KoruznjakB_Zgrade za sport_saÅ¾eci - Arhitektonski fakultet ...

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA 

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET 

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE 

DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA 

KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT


U V O D 

Materijali za ova predavanja prikupljeni su, prilagođeni i uređeni za potrebe 

nastave, u prvom redu za potrebe studenata, na kolegiju ZGRADE ZA SPORT 

Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

Korištena je građa iz skripti profesora Emila Špirića, kao i materijali koje sam 

prikupio iz raznih izvora radeći na navedenom kolegiju, a za koje smatram da su dovoljno 

informativni te odgovaraju temeljnoj edukativnoj namjeni. 

Široka fenomenologija sporta izražena je u vertikalnom i u horizontalnom presjeku 

vremena jednako tako širokom pojavnošću prostornih okvira i arhitektonskih formi, pa je u 

ovom sažetom prikazu primjenjena sistematizacijska matrica, koja reducira ovu opsežnu 

materiju na način da je smješta u logične klase i uvodi u sagledljive okvire. 

Sistematizacija i logika koja ju slijedi samo je uvod u simplifikaciju, ali i pragmatični 

put u početno razumijevanje kompleksnosti. Tako su ovi sažetci predavanja zapravo uvod 

u kompleksnu fenomenologiju sporta i početni uvid u široku pojavnost arhitektonskih 

formi. Građa je sistematizirana tako, da su prikazani oni sportovi, koji ''proizvode'' 

arhitekturu i koji temeljno pripadaju evropskoj kulturnoj tradiciji, a izostavljeni su oni 

sportovi koji se temelje na prirodnim fenomenima. To su primjerice sportovi na «divljim» 

vodama, na moru, na snijegu, u prirodi, te niz tradicionalnih sportova, koji se izvode na 

slobodnim prostorima u prirodi, i t.d. 

Građa obuhvaća zgrade za sport koje nastaju iz programa sportskih takmičenja u 

bazenima, te na artificijelnim površinama (podovima i tlima ). 

Tri su osnovne vrste ovih zgrada: bazenske zgrade, sportske dvorane i stadioni. 

Svaka od ovih vrsta sadrži brojne programske i oblikovne tipove, a ovi se razlikuju po liniji 

arhitektonskog izraza standardne stilske ili autorske provenijencije. 

Prikaz zgrada obuhvaća programske sheme, pripadne norme i pojedinačne 

primjere sa potrebnim podacima (namjena, mjesto, autor, kapacitet, godina izgradnje,...). 

Također je uključen i skraćeni povijesni prikaz razvoja pojedinih tipova zgrada (bazenske 

dvorane i stadioni ), ali je izostavljen kritički prikaz jer ovaj tip nastavnog materijala nema 

tu funkciju i ne podnosi subjektivnost kritičkog prikaza (iako određena subjektivnost 

postoji već u izboru određene građevine i autora). 

Ova vrsta nastavnog materijala nužno sadrži kompilacije, koje se odnose na 

povijesne podatke, funkcionalne sheme, norme i podatke o pojedinoj građevini. Moguća 

originalnost nalazi se u odabiru i rasporedu materije, te u prilagodbi kompiliranog teksta 

drugačijem razumijevanju. 

Zagreb, srpanj 2012. 

Izv.prof.mr.sc. Boris Koružnjak 






uvodno predavanje 

FENOMENOLOGIJA SPORTA I OBLICI ARHITEKTURE 

1 METODIKA 

Proces - projektirano, organizirano, vođeno i kontrolirano funkcionirajuće 

DOGAĐANJE - npr. stanovanje, kultura, rad, zdravstvo, sport itd. 

arhitektonska kvaliteta - arh. prostor 

cilj : ''tumačenje'' SPORTA kao specifičnog procesa i prikazivanje veze 

između takvog procesa i arhitektonskih oblika 

pitanje: koliko je arhitektonska likovnost ili oblikovnost obilježena sportom kao 

specifičnim procesom, a koliko je slobodna u svojoj izražajnosti 

metodička redukcija: tumače se oni sportovi koji potrebuju (''proizvode'') 

arhitekturu - to su sportovi koji traže izgradnju različitih vrsta prostora - 

''dvorana'', kao što su zatvorena plivališta, sportske dvorane - arene, dvoranski 

stadioni i stadionske dvorane, stadioni... 

2 SPORT - pojam 

13.st. Francuska desport ugodno provođenje vremena 

(konverzacija, rekreacija, šala, igranje igara,...) 

14.st. Engleska termin sport 

enciklopedija Italiana sport je radosno i naporno razvijanje fizičkih obilježja... 

igra - osnovno metodsko obilježje sporta 

- put do spoznavanja svijeta drugim sredstvima 

- istraživanje krajnjih granica tijela i duha 

- način fizičkog osposobljavanja tijela 

- društveno, ekipno i osobno rivalstvo, takmičenje, suprotstavljanje, borba 

3 SUDIONICI SPORTA 

igrači 

gledatelji 

rekreativci, amateri, profesionalni igrači 

gledatelji, voajeri, navijači (vjera) 

suci, delegati, treneri,... 

upravno-administrativni pogon (menadžeri, službenici, organizatori,...) 

tehničko osoblje 

gosti (sportska elita, VIP,...) 

predstavnici medija (reporteri, novinari,...) 

u prenesenom značenju - jedno veliko kazalište 






4 FENOMEN(OLOGIJA) SPORTA 

Sport - globalni fenomen (olimpijade, svjetska, kontinentalna, državna 

takmičenja) 

GLOBALNA POJAVA današnjice 

EKSPLOZIVNOST DOGAĐAJA 

olimpijade 

navijači, sukobi 

SPORT I GRAD urbana gravitacija, urbani identitet - imanentna 

urbanotvornost (veličina, oblici, polifunkcionalna događanja - sportske 

građevine su elementi urbanog identiteta neposrednog i šireg gradskog 

okoliša...) 

URBANOTVORNOST SPORTSKIH GRAĐEVINA - povijesna metamorfoza 

(terme su postale reprezentativne i sakralne zgrade, cijele nove gradske 

četvrti...) 

URBANA OKUPLJALIŠTA kroz povijest (Grčka, Rim) mjesta različitih 

društvenih događanja, danas multifunkcionalni programi - HIBRIDNA 

ARHITEKTURA - sportski centri postaju stvarna urbana okupljališta 

5 OBLICI SPORTSKE ARHITEKTURE 

Prostorna shematika sportskih građevina - mnogo ''malih'' servisnih 

prostora i ''jedan veliki'' glavni prostor (terme, stadion,...) 

u kompoziciji - monumentalna oblikotvornost velikog prostora i regulativnastandardna 

oblikovnost pratećih prostora 

Ogromnost oblika sportskih zgrada (Koloseum, cirkus Maximus,...) 

- duža os Koloseuma cca 180 m, c. Maximus - dužina cca 600 m, širina 

cca 100m, terme u vanjskom kvadratnom perimetru više od 300 m, 

tribine...današnji stadioni,... 

Monumentalnost 

Konstrukcija - veliki rasponi 

Tehnološki zahtjevi - permanentno tehnološka i oblikovna inovativnost 

Kvazisakralna simbolika sportskih građevina 

6 IZVORI OBLIKA SPORTSKIH ZGRADA 

- iz karakteristika tipa sporta 

- iz konstrukcija 

- iz tehnologije 

- iz simbolike 

- kontekst 

- osobni znakovi - kao originalnost, inovacija ili ''titraj'' nadilaze osnovne 

tipološke sheme 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA - grafički prilozi I 

BACAČ DISKA, MIRON, 5 st.pr.n.e. 

PANKRATION - boks i hrvanje, 7.st. pr.n.e. 

maraton 






pokret, dinamika 

izdržljivost 

koncentracija 

timski rad 

izdržljivost 

spektakl 















Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA - grafički prilozi II 

...spektakl 

....tribine ''gore'' 

navijanje 

...''posvećenje'' 

...euforija 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA - grafički prilozi II 

....tragedije 

...neredi 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA - grafički prilozi III 

....suci 

...treneri 

...treneri 

...''predstava'' 

pomoćne službe 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA - grafički prilozi IV 

SPORTSKE GRAĐEVINE : urbanotvornost, monumentalnost, antički Rim 

(rekonstrukcija, model, u prednjem planu Colosseum-Amphitheatrum Flavium, 70-80. n.e.) 







(rekonstrukcija, model, u prednjem planu Circus Maximus, oko 50. pr.n.e.) 


(Trajanove terme, oko 109.n.e.) 






SPORTSKE GRAĐEVINE : urbanotvornost, monumentalnost 

(Barcelona, Montjuic, Olimpijske igre 1992.) 






SPORTSKE GRAĐEVINE : konstrukcija, monumentalnost 

(stadion Giuseppe Meazza - San Siro, Milano, 1926., 1956.,1989.) 

SPORTSKE GRAĐEVINE : konstrukcija, monumentalnost 

(stadion Santiago Bernabeu - Nuevo Estadio Chamartin, Madrid, 1944-1947., 1982.,2001.) 






SPORTSKE GRAĐEVINE : tehnološka i oblikovna inovativnost 

(stadion Allianz Arena, München, 1944-1947., 2002-2005.) 


(stadion Tempe, Arizona - projekt P. Eisenman.) 


(Sapporo Dome, Sapporo, 2001.) 







(Nacionalni stadion - Bird's Nest, Peking, 2003-2008.) 


(Seagaia Ocean Dome - waterpark, Miyazaki, 1993.) 






