuje. Pristup 

ovoj prirodnoj atrakciji, doduše je težak. No isplati se pomučiti! 

Putujući Likom na ovom lijepom i do sada skrovitom mjestu zatekli smo i grupu naših šumarskih 

djelatnika iz Šumarija Korenica, Donji Lapac i Gračac sa gostima iz Zagreba, što je bila prilika za 

snimak za uspomenu 

FOTO: A. FRKOVIĆ 


LAUDONOV GAJ 

Šuma u Lici kao svjetska rijetkost i turistička atrakcija 

\ijî]c,ća ccka bit kn 

»Vojska« u pravilnim redovima stoji ovako već dva i pol stoljeća 

Od brojnih prirodnih 

znamenitosti između Velebita, 

Kapele, Plješevice i rijeke Une, 

značajnih po svojoj prirodnosti i 

ljepoti i obuhvaćenih različitim 

kategorijama zaštite, po 

mnogočemu kao jedinstven 

izdvaja se Laudonov gaj u 

Krbavskom polju. To je 

jedinstvena šuma hrasta 

lužnjaka u kojoj su stabla 

poredana po vojnom rasporedu 

kao vojska pred bitku, šumu je 

pred oko dva i po stoljeća zasadio 

austrijski feldmaršal Ernest 

Laudon koji je kao zapovjednik 

satnije u Buniču na Krbavskom 

polju boravio 1746. godine. 

U Laudonovu gaju danas još 

stoji 565 stabala lužnjaka koja 

su preživjela sve elementarne 

nepogode i silne krade u prošlim 

vremenima, dok šuma nije bila 

stat^ljena pod zaštitu. 


Stoljetni hrastovi stoje kao vojska 

pred bitku. Posađeni u pravilnim 

redovima, po dva sa strane 

kako nekakvi pobočnici, pa glavnina, 

rezerva, izvidnica. I tako preko 250 godina 

ova »vojska« stoji ukopana i nikog 

ne napada, nitko ni nju ne dira i tek 

minulo vrijeme učini svoje pa se pokoji 

»vojnik« izvrne usljed jačeg vjetra, 

ili starosti. Šumari su ovdje tek da pripaze 

na mrtve, da paze na ono što je 

ostalo ili spriječe da se netko tko ne 

zna što znači ova šuma lužnjaka u Lici 

kradom ne zaleti i ne posiječe koje povijesno 

stablo. A njih više nema mnogo 

- na površini od 33,23 ha koja danas 

nosi oznaku 16 A odjela može se nabrojiti 

565 stabala-vojnika. Hrastovi su 

to velike, razgranate i niske krošnje, što 

ljeti prave veliku sjenu i hladovinu, 

onakvi kakve nalazimo u sličnim park 

šumama ili usamljene na livadama. U 

ovoj šumi ništa se ne siječe, tu se ne 

ostvaruje dobit od prodaje hrastovog 

trupca. Ona se čuva kao rijetka dragocijenost, 

i podsjetnik na neka davna i 

drugačija vremena. 

Ova u svijetu jedinstvena šuma, 

utkana u povijest ovog prostora nalazi 

se u Lici, u sredini još poznatijeg Krbavskog 

polja, kod mjesta Bunić uz 

cestu Korenica-Udbina. U sastavu je 

gospodarske jedinice Laudonov gaj, 

ukupne površine 408,49 ha kojom gospodari 

šumarija Korenica. 

- Od brojnih prirodnih znamenitosti 

ove gorsko krške regije između 

Velebita, Kapele, Plješevice i rijeke 

Une, značajnih po svojoj prirodnosti i 

ljepoti i obuhvaćenih različitim kategorijama 

zaštite, po mnogo čemu kao 

jedinstven izdvaja se Laudonov gaj. 

Danas je to specijalni rezervat šumske 

vegetacije i kao takav bio je prvi puta 

zaštićen 1965. godine. Tada je u 

njemu, nakon intenzivnih sječa hrasta 

u proteklom razdoblju, a posebno 

1929. godine, bilo ostalo 584 stara stabla, 

podsjeća na neke povijesne odrednice 

upravitelj koreničke šumarije dipl. 

ing. Tomislav Užarević. 

Ernest Gideon Laudon 

A povijesni događaji, ratni pohodi 

pa i osobne sudbine velikodostojnika i 

generala koji su se našli na ovim prostorima 

sredinom 18. stoljeća utjecali 

su i upleli se, vidjet će se, i na gospodarske 

prilike, napose šumarstvo. 

Šumski predjel, kasnije gospodarska 

jedinica Laudonov gaj dobio je ime 

po austrijskom feldmaršalu Ernestu 

Gideonu Freiherru von Laudonu. Rođen 

13. veljače 1717. (neki izvori kažu 

2. veljače 1716.) u Tootzenu u Litvi, 

vojnik po krvi, cijeli svoj život proveo 

je u vojnog odori. Služio je najprije u 

ruskoj vojsci, od 1732-42., potom u 

austrijskoj (u korpusu baruna Trenka) 

gdje je ratovao protiv Turaka. U Sedmogodišnjem 

ratu sudjelovao je u 

mnogim bitkama (1758. godine kod 

Domstadtla, 1759. kod Kunsterdorfa, 

1760. godine u Šleziji) i za nagradu 

carica Marija Terezija dodjeljuje mu 

titulu barona, a on sam 1778. godine 

napreduje do feldmaršala. Godine 

1789. postaje vrhovnim zapovjednikom 

austrijske vojske u ratu s Turskom, 

iste godine zauzima Beograd i 

Semberiju. Sljedeće godine vodi austrijsku 

vojsku u ratu protiv Pruske, no 

iznenada umire, 14. srpnja 1790. u 

Neutitschenu u Moravskoj. 

Kada je prostor Like i Krbave 

nakon oslobođenja od Turaka 1689. 

godine uređen kao prva lička krajiška 

pukovnija sa sjedištem u Gospiću, iz 

Krošnje lužnjaka u Laudonovu gaju su niske i razgranate 

Ovdje se ništa ne siječe, ova šuma, specijalni rezervat šumske vegetacije, 

ne nosi ekonomsku dobit. Ona je rijetkost kakva se u svijetu teško 

nalazi 

Časopis Hrvatske sume / 19

u bitki 

koja 

nikad nije 

započela, 

»vojnici« 

u Laudonovu gaju 

padaju 

jedino od 

- starosti 

ili jačeg 

vjetra 

Sto su o Laudonovom gaju rekli poznati.. 

» ZALI BOZE DA DANAS TOME NIJE TAKO« 

Prof. dr. Zvonimir Potočić u svom je članku o Laudonovom 

gaju pronašao što su neki šumari, putopisci, profesori i 

drugi pisali o ovom svjetskom šumarskom čudu. 

