HRVATSKE ŠUME 42 (23.12.1994.)

More documents

Recommendations

Info

23. prosinca 1994. ŠUMARIJA RAVNA GORA OKREĆEMO SE TREĆIM LICIMA Ini. Josip Crnković, dr. Radovan Križanec, inž. Marijan Pleše, akademik Dušan Klepac, prilikom obilaska tereni u G. J. »Lividraga« (Foto: Pleše) ODOBRENA G. J. LIVIDRAGA KRAJEM LISTOPADA Krajem listopada 1994. g. Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva pregledala je izrađeni elaborat Osnove gospodarenja za g.j. »LI VIDRAGA« te predložila Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da se sukladno Zakonu o šumama izda suglasnost na predloženi elaborat. Komisija je radila u sastavu akademik Dušan Klepac, predsjednik, prof. dr. se. Radovan Križanec član i dr. se. Karlo Bezak član. Važnost stare Osnove gospodarenja za g.j. »Lividraga« istekla je 31. prosinca 1993. g. pa je stoga Odjel za uređivanje šuma Delnice izradio njenu reviziju. Redovna revizija vrijedi za razdoblje 1. siječnja 1994. do 31.prosinca 2003. g. Ukupna površina g.j. »Lividraga« iznosi 2858,73 ha. Od toga površina šumom obraslog zemljišta iznosi 2787,74 ha, proizvodnog 29,73 ha, neproizvodno zemljište ima 6,84 ha, te neplodno zemljište 34,<strong>42</strong> ha. Drvna zaliha za g.j. »Lividraga« iznosi 882009 m 3 ili 316 mVha. Drvna zaliha crnogorice je 441775 m 3 ili 158 mVha te drvna zaliha bjelogorice 440234 m 3 ili 158 mVha. U g.j. »Lividraga« prevladavaju sastojine jele, bukve, gorskog javora i smreke. V. Pleše Do kraja godine Šumarija Ravna Gora izvršit će sve planirane zadatke, kako na uzgoju tako i na iskorlšćivanju šuma, ističe Upravitelj inž. Vilko Ivančić, U tijeku je i izrada planova za iduću godinu. »U posljednje dvije godine i u šumariji Ravna Gora, orijentirani smo sve više prema tržišnom načinu poslovanja. Usluge na sječi i vuči drvnih sortimenata vrše se sve manje vlastitim kapacitetima, a više putem licitacija. Tijekom 1994. g. u sječi smo koristili 38 posto vlastite kapacitete, a u vuči 43 posto vlastite kapaciteta, a ostali dio poslova obavio se trećim licima. Planove na uzgoju, izvršavali smo uglavnom vlastitim snagama, povremeno smo za ispomoć uzimali školsku djecu, umirovljenike...« Pored djelatnosti uzgoja i iskorišćivanja šuma, velika pozornost u poslovanju i radu Šumarije Ravna Gora usmjerena je prema lovstvu, ističe Tomislav Šporer, lovnik. »Na našem području imamo jedno lovište »Bjelolasicu«. U lovištu obitava znatan broj krupne i sitne divljači. Planovi u 1994, g. izvršavali su se sukladno propisima Lovno-gospodarske osnove područja, ažurno i na vrijeme, a u tijeku je i izrada planova za iduću godinu. Problemi s kojima se susrećemo kroz djelatnost lovstva su povećan broj predatora (risova i vukova), što pričinjava znatne štete jelenskoj i srnećoj divljači. Daljnji problem predstavlja pojava bjesnoće koja je posljednjih godina sve prisutnija i na ovom našem području. U sklopu akcije koja se provodi na razini područja Uprave šuma Delnice, 26. studenog 1994., na području Šumarije Ravna Gora obavljena je vakcinacija lisica protiv bjesnoće mirisnim mamcima.koji sadrže ampule protiv bjesnoće.