2. predavanje - sažetak 

PLIVALIŠTA - POVIJESNI PREGLED 

1 STARO DOBA - KUPALIŠTA TERME 

Dolina Inda 

ca 3000 g.pr.n.e. kupališta za ''čišćenje'' i ceremoniju uranjanja 

ca 2500 g.pr.n.e. Mohenjo Daro na toj lokaciji - veliko kupalište 

napravljeno od pečene gline s bitumenom kao vezivom, 

okruženo popločenom stazom i 8 manjih kupališta 

ca 1500 g.pr.n.e. Knosos i Faistos kupališni sistemi u palačama 

ca 1400 g.pr.n.e. Tel-el-Amarna otkrivena lokacija svetog jezera za 

kupanje 

Europa 

1500 g. pr.n.e. Peloponez, grad Argos, kupaonica s ostacima kade 

Mikena ostaci kada od neglazirane gline 

8. st. pr.n.e. Atena i Korint javna kupališta za siromašnije 

stanovništvo 

Delfi 

ostaci malog plitkog okruglog bazena 

Olimpija 

bazen 32,5 x 16,3 x 1,6 m 

5. st.pr.n.e. Olimpija bazeni i parne kupelji 

Arhimed 

Hipokrat 

Platon 

arhimedov zakon 

utemeljitelj vodene terapije 

tko nezna plivati - neobrazovan 






Grčka kupališta - dio gimnazija (GYMNÁSION - Palestrae) 

Rimska kupališta - TERME - gymnasion je dio termi 

2. st. pr.n.e. prva javna kupališta u starom Rimu 

Pompeji stabijske terme -otvoreni bazen (natatio) 

-grijane prostorije sa 

svlačionicama (apodyterium) 

-topla kupelj (caldarium) 

-hladna kupelj (frigidarium) 

-mlaka kupelj (tepidarium) 

-parna kupelj (sudatorium) 

1. st.pr.n.e. Sergius Orato izum sustava podnog grijanja hipokaust 

33. g.pr.n.e. Agripa formira besplatna javna kupališta 

nova era 

velike i male carske TERME 

karakteristike: - ogromnost 

- monumentalnost 

- simetrija i aksijalnost 

- vrhunska građ. tehn. rješenja tog doba 

- ogromna potrošnja vode i ogrijevnog 

drva 






64. n.e. Neronove terme - prve velike terme s osnosimetričnim 

tlocrtom - preteće velikih carskih termi 

109. n.e. Trajanove terme - simetrični tlocrt s okolnim vrtovima, 

kapacitet ca 600 ljudi 

206-216. Karakaline terme - kompleks veličine ca 330 x 330 m 

osnovna građevina veličine ca 220 x 114 m, 66 prostorija za 

kupanje, 4 velika bazena s mlakom vodom, veliki plovački 

bazen površine ca 1300 m 2 

298-306. Dioklecijanove terme - najveće (ca 356 x 316 m), na 

površini od ca 12,5 ha, ca 3200 kupača, 3000 alabasternih 

kada, dnevni utrošak vode ca 13.000 m 3 , ... 

ca 330. u Rimu se nalazi 15 termi i 856 narodnih kupališta 

prostorni plan termi nudi raznolike mogućnosti za fizičku 

rekreaciju: 

- osobna njega tijela (pojedinačne kupelji, masaža i odmor, 

skupne kupališne aktivnosti,...) 

- šport (bazeni za plivanje, slobodne površine u vrtovima,...) 

intelektualne aktivnosti, društveni susreti i razonoda: 

(dvorane i trijemovi za šetnju, vrtovi, paviljoni, eksedrae, 

gostionice - tabernae,...) 

LOKACIJE NEKOLIKO NAJVEĆIH TERMI U RIMU 4. st 






Karakaline terme, Rim, 216. g. 

• 1563. Michelangelo - adaptacija predvorja Dioklecijanovih termi u crkvu S.Maria degli Angeli 

e dei Martiri (Crkva sv. Marije anđeoske i mučeničke) 

• od 1889. u dijelu termi je smješten RIMSKI NACIONALNI MUZEJ (Museo Nazionale 

Romano) 






u rimskim provincijama grade se sklopovi termi prema isto uzorku kao u Rimu 

(npr. Kartaga, Leptis Magna, Trier, Bath, Badenweiler, ...) 

RIMSKE TERME, Trier, Germania, 3. st 

RIMSKE TERME. Leptis Magna, Tripolitania, 2. st. 






2 SREDNJI VIJEK 

- propast zap. Rimskog carstva, utvrđivanje gradova, ograničavanje rasta... 

Crkva smatra kupanje bludnim činom, ipak: 

- samostan St. Gallen 820. g. skromne kupaonice 

- križarski ratovi (1207.-1231.g), utjecaj Orijenta, turske kupelji, kultura 

kupanja ponovo oživljava u Europi 

- topli izvori vode 15.st. rehabilitacija i odmor, Wildbad, Karlsbad, Baden- 

Baden, Aachen, aque Sulis (Bath) 

- redovnici ili gradske službe vode javna kupališta u sjevernoj Europi i Engleskoj 

(male zgrade od opeke i(ili) drveta 

PARNE KUPELJI, srednji vijek, Njemačka 

3 PROSVJETITELJSTVO - povratak prirodi 

1750. g. ''čišćenje morskom vodom'' dr. Richard Russel iz Brightona, 

''Disertacija o upotrebi morske vode u bolestima žlijezda'' 

- ljekovita kupališta 

- ''Povratak prirodi'' J.J. Rousseau (1712.-1778.), kult kupanja, posebno kupanja 

u prirodi 

- ustave za plivače na rijekama (na Rajni kod Mannheima 1777., na Dunavu 

kod Beča 1781., na Seni kod Pariza 1760.) 

4 VIKTORIJANSKO DOBA 

19. st. prioritet higijene - izgradnja vodovoda i javnih kupališta 

1819. g. plutajuće kupalište na Temzi (''Waterloo'') 

1828. g. javno kupalište otvoreno u Liverpulu 






BAZENI ZA RADNIKE, Liverpool, 1828. g., 

1837. g. u Londonu 6 javnih kupališta 

1871. g. ponovno otkriće rimskih termi Aque Sulis kod Batha inspiriralo 

viktorijanske graditelje kupališta, rimske forme, čak gotički ornamenti 

simetrična kompozicija kupališta XVIII st. slijedi klasicizam Palladia, 

forme francuskih paviljona sa pridodanim hotelima, 

promenadama, kockarnicama, streljanama, dućanima, isl. 

ruralni okoliš dopunjen je fontanama, perivojima, šetnicama, 

belvederima, spiljama koje kompletiraju iluzionizam pastoralne idile 

toplice - Bath, Baden Baden, Montecatini, Marienbad,... 

reputacija klijentele (aristokracija) ali i liječenje (vodena 

terapija, zračne i sunčane kupelji) 

Aque sulis, rekonstrukcija i adaptacija, Bath, 1871. Paddington Bath, London, oko 1880. 






KUPALIŠTE Vauxhall, Pariz, 1870. 

PLUTAJUĆE KUPALIŠTE NA TEMZI, LONDON, oko 1875. (The Floating Swimming-Bath at Charing Cross; Illustrated London 

News, 1875) 

početkom XX stoljeća - zbrka stilskih obilježja u kupalištima (eklekticizam - bizantski, 

maurski, venecijanski, egipatski, babilonski, gotički i normanski 

oblici) 

Wiesbaden Kurhaus (1907.) - rokoko, renesansa, talijanski stil, 

starogermanska čitaonica 

kupalište San Pellegrino - neo Liberty stil 

kupalište Dax - moderna 






5 SPORTSKO PLIVANJE 

- veliku ulogu u razvoju plivanja imala je vojna izobrazba 

1828. g. - Liverpool prvi natkriveni bazen (vel. 8,23 x 5,83 m, dubine 1,44- 

3,11m) 

1842. g. - Beč prvi puta bazen dimenzija 33,3 x 12,65 m 

1906. g. osnovano internacionalno plivačko udruženje (FINA) 

1925. g. - London svjetska izložba u Londonu (Wembley) 

prvi bazen dimenzija 50 x 20 m s velikim tribinama i 

desetmetarskom skakaonicom 

1927. g. - Berlin dvoransko plivalište istih kvaliteta kao i u Londonu 

- skokovi u vodu - počeli u Švedskoj 

- vaterpolo - počeci u Engleskoj 

- takmičarsko plivanje, nastojanje Guts Mathsa koji je 

organizirao natjecanja gdje su se plivači natjecali pod 

istim uvjetima za najbolje vrijeme 

- sinkrono plivanje 

1965. g. - Tapiola finski preljev, arh. Aarno Ervi 

finski preljev 

bazen u TAPIOLI, 1965, arh. Aarno Ervi, prvi puta izveden finski preljev 







PLIVALIŠTA - PLANIRANJE, PROGRAMSKE SHEME I PRATEĆI PROSTORI 

1 VRSTE PLIVALIŠTA 

1.1. unutarnja ili dvoranska plivališta 

1.2. vanjska plivališta 

1.3. dvoranska i vanjska plivališta 

1.4. plivališta u prirodi 

1.5. lječilišna, zdravstvena i medicinska kupališta 

obzirom na ponudu i korištenje mogu se dijeliti na: 

- školska plivališta (manja, za potreba škola, spec. dubine vode9 

- sportska plivališta (za natjecatelje i sportski orijent. rekreativce) 

- rekreacijska plivališta (javna, za zabavu, toplija voda) 

- zabavna plivališta (isključivo rekreativne potrebe) 

2 OSNOVNA PLANERSKA NAČELA 1 

2.1. podloge za izračun (okvirno planiranje potreba) 

2.2. prostorni razmještaj 

2.3. zemljište - veličina i svojstva 

- raspored i orijentacija 

- kolni promet 

- pješački promet 

- promet u mirovanju 

2.4. opskrba energijom 

- opskrba toplinskom energijom 

- opskrba električnom energijom 

- opskrba pitkom vodom 

- dovod svježeg zraka 

2.4. odstranjivanje 

- odstranjivanje otpadnih voda 

- odstranjivanje nečistog zraka 

- odstranjivanje otpada 

1 

vidi: Preporuke o održivom planiranju, prostornom planiranju i projektiranju javnih 

plivališta u gradu Zagreb,Zagrebački športski savez,2008.; str. 29 - 2.0 PLANIRANJE 