Tako profesor Šumarske srednje škole u Križevcima 

Vladimir Kiseljak piše u Šumarskom listu iz 1886. godine o 

»poučnom putovanju po ličko-otočkom okružju i Primorju«, 

pa medu ostalim kaže: »...Laudonov gaj u Krbavskoj dolini 

nosi ime od slavnog generala Laudona koji ga je, bivši još 

kapetanom u Krajini, oko 1750. godine zasadio. Taj gaj zaprema 

400 jutara, te je čisti hrastik, zasađen u obliku postavljene 

i spremne vojske; tu je prednji odjel predstavljajući 

straže, zatim je savezna poveća šuma, a to bi značilo jezgru 

vojske, napokon dođe na stanovitoj udaljenosti u nekom 

redu hrašće, kao posliedni odjel. Vidi se ukus i strogi red 

vojnički koji je tada valjao i za šume. Žalibože da tomu danas 

nije tako, taj je gaj segregacijom pripao imovnoj obćini 

otočkoj, te strada od silne krade, navale Ijudih i marve. Za 

primjer neka bude spomenuto daje samo lanjske godine bilo 

758 prijavnica vrhu šumskih krađa po lugaru odkritih, daje 

uistinu preko 1000 hrastovih komada stabala ukradjeno. Po 

naravi lagano, sipko i pjeskovito tlo, tako rekuć čista 

pjeskulja, preobrati se haranjem šuma u pravu pustoš tako da 

je dobra polovina te površine dakle 200 jutara gola pješčara 

iliti pržina, kako je narod zove, te na kojoj za žege ni slamka 

ni travka ne stoji...« 

U Oesterreichische Forst-Zeitung je 1891. godine izišla 

notica o Laudonovu gaju koju je preveo dipl. ing. Ivan Subarić, 

iz ondašnjeg Šumskog gospodarstva Lika. I u njoj se govori o 

krađama: »...Laudonova zaštitna šuma obrasla je hrastom, 

bukvom, omorikom i borom i strogo je čuvana od šumokradica 

za vrijeme Vojne krajine. Otkako je, međutim, ta 

zaštitna šuma prešla na upravu civilnog stanovništva, zauzela 

je devastacija od strane stanovništva Korenice i Udbine 

ogromne dimenzije. Ispostavilo se da su i sami čuvari šume 

pomagali šumsku krađu. Ti su čuvari u više navrata odstranjivani 

i postavljani su novi pouzdani čuvari...« 

O Laudonovom gaju govori 1906. godine u Šumarskom 

hstu i Alfons Kauderas u opisu jednog putovanja: »...Od svih 

revira jest jedini Laudonov gaj u Krbavi ravnica, svi ostali su 

brdoviti. Klimatički odnošaji prema nadmorskoj visini su 

tako rekuć tropske naravi, što nam flora ovoga kraja 

kazuje...« 

Zavod za zaštitu prirode SR Hrvatske proglasio je 1965. 

godine dio gospodarske jedinice Laudonov gaj, 16 a odjel 

»specijalnim rezervatom šumske vegetacije«, čime je postao 

zaštićenim objektom prirode. »Ova se karakteristična historijska 

šuma, dobro sačuvana, nalazi u gospodarskoj jedinici 

Laudonov gaj, šumsko privrednog područja Ličko sredogorje. 

Na ovom zaštićenom predjelu kao specijalnom rezervatu 

šumske vegetacije nalazi se 584 komada starih hrastovih 

stabala...«, kaže se među ostalim u odluci o zaštiti. 

iîf^-iC 


Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva pregledala je novu, četvrtu po redu, osnovu gospodarenja za gospodarsku jedinicu Laudonov gaj 

koja vrijedi do 2007. godine 

nje se sredinom 18. stoljeća izdvojila 

satnija Bunić i pripojila Drugoj 

otočkoj krajiškoj pukovniji. Na mjestu 

zapovjednika, 1746. godine, našao se 

major Laudon koji ovdje ostaje deset 

godina. Došavši za zapovjednika Laudon 

se osim vojnih počeo baviti i gospodarskim 

pitanjima. Odmah je naredio 

pošumljavanje valovite pješčane 

zaravni uz rijeku Krbavu čiji se najniži 

dio nalazi na 628 m. a najviši na 641 m 

nadmorske visine. Valovitost površine 

posljedica je eolskih procesa, djelovanja 

vjetra koji je raznosio i nanosio 

pijesak stvarajući dine i deflacijska 

udubljenja. Narodna predaja kaže daje 

pijesak odnosno vjetar koji gaje raznosio, 

uzrokom poraza hrvatske vojske u 

bitci protiv Turaka na Krbavskom 

polju 1493. godine. Priča kaže da se jak 

vjetar digao i pijesak ponio ravno u oči 

hrvatskoj vojsci. 

Feldmaršal i pošumljavanje 

Na pošumljavanju koje je počelo 

1746. prema Laudonovoj su zapovijedi 

bili dužni sudjelovati svi Krajišnici- 

svaka kuća imala je obvezu dati po 

deset radnih dana ujesen i na proljeće. 

Pošumljavalo se sadnicama lužnjaka, u 

rupe duboke jedan metar (u koje se iz 

drugih šuma dovozila humusna zemlja), 

1000 sadnica po hektaru. Rupe su 

se kopale onako kako je zamislio Laudon, 

po vojnom rasporedu, odnosno 

šuma je trebala prikazati vojsku u pokretu, 

pred bitku, gdje se vide pobočnica, 

rezerva, izvidnica, glavnina. Nerad 

se kažnjavao, vojska je čuvala pošumljene 

površine i narasla je šuma 

koju je narod prozvao Laudonov gaj. S 

pošumljavanjem pješčare se nastavilo i 

nakon Laudonovog odlaska iz Bunića, 

unošenjem običnog bora, najintenzivnije 

od 1869. godine tako da se do 

Drugog svjetskog rata gaj proširio na 

oko 400 ha. Kasnije su uneseni kitnjak, 

bagrem i pitomi kesten. No silne 

nekontrolirane krađe pa i intenzivne 

sječe (kao ona 1929. godine) doveli su 

gotovo do nestanka izvorne Laudonove 

šume lužnjaka. Ostala su samo 33 

hektara koji su zaštićeni i gdje se danas 

ne smiju obavljati nikakvi gospodarski 

radovi. 

Laudonov gaj danas ima iznimno 

estetsko značenje u ovom devastiranom 

dijelu Krbave i predstavlja turističku 

atrakciju koju treba dodati turističkoj 

ponudi obližnjih Plitvičkih jezera, 

kao sačuvani kutak povijesti ovog 

kraja. No Laudonov gaj imao je i ima 

zaštitnu, regenerativnu i gospodarsku 

ulogu koja se ogleda u smirivanju pokretnih 

slojeva pijeska, stvaranju humusnog 

tla i pedološkog pokrova te 

gospodarenju i lovnom turizmu. 

Laudonov gaj danas 

Za gospodarsku jedinicu Laudonov 

gaj ukupne površine 408,49 ha nedavno 

je usvojena nova osnova gospodarenja 

za razdoblje od 1998-2007. godine. 

To je četvrta gospodarska osnova 

po kojoj se radi. Prvom uređenju ove 

jedinice pristupilo se inače 1955. godine 

kada je izdvojeno 16 odjela, a prva 

osnova gospodarenja donijeta je za 

razdoblje 1968-1977. Danas se kulture 

običnog bora prostiru na 162 ha, kulture 

hrasta lužnjaka na 118 ha te zaštitne 

šume, specijalni rezervat šumske 

vegetacije, na 33,23 ha. Tu su još i 

ostale tvrde listače i domaća topola. 

Komisija Ministarstva poljoprivrede i 

šumarstva u kojoj su bili dipl. ing. Krešimir 

Turk (predsjednik), prof. dr. Šime 

Meštrović i dipl. ing. Ivan Subarić 

obišla je teren, pregledala i pročešljala 

podatke te predložila usvajanje nove 

osnove koju je izradio odjel za uređivanje 

gospićke uprave na čelu s dipl. 

ing. Robertom Ojurovićem, a u izradi 

je sudjelovao i dipl. ing. Ivica Matasin. 

^ Tekst i snimci: 

"PF Miroslav Mrkobrad 


ŠUMARSTVO LIKE - ŠUMARIJA DONJI LAPAC 

Ey kad bi bilo više prometnica... 

Sa 29 zaposlenih na 

površini od oko 19000 

ha šumarija D. Lapac 

danas siječe preko 

17.000 kubika drvne 

mase. To je znatno 

manje od mogućeg 

etata, no da bi se on 

postigao potrebno je 

najprije riješiti nekoliko 

bitnih pretpostavki. Tu 

se prije svega misli na 

izgradnju novih 

prometnica, razminiranje 

terena ali i 

osposobljavanje drvne 

industrije koje danas u 

Lici nema, ili radi s 

malim kapacitetima, 

kažu u šumariji Lapac. 

Mf' 

i 

- Stječemo oko 17.000 kubika, no 

mogući etat mnogo je veći: upravitelj 

šumarije Donji Lapac 

mr. Branimir Mikić 

Kultura bijelog bora uz prometnicu od Bijelopolja prema Donjem Lapcu 

Zgrada šumarije Donji Lapac trebala bi biti 

obnovljena ove jeseni 

Kada sam došao u Donji Lapac u 

šumariji sam zatekao tri sjekača, 

dva tehničara, tajnicu i vozača. 

Da, i razorenu šumarijsku zgradu tako 

da smo se privremeno smjestili u zgradi 

HEP-a gdje smo i danas podstanari. 

Nadam se ne još dugo, jer šumarija se 

obnavlja...« optimistički najavljuje 

useljenje u vlastitu zgradu, ali i bolje 

dane lapačkog šumarstva upravitelj 

šumarije Donji Lapac mr. Branimir 

Mikić. 