« V. Pleše UPRAVA SUMA BJELOVAR KORISNE PRIMJEDBE I PREPORUKE PREDSTAVNICI FAO-a U POŽEGI OSTVARENI PLANOVI U '94 Nedavno su predstavnici Organizacije Ujedinjenih naroda za ishranu i poljoprivredu (FAO) bili gosti požeške Uprave šuma te posjetili kutjevački rasadnik »Hajderovac« a domaćini su ih upoznali i s nekim karakterističnim šumskim zajednicama u okolini rasadnika, na području gospodarske jedinice »Južna Krndija« I. Ovaj prostor zauzima južni dio krndijskog gorskog masiva te istočni nastavak papučkog masiva tvoreći s njim cjelovitu geološku i prirodnu cjelinu. Na području gospodarske jedinice, s obzirom na visinsku raščlanjenost vegetacije, protežu se niži pojas od 100 do 300 metara nadmorske visine, koji čine mezofilne šume običnog graba, te viši pojas, od 300 do 792 m, u sastavu kojeg dominiraju bukove submontanske šume. Niže dijelove zauzima šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, središnji dijelovi obrasli su šumom hrasta kitnjaka i običnog graba s bukvom te šumom hrasta kitnjaka. sa šumskim šašem dok najizloženije grebene i strme južne ekspozicije obrasta šuma hrasta kitnjaka s bekicom. Na svega nekoliko lokaliteta, uz pojedine potoke, pridolazi azonalna zajednica crne jo- Inozemni stručnjaci posebice su bili zainteresirani za rasadničarsku proizvodnju, a zanimalo ih je kolika je proizvodnja glavnih vrsta drveća u pojedinim šumskim zajednicama u okolini rasadnika Hajderovac he s drhtavim šašem a u višim, gornjim dijelovima, iznad 350 m, može se vidjeti šuma bukve s lazarkinjom. Šuma bukve s bekicom dolazi na visini od 300 do 700 m, na strmim pristrancima i izrazitim grebenima, u gornjem dijelu gospodarske jedinice. Vidljivo je da na ograničenom prostoru i u relativno malom visinskom rasponu pridolazi više šumskih cenoza i po tome je ovo područje karakteristično. Inozemne stručnjake najviše je zanimao rasadničarski uzgoj kitnjakovih i lužnjakovih sadnica a pritom su preporučili da se pozornost, osim pravilnoj manipulaciji žirom i brizi o klijavosti, zdravstvenom stanju i zaštiti, mora napose usmjeriti Masiranju sjemena prema veličini. Optimalno je da nakon sjetve omaške, na jednom četvornom metru bude oko 150 biljčica a korijenje se mora nekoliko puta godišnje podrezivati u zemlji, na mehaniziran način. Predstavnici FAO-a imali su primjedbu na standardan uzgoj sadnica odnosno njihovu kvalitetu i visinu, a njihova je preporuka da sadnice kitnjaka i lužnjaka ne bi trebale biti veće od 40 cm, moraju imati čupavo korijenje i dobro razvijeno stabalce, s izrazitim listovima. Osim rasadničarske proizvodnje, ove stručnjake zanimalo je kolika je proizvodnost kitnjaka i lužnjaka u pojedinim šumskim zajednicama, a htjeli su saznati i koja je optimalna proizvodnja s obzirom na stanište i postojeću drvnu zalihu. Posebice su bili zainteresirani koliki je intenzitet prorjedivanja i ekonomičnost rada u navedenim šumama. Skupu su bili nazočni doministar šumarstva i poljoprivrede dr. Joso Vukelić te upravitelj Uprave šuma Požega mr Juraj Zelić. I. TOMfĆ Polovicom prosinca bjelovarska uprava izvršila je plan uzgojnih radova te radova na sječi i izradi. Riječ je o rebalansiranim (povećanim) planovima, a lijepo vrijeme tijekom ovog posljednjeg mjeseca u godini (treba se prisjetiti samo visokog snijega u ovo vrijeme prošle godine), omogućava nastavak radova i prebačaj planova. Sef proizvodnog odjela inž. Mijo Kovačević iznosi podatak da se s vađenjem sadnica iz rasadnika zbog dugog vegetacijskog razdoblja počelo tek u prosincu. Od planiranih 1,4 milijuna sadnica hrasta lužnjaka iz rasadnika Zdenački gaj, do 9. prosinca izvađeno je oko 450 tisuća i upućeno u uprave šuma Zagreb i Sisak. Izvađeno je i oko 310 tisuća sadnica kitnjaka, nešto johe iz rasadnika Limbuš te oko 100 tisuća sadnica jasena. Svi radovi na pošumljavanju i popunjavanju su dovršeni, jednako kao i ostali uzgojni zahvati. Posiječeno je i izrađeno preko 440 tisuća kubika što je sedam posto više od prvobitnog plana. (m)