UNUTARNJIH PLIVALIŠTA 

3 PROGRAMSKE SHEME 

3.1. ulazni dio - natkriveni prostor ispred ulaza 

- ulazni hall (vjetrobran, recepcija, pult ili 

automatska blagajna, prostor za čiščenje, 

sanitarije posjetitelja) 

- prostorije za osoblje 

- prostorije uprave 






3.2. ''nečisti'' hodnik 

3.3. svlačionice - prolazne (pojedinačne) kabine 

- zajedničke svlačionice s garderobnim 

ormaričima i klupama (veće - klubovi, manje - 

obiteljske/ za osobe s posebnim potrebama) 

2.4. mjesta za odlaganje - garderobni ormariči, skupne garderobe 

3.5. sanitarni propusnici (tuševi, umivaonici, pissoire, WC) 

3.6. ''čisti'' hodnik 

PROGRAMSKA SHEMA ZATVORENOG BAZENA 






TIPOVI SVLAČIONICA 






ORGANIZACIONA SHEMA SVLAČIONICA 

PRIMJERI POJEDINAČNIH GARDEROBNIH KABINA 






SANITARNI PROPUSNICI 






3.7. BAZENSKA DVORANA 

- površina vodenog zrcala 

- površina poda - bazenski preljev 

- visina bazenskog prostora 

- soba nadzornika bazena 

- prva pomoć 

- spremište opreme 

- prostor opreme za čišćenje 

3.8. DIMENZIJE BAZENA I SKAKAONICA 

DIMENZIJE bazenske školjke za sportske discipline određuju se 

prema : 

- broju plivačkih pruga, pri čemu je 

standardna širina plivačke pruge 2,50 m 

(širina pruge za trening 2,0 m) 

- duljini pruga (proizlazi iz višekratnika od 100 m) 

uobičajene dužine su 25 i 50 m 

rijeđe 

16,66 i 33,33 m (vaterpolo) 

- dubini vode u bazenu 

- sigurnosnim područjem za skakaonice 

- sportsko-nastavnim uvjetima 

TIPOVI bazenskih školjki 

predviđeno za majke s malom djecom; služi za privikavanje male 

djece na vodu i igru 

pračakalište - površina 15 - 35 m 2 

- oblik školjke slobodna forma 

- dubina vode 0,00- 0,40/0,60 m 

- temperatura 28 0 - 32 0 C 






bazenske školjke za učenje plivanja 

- širina 8,0 m 10 m 

- dužina 12,5 m 16,66 m 

- broj pliv. pruga 

(škole, š = 2,0 m) 4 5 

- dubina vode 0,60/0,80 do max.1,35 m 

- temperatura 24 0 - 28 0 C 






višenamjenske bazenske školjke 

bazenske školjke s visinski podesivim međudnom* služe za: 

- plivanje 

- natjecateljsko plivanje 

- vaterpolo 

- ronjenje 

- sinkrono plivanje 

• ovisno o podešenoj visini međudna može služiti u jednom dijelu za privikavanje na 

vodu, učenje plivanja, za plivačke treninge u grupama, za neplivače i igru 

DUBINE VODE: - na dijelu s pomičnim dnom: 0,30-0,60-0,90-1,35 m do 1,80m 

- na dijelu bez pomičnog dna: min. 1,80 m 

- na dijelu sa skakaonicama: min. 3,40 m * 

* ovisno o visini skakaonice (daske ili platforme) 3,40 - 4,00 - 4,50 - 5,00 m 






bazenska školjka za plivače 

služi zarekreacijsko i natjecateljsko plivanje, vaterpolo, ronjenje, 

sinkrono plivanje i vježbanje spasilaca 

DIMENZIJE BAZENSKIH ŠKOLJKI ZA PLIVAČE: 

širina (m) 12,50 16,66 21,00 25 

dužina (m) 25,00 25,00 ili 50,00 33,00 ili 50,00 33,00 ili 50,00 

broj pliv pruga 

(š = 2,50 m) 5 6 8 10 






bazenske školjke s valovima 

SHEME UREĐAJA I NAČINI STVARANJA VALOVA U BAZENU 






bazenske školjke za skokove, skakaonice 

planiraju se prema propisima FINA-e 

POPREČNI PRESJEK 

UZDUŽNI PRESJEK 

PRESJECI BAZENA ZA SKOKOVE I SIGURNOSNE DIMENZIJE 

E OD GORNJE KOTE ODRAZIŠTA DO DONJE KOTE STROPA min. 3,00 (prepor. 3,4 m) - 5,0 m 

3.9. DODATNI PROSTORI 

- površine na otvorenom (10 - 20% ukupne površine parcele) 

- vodeni tobogani 

- dvorana za kondicioni trening i fitness 

(20 - 50 m 2 svj. visine ovisno o namjeni (2,5 m - fitness, 3,50 

m za kondicioni trening) 

- sauna i wellness 

- solarij, masaža, frizerski salon 

- prostor za čitanje i odmor 

- ugostiteljski sadržaji 







PLIVALIŠTA - BAZENSKA ŠKOLJKA, ELEMENTI 

1 KONSTRUKCIJA 

materijal : 

- armirani beton (inox, poliester) 

izvedba : 

pozicija : 

- dilatirana od konstrukcije ostalih prostora bazenske dvorane 

- toplinski izolirana 

- dno - protuklizne keramičke pločice 

- vertikalne stijene - glazirane ker. pločice 

- na podnoj (temeljnoj) ploči 

- podignuta na a.b. zidovima 

BAZENSKA ŠKOLJKA S POMIČNIM DNOM , 21,5 x 25 m 

2 PRELJEVI 

- omogućavaju strujanje i izmjenu vode, otklanjaju površinsku vodu, prihvaćaju i 

smiruju valove 

- danas najčešći finski, Wiesbaden, St-Moritz i ciriški preljev 






finski preljev sastoji se od kose naplavne plohe i kanala pokrivenog rešetkom 

- umiruje valove kada se nivo vode spusti čak za 4 cm 

- ne skuplja se prljavština na rubu bazena 

Zürich - preljev koristi rub fazonskog elementa prema školjci za preljev u 

kanal; to je istovremeno najuža i najjeftinija vrsta preljeva; 

- ne preporuča se u najzahtjevnijim sportskim plivalištima zbog 

stvaranja povratnih valova 

Wiesbaden - preljev može biti niski i visoki (no niski, gdje je vodeno zrcalo 

cca 30 cm ispod razine obilaznog hodnika, više se ne koristi) 

- čak i u modificiranom obliku funkcionira samo sa stalnim nivoom 

vode 

preljev tipa St-Moritz predviđa povišenje bazenske stijenke iznad razine 

obilaznog hodnika za ca 0,4 -0,5 m; 

- gornji rub krune bazenske školjke je jednolično zaobljen, a voda se 

prelijeva po vanjskoj stijeni bazenske školjke 

FINSKI PRELJEV 






PRELJEV - WIESBADEN 

3 LINIJE U BAZENU 

postavljaju se u uzdužnom smjeru (25 m bazen), a ako je bazen širok 25 m 

onda i u uzdužnom smjeru - po dnu, i na zidovima informiraju plivača o smjeru 

plivanja i blizini cilja 

OZNAKE LINIJA U BAZENSKOJ ŠKOLJCI 






4 STEPENICE 

- u plivačkim bazenima - širina min. 1,0 m; postavljaju se izvan 

bazenskih dimenzija 

- demontažne stepenice - instaliraju se privremeno za potrebe 

korisnika, starijih i osoba s posebnim potrebama 

- visina / gazište 16/30 cm 

- izvode se do dna bazena, a kod vrlo dubokih bazena do 180 cm 

ispod površine vode 

- rukohvat visine 90 cm postavlja se s obje strane stepenica 

- stepenica za odmor - širine min. 10 cm, na dubini od 1,20 -1,35 m 

ispod razine vodenog zrcala po cijeloj horizontalnoj dužini vertikalne 

plohe 

5 PENJALICE 

- smještene u nišama u ravnini sa zidom bazena; prostor između dvije 

nastupne plohe 

30 cm, zadnja - u nivou obilazne plohe 






6 STARTNA POSTOLJA I STARTNE KLUPE 

- prednji rub gornjeg dijela startnog bloka - 0,50 - 0,70 m iznad 

površine vode 

- veličina startnog bloka - 0,50 x 0,50 m s protukliznom gornjom 

površinom i max. nagibom prema bazenu od 10% 

- hvataljke za leđni start - između 0,30 i 0,60 m iznad vodene površine 

(moraju biti fiksirane horizontalno i vertikalno) 

- dodirne ploče 

STARTNO POSTOLJE 






7 UGRAĐENI ELEMENTI 

- dovod i odvod vode 

- odvodi za pražnjenje bazena 

- dovodi za mreškanje vode 

- hidraulični cilindri za pomično dno, pregradne zidove ili mostove 

- vodomjeri 

- priključci za podvodne razglase 

- mlaznice za stvaranje mjehurića, za masažu 

- podvodna rasvjeta, svjetlosni uređaji za određivanje ritma 

- podvodni prozori 

- prihvatnici za linijske konopce za natjecanja 

- linija za pogrešan start 

- konopac za vraćanje kod leđnog starta 

- prihvatnici za konopce za dijeljenje vodenog zrcala 

8 IGRALIŠTE ZA VATERPOLO 

SHEMA IGRALIŠTA ZA VATERPOLO 






9 TEHNIČKI POGON 

- prelivni bazen 

- kotlovnica 

- priprema tople vode sa uređajem za raspodjelu 

- uređaji za ventilaciju i odmagljivanje 

- hidroforska stanica 

- klorinator sa filterskim postrojenjem 

- trafostanica, agregatska stanica 

- klima komore 

režim vode u bazenu 

- higijenska, kristalno čista, bakteriološki besprijekorna 

- max. svaka dva sata izmjena vode u bazenu preko filterskih uređaja 

- filtriranje 

- dezinficiranje (kloriranje, ozoniranje) 