Vrijeme o kome zbori mr. Mikić 

bliska je prošlost - rujan 1996. godine, 

razdoblje u kome su se iza »Oluje« na 

ovom području od posebne državne 

skrbi mnoge stvari pokretale s mrtve 

točke. To je i vrijeme kada se Mikić 

odlučio na odlazak iz Požege i za »put 

u neizvjesnost«, u doduše šumom bogat 

kraj u kome šumarstvo ima tradiciju, 

ali i u gradić smješten pomalo 

izvan glavnih životnih tokova, prometnica, 

u kome je Domovinski rat ostavio 

i te kakav trag. Podosta zgrada je 

srušeno ili oštećeno, od nekadašnjih 

5,500 žitelja sada ih je upola manje. Od 

gospodarskih pogona koji su 1996. radili 

bio je tek HEP i naša šumarija, i 

razumljivo upravne službe. 

Šumarija Donji Lapac danas 

zapošljava 29 radnika od čega je 11 

sjekača. Gospodari s 19.058 ha državnih 

šuma te vodi brigu o još blizu 1000 


ha privatnih šuma. Od sedam gospodarskih 

jedinica u pet »kontinentalnih« 

odvija se gospodarska aktivnost. To su 

Istočna mazinska planina. Srneća draga 

- Janković kosa, Karlović korita, Velika 

Plješevica-Drenovača i Kalinovača. 

Dvije krške gospodarske jedinice, 

Visočina-Lisa i Kestenovac-Nebljuška 

gora ujedno su u dužini od nekih 60 

km granično područje prema BiH. 

Šuma bukve i jele u predjelu Mala Polje- 

Karlović Korita 

Predjel Željezno polje na kome ništa ne raste 

Ukupna drvna zaliha u državnim 

šumama iznosi 2,907.123 kubika, 

godišnji tečajni prirast 77.372 kubika. 

Od ostalih brojki upravitelj Mikić 

naglašava jedan podatak: 

- Mogući godišnji etat iznosi 

preko 48.000 kubika. Kažem mogući, 

budući daje najveći dio, oko 3.850 ha 

ili dvije trećine najbogatije i najvažnije 

gospodarske jedinice lapačke šumarije, 

Plješevica-Drenovača, nedostupan 

zbog mina. Miniranost je problem 

cjelokupnog ličkog šumarstva i pitanje 

je kako će se i kada riješiti, naglašava 

upravitelj. 

Kao posebnost ove gospodarske jedinice 

mr. Mikić navodi i rezervat 

»Lička Plješevica« površine oko 4 ha u 

kome su zabranjeni bilo kakvi radovi. 

Rezervat je na nadmorskoj visini od 

1100 m i u njemu su gotovo ravnomjerno 

zastupljene tri glavne vrste, 

bukva s 38 posto, jela s 32 i smreka s 

30 posto. Ovdje broj stabala po hektaru 

iznosi 277, drvna zaliha 728 kubika/ 

ha, a godišnji tečajni prirast 8,2 kubika/ 

ha. 

Da je gospodarska jedinica Plješevica-Drenovača 

bila oduvijek gospodarski 

važna svjedoči, posredno, i hotelska 

radnička nastamba, opustošena 

za vrijeme Domovinskog rata, te mali 

hotel »Željezno polje« (prema istoimenoj 

dolini), također devastiran, koje je 

1986. godine izgradio tadašnji DIP Sisak 

za potrebe radnika koji su tada radili 

na iskorištavanju šuma. Drvne sortimente 

s ovog područja Siščani su 

odvozili na obližnju željezničku postaju 

Loskun gdje je bilo glavno stovarište 

i odakle se Unskom prugom prevozila 

za Sisak. Prugom se danas više 

nitko ne vozi, od skele kod Kestenovca 

kojom se prelazilo prijeko, za Donji 

Vakuf, ostali su tek betonski stupovi i - 

živopisna tamnozelena Una koja ovdje 

kod mjesta Strbci pravi vodopad, 

Strbački buk, koji treba vidjeti. S ovog 

područja željeznicom je išlo, priča mr. 

Mikić, 18.000 kubika godišnje. U nastambi 

su spavali radnici donjolapačke 

šumarije, imali su ovdje sve što su trebali 

(»čak i kino dvoranu!«) i nisu se 

kućama »spuštali« po dva, tri mjeseca. 

Za vrijeme posljednjeg rata ovdje je 

bilo zapovjedništvo vojske Krajine i 

punkt prema Muslimanima. U sobama 

koje su prazne i devastirane pisani tragovi 

svjedoče o njihovim nedavnim 

privremenim stanovnicima - po zidovima 

su imena komandira i vojnika 

Krajine i još koječega što nije za tisak. 

Šumarija Lapac planira ove godine 

urediti i osposobiti dio prostorija, a 

ostale zaštititi od propadanja. I to bi se 

ekonomski brzo isplatilo, veli Mikić, 

već kad bi ih iznajmljivali lovcima. Lovstvo 

je, naime, u šumariji Lapac oduvijek 

bilo izvor značajnih sredstava. 

Šumarija je prije rata od lovnog turizma 

ostvarivala 15 posto ukupnog 


Hotel »Željezno polje« i hotelska radnička nastamba koji za sada nisu u funkciji. U šumariji misle da ih treba obnoviti 

i staviti u službu lovnog turizma 

prihoda a lovci ovdje mogu pucati na 

divlju svinju, srneću i jelensku divljač, 

zeca, ali i na mrkog medvjeda, tetrijeba. 

Ove zime viđen je i ris, a u 

posljednje je vrijeme pojačana i populacija 

vuka. 

Šumarija ove godine planira 

posjeći oko 17.000 kubika drvne mase. 

To je znatno manje od teoretski 

mogućeg etata, a na to utječe nekoliko 

čimbenika. Ponajprije, već spomenuta 

minirana površina i nemogućnost rada 

na cijelom području šumarije. Drugo, 

zbog nepostojanja prateće drvne industrije, 

u šumariji ne znaju kamo bi s 

većom količinom drveta (o čemu 

svjedoče teškoće s prodajom lanjskog 

etata). Sječa, izvlačenje i otprema vezani 

su za mehanizaciju koje u šumariji 

nema. I dok sječu još i obave sami, 

izvlačenje u potpunosti kao ispomoć 

rade druge šumarije i poduzetnici. 

Problema ima i kod prijevoza sortimenata. 

- Preborni način gospodarenja 

zahtijeva optimalnu otvorenost primarnim 

i sekundarnim šumskim prometnicama, 

veli Mikić. A šumarija D. 

Lapac ima cesta i protupožarnih prosjeka 

zajedno tek 76 km, od čega je 

zbog miniranosti prohodno 69 km. 

Nedostaje i cesta i vlaka, jer ovako 

troškovi faze II su veliki. Udaljenost 

krajnjih granica gospodarskih jedinica 

prema sjeveru i prema jugu je čak 80 

km, što otežava i čuvarsku službu, i 

izvlačenje i prijevoz. To dakako 

opterećuje cijenu kubika i odbija kupca 

iz unutrašnjosti. A »ličkih« pilana i drvne 

industrije nema ili ne rade. 

Od šumskouzgojnih radova ove je 

godine u jednostavnoj biološkoj reprodukciji 

planirana njega mladika i 

koljika na 48 ha te izrada 3 km protupožarnih 

vlaka s elementima cesta. U 

šumariji dosad nisu imali »požarnih« 

problema, ovdašnje šume nisu u proteklom 

vremenu bile posebno 

ugrožavane od požara, no preventivnih 

zahvata nikad nije previše. U 

proširenoj reprodukciji lapački će 

šumari obavljati pripremne radove za 

sanaciju šuma stradalih od vjetroizvala 

na površini od oko 80 ha te sadnjom 

smreke na površini od 34 ha. 