23. prosinca 1994. 7 IZ ŠUMARIJE LEVANJSKA VAROŠ POŠUMLJAVANJE SLAVONSKOG KRŠA Crni bor ima zadaću da popravi tlo i pripremi ga za neku drugu autohtonu kulturu Naziv za neko područje u Slavoniji, iz našeg naslova, možda će neke zbuniti, a kod nekih izazvati reakciju. Ali, upravo je tako, i u Slavoniji imamo neplodnih zemljišta, u obrnutom smislu kakve sve konotacije izaziva zemljopisni pojam — Slavonija. IZ RASADNIKA VIŠNJEVAC Radnici na pošumljavanju su iz okolnih sela i rade u nadnicu, ali sve je teže dobiti dovoljno radnika jer kao što su nam plaće male, nadnice su još manje... To su uglavnom područja na Dilju, ali ne možemo govoriti o nekakvim velikim površinama. Međutim i te manje površine ne bi smjele ostati neproizvodne. Stoga djelatnici Šumarije Đakovo, a odnedavno Šumarije Levanjska Varoš, ulažu veće napore da se i te površine privedu pod šumske površine. Već prije dvadesetak godina, uspješno su te površine pošumljavane pinusom, tako da danas imamo i krasnih predjela sa crnim borom visokih desetak i više metara. Ove jeseni djelatnici Šumarije Levanjska Varoš obnovili su crnim borom Odjel 40 g. u šumskom predjelu Gradina, G. J. Sjeverni Dilj, površine 2,25 ha. Sadnice su nabavljene iz rasadnika Cernik, Šumarije Nova Gradiška, nešto više od 14.000 komada. U akciji pošumljavanja, površine koja je već bila prije pošumljena sa crnim borom, ali je stradala u požaru, zatekli smo poslovođu Antuna Tidlačku kako sa grupom radnika koji rade pod GPO završavaju spomenuti odjel. Nešto više o toj akciji čuli smo od inž. Petra Klepe, koji nam je i malo objasnio pojam »slavonski krš«. — »To je tlo siromašno humusom, potpuno isprano, a višegodišnje pašarenje sabilo je tlo tako da je potrebno prvo pinusom humifia onda neke buduće generacije, nastave ovdje sa hrastom meduncem, crnim jasenom ili RASADNIK U OSTARDAMA nečim sličnim, jer ova sadašnja struktura tla ne dozvoljava ništa drugo, a ako ostavimo da raste korov i trava, dolazi do požara pa prijeti okolnim našim šumskim sastojinama. Tako da je ovaj pinus ovdje možemo reći pionirska vrsta, koja treba pripremiti tlo. Recimo i to da je na Šumariji Levanjska Varoš ove jeseni pošumljeno ukupno 13 ha, sa pinusom 6,40 i 6,65 sa hrastom kitnjakom u šumskom predjelu Lakije, G. J. Breznica, gdje je utrošeno 2,5 tone žira ovogodišnjeg uroda. Z. L. NAJVEĆI RASADNIK ZA ČETINJAČE Na slikama vidimo stari bazen, koji više nije mogao osiguravati dovoljne količine vode u ljetnim mjesecima, te novi na čijem dnu je položena PVC folija kako bi spriječila propuštanje vode u ovom pjeskovitom tlu. NOVI BAZEN ZA NAVODNJAVANJE P roizvesti dvogodišnju sadnicu euroameričkih topola visine 8—9 metara u rasadniku Šumarije Osijek, u Višnjevcu, nije nikakvo čudo. I ove ali i prijašnjih godina, bilo je čak i nekih sadnica koje su prelazile i desetak metara, pa čak i dvanaest. Premda se rasadnik u Višnjevcu nalazi uz rijeku Dravu, ipak u ljetnim mjesecima nema dovoljno vlage u tlu i da bi se proizvelo 30.000 sadnica topola i više od 100.000 sadnica vrba, zadovoljavajućih kvaliteta, potrebno je dodatno zalijevanje u vrijeme ljetnih visokih temperatura i dugih sušnih razdoblja. Stoga u svim rasadnicima a za proizvodnju mekih listača — topola, vrba i drugih, mora uvijek biti u rezervi odstajale vode. Dosadašnja akumulacija više ne može zadovoljiti