- svakih 14 dana kompletno pražnjenje bazena, pranje zidova i dna i 

dezinficiranje 

temperatura vode i zraka 

- temperatura zraka - bazenska dvorana 28 - 30 0 C 

- temperatura vode 26 - 28 0 C 

- za starce, djecu, hendikepirane zrak do 33 0 C, voda do 32 0 C 

- temperatura zraka - tuševi 26 0 C 

- - svlačionice 24 0 C 

- - ulazni prostor, restoran 20 - 22 0 C 

- - topla klupa 33 - 35 0 C 

- - zid koji dotiče tijelo 33 - 35 0 C 

- - zid u blizini ljudskog tijela 24 - 26 0 C 







DVORANE I PLIVALIŠTA - primjeri 

1 BAZENSKE DVORANE 

PRIMJER 1 

1 ulazni hall 2 učitelj plivanja, nadzor bazena 3 garderobe, ormarići, sanitarije, sanit.propusnici 

4 spremište opreme 5 vario bazen 

PRIMJER 2 

1 ulazni hall 2 caffe 3 sauna 4 garderobe (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarići 

6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 učitelj plivanja, nadzor bazena 8 tehnika bazena 9 fitness 

10 spremište opreme 11 vario bazen 12 odmor 13 bazen za djecu, starije i hendikepirane 

14 dječja igraonica 15 vjetrobran, nogoper-izlaz na vanjske površine 16 osoblje 






PRIMJER 3 

zona gravitacije : 20.000 stanovnika 

ukupna vodena ploha : 464 m 2 

izgrađena površina : 2.031 m 2 

izgrađeni volumen : 14.740 m 3 

1 ulazni hall 2 caffe 3 sauna 4 garderobe (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarići 

6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 učitelj plivanja, nadzor bazena 8 tehnika bazena 9 fitness 

10 spremište bazenske opreme 11 bazen za skokove 12 plivački bazen (25x12,5m) 13 odmor 

14 bazen za djecu, starije i hendikepirane 15 dječja igraonica 16 vjetrobran, nogoper-izlaz na vanjske 

površine 

PRIMJER 4 






PRIMJER 4 (vidi prethodnu stranicu) 





1 ulazni hall 2 osoblje 3 cafe-restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani), 

6 garderobe, ormarići 7 sanitarije, sanitarni propusnici 8 učitelj plivanja, nadzor bazena 9 bazen za 

djecu, starije i hendikepirane 10 bazen za skokove 11 bazen za neplivače 12 plivački bazen (25x10 

m) 13 dječja igraonica 14 odmor 15 spremište bazenske opreme 16 fitness 

PRIMJER 5 





1 ulazni hall 2 cafe-restaurant 3 sauna 4 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani) 

5 garderobe, ormarići 6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 spremište-čistač. 8 učitelj plivanja 9 

nadzor bazena, prva pomoć 10 bazen za neplivače 11 plivački bazen (25x12,5 m) 12 bazen za 

skokove 13 bazen za djecu, starije i hendikepirane 14 dječja igraonica 15 šank-kuhinja 16 odmor 

17 spremište bazenske opreme 18 fitness 19 osoblje 






PRIMJER 6 

zona gravitacije : do 50.000 stanovnika 

učenje plivanja : 4 razreda (ca 120 učenika) 




1 ulazni hall 2 osoblje 3 restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani) 

6 garderobe, ormarići 7 sanitarije, sanit. propusnici 8 spremište, čistač. 9 spremište bazenske 

opreme 10 učitelj plivanja 11 nadzor bazena, prva pomoć 12 bazen za neplivače 13 plivački 

bazen (25x16,66 m) 14 bazen za skokove 15 bazen za djecu, starije i hendikepirane 16 dječja 

igraonica 17 kiosk 18 odmor 19 fitness 20 solarij 






PRIMJER 7 

zona gravitacije : do 50.000 stanovnika 

učenje plivanja : 5 razreda (ca 150 učenika) 

ukupna vodena ploha : 1.420 m 2 



1 ulazni hall 2 osoblje 3 restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani) 

6 garderobe, ormarići 7 sanitarije, sanit. propusnici 8 spremište, čistač. 9 spremište bazenske 

opreme 10 učitelj plivanja 11 nadzor bazena, prva pomoć 12 plivački bazen (ca 50x21 m) 

13 bazen za skokove 14 bazen za djecu, starije i hendikepirane 15 odmor 16 dječja igraonica 

17 fitness 






- bazen i dvorana - Pirkkola sportski park, HELSINKI (Finska) 

- natječaj 1959. g., izvedba 1968-74. 

- arhitekti: Kaia i Heikki Siren 

- u sklopu sportskog parka: 

dvorana za igre loptom (22,5x44,7 m) i bazenska dvorana (plivački bazen 15,9x33,3 

m, bazenza djecu 6,93x5,15 m), 

ledena dvorana (postojeći hokey stadion natkriven je drvenim lučnim nosačima, 

raspon 53 m) 

PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN 

(A - dvorana, bazen; B - ledena dvorana) 

situacija 


pogled na bazensku dvoranu s istoka 







poprečni i uzdužni presjek 


pročelja 






PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN tlocrti sportske i bazenske dvorane 






- dvoransko plivalište - TAPIOLA (Helsinki, Finska), izgrađeno 1965. godine 

- arhitekt: Aarne Adrian Ervi 

- prvi puta primjenjen finski preljev 

- bazen za plivače s manjom skakaonicom; vel. 25 x 12,5 x 3,8 m 

- mali bazen za neplivače vel. 8 x 7 x 0,8 m 

TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI 

situacija 

TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI 

pogled - jugozapad 






TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI TLOCRT - nivo 0 

TLOCRT - 2 TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI TLOCRT - nivo - 1 

TLOCRT - nivo 0 TLOCRT - nivo 1 TLOCRT - nivo 2 

1 ULAZNI PROSTOR 1 BAZEN ZA PLIVAČE 25x12,5x3,7m 1 SAUNA 

2 PLIVALIŠTE 2 BAZEN ZA NEPLIVAČE 8x7x0,8 m 2 ODMOR 

3 GLEDALIŠTE 3 NADZORNIK BAZENA 

4 OSOBLJE 4 MLIJEČNI BAR 

5 SVLAČIONICE 5 SAUNA 

6 UPRAVA 6 TUŠEVI 

7 SVLAČIONICE 

8 TEHNIČKE PROSTORIJE 






- dvoransko plivalište - KAUNIAINEN (Finska), izgrađeno 1972. godine 

- arhitekt: Einari Teräsvirta 

- vanjski i unutarnji bazeni; primarno za kondiciono i rekreativno plivanje 

- transparentna, jednostavna i skladno proporcionirana i ritmizirana građevina - 

reprezentativan primjer finske sportske arhitekture 70-tih godina 

KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERÄSVIRTA 

situacija 


pogled - jugozapad 


pogled - uzdužni presjek 






- sportski kompleks - YUMENOSHIMA, Tokyo (Japan), izgrađeno 1974-76. godine 

- arhitekti: Sakakura Associates, Tokyo Offices 

- tlocrtna izgrađena površina : 9.666 m 2 

- ukupna izgrađena površina : 12.529 m 2 

YUMENOSHIMA, 1974-76., arh. Sakakura Associatespogled iz zraka 

ulazno pročelje 

YUMENOSHIMA, 1974-76., arh. Sakakura Associates 

tlocrt prizemlja 






- dvoransko plivalište Negenborn u SCHÖNINGENU (Njemačka) izgrađeno 1990. 

godine 

- arhitekt: Lips & Weinkopf 

- izuzetna skromnost u izvedbi, minimalistički arhitektonski izraz, površina pratećih 

prostorija izrazito malena u odnosu na bazenski prostor 

SCHÖNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf 

situacija 


pogled - istočno pročelje 







tlocrt - nivo prizemlja 


uzdužni presjek 

- COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, kompletirano 1999. 

- arhitekti: B V N Architects 

- specifičnost rješenja je spuštanje cijelog kompleksa ispod razine postojećeg trga i 

katedrale na jednom kraju trga 

- kompleks uspješno koriste razni korisnici (učenici, sportaši, rekreativci) 

COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N 

pogled iz zraka 






COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N interijer, eksterijer - pogledi 


tlocrt 


presjek 






BERLIN, OLIMPIJSKI VELODROM I BAZEN, 1992 - 1996. 

- arhitekt: Dominique Perrault 

- sportski kompleks koji objedinjuje olimpijske sadržaje (olimpijski bazen, bazen za 

skokove, bazene za trening, velodrom, trodjelnu sportsku dvoranu, tribine za 

gledaoce,...) 

BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault 


BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault, 

tlocrt bazenskog sklopa 







tlocrt velodroma 


interijer - bazen, velodrom 






- PEKING, Nacionalni plivački centar ''Water Cube'' - 2003 - 2008. 

- arhitekti: PTW Architects, Sydney (1. nagrada na međunarodnom natječaju) 

CSCEC*design, Peking 

ARUP, Sydney 

- ukupna veličina građevine: 177 x 177 x 31 m 

PEKING, Nacionalni plivački centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects 



interijer - olimpijski bazen 







tlocrt - nivo ulaza 







DVORANE - ZAKONI, NORME, SHEME 

1 ZAKONI, NORME 

Zakon o športu (1997.), 

ŠPORTSKI OBJEKTI - zatvoreni i otvoreni objekti kao i prirodne uređene 

površine koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje športske djelatnosti 

SUSTAV ŠPORTSKIH OBJEKATA - prostorni uvjeti, standardi i normativi za 

izradu sustava športskih objekata 

KRONOLOGIJA NORMI : 

DIN 18032-2: 1991 - 2001. 

Dvorane za vježbanje, igre i višenamjensko korištenje 

HRN DIN V 18032-2:2002 - od 2001. 