.^^ Tekst i snimci: 

^T Miroslav Mrl

ISTRAŽIVANJA 

Istraživanje o običnoj tisi na Požeškom gorju 

Rijetka vrsta 

Ijchoritih i otrovnih svojstava 

Mr. JURAJ 

ZELIC: »Preostala 

stabla tise na 

Požeškom gorju 

treba 

zaštititi 

i evidentirati 

u posebnim 

gospodarskim 

kartama« 

značajnoj crnogoričnoj vrsti u požeškom kraju prijeti 

izumiranje. Njeno nalazište u Požeštini evidentirano je 

u šumskoj zajednici panonske bukovo-jelove šume 

Abieti-Fagetum pannonicum na Papuku, na području 

šumarije Kamenska, u šumskom predjelu Točak, iznad 

Zvečeva. Istražujući nalazišta tise na požeškom 

području, mr. Juraj Zelić iz direkcije »Hrvatskih 

šuma« ističe zanimljivost da se u navedenom šumskom 

predjelu, jednom od sporednih papučkih visova, nalazi 

Tisa je na području Požeštine, uz jelu 

i borovicu, samonikla crnogončna 

vrsta, no ima samo dva nalazišta te 

joj prijeti izumiranje 

URepublici Hrvatskoj obična ili europska tisa je 

Zakonom o zaštiti prirode zaštićena biljna vrsta, 

budući daje riječ o rijetkoj i ugroženoj vrsti drveta. 

U cilju omogućivanja njenoga prirodnog rasta zabranjeni 

su oštećivanje, uklanjanje sa stojbine i sječa te 

svako nedozvoljeno manipuliranje s dijelovima ili sa 

cijelom biljkom. Tisa je rasprostranjena u umjerenom 

pojasu sjeverne zemljine polutke, u svom prirodnom 

arealu obuhvaća osam do deset morfološki sličnih 

svojti, a premda je nekada davno zauzimala cjelovit areal 

(Europa, zapadna Azija, sjeverozapadna Afrika), 

nakon zadnjega ledenog doba disjunktno (prekinuto, 

necjelovito) je ostala na nekadašnjem prostoru. U srednjoj 

Europi dolazi u bukovim šumama. Mada u sjeverozapadnom 

gorju naše države rijetko dolazi, identificirana 

je šumska zajednica lipe i tise, Tilio-Taxetum davač 

1959. 

Nije registrirana u šumskoj zajednici 

Na području Požeškoga gorja tisa je, uz jelu i borovicu, 

samonikla crnogorična vrsta, no biolozi, šumari, 

planinari i ljubitelji prirode u posljednje vrijeme rijetko 

je susreću, pa se može naslutiti i pretpostaviti da ovoj 

Nekoliko rijetkih tisovih stabala u gospodarskoj jedinici »Zapadni 

Papuk zvečevački«, kojih se starost procjenjuje na oko 200 godina 

(odjel 13 a, gorska kosa »Konjska smrt«) 


naša endemična vrsta krimska lazarkinja (Asperula taurina 

L.), koja upozorava na to daje kao i tisa ostatak iz 

predtercijarnoga doba, iz vremena kada je njihov areal 

bio cjelovit, sve do Taurus gorja i Kavkaza. Tijekom 

gospodarenja nedavno proglašenim Parkom prirode Papuk, 

koji zauzima značajan dio sastojina požeške Uprave 

suma, ovom predjelu treba posvetiti osobitu pozornost, 

zbog iznimnog biljnoga svijeta. Šumski predjel 

»Točak« ostao je, tvrdi Zelić, kao otok iz postglacijalnoga 

doba, a na ovom prostoru nalazi se nekoliko 

karakterističnih vrsta iz toplijeg tercijarnog doba, kao 

što su pitomi kesten, krimska lazarkinja, obična tisa, 

obična jela i gorski brijest. Činjenica je da dosad nitko 

od fitocenologa nije tisu registrirao i uvrstio u sklopu 

neke šumske zajednice na području Požeškoga gorja. 

Tisu je potrebno ovdje isticati samo kao rijetku vrstu, a 

zbog male zastupljenosti u papučkoj flori nepotrebno je 

govoriti o nekoj subasocijaciji bukve i jele s tisom. Na 

ovom prostoru su pronađena samo dva nalazišta, u 

šumskom predjelu Točak, sjeverozapadno od Zvečeva. 

Riječ je o nalazištima u gospodarskoj jedinici »Zapadni 

Papuk zvečevački«, na sličnoj geološkoj podlozi, kristalastim 

škriljcima i granitima, odnosno na silikatnoj 

stijeni na kojoj se oblikuje distrično smeđe tlo, kisele do 

neutralne reakcije. Budući da se tisa ne spominje u opisu 

šumske vegetacije, ističe Zelić, zbog neophodne 

zaštite neznatnoga broja preostalih stabala ove biološki 

značajne vrste nužno ih je evidentirati u specijalnim gospodarskim 

kartama. Jedno nalazište je uz ogranak potoka 

Mali Debeljak (odjel 10 a), a ima 7 do 10 grmolikih 

stabala tise različite starosti (od 7 do 100 godina) te 

glatke i crvenkastosmeđe kore. Znakovito je da su grane 

međusobno isprepletene i vitke, a spuštaju se nisko. 

Najstarije stablo ima visinu oko 13 metara. Drugo 

nalazište (odjel 13 a) je na središnjem dijelu gorske kose 

Konjska smrt, a ovdje su tri tisova stabla. Procjenjuje se, 

na temelju visine, vanjskoga izgleda, promjera, debljine 

kore i bioloških svojstava, da su starosti približno 200 

godina. Ova dobro razvijena stabla visine su 23 do 25 

m, prsnoga promjera od 35 cm do 45 cm, s duboko 

ispucalom, sivosmeđom korom. 

Nazivi po tisi 

Proučavajući neke toponime, kao Tisovac i Tisica, 

mr. Zelić naglašava da ovi nazivi upućuju na nekada 

širi areal tise u Požeškom gorju. Primjerice, poznati su 

selo Tisovac na južnim obroncima Babje gore, te selo 

Tisovac na sjevernim obroncima Psunja, u pakračkom 

kraju. Također, predjel Tisovac nalazi se sjeverno od 

Kutjeva, na cesti prema Orahovici, a isti naziv ima i 

šumski predjel iznad turističke Velike, znan po 

napuštenom kamenolomu i istoimenom obližnjem potoku. 

U šumarstvu neprihvaćena 

Treba istaknuti da je tisa dvodomna biljna vrsta, 

pojavljuje se nerijetko kao grmoliko stablo, s 

Duboko ispucala sivosmeda kora dvjestogodišnjeg stabla obične tise, na 

području šumarije Kamenska 

izdvojenim muškim i ženskim stablima sporoga rasta, a 

može nakon 200 godina narasti u visinu do 30 m te 

imati promjer približno 150 cm. Zanimljivo je da tisovo 

stablo može doživjeti duboku starost, od čak više od 

tisuću godina. Kora joj je crvenkastosmeđa, a u starijoj 

dobi se Ijušti. Suvišnim iskorištavanjem tisa postupno 

nestaje, a zbog sporoga rasta nije u šumarstvu nikada 

prihvaćena kao gospodarska vrsta. Potrebno je istaknuti 

da je tisa jedina crnogorična vrsta koja se obnavlja i 

izbojcima iz panja te nema smolne kanale u drvu i iglicama. 

Karakteristično je da drvo, kora, sjemenke, a posebice 

iglice sadrže otrovni alkaloiđ taksin, a jedino nije 

otrovan mesnati sjemeni ovoj arilus, dobro poznat kao 

ptičja hrana. Sirup od arilusa koristi se kao lijek kod 

nekih oboljenja pluća, a primjenu nalazi i u alternativnoj 

medicini. Alkaloiđ taksin tijekom kliničkog ispitivanja 

imao je citotoksičko djelovanje na pojedine vrste 

tumora, ali poslije dobrog početnog terapijskog učinka, 

ovo djelovanje postalo je kontraproduktivno, jer se 

oštećuju zdrave stanice. Tisa se često koristi u parkovima 

kao zahvalna dendrološka vrsta, zbog svoje dekorativnosti, 

lakog razmnožavanja i velikog broja varijeteta. 

_^^ 

"^r 

Tekst: I. Tomić 

Snimci: J. Zelić 

I. Tomić 


LOVSTVO 

I ope godine odstrel 

Zabrinuta lica stručnih suradnika za lovstvo iz naših Uprava dovoljno govore o ozbiljnosti 

problema s kojima se već nekoliko godina susreću u gotovo svim područjima 

'\ o početka kolovoza u svim je 

državnim lovištima kojima go- 

»*' spodare Hrvatske šume, a njih je 

40, realizirano tek 9 posto planiranog 

odstrela za lovnu godinu 1999-2000. 