svakim danom sve veću proizvodnju sadnica, pa su ove godine u Upravi šuma Osijek, odlučili izgraditi novi bazen koji će se snabdjevati vodom iz bunara s dubine od preko 50 metara, a sva tehnologija zalijevanja i natapanje je talijanska. Sredinom mjeseca prosinca završen je novi bazen dužine 145 metara i širine 24 metra, čije dno je prekriveno PVC folijom kako voda ne bi u ovom propusnim pjeskovitim tlima brzo iščezla. Recimo na kraju da je ukupna površina ovog rasadnika 28 ha i to je najveći rasadnik za proizvodnju topola i vrba u našoj zemlji. Z. L Već izdaleka približavajući se cestom rasadniku u Oštarijama, svatko tko dolazi prvi puta, vrlo brzo uočava prostor gdje »mora« biti ništa drugo do »tvornice smreka«. Naime, već početkom šezdesetih godina, kada su tadašnje vlasti odlučile da od bivše ekonomije naprave rasadnik za četinjače, prvo su podignuti drvoredi koji su štitili od vjetra proizvodne površine nježnih malih biljčica. Danas su to gusti sklopovi koji stoje uz cestu poput neke počasne vojne jedinice pripremljene za smotru. Zaista lijepi i rijetko viđeni drvoredi, koji moraju da ostave duboki trag na sve one koji ovamo dolaze prvi put. I tako smo i mi diveći se drvoredima došli do upravne zgrade najvećeg rasadnika za četinjače u našoj zemlji. Nismo imali sreću da porazgovaramo sa upraviteljem Inž. Brankom Sabljakom, ali nas je zato proveo kroz rasadnik upravitelj šumarije u Josipdolu Inž. Branko Blašković. Od njega smo saznali da je ukupna površina rasadnika 32 ha, ali da se proizvodnja uglavnom odvija na 23 ha, da je u rasadniku stalno uposleno dvanaest radnika i da se godišnje proizvede oko 800 do milijun sadnica, uglavnom smreke, crnog bora, ariša, duglazije, borovca i manje količine nekih drugih sadnica. Smreka uglavnom sudjeluje u proizvodnji s gotovo 80 posto, i to uglavnom sadnice 2 + 2, a manje 2 + 3. Vrijedno je istaknuti da je gotovo sva garnitura u rasadniku prešla u neprijateljske redove, pa je sadašnja rukovodna garnitura kompletno pomlađena, a to nosi i neke nove ideje i smjernice. Tako se u budućnosti misle malo više okrenuti proizvodnji hortikulturnih sadnica i postupno još povećavati proizvodnju, Svaka proizvodna površina odvojena je visokim drvoredima koji štite od vjetrova. Proizvodnja smreke ovdje čini 80 posto ukupne proizvodnje svih sadnica ali kada se nadoknadi sva uništena oprema i zgrade, kako bi se proizvodnja odvijala prema zahtjevima standardima za rasadničku proizvodnju. Recimo na kraju — prostora i ideja ne nedostaje, a kada se nešto hoće i kada postoji volja sve se može ostvariti. Stoga poželimo našim mladim šumarskim djelatnicima u rasadniku u Oštarijama mnogo uspjeha u radu. Tekst i snimci: A. Z. LONČARIĆ U rasadniku je stalno uposleno dvanaest djelatnika, a povremeno se za obavljanje sezonskih poslova unajmljuje radna snaga.
Page 1 and 2: 42 GODINA III ZAGREB 23. prosinca 1
Page 3 and 4: 23. prosinca 1994. Novogodišnji in
Page 5: 23. prosinca 1994. Vlada Republike
Page 9 and 10: 23. prosinca 1994. Šumarska škola
Page 11 and 12: 23. prosinca 1994. ZBOG ČEGA NEMA
Page 13 and 14: U pripremi za obaranje stabla zatek
Page 15 and 16: 23. prosinca 1994. REPORTAŽA / JES
Page 17 and 18: 23. prosinca 1994. DILEME ŠUMARSKI
Page 19 and 20: 23. prosinca 1994. HOBIJI NAŠIH DJ
Page 21 and 22: 23. prosinca 1994. Objavljujemo u c
Page 23 and 24: 23. prosinca 1994. KULTURA • RAZO

HRVATSKE ŠUME 42 (23.12.1994.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?