Dvorane za vježbanje, igre i višenamjensko korištenje 

prEN 14904:2004 E - od 2004. 

2 SISTEMATIZACIJA, ARHITEKTONSKI OBLIK SPORTSKIH DVORANA 

stilska pripadnost: 

- arhitektura kontinuiteta - klasična (oslonac na helenističku arhitekturu 

megaron - hram - amfiteatar) 

- arhitektura regionalnih karakteristika (npr. materijal drvo - tema: savsko 

kupalište) 

geometrijska apstrakcija 

organska arhitektura (asocirana prirodnim strukturama: kap, spirala, ...) 

opći principi OBLIKOVANJA i KONSTRUKCIJE vrijede za sve vrste sportskih 

dvorana (suhe, mokre, ledene), te za stadione generalno, kao i i za arhitekturu 

općenito 

...osnovno teoretsko pitanje: 

u čemu se onda očituje bit pojedinih vrsta arhitekture - građevine, te u čemu je 

njihova međusobna razlika 

univerzalni oblik zgrade : 

- vanjski oblik 

- unutrašnji oblik 






- monogeometrijski oblici 

naglašavaju veličinu unutarnjih prostora dvorane, a ostali sadržaji su 

inkorporirani u takav oblik (sekundarni - marginalni prostori) 

- složeni geometrijski oblici 

kod kojih se vizuelno razlikuju oblici dvorane-a od ostalih sadržaja 

manjih volumena 

- oblikovne strukture 

koje prikazuju unutarnje prostore višeznačno, pa izvana nije moguće 

definirati prostor same dvorane 

3 TIPOVI SPORTSKIH DVORANA 

tipovi sportskih dvorana mogu se definirati obzirom na: 

- vrste športa (suhi športovi, mokri športovi, športovi na ledu) 

- djeljivost (jednodjelne, dvodjelne, trodjelne, višedjelne,...) 

- gledaoci (dvorane sa i bez gledaoca) 

- veličine (velike dvorane sa i bez gledaoca, male sa i bez gledaoca) 

osnovna podjela koja se bazira obzirom na veličinu sportskog borilišta 1 

standardni dvoranski sportovi 2 : 

- košarka 

- rukomet 

- mali nogomet 

1 

2 

nije uključeno gledalište 

sportovi gdje je sportska borilišna ploha manja od navedenih standardnih (npr. odbojka, 

tenis,stolni tenis, borilački sportovi, rekreativna gimnastika,...) 






- jednodjelna dvorana (nedjeljiva) 15 x 27 x m visine 5,5 - 6 m 

(košarka 3 ) 

- dvodjelna dvorana 18 x 36 m visine 5,5 do 8 m 

(gymnasium, košarka, rukomet - trening škole) 

- polivalentna dvorana 22 x 44 m visine 7 do 9 m (''mali nogomet'') 

- trodjelne dvorane 27 x 45 m visine 7 do 9 m 

(rukomet, ''mali nogomet'', gimnastika) 

3 

veličina košarkaškog igrališta varira od 13 x 24 m (škole) do takmičarskih igrališta 15 x 26 

(fakulteti, regionalna takmičenja) te 15 x 28 m (državna takmičenja, FIBA, NBA) 

male dvorane : 

- korektivna i ritmička gimnastika, ples, trim, fitness, trening, zagrijavanje, 

razgibavanje,... 

najčešće dimenzije : 

14 x 14 m, 14 x 10 m, 12 x 10 m visine 4 m (korektivna gimnastika), 

4,5 x 4,5 m do 6 x 9 m visine 3 m, (fitness) 

4,5 x 6 m do 6 x 15 m visine 3,5 - 4 m (kondicijski trening) 

velike dvorane : 

- dvoranski nogomet 32 x 52 m 4 

- ''ledene'' dvorane cca 30-40 x 60 m (hokej) 

- atletske dvorane, velodromi cca 60 x 80-100 m 

(atletska staza 240 m) 

4 

veličina terena za dvoranski nogomet, bez sigurnosne zone 

stadionske dvorane, dvoranski stadioni 

4 PROSTORNI PROGRAM I FUNKCIONALNO-PROSTORNI RAZMJEŠTAJ 

PARCELA, VANJSKI PROSTORI 

veličina parcele - minimalna veličina parcele (bez parkirališnog prostora) za 

dvorane veličine: 

15 x 27 m cca 2000 m 2 

18 x 36 m cca 3000 m 2 

27 x 45 m cca 4000 m 2 

parkirališni prostor 

- za svaku vježbališnu jedinicu min. 15 PM (automobili) 

- za svaku vježbališnu jedinicu min. 15 PM (bicikli i motori) 

- ovisno o veličini dvorane, ali min. 1 PM (autobus) 

ili 5 - 6 % gledaoca x 60-80 m 2 

- gledaoci 1 PM/4 gledaoca 

ili 9 - 15 % gledaoca x 25-30 m 2 






globalna SHEMA DISPOZICIJE OSNOVNIH GRUPACIJA velike sportske 

dvorane 

5 FUNKCIONALNA SHEMA SPORTSKE DVORANE 

KORISNICI 

PUBLIKA 

SPORTAŠI, REKREATIVCI 

GLEDAOCI (tribine) 

ulazi (hall, prateći sadržaji, vertikalne komunikacije, prostori klubova, uprava, 

...) 

sklop dvoranskog prostora (dvorane - male, velike, jedno i višedjelne, 

sigurnosne zone igrališta, spremišta sprava, spremišta opće namjene,...) 

osnovne prateće prostorije (svlačionice - grupe, svlačionice - hendikepirani, 

treneri, suci, nastavnici, sanitarije, praonice, komunikacije, ''čisti - nečisti'' 

hodnik, prva pomoć - ambulanta, doping kontrola, maser, masaža, osoblje,...) 

tehnički prostori (grijanje, kondicioniranje zraka-klimatizacija, trafo, agregat, 

režija dvorane, radionica, spremišta,...) 

prostori za gledaoce (ulazi, hallovi, tribine, prateći sadržaji,...) 

novinari, TV, VIP,... 






OSNOVNA FUNKCIONALNA SHEMA MALE DVORANE 

OPREMA SPORTSKE DVORANE 

- pregrađivanje (pomične pregradne stijene) 

- sportska oprema (sprave - fiksne i pomične) 

- podovi borilišta - igrališta 

podovi za suhe športove 

podovi za ''ledene'' športove 

montažno-demontažni pod iznad leda 

opće karakteristike podova za suhe športove : 

- elastičnost ili podatnost 

- sigurnost koraka 

- sigurnost od klizanja 

- mogućnost brze promjene smjera kretanja 

- odskok lopte 

- otpornost na habanje 

- što kraće vrijeme čišćenja 

- ..... 






OSNOVNA FUNKCIONALNA SHEMA VELIKE DVORANE 






PROGRAMSKA SKICA TRODJELNE DVORANE 45 x 27 x 9 m 

1 TRODJELNA DVORANA 45 x 27 m 20 VJETROBRAN - GLEDAOCI 

2 DVORANA ZA KOREKTIVNU GIMN. 14 x 14 m 21 PRODAJA KARATA 

3 SPREMIŠTE OPREME 22 ULAZNI HALL - GLEDAOCI 

4 SVLAČIONICA - GARDEROBA 23 SANITARIJE - GLEDAOCI 

5 PRAONICA, SANITARIJE 24 CAFFE 

6 NASTAVNICI, TRENERI 25 SPREMIŠTE - CAFFE 

7 REŽIJA, NADZOR 26 TELESKOPSKE TRIBINE 

8 OSOBLJE, UPRAVA 

9 KLUBSKI PROSTORI, OSOBLJE 

10 ''ČISTI'' HODNIK 

11 OSOBLJE, PRIBOR ZA ČIŠĆENJE 

12 TEHNIČKI PROSTORI, (KLIMAT., VENT., GRIJ.) 

13 VJETROBRAN 

14 ULAZNI HALL - KORISNICI, ŠPORTAŠI 

15 ''NEČISTI'' HODNIK 






SHEMA IGRALIŠTA I SIGURNOSNE ZONE U TRODJELNOJ DVORANI 

VELIČINE 48-51 x 32 x 9 m 






GLEDALIŠTE 

UVJETI I PODRUČJE VIZUALNOG OPAŽANJA 

PRAVAC GLEDANJA 

- za različite igre 

- za igre sa neprozirnom ogradom oko terena 

- za plivališta i skokove u vodu 

- za atletiku 

VIZURNA LINIJA 

ELEMENTI GLEDALIŠTA 

- tribine (stabilne, pomične-teleskopske) 

- sjedišta 

- raspored prolaza kod gledališta 

- prilaz na tribine, gornja, donja i srednja razdioba 

- pozicija gledališta (obzirom na igralište, na oblik) 

SHEME POZICIJE I OBLIKA GLEDALIŠTA 

OSNOVNI UVJETI ZA GLEDALIŠTE 

- širina (dubina) reda 75 - 85 cm 

- glavni prolaz min. 60 cm (bolje 90 do 120 cm) 

- stube - nagib 1 : 2, rampe - nagib 1 : 6 do 1 : 8 

- širina sektora do 12,5 m (24 - 28 sjedala, širina sjedala min. 50 cm) 

- širina ulaza - izlaza, prolaza min. 120 cm ali ne više od 250 

- širina glavnog prolaza - prema proračunu ukupnog broja gledatelja (min. 