Podatak drugi - unatoč podbačaju 

u odstrelu lovci i odgovorni za lovnu 

politiku muku muče kamo s divljačinom 

jer u najvećem dijelu lovišta nije 

riješen problem hladnjača odnosno zamrzavanja 

mesa. I dok zagrebačka privatna 

firma Veterinarija koja uz ostalo 

vrši usluge skladištenja mesa istodobno 

uvozi određene količine divljačine, 

lovci ne znaju kome je prodati. 

Ova dva primjera paradigma su 

trenutnog stanja u lovištima Hrvatskih 

šuma pa i poziv na hitnu akciju. Nisu 

nerješivi, složili su se rukovoditelji 

odjela za lovstvo po upravama na 

zajedničkom skupu u Sisku na kome 

su dotaknuti još neki problemi koji 

prate ovu djelatnost. Ponajprije, izmjena 

godišnjeg plana Lovno-gospodarske 

osnove i plana investicija, a potom i 

bizarna pitanja kao što su, na primjer, 

nedostatak vozila i opreme! 

Odstrel u 1999. 

- Plan odstrela za ovu godinu 

vjerojatno se neće u potpunosti iz- 

vršiti, procjenjuje stručni suradnik za 

lovstvo u Hrvatskim šumama dipl. ing. 

Dražen Sertić. Sadašnji podaci ipak nisu 

slika realnog stanja budući da prava 

lovna godina tek počinje i da se na 

neke vrsti divljači tek treba početi pucati. 

Ipak, problem u dosadašnjem odstrelu 

je - srna. Lov na nju je pri kraju 

i evidentno je da će realizacija podbaciti. 

Govorom brojki to znači da je u 

prva četiri mjeseca lovne godine od 

planiranih 234 grla odstrijeljeno tek 

78. Lovci kažu da i u ovom nesrazmjeru 

postoji uzročno posljedični niz. 

U goranskim i ličkim lovištima fond 

srneće divljači opada jer su veliki gubici. 

Nije to redovni otpis nego je srnu 

ondje uništio vuk i ris, tako da lovci 

Na najbrojniju našu divljač po lovištima - divlju svinju - 

odstrel bilježi ove godine tek 5 posto realizacije od godišnjeg 

piana, a tek nešto veći postotak je na visoku divljač i 

medvjede. Čini nam se da je marketing strani pojam u 

lovstvu »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb 

Zajednički snimak stručnih suradnika lovstva ispred lovačke kuće u Brezovici. Kamo sreće da su 

to sve strani lovci, ali na njih ćemo još izgleda dugo čekati u našim brojnim lovačkim objektima 


u našim lovištima, a njih je 40, nisu rijetki ovakvi prizori kada krmača vodi četiri ili pet praščića. Međutim, strani lovci su prava rijetkost. Jesmo 

li učinili dovoljno na motiviranju stranih lovaca za odstrelom u našim bogatim lovištima 

često puta ne mogu ući u trag nestalim 

srnećim grlima. Još veći podbačaj je u 

odstrelu divljih svinja, daleko najbrojnije 

vrste u našim lovištima, gdje 

je izvršeno tek oko 5 posto plana. No 

tek kad završi lov na jelene (počeo u 

rujnu) i medvjede (prosinac-veljača), 

moći će se realno sagledati izvršenje 

plana odstrela i prava slika stanja. 

Financijski gledano, a o sredstvima 

se mora voditi računa da ulaganje u 

lovstvo ne bi postalo trpanje u vreću 

bez dna, problem prodaje divljačine u 

usporedbi s odstrelom je minoran. 

Odnos ostvarenih sredstava je 1:10! 

Deset je puta, dakle, važnije privući 

lovca, ostvariti odstrel i naplatiti trofej 

nego prodati divljačinu. U situaciji kad 

je zbog mnogih događanja i negativnih 

utjecaja na ovom području, od Domovinskog 

rata do najnovijih NATO-vih 

akcija u Jugoslaviji, stranog lovca bilo 

teško privući, trebalo se aktivnije postaviti 

prema domaćim lovcima. 

No, to ipak ne znači da problem 

prodaje treba marginalizirati. Naprotiv, 

kako kaže i pomoćnik direktora u 

Hrvatskim šumama dipl. ing. Tomica 

Starčevi/, agresivnim marketingom 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb jednostavno 

se moraju izboriti za poziciju na 

tržištu divljačine. Geslo je - prodati po 

svaku cijenu, pa ako treba i ispod 

cijene! Bolje i to nego da propadne. 

Prilagoditi se, kao i kod prodaje drvnog 

materijala, tržištu. Jer tržište, a ne 

mi, određuje cijene. A pouzdano interes 

postoji, od mogućnosti plasmana 

divljačine ljeti na stolu svakog turističkog 

ugostiteljskog objekta do svakodnevne 

restoranske ponude. Samo da 

bi se to ostvarilo mora se, najprije, znati 

da »Hrvatske šume« iz svojih lovišta 

to nude; potom, divljačina bi morala 

biti obrađena, spakovana, riječju moderno 

konfekcionirana. Za to bi opet 

trebalo imati hladnjače u kojima bi 

divljačina stajala. Problem nastaje kad 

se u špici lovne sezone pojave veće 

količine (ove zime očekuje se 30-ak 

tona) koje treba negdje smjestiti. A ona 

se može staviti u vlastite hladnjače, 

kojih nema dovoljno, ili pak kod nekoga 

tko obavlja uslugu zamrzavanja (ranije 

spomenuta Veterinarija). Problem 

vlastitih smještajnih kapaciteta nije od 

jučer, ali još jučer se morao riješiti! I 

ranije se razmišljalo o jednoj centralnoj 

hladnjači negdje ne području Slavonije 

(tamo je i najveća koncentracija 

lovišta), te o priručnim hladnjačama 

kakve bi trebalo imati svako lovište, ili 

bar uprava. A nemaju ih sva lovišta, i 

taj se problem povlači godinama. 

Ako ništa drugo, ovaj posljednji 

skup odgovornih u lovstvu definirao je 

konačno probleme pa i inicirao neke 

akcije. Najprije, da se služba za lovstvo 

u poduzeću koje gospodari s čak 40 

lovišta mora osamostaliti i ekipirati i 

povesti agresivan marketing u promidžbi 

onog što nudi, od privlačenja 

lovaca-turista, stranih i domaćih, do 

prodaje divljačine putem javnog oglašavanja, 

ali i direktnih kontakata, razgovora 

i nagovora! Ispod površine, ili u 

pozadini ovakvog nastupa mora biti 

sređeno stanje »u kući«. Moraju biti 

riješena, mogu se nazvati i hitna pitanja, 

a to su hladnjača, centralne i 

priručne, terenska vozila, oprema i t.d. 

To je zadatak na kojem se mora odmah 

poraditi. ,^^ (m) 


UPRAVA SUMA DELNICE 

Kvalitetan pomak u proizvodnji 

Na sastanku rukovoditelja proizvodnih 

odjela naših uprava šuma održanom u 

Deinicama početkom ljeta, utvrđeno je 

bilo da se u prvom polugodištu dogodio 

značajan pomak u ukupnoj realizaciji 

drvnih sortimenata u gotovo svim 

upravama 

Sastanku su bili nazočni i rukovoditelji 

proizvodnih odjela uprava šuma Zagreb, Karlovac, 

Ogulin, Senj, Delnice, Gospić i Buzet. 

Na području Uprave šuma Delnice 

početkom srpnja održan je sastanak Službe za 

proizvodnju uz sudjelovanje rukovoditelja 

proizvodnih odjela uprava šuma Zagreb, Karlovac, 

Ogulin, Senj, Delnice, Gospić, Buzet, te 

stručnih suradnika iz Službe za proizvodnju. 

Sastanku su bili nazočni Damir Moćan 

dipl. ing. i mr. Josip Dundović zamjenik i 

pomoćnik direktora »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, 

Stjepan Tomljanović dipl. ing. rukovoditelj 

Službe za proizvodnju, Slavko Sunjić 

dipl. ing. savjetnik direktora za investicije. 