90 cm, za velike dvorane 120, 180, 240 cm 






PRIRODNO OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA DVORANA ZA SUHE I ''LEDENE'' 

ŠPORTOVE 

osnovni cilj: ostvarenje optimalnih uvjeta za efikasnu i ugodnu vizualnu percepciju 

igrača i gledaoca 

ILUMINACIJA - VIDLJIVOST - BLJEŠTANJE 

TOPLINA BOJE (BOJA ZIDOVA, STROPA I PODA) 

PROSTORNA DISTRIBUCIJA SVJETLA: 

- OSVJETLJENJE KROZ VERTIKALNE ZIDNE PLOHE 

- OSVJETLJENJE KROZ STROP 

- KOMBINIRANO OSVJETLJENJE 

- OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA JEDNODJELNE DVORANE 

- OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA VIŠEDJELNE DVORANE 

- UTJECAJ GLEDALIŠTA NA NAČIN OSVJETLJENJA I ORIJENTACIJU 












DVORANE - ZAKONI, NORME, SHEME, OSNOVNA PODJELA - 2. dio 

1 TIPOVI SPORTSKIH DVORANA 

tipovi sportskih dvorana mogu se definirati obzirom na: 

- vrste športa (suhi športovi, mokri športovi, športovi na ledu) 

- djeljivost (jednodjelne, dvodjelne, trodjelne, višedjelne,...) 

- gledaoci (dvorane sa i bez gledaoca) 

- veličine (velike dvorane sa i bez gledaoca, male sa i bez gledaoca) 

1.1. MALE I VIŠEDJELNE DVORANE : 

- korektivna i ritmička gimnastika, ples, trim, fitness, trening, zagrijavanje, 

razgibavanje,... 

najčešće dimenzije : 

1.1.1. 14 x 14 m, 14 x 10 m, 12 x 10 m visine 4 m (korektivna 

gimnastika), 

1.1.2. 4,5 x 4,5 m do 6 x 9 m visine 3 m, (fitness) 

1.1.3. 4,5 x 6 m do 6 x 15 m visine 3,5 - 4 m (kondicijski trening) 

1.1.4. 15 x 27 m visine 5,5 - 6 m 

18 x 36 m (dvodjelna dvorana) visine 5,5 - 8 m 

27 x 45 m (trodjelna dvorana) visine 7 - 9 m 

1.2. VELIKE DVORANE 

1.2.1. dvoranski nogomet 32 x 52 m 4 

1.2.2. ''ledene'' dvorane cca 30-40 x 60 m (hokej) 

1.2.3. atletske dvorane, velodromi cca 60 x 80-100 m 

(atletska staza 240 m) 

1.2.4. stadionske dvorane, dvoranski stadioni 

1.2.1. dvorane za dvoranski nogomet 

- osnova je proširena trodjelna dvorana (teleskopske tribine) 

- povoljno organiziranje gimnastičkih takmičenje 

- ekonomski ipak nisu povoljne 

4 

veličina terena za dvoranski nogomet, bez sigurnosne zone 

(vidjeti detaljnije 6. predavanje - sažetak) 

1.2.2. ''ledene'' dvorane 

- razvojni trendovi - upotreba zimi : (slobodno klizanje, hokej, 

umjetničko klizanje, ples na ledu, brzo klizanje, kuglanje na 

ledu, curling,...) - upotreba ljeti : sportovi s loptom povoljni 

za dvorane, hokej na koturaljkama, borilački sportovi, mini golf, 

izložbe, performance, predstave,... 






- Internorme - klizališta na umjetnom ledu (IAB, 1976. god. formirana 

specijalna radna grupa za sportove na ledu sa zadatkom prikupljanja i 

sastavljanja smjernica) 

- tipovi klizališta 

o otvorena klizališta - vanjska klizališta 

o natkrivena klizališta 

o ledene sportske dvorane 

o klizališta s pomičnim krovom 

o kombinacije otvorenog klizališta i zatvorene dvorane 

o demontažna klizališta 

o klizališta povezana sa bazenima ili drugim sportskim površinama 

- definicija ledene površine/igrališta - umjetno zamrznuta vodena 

površina 

- dimenzije sportsko-rekreativnih površina : 

o hokej (60 x 30 m, uključivo i uglovna zaobljenja i granične barijere 

(''bande'') 

o standardna staza za brzo klizanje (2 x 5m, dužine 400 m → 

4000m 2 ; preporučuje se širina 2 x 4 m, dužine 400 m →3200m 2 

kao i izdvajanje staze za zagrijavanje širine 3 m - na taj način 

cijela širina staze je 11 m) 

o kuglanje na ledu duljine 42m, širine 4 m 

o curling - površina 45 x 45 m 

o ''long distance curling'' - duljina staze 300 m 

o rekreativno klizanje - potrebna površina 3 - 4 m 2 /osoba tj 450- 

600 osoba može klizati na površini 1800 m 2 

- klizališta dimenzija manjih od 60 x 30 m preporuča se projektirati u 

modulu ''malog rastera'' 10x5 m (standardni prefabricirani montažni 

elementi 

- prostorije 

o tehničke prostorije (grijanje, navodnjavanje, el. instalacije, 

uređaji za obradu leda, nadzor i priručna radionica 

o garderobe 

svlačionice i sanitarije za sportaše, po jedna garderoba za M i 

Ž odnosno za domaću i gostujuću ekipu (po 20 sportaša), 

sušionica za sportsku odjeću, prostor za uređaje i sportsku 

odjeću, tuševi i umivaonici, sanitarije za sportaše; 

prostorija za suce 

centralna garderoba 

prostorija za vezivanje klizaljki i garderoba za opće potrebe 

o prostori za režiju, suce, novinare, radio i TV 

o gledališta 

o restoran, kiosci, hallovi, skladišta i sportske trgovine 

o uprava 

o prostori za poslovne sastanke i prezentacije 

o policija, vatrogasci, sigurnosne službe 

o ambulanta 

o stan za domara 






2 PRIMJERI DVORANA 

2.1. LANDSKRONA SPORTS HALL, Landskrona, Švedska 

- izvedba: 1965. 

- arhitekt: Arne Jacobsen 

- oko 2000 gledalaca (ca 1000 sjedećih mjesta) 

LANDSKRONA, 1965., arh. ARNE JAKOBSEN 

pogled istok 

LANDSKRONA, 1965., arh. ARNE JAKOBSEN 

tlocrti, presjeci 






2.2. PALAZZO DELLO SPORT, RIM, Italija 

- projekt: 1956. god. 

- izvedba: 1958 - 1960. god. 

- arh.: Pier Luigi Nervi, Marcello Piacentini 

- kapacitet: 10.500 gledalaca (košarka), nakon rekonstrukcije 2003. povećan 

je broj sjedećih mjesta na 11.200; - dijametar građevine: 95 m 

PALAZZO DELLO SPORT, RIM, 1958-60., arh. P.L.Nervi, M. Piacentini 






2.3. SPORTSKA DVORANA - OTANIEMI, Finska 

- izvedeno: 1956. god. 

- arhitekt : Alvar Aalto 

- sklop atletske dvorane i male dvorane (košarka, tenis) 

- kombinacija arm.betonske konstrukcije (stupovi) i lameliranih drvenih 

nosača promjenljivog raspona 

SPORTSKA DVORANA, Otaniemi, 1956., arh. Alvar Aalto 

tlocrt 

SPORTSKA DVORANA, Otaniemi, 1956., arh. Alvar Aalto 

poprečni presjek, pročelje 






2.4. SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, Japan 

- projekt/izvedba : 1962 - 1964.god. 

- arhitekt : Kenzo Tange Associates, Shudan Sheisaku Associates 

- konstrukcija : Takeshi Okamoto, Keizo Inuzuka 

- dužina : ca 80 m, konstrukcija krova: hiperbolični paraboloid, debljina ploče 

ca 5 cm 

- borilišna ploha na razini 1. etaže (u prizemlju su prostori za konferencije, 

uredi, trening dvorane, tehnika, ...) 

- gledalište za ca 2500 gledalaca 

SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, 1962/64., arh. Kenzo Tange 

tlocrt prizemlja 

1 ulazni hall 6 garderoba 11 hall 18 sanitarije 

2 info pult 7 spremište 12 soba za prijem, ured 19 radionica 

3 trening dvorana 8 kuhinja 13 ured 20 uprava 

4 trafo,tehnika 9 dvorana za sastanke 14 liječnik, prva pomoć 21 dizalo 

5 tehnika 10 dvorana za sastanke 15/16 višenam. prostori 






SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, 1962/64., arh. Kenzo Tange 

tlocrti, presjek, pogledi 






2.5. TOKYO METROPOLITAN GYMNASIUM, Shibuya,TOKYO, Japan 

- izgrađena 1954.god. za svjetsko prvenstvo u hrvanju, renovirana 1989.- 

1991.god. 

- arhitekt rekonstrukcije: Fumihiko Maki, 

- kapacitet : 10.000 gledalaca (6.000 fiksnih i 4.000 po potrebi) 

Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki 



pogled - ulazno pročelje 







tlocrti, interijer dvorane 


poprečni i uzdužni presjek 






2.6. ATLETSKA DVORANA, Sindelfingen, Njemačka 

- izgrađena 1977. god. 

- arhitekt : Günter Behnisch 

ATLETSKA DVORANA Sindelfingen, 1977., arh. Günter Behnisch 

presjek, tlocrti, model 

ATLETSKA DVORANA Sindelfingen, 1977., arh. Günter Behnisch 

pogled iznutra 






2.7. ARENA OMNISPORTS de Paris-Bercy, Pariz, Francuska 


- arhitekti : Andrault-Parat, Prouve, Guvan 

- kapacitet : - koncerti: 17.000 

- boks : 16.000 

- tenis : 14.000 (Paris Masters ATP) 

- košarka : 14.000 

- atletika : 8.500 

- biciklizam, kart - utrke, kamioni, motori Xtrem: 7.000 

ARENA OMNISPORTS de Bercy, Pariz, 1984., arh. Andrault-Parat, Prouve, Guvan 

pogledi 

(usporediti sa: 

arena Budimpešta (Budapest Sportcsarnok; Principe Felipe Arena-Zaragoza; 

Palasport di Genoa; Palau Sant Jordi-Barcelona; PAOK Sports Arena 

Thessaloniki; Rod Laver Arena-Melbourne; O 2 World-Berlin; Oval Lingotto 

Torino; arena Zagreb; Spaladium Arena-Split) 

2.8. ARENA ''Papp László Budapest Sports Arena'' - Budimpešta, Mađarska 

- izgrađena 2001.-2003. god. 

- arhitekti : KÖZTI Sport Concepts 

- kapacitet : - sport: 9.500 (hokej) - 12.500 

- koncerti : 15.000 

- dvorana projektirana za veliki broj sportskih disciplina uključujući i 

ekstremne sportove (motokros, jet-skijanje,...) kao i koncerte, opere, drame, 

cirkuse,... 

- www.budapestarena.hu 

ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KÓZTI Sport Concepts 

pogledi 







tlocrti, pogled iznutra 


pogledi iznutra 






2.9. ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe, Njemačka 


- arhitekti : SCHMITT Kazimir i Partneri 

- kapacitet : ca 9.000 gledalaca 

ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners 

pogledi 



boks 

koncerti 

ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners organizacija dvorane 






košarka 


organizacija dvorane 

2.10. HOKEJ ARENA - ''Palasport Olimpico'', Torino, Italija 

- izgrađena 2005. god. za Zimske Olimpijske igre 2006 

- arhitekti : ARATA ISOZAKI, PIER PAOLO MAGGIORA 

- veličina : 183 x 100 m; visina iznad terena ca 12 m, ispod terena 7,5 m 

- kapacitet : 12.350 gledalaca (hokej na ledu) 

16.600 gledalaca (košarka) 

18.500 gledalaca (koncerti) 






HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora 

tlocrti 







sheme organizacije dvorane 







presjeci 


int. pogled 

NAPOMENA: 

vidjeti prilog uz 7. predavanje : LEDENE DVORANE 

- primjere nekih velikih dvorana vidjeti i u: 

- 5. predavanje : BERLIN, Olimpijski velodrom i bazen 

- 12. predavanje, 2. dio: MEXICO, palača sportova 

- 12. predavanje, 3. dio: MONTREAL, velodrom 

- 12. predavanje, 4. dio: BARCELONA, sportska palača Sant Jordi 







STADIONI - POVIJEST, OSNOVNO PLANIRANJE, POLOŽAJ U OKOLIŠU 

Povijest - od cirkusa, arene, teatra do stadiona 

- naziv stadion - grč. stadion, - stadij - starogrčka mjera za duljinu, 

varirala je obzirom na lokalne uvjete od 177 - 192 metra (prema 

Herodotu - 1 stadij = 600 stopa 

- arena - naziv izveden iz latinske riječi - harena (pijesak) - mjesto 

borbe, posuto pijeskom, smješteno u amfiteatre, cirkuse ili stadione 

sl. 1 stadion - Delfi, 5.st.pr.n.e., 

dužina cca 177 m 

sl. 2 Circus Maximus, oko 500 g.pr.n.e. 

dužina cca 3,5 stadia (cca 635 m), širina cca 110 m 

kapacitet cca 300.000 gledalaca 

sl. 3 kazalište u Epidauru, 3. st. 






Osnovno planiranje 

1. BORILIŠNA PLOHA - CENTRALNI TEREN - ARENA 

1.1. dimenzije (sl. 4, sl. 5, sl. 6, sl. 7) 

1.2. orijentacija (sl. 10) 

sl. 4 

KRUŽNA 400 m STAZA, definiranje veličine stadiona prema dimenziji atletskog borilišta 

sl. 5 SHEMA NOGOMETNOG IGRALIŠTA, definiranje veličine stadiona prema dimenziji 

nogometnog igrališta 






sl. 6 Royals Stadium, Kansas, projektiran za bejzbol sl. 7 Arrowhead Stadium, Kansas, za američki nogomet 

sl. 8 stadion u Ateni, izgrađen 331. g. pr.n.e., rekonstruiran za prve moderne OI 1986 tlocrt, presjek 

sl. 9 olimpijski stadion u Mexico City-u, 1968. kapacitet 87.000 gledalaca tlocrt, presjek 






sl. 10 olimpijski stadion u München-u, 1972., kapacitet 80.000 gledalaca tlocrt, presjek 

2. KAPACITET 

2.1. broj gledalaca oko velike borilišne plohe 

2.2. maks. broj gledalaca oko male borilišne plohe 

gledališta na otvorenom - manja (do 5.000 gledalaca) 

- srednja (5.000 do 30.000 gledalaca) 

- veća (više od 30.000 gledalaca) 

gledališta u zatvorenom - manja (do 1.000 gledalaca) 

- srednja (1.000 do 3.000 gledalaca) 

- veća (3.000 do 10.000 gledalaca) 

- velika (više od 10.000 gledalaca) 

stadion po rangu 

- međunarodni (ca 80.000 gledalaca) 

- nacionalni (ca 60.000 gledalaca) 

- regionalni (do ca 10.000 gledalaca) 

- lokalni (do ca 5.000 gledalaca) 

3. ZONIRANJE SIGURNOSNIH ZONA 

4 sigurnosne zone (1) 

(1) 

Stadia - a design and development guide, Geraint John, Rod Sheard 

4. POLOŽAJ U OKOLIŠU 

- veliki stadioni izvan grada 

- veliki stadioni u gradu 

- transport 

- parkiranje - promet u mirovanju 

- okoliš stadiona 






sl. 11 Mexico City, olimpijski stadion, 1968., kapacitet ca 87.000 gledalaca, situacija 

sl. 12 Mexico City, olimpijski stadion, 1968., zračni pogled 






sl. 13 Reebok stadion, Horwich, Greater Manchester, 1997., arh. Lobb Sports, 28.723 gledalaca zračni pogled 

sl. 14 Reebok stadion, Horwich, Greater Manchester, 1997., arh. Lobb Sports, 28.723 gledalaca zračni pogled 

sl. 15 

Olimpijski stadion, München, 1972., arh. Günther Behnisch, konstr. Otto Frei, ca 69.250 gled. danas (80.000 za OI) 






sl. 16 

gradski stadion Luigi Ferraris (prije Marassi), Genova, 1911., rekonstruiran 1990., arh. Gregoti Assoc., 36.500 gl. 

sl. 17 

stadion Louis II, Monte Carlo, Monaco, 1939., 1985. rekostrukcija, arh. Henri Pottier, 18.500 gledalaca 

sl. 18 

stadion Louis II, Monte Carlo, Monaco, 1939., 1985. rekostrukcija, arh. Henri Pottier, 18.500 gledalaca 






sl. 19 

gradski stadion Braga; Braga, 2003., arh. Eduardo Souta de Moura, 30.000 gledalaca 

sl. 20 gradski stadion Braga; Braga, 2003., arh. Eduardo Souta de Moura, 30.000 gledalaca, situacija 







STADIONI - ELEMENTI 

1. ORGANIZACIJA KORIŠTENJA 

1.1. korisničke grupe, raspodjela funkcionalnih područja 

- borilište 

- gledalište 

- svlačionice 

- uređaji i oprema za vježbanje 

- društvene prostorije 

- prostorije za osoblje 

- servisi, instalacije 

- prostori za vanjski i unutarnji promet pješaka i vozila 

-------------------------------------------------------------------------------- 

- pomoćna borilišta, parkirališta, ambulanta, prodaja 

karata i suvenira, kiosci 

prilazna platforma 

min. širina (m) = kapacitet stadiona x 0,6 / 1000 

poželjna površina platforme je ona koja može primiti sve 

gledatelje u zadanom vremenu pražnjenja gledališta (1) 

(1) 

vrijeme pražnjenja stadiona ovisi o sigurnosnim pravilima i propisima 

pojedinih zemalja, a u slučaju nedostatka istih računa se 8 minuta 

1.2. sigurnost na stadionima - općenito 

1.3. zoniranje i sektori 

1.4. ulazi, kontrole 

sl. 1 dijagram sigurnosnih zona na stadionu (prema Stadia-a design and development guide, 

Geraint John & Rod Sheard) 






sl. 2 

shema pristupa tribinama obzirom na sigurnosne zone 

2. GLEDALIŠTE - TRIBINE 

2.1. definiranje parametara za dizajniranje 

- veza vanjskog i unutarnjeg prometa 

- vrsta gledališta obzirom na : trajnost, visinski položaj u 

odnosu na borilišnu plohu, vrstu sportske aktivnosti, oblik i 

položaj, zaštićenost od klimatski okolnosti, kapacitet,... 

- dimenzioniranje elemenata gledališta 

- orijentacija gledališta 

- vizuelna veza gledališta i okoliša 

- vidljivost površine sportskog borilišta 

- konstrukcija tribina 

2.2. oblici i presjek gledališta - tribina (sl. 3) 

oblici : 

presjek : 

- pravolinijski 

- srpasti 

- potkovasti 

- elisoidni 

- kružni 

- ispod horizonta, ispod plohe igrališta 

- u horizontu igrališta 

- jednoetažna gledališta 

- višeetažna gledališta 

konstrukcija: - na tlu, na padini, na nasipu, u ukopu 

- na posebno izvedenoj konstrukciji 

- kombinirano: padina, nasip + konstrukcija 






sl. 3 

oblici - horizontalni položaj (tlocrt) gledališta u odnosu na borilište 

sl. 4 

sheme puteva gledatelja na tribine 






sl. 5 

vertikalni položaj gledališta u odnosu na borilište 

2.3. dimenzioniranje 

- interne komunikacije 

- min. širina uzdužne horizontalne komunikacije 

manja gledališta 2,50 - 3,10 m 

veća gledališta 3,50 m i više 

- min. širina poprečne kose komunikacije 

min. 1,20 m 

- najveća udaljenost poprečnih komunikacija 

24 - 32 sjedišta 

- otvori: ulazi - izlazi 

- 1 izlaz - sektor 600 osoba (zatvoreni prostori) 

sektor 1500 osoba (otvoreni prostori) 

- najveća udaljenost do izlaza : 30 m po horizontali 

20 m uz kosinu 

23 m niz kosinu 






širina prolaza - izlaza za pražnjenje: 