Na dnevnom redu sastanka bile su četiri 

točke, od kojih se prva i najopsežnija odnosila 

na izvršenje plana proizvodnje za razdoblje od 

1. siječnja do 31. svibnja 1999. g. Razgovaralo se 

o izvršenju radova na uzgoju kako u jednostavnoj 

tako i u proširenoj biološkoj reprodukciji. 

Radovi na uzgoju odvijaju se planiranom 

dinamikom, a u prvih pet mjeseci ove godine 

na razini Poduzeća realizirana su financijska 

sredstva u jednostavnoj biološkoj reprodukciji u 

iznosu od 26,5 posto godišnjeg plana. 

U proširenoj biološkoj reprodukciji od 

ukupno 94.136.492,69 kn po planu za 1999. g., 

za pet mjeseci utrošeno je za radove u PBR 

25.209.826,56 kn odnosno plan je realiziran sa 

26,78 posto. Sredstva za radove na uzgoju osigurana 

su sukladno članku 68. i 70. Zakona o 

šumama. 

Za sve one radove na uzgoju u 2000. g., koji 

će biti financirani od strane Svjetske banke, 

izrađene su sve potrebite pripreme. Program 

treba dopuniti te predati Upravnom odboru na 

usvajanje. 

Plan proizvodnje drvnih sortimenata u pet 

mjeseci ove godine izvršen je sa 39 posto. 

U proizvodnji se dogodio kvalitativan pomak 

kod svih uprava šuma. U ukupnoj realizaciji 

drvnih sortimenata obzirom na strukturu 

došlo je do većeg udjela firrnirskih trupaca i 

trupaca za Ijuštenje, a smanjeno je učešće II i III 

klase te tanke oblovine. 

Dobri rezultati u proizvodnji, rezultirali su i 

boljim financijskim pokazateljima i ostvarenjem 

većeg prihoda po upravama šuma, a povećana je 

i naplata od kupaca. Smanjile su se i obveze 

»Hrvatskih šuma« prema dobavljačima, a sve 

više radova kako na uzgoju tako i u proizvodnji 

obavlja se korištenjem vlastitih kapaciteta, 

mehanizacije i radne snage. Smanjuju se i zalihe 

u ukupnoj proizvodnji posebno bukovih trupaca. 

Ovakovom dinamikom u poslovanju trebali 

bi nastaviti i dalje, a prioriteti su na isplati svih 

dugovanja prema zaposlenicima, te podmirenje 

dugova prema dobavljačima, istaknuo je na sastanku 

ing. Tomljanović. 

Da bi poboljšali stanje mehanizacije i voznog 

parka po upravama šuma, a time zaposlili 

što više vlastite kapacitete, smanjili troškove i 

potakli proizvodnju, ovih dana predstoji nam i 

potpisivanje ugovora kojim će se za potrebe 

»Hrvatskih šuma« nabaviti određeni broj novih 

traktora marke »Forwader« i »Timberjack« te 

novi kamioni sa potrebitom opremom za potrebe 

naših d.o.o. Ovaj projekat bit će realiziran 

tijekom slijedeća tri mjeseca, srpanj, kolovoz i 

rujan. 

Pod istom točkom dnevnog reda razgovaralo 

se o sjemenarstvu i rasadničarskoj proizvodnji, 

analizirane su zalihe drvnih sortimenata, te 

rezultati rada mehanizacije na poslovima 

privlačenja i prijevoza. 

Druga točka dnevnog reda bila je posvećena 

problematici inventura na razini Poduzeća. 

Ovoj problematici treba se ubuduće pristupiti 

ozbiljno, a da bi se inventure mogle obaviti, po 

upravama šuma potreban je stalni nadzor, te 

imenovanje u tu svrhu kako pomoćnih po 

šumarijama tako i glavne inventurne komisije 

na razini Uprave šuma. Sve potrebite radnje u 

svezi inventura treba dovršiti do 31. XII. 1999. 

g- 

U drugom dijelu sastanka razgovaralo se o 

izradi elaborata izvođenja radova iskorištavanja 

šuma, a sudionicima su podijeljeni ogledni primjerci 

Elaborata, za šumsko radilište koje će u 

2000. g. biti otvoreno u gj. Delnice, odsjek 66a. 

Elaborati istoga ili sličnog sadržaja morat će se 

ubuduće izrađivati za sva šumska radilišta koja 

se budu otvarala po upravama šuma. 

Terenski dio upoznavanja sa radilištem 

odvijao se na terenima g.j. »Delnice«, unatoč 

vrlo lošem vremenu i stalnoj kiši koja je padala. 

Nastavak rasprave na istu temu nastavljen je 

u Golubinjaku u Lokvama, a poseban naglasak 

u raspravi dat je na problematiku graditeljstva u 

poduzeću. Posebno je istaknuto da se prigodom 

gradnje traktorskih puteva moraju koristiti one 

tehnologije koje će u što manjoj mjeri oštećivati 

šumu i okoliš. Svi su se založili za primjenu one 

tehnologije kojom se izbjegava miniranje terena, 

pa u tom smislu treba uglavnom koristiti 

strojeve sa čekićem. 

V. Pleše 

n 

s 

Slovenski uređivači u Gorskom kotaru 

Krajem lipnja na području 

Uprave šuma Delnice i Nacionalnog 

parka Risnjak, koji su im 

i bili domaćim, boravila je skupina 

od petnaestak uredivača 

šumara iz susjedne nam Slovenije. 

Uz stručni dio upoznavanja 

s načinima rada u uređivanju 

šuma u Javnom poduzeću »Hrvatske 

šume« p.o. Zagreb, gosti 

iz Slovenije upoznali su se i s 

ostalom problematikom rada u 

šumarstvu u našoj zemlji, te radom 

Nacionalnog parka Risnjak. 

U pratnji svojih domaćina inž. 

Ipana Malnara direktora Nacionalnog 

parka, inž. Miljenka 

Gašparca i mr. se. Borisa Pleše popeli 

su se i na jedan od najljepših 

planinskih vrhova u Hrvatskoj, 

Risnjak - 1528 m. V. P. 

Šumari - uređivači iz Slovenije za vrijeme svoga kratkoga boravka u Gorskom kotaru 

SNIMIO: B. PLEŠE 


UPRAVA SUMA SENJ 

Požeški taksatori pripomogli senjskim 

Preboma jelovo-hukova sastojina s pretežitim udjelom obične jele, u 

gospodarskoj jediniti »Suičko bilo« (Odjel 1 a, šumarija Krasno) 

Bukova sjemenjača na području šumarije Krasno, u kojoj se postupno 

širi obična jela (odjel 22, g. j. »Svičko bilo«) 

Potkraj svibnja šumarski stručnjaci iz 

Odjela za uređivanje šuma Požega počeli su s 

opisivanjem sastojina na području šumarije 

Krasno (Uprava šuma Senj), u gospodarskim 

jedinicama »Svičko bilo« i »Miškovica«. Požeški 

taksatori će nakon opisa sastojina načiniti uredajne 

zapisnike, a šumarija če obaviti radove na 

izmjeri i prikupljanju taksacijskih podataka. Požeška 

ekipa radi u sastavu: mr. Željko Najvirt 

(rukovoteilj taksacije), mr. Berislav Puača, dipl. 

ing. Goran Urh i dipl. ing. Velibor Vujič. Površina 

gospodarske jedinice »Svičko bilo« iznosi 

1560 ha, a g. j. »Miškovica« zauzima prostor oko 

2100 ha. 

U obje gospodarske jedinice dosad se preborno 

gospodarilo, no budući da se u sastavu 

»Miškovice« nalazi znatan broj sastojina obične 

bukve u kojima nema jele, dvojba šumarskih 

stručnjaka je kako dalje gospodariti u takvim 

šumama - na preborni način ili kao sa šumama 

visokoga regularnog oblika, uz obnovu sastojina 

oplodnim sječama. Kako smo doznali od požeških 

uređivača, prevladava mišljenje da u čistim 

bukovim sastojinama treba gospodariti kao s jednodobnim 

šumama. Međutim, stručnjaci u 

Upravi šuma Senj ne slažu se s time, navodeći 

prednost prebornoga gospodarenja zbog mogućnosti 

obavljanja sječe u ljetnim uvjetima. Naprotiv, 

po principima gospodarenja u jednodobnim 

sastojinama morala bi se obavljati i zimska 

sječa, koja je zbog visokoga snijega na ovom 

UPRAVA SUMA POŽEGA 

u organizaciji novoformirane Službe za 

zaštitu na radu iz Direkcije »Hrvatskih 

šuma«, p.o. Zagreb, u sindikalnoj sali 

požeške Uprave šuma održan je tečaj o 

protupožarnoj zaštiti. Predavači su bili dipl. 

ing. Perica Frković iz Zagreba i dipl. ing. 

Vladimir Mundweil iz Osijeka, a sudionici 

tečaja bili su djelatnici Stručnih službi 

(Radne zajednice). Teoretski dio, uz dijapozitive 

i obrazovni film obuhvatio je 

osnovne pojmove o gorenju i gašenju, 

preventivne mjere zaštite od požara, gašenje 

požara i spašavanje ljudi i imovine 

ugroženih požarom, sredstva za gašenje, 

požarne opasnosti, šumske požare te 

opremu i sprave za gašenje požara. Ing. 

Tečaj za zaposlenike 

iz protupožarne zaštite 

području poseban problem. Ostaje na šumarskim 

ekspertima zaduženim za tu problematiku 

da što prije razriješe ovu gospodarsku dvojbu. 

Prema riječima požeških taksatora, posao na 

opisima sastojina i sastavljanju urcđajnog zapisnika 

za gospodarsku jedinicu »Svičko bilo« trebao 

bi biti završen koncem godine. 

Tekst; I. Tomić 

Snimci: B. Puača 

Perica Frković istaknuo je koji su uvjeti 

potrebni za nastanak gorenja. To su goriva 

tvar, kisik i temperatura paljenja odnosno, 

požarni trokut na kojemu se bazira 

cjelokupno vatrogastvo. Onemogućiti ove 

elemente znači otkloniti opasnost od 

požara, naglasio je ing. Frković. 

U praktičnom dijelu tečaja zapovjednik 

Vatrogasne zajednice Požeštine Franjo 

Bujan izveo je pokaznu vježbu gašenja 

ručnim protupožarnim aparatima, a u tome 

su se okušali pojedini zaposlenici Stručnih 

službi. Sudionici tečaja dobit će 

odgovarajuća uvjerenja o osposobljenosti 

za protupožarnu zaštitu. 

I. Tomić 


UPRAVA ŠUMA NAŠICE 

Nova Osnova gospodarenja 

Pregledan uredajni elaborat 

za g. j. Jovanovica 

Potkraj svibnja pregledana je novoizradena Osnova gospodarenja 

za gospodarsku jedinicu »Medveđak-Kusac«, koja je u 

sastavu šumarije Voćin, na području našičke Uprave šuma. 

Novi uredajni elaborat ima rok važenja od 1. siječnja 1999. do 

31. 12. 2008. godine, a površina navedene gospodarske jedinice 

je 2895 ha. Komisijski pregled obavilo je tročlano povjerenstvo 

na čelu kojeg je bio predsjednik dipl. ing. Stjepan Zec, sa članovima 

dipl. ing. Mihajlom Tompakom i dipl. ing. Željkom 

Komadinom, šumarskim inspektorom Virovitičko-podravske 

županije. Nazočni su bili predstavnici požeškog Odjela za 

uređivanje šuma, koji je izradio elaborat, rukovoditelj mr. 

Zeljko Najvirt i taksator dipl. ing. Goran Urh, a našičku Upravu 

šuma zastupali su rukovoditelj Proizvodnog odjela dipl. ing. 

Vlatko Podnar te rukovoditelj našičke taksacije mr. Josip Hlobik. 

U ime voćinske šumarije nazočan je bio upravitelj, dipl. 

ing. Miran Kolarič. 

Valja naglasiti da tijekom važenja stare Osnove gospodarenja 

nisu u potpunosti izvršeni propisana sječa glavnog i prethodnog 

prihoda te šumskouzgojni radovi unutar jednostavne i proširene 

biološke reprodukcije, zbog Domovinskog rata i nedostupnosti 

terena, uslijed zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. Danas je 

cjelokupna površina gospodarske jedinice radno dostupna. 

Od ukupno 2529 ha šuma na području gospodarske jedinice, 

na gospodarske šume otpada 1198 ha, na zaštitne 1309 ha, a 

šume posebne namjene čine 22 ha. Drvna zaliha iznosi 406.352 

m^, a godišnji tekući prirast je 15.214 m-^ ili 8,1 m^/ha. Ukupni 

etat tijekom prvog polurazdoblja iznosi 78.363 m^, etat glavnog 

prihoda je 10 posto zalihe i 27 posto desetgodišnjeg tečajnog 

prirasta. Etat proreda je 22,08 posto drvne zalihe prorednih sastojina, 

odnosno 25 posto desetgodišnjeg tečajnog prirasta. 

U sklopu jednostavne biološke reprodukcije najviše radova 

planirano je na čišćenju koljika (521 ha), zatim na njezi podmlatka 

(182 ha), njezi pod zastorom stare sastojine (138 ha) itd. 

Otvorenost šuma ove gospodarske jedinice je 18,38 km/1000 ha, 

a sljedećih deset godina planira se izgradnja novih šumskih cesta, 

u dužini 10,4 km, te nasipanje postojećih zemljorada u 

dužini 6,4 km. 

Povjerenstvo je prihvatilo u cijelosti smjernice gospodarenja 

u uređajnom elaboratu te predložilo Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva da odobri valjanost nove Osnove gospodarenja za 

gospodarsku jedinicu »Medvedak-Kusak«. (I. T.) 

Tročlana stručna komisija, koju je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede i 

šumarstva, potkraj svibnja, tijekom dvodnevnog rada u uredu i na terenu, pregledala 

je izrađenu Osnovu gospodarenja za gospodarsku jedinicu »Jovanovica«, na 

području Uprave šuma Našice. Navedena gospodarska jedinica pripada šumariji 

Voćin, a proteže se na površini oko 1935 ha. Predsjednik komisije bio je dipl. ing. 

Stjepan Vuk, a članovi dipl. ing. Mihajlo Tompak i šumarski inspektor Virovitičkopodravske 

županije, dipl. ing. Zeljko Komadina. Odjel za uređivanje šuma Požega, 

koji je izradio uredajni elaborat, zastupali su rukovoditelj mr. Zeljko Najvirt i samostalni 

taksator mr. Berislav Puača. U ime Uprave šuma Našice bili su nazočni 

rukovoditelji Proizvodnog odjela dipl. ing. Vlatko Podnar i rukovoditelj našičke 

taksacije mr. Josip Hlobik, a voćinsku šumariju zastupao je upravitelj, dipl. ing. 

Miran Kolarić. 

Tijekom obnove Osnove gospodarenja korištene su dosadašnje granice odjela i 

odsjeka, gdje god je to bilo moguće, zadržano je dosadašnje obrojčavanje, a formirano 

je 99 odsjeka. Na ovom prostoru gospodarske šume zauzimaju 1840 ha, a na 

šume posebne namjene otpada gotovo 16 ha. Ukupna drvna zaliha iznosi 336.598 

m^, a sveukupni godišnji prirast za regularne i preborne sastojine je 17.568 m^. Cilj 

budućeg gospodarenja je očuvanje stabilnosti ekosustava, uz potrajno gospodarenje, 

zadovoljavanje općekorisnih funkcija navedenih šuma i povećanje produkcije 

najveće kakvoće i vrijednosti. U narednih deset godina (prvo polurazdoblje) u gj. 

»Jovanovica« ukupni etat je 82.128 m^, etat glavnog prihoda je 5 posto zalihe i 17,6 

posto desetgodišnjeg tečajnog prirasta. Etat proreda iznosi 10,5 posto drvne zalihe 

prorednih sastojina, odnosno 36,5 posto desetgodišnjeg prirasta, a etat prebornih 

sastojina čini 12,5 posto drvne zalihe prebornih sastojina. 

U idućih deset godina u okviru jednostavne biološke reprodukcije najviše posla 

bit će na njezi mladika (176 ha), na njezi podmlatka planirani su poslovi na 57 ha, 

na njezi pod zastorom stare sastojine na 55 ha itd. U sklopu proširene biološke 

reprodukcije predviđeno je uređenje donje etaže (16 ha) i njega mladika (11 ha). 

Od gotovo 17 ha neobraslog proizvodnog zemljišta u gj. »Jovanovica« za potrebe 

lovstva planirano je 15,60 ha, a za stovarišni prostor 1,36 ha. Otvorenost šuma je 

20,53 km/1000 ha, a tijekom idućeg polurazdoblja planira se nasipanje zemljorada 

u dužini 0,15 km. Treba istaknuti da usklađenost s Prostornim planom županije 

Virovitičko-podravske nije moguća jer je navedeni plan još u izradi, no usklađenje 

se očekuje budući daje našički Odjel za uređivanje šuma uključen u izradu plana. 

Stručna komisija za pregled uređajnog elaborata prihvatila je u cijelosti smjernice 

gospodarenja. Osnovu šumskouzgojnih radova. Osnovu sječa i Osnovu zaštite 

šuma, a sve primjedbe unesene su u elaborat koji ima važenje od 1. siječnja 1999. 

do 31. prosinca 2008. godine. Predlaže se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da 

na temelju zakona o šumama izda suglasnost na predloženi elaborat. I. Tomić 

UPRAVA SUMA BJELOVAR 

U Siraču problemima nikad kraja 

Svi radnici šumarije Sirač ovih su ljetnih dana na uzgoju. To je dio 

plana i objektivno i logično rješenje za ljetno razdoblje kad nema sječe, 

veli upravitelj siračke šumarije dipl. ing. Vlado Nervo. Jer do sezonaca za 

obavljanje njege na ovim se prostorima ionako teško dolazi pa je 

korištenje vlastitih radnika zapravo i nužno. To su, moglo bi se reći, 

dodatne rezerve i dodatni napor da ova šumarija nakon prelomnih 

događanja za vrijeme Domovinskog rata stane na svoje noge. Cjelokupna 

površina šumarije bila je, naime, jedno vrijeme okupirana (od srpnja 

1991. godine do veljače 1992.). Premda se radi o ne tako dugom 

razdoblju, posljedice se još uvijek osjećaju, ponajprije u činjenici da još 

uvijek postoji dio miniranog terena. 

- Sada smo došli do nekih vojnih karata iz kojih se vidi da je bio 

miniran dio područja za koji smo mislili daje čist, kaže Nervo. A i mine 

koje se s vremena na vrijeme pronađu svjedoče u kakvim uvjetima radimo. 

Tu su i drugi problemi tekućeg poslovanja. Jedan od njih su gotovo 

»redovite« štete od vjetroloma i vjetroizvala iza kojih ostaju porušena 

stabla do kojih je teško i doći tako da se o isplativosti njihove izrade ne 

može ni govoriti. Jedno od takvih područja je i odjel 187 d gospodarske 

jedinice Javornik gdje je na površini od 29 ha uzastopno 1997., 1998. i 

1999. došlo do lomova stabala kitnjaka, cera, bukve, graba. Kako se radi o 

nepristupačnom izlomljenom terenu na Papuku, sa jarcima i strmim 

padinama, izrada je neisplativa. No ovdje nema niti zainteresiranih seljaka 

za samoizradu, budući da je do najbližeg sela oko 20-ak kilometara, pa je 

jedini izlaz da se za doznačenu masu, nekih 800-tinjak kubika, snizi cijena 

i na taj način, eventualno privuku kupci. U šumariji nisu sigurni da će i 

to pomoći, no to je jedina mogućnost da se bar nešto pokuša, (m) 

Komisija ujavorniku 187 d, odjelu u kojem je nekoliko godii ina 

uzastopno dolazilo do lomova i izvala 


PLANINARSTVO 

»Šumari« osvojili Triglav 

Završetkom ljetne sezone godišnjih 

odmora, otpočinje planinarska 

sezona izleta i pohoda, pa 

su tako i članovi novog Planinarskog 

društva »Šumar« Zagreb, posljednji 

vikend u kolovozu iskoristili za uspon 

na Triglav, taj vječiti slovenski izazov 

mnogim hrvatskim planinarima. 

Peteročlana ekipa - po jedan iz Zagreba 

i Osijeka, te troje iz Požege, u 

trodnevnom usponu, 29. kolovoza po 

vrlo zahtjevnom Tominškovom putu 

došla je do Kredarice (2.515 m) a zatim 

i na sam vrh Triglava - 2.863 m. 

Kako je to jedan od posljednjh ljetnih 

uspona na sam vrh, unatoč kiši i 

M: I organizirao je pohod na Sjeverni Velebit. 

dosta oblačnom vremenu, brojni planinari 

ne samo iz Slovenije i Hrvatske, 

već i susjednih zemalja, pa čak i iz Nizozemske, 

Vel. Britanije, gurali su se na 

skučenom vrhu u želji da ovjekovječe 

svoj uspon. Tako smo i mi željeli 

raširiti barjak našeg poduzeća za uspomenu 

na taj prvi uspon na Triglav, jer 

još za sada naše planinarsko društvo 

»Šumar« nema svoj barjak. Snimak nije 

tehnički dobar zbog gustog sloja 

oblaka, ali može poslužiti kao dokaz na 

uspon i osvajanje za sada najvišeg vrha 

kojeg su osvojili planinari »Šumari«. 

(a. z. 1.) 

Osječani na Velebitu 

eđu prvim osnovanim ograncima PD »Šumar« 

Zagreb, Ogranak Osijek, početkom rujna (4. i 5.) 

Zahvaljujući tome što su bili smješteni u našoj lugarskoj 

kući na Stirovači, osječki planinari su uspjeli u dva dana 

osim Doma na Zavižanu, popeti se i na nekoliko vrhova. 

Tako su osvojeni Šatorina 1.624 m. Mali Rajinac 1.699 m, 

Veliki Kozjak 1.629 m i sam vrh Žavižan 1.677 m. 

Osječki planinari posebno su bili impresionirani 

kraškim poljem Veliki Lubevac koje je okruženo šumovitim 

i stjenovitim obroncima Kozjaka, Hajdučkih i Rožanskih 

kukova, a nalazi se na visini 1265 m. 

Ovim putem osječki planinari žele zahvaliti Šumariji 

Krasno, posebno upravitelju dipl. inž. Mili Tomljanoviću i 

Miljenku Tomaić na susretljivosti pa je plan Osječana u 

potpunosti ispunjen, (a. z. 1.) 

imiar« 

z dana u dan naše planinarsko društvo 

»Šumar« postaje bogatije za poneki 

ogranak. Tako je osnovan i Ogranak 

Karlovac, a u pripremi su osnivanje ogranaka 

u Požegi, Mrkoplju, Popovači i Hvaru. 

Naime iz tih naših uprava i šumarija 

svakodnevno nam stižu zahtjevi za pristupnicama, 

pa se tako planinarska aktivnost 

među djelatnicima »Hrvatskih šuma« 

širi brže nego što se prilikom osnivanja 

društva moglo i očekivati. Stoga i dalje 

na sva vaša pitanja o formiranju ogranaka 

možete dobiti odgovore od tajnika 

na broj 031/211-199 (Zlatko) ili 

01/4804-143 (Božidar). 


STRANICA NAŠIH ČITATELJA 

OM MILJEU 

f-'-^*.^,::,/ 

Život iz pukotine 

FOTO: Ž. GUBIJAN 

Baka s unucima 

FOTO: Z. GUBIJAN 

Borba za život. 

Jer život Je lijep 

u ovom broju iznova se vraćamo našoj omiljenoj stranici 

u kojoj objavljujemo zanimljive i uspješne fotografske 

zapise naših čitatelja. Za ovaj broj smo odabrali tri fotografije 

koje prikazuju u prirodi borbu za život, unatoč mnogim 

teškoćama s kojima se bore biljke i drveće. 

Odabrali smo dvije fotografije dipl. inž. Željka Gubijana 

iz Šumarije Vrbovec i jednu Josipa Švace iz Šumarije 

Repaš. 

^^ 

^J Urednik 

Kesten s dubokom 

ranom od groma 

FOTO: J. ŠVACO

Vodoprivredna naknada u šumarstvu - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?