(prema Neufert, formula koju je postavio C. von Eestern za stadion u Amsterdamu) 

Š = K / V x 1,25 

Š širina prolaza u m min. 1,20 m, najveća do 2,50 m 

K najveći kapacitet gledališta 

V poželjna brzina pražnjenja gledališta u sekundama 

( u intervalu od 420 - 900 sec) 

1,25 konstanta propusnosti po 1m/sec 

maksimalna propusnost jednog izlaza ne smije biti veća od 

1200 - 1800 gledatelja 

najmanji otvor dimenzionira se za prolaz dvije osobe: 

otvoreni prostor 1,20 m 

zatvoreni prostor 1,50 m 

- tribine 

- širina reda gledališta sa sjedalima 

75 - 85 cm (preporuka FIFA-e - 80 cm) 

- širina slobodnog prolaza 

40 - 50 cm i više 

- širina sjedišta 

45 - 50 cm (preporuka FIFA-e - 50 cm) 

2.4. optički uvjeti u gledalištu, barijere i vizurne linije 

bitan kriterij gledališta - dobra vidljivost događaja na 

igralištu ovisi o : 

- orijentaciji gledališta 

- udaljenosti gledatelja od mjesta sportske akcije 

- poprečnom presjeku tribina 

- tlocrtnom obliku gledališta 

- detalji karakteristični i važni za promatranje (hokej - 

pločica-pak; odbojka - pregib članka, prijelaz ruke 

preko mreže; tenis - širina linije za obilježavanje 

polja, ....) 

pravac gledanja 

fokusna točka (F) 

vizurna linija 

radijalno gledanje osigurava se nadvišenjem sjedala po 

određenim pravilima (vizurna linija); 

bočno gledanje osigurava se odgovarajućim tlocrtnim 

zakrivljenjem redova tribina 






sl. 6 

shema zone vidljivosti (odnosi se na nogometni stadion; maksimalna i optimalna 

udaljenost gledanja variraju ovisno o pojedinom sportu tj. karakterističnom predmetu 

promatranja, vidi: MODELI FIZIČKE KULTURE, svezak VII, str. 139-143) 

sl. 7 vizurne linije gledališta u zakrivljenoj liniji (F - položaj najnepovoljnije točke promatranja; r1, r2, r3 - visina stube tribine) 

sl. 8 

položaj fokusne točke (F) obzirom na razne vrste sportova (veći dio sportova, hokej na ledu, klizanje) 






sl. 9 

položaj fokusne točke (F) obzirom na razne vrste sportova (plivališta, bazeni za skokove u vodu, atletika, podij,...) 

2.5. sjedala 

osnovni kriteriji dizajna: 

- udobnost 

- sigurnost 

- robusnost 

- cijena 

sl. 10 

primjeri sjedala i načini pričvršćenja na stube tribina 






sl. 11 

primjeri tipova stolica na tribinama 

A - pojedinačna stolica, fiksna, stadion - Frankfurtu, FIFA World Cup 2006. 

B - pojedinačna stolica, preklopna, stadion - Berlinu, FIFA World Cup 2006. 

C - preklopna fotelja, VIP loža, stadion - Stuttgart, FIFA World Cup 2006. 

D - fiksna stolica, VIP poslovna zona, stadion - München, FIFA World Cup 2006. 

sl. 12 

shema transformacije stojećih u sjedeća mjesta 

- vario tip (preklopno sjedalo - stojeće mjesto 

(Müngersdorfer stadion Köln) 

- vario tip - sjedalo - stadion Hamburg, FIFA WC Hamburg 






sl. 13 

minimalne dimenzije horizontalnog prolaza na tribini, RheinEnergie stadion, 

Köln, FIFA World Cup 2006. 

2.6. prostori na tribinama za osobe u kolicima 

sl. 14 

shema organizacije i dimenzije prostora na tribini za osobe u kolicima, 

RheinEnergie stadion Köln, FIFA World Cup 2006. 






2.7. VIP prostori 

sl. 15 VIP zona, RheinEnergie stadion Köln, FIFA WC 2006. sl. 16 VIP ''hospitality box'', Allianz Arena, München 

VIP ''hospitality box'', RheinEnergie stadion, 

Köln 

2.8. uslužne i prateće službe - kiosci, sanitarije, prehrana, prva 

pomoć 

sl. 17 koncept trodjelnog kioska sl. 18 slika kioska, nivo ´3/4 sl. 19 tlocrtne sheme sanitarija gledatelja 

RheinEnergie stadion ''Food&Beverage'', nivo +1 

nivo ´3/4 

spremnici pive, Veltins Arena, 

Gelsenkirchen 






2.9. prostori za medije, PRESS, TV centar,... 

sl. 17 shema komentatorske pozicije na tribini sl. 18 PRESS, primjeri - 2x gore: FC Köln 

(preporuka: maks. 3 pozicije u nizu) 

dolje: TV centar, Westfalen stadion, Dortmund 

sl. 19 

sheme moguće pozicije kamera na tribinama 






3. SPORTSKI TEREN 

3.1. pregled najčešćih sportova, dimenzije sportskih igrališta, 

odnos prema gledalištu (vidi: prilog I) 

3.2. orijentacija sportskih igrališta 

sl. 20 

preporučena orijentacija vanjskih borilišnih ploha - sjeverna Zemljina polutka 

(osnovni princip: atletičari i igrači s loptom ne smiju imati rano popodnevno sunce u oči) 

A 

B 

C 

najpovoljnija orijentacija sportskih terena za večinu sportova 

prihvatljiva orijentacija za nogomet i ragbi 

optimalna orijentacija za atletiku i igre loptom 

3.3. vrste terena 

- travnate površine (trava, sl.) 

- zrnate površine (mineralne smjese bez umjetnog veziva) 

- plastične površine (sintetički gumeno-elastični materijali) 

- tvrde površine (beton, asfalt, sl.) 

osnovni slojevi u strukturi sportskog tla: 

- građevno tlo 

- posteljica 

- podloga 

- površina građevnog tla 

- drenažni sloj 

- nosivi sloj pokrova 

- pokrov 






sl. 21 

presjek tla sportskog borilišta na otvorenom (atletska staza - nogomet; tenis teren) 

sl. 22 

varijante navodnjavanja i odvodnje oborinskih voda sa sportskih terena 






4. PROSTORI ZA SPORTAŠE, SUCE, PRATEĆE OSOBLJE 

4.1. garderobe, sanitarije 

4.2. zagrijavanje 

4.3. pristup igralištu - tunel 

sl. 23 

stadion - organizaciona shema garderoba sportaša s pripadajućim prostorima 

sl. 24 

stadion - tlocrtna shema garderoba i putevi sportaša i medijskog osoblja (prema preporuci FIFA/UEFA) 






5. UPRAVA, KONTROLA STADIONA, TEHNIKA 

sl. 25 

shema pristupa stadionu - 7 glavnih korisničkih grupa 

izvori: 

http://multimidia.brasil.gov.br/biblioteca/football_stadiums_technical_recommendations_a 

nd_requirements.pdf 

www.fifa.com 

http://mlb.mlb.com 

www.nfleurope.com 

www.iaaf.com 

www.worldstadiums.com 

www.stadiumguide.com 







STADIONI - NOVE TENDENCIJE 

Povijest nogometa (1) 

- Kina - 2.500 god. pr.n.e. - Tsu Chu (''Tsu'' udarati loptu stopalom); 

- Egipat - 2.000 god. pr.n.e. - na jednom grobu prikaz žongliranja loptom; 

- Japan - 600 god. pr.n.e. - 380 god.n.e. igra ''Kemari''; 

- Grčka / Rim - 6.st. pr. n.e. u Grčkoj se igrala kombinacija rukometa i 

nogometa zvana ''Episkyros''; u Rimu slična igra - ''Harpastum''; 

- srednja Amerika - prekolumbijske civilizacije Asteka, Maya i Zapoteka 

igrale su nogomet u 16.st. (ponekad su poraženi bili žrtvovani na oltarima 

hramova); 

- renesansa u Italiji - 'u Firenci 15. i 16. st. - ''Giuco dal Calcio fiorent''; 

- srednjevjekovna Engleska - kralj Edward, 1314. god.; 

- američke kolonije - indijanci su igrali igru loptom i štapovima - 

''Pasuckquakkohowog''; 

- ''moderna igra'' prema E.Augustinu 26.10.1863. god. u Londonu se 

sastalo 14 londonskih klubova i formiralo Football Association; 

- 1871. organizirano prvo takmičenje; 

Od ideje olimpizma do 5. generacije stadiona (2) 

- 1. generacija stadiona 

- povijest modernih stadiona datira od druge polovice 19. stoljeća; 

naglasak je na prihvaćanju što većeg broja gledalaca, ali uz minimalne 

standarde komfora boravka tih istih gledalaca; 


- utjecaj televizije - od 30 tih godina 20.st. počinju TV prijenosi 

sportskih događaja; 

veći naglasak na komforu gledalaca, ali i dalje su to velike ''betonske 

zdjele''; 


- početkom 90 tih godina 20.st. ''stadioni za obitelji'' - naglasak na 

maksimalnom komforu i sadržajima za cijelu obitelj; 

sport je u fokusu zbivanja, ali nije jedini sadržaj (barovi, restorani, 

trgovine navijačkim i sportskim suvenirima); osnovni uvjeti i izvori 

financiranja sportskih klubova se mijenjaju; 


- ''korporacije sponzorstva i medija''; stadioni mogu biti izvor prihoda 

ako su integrirani dizajn, financiranje i upravljanje; 

izraziti primjer je novi Telstra Dome u Melbournu (pokretni krov, 

pokretne tribine, podzemne garaže...); 


- stadioni prerastaju u građevine koje postaju katalizatori planiranja i 

strategijskog razvoja gradova 21. stoljeća; stadioni postaju moćni 

simboli naše kulture, naših aspiracija i ponekad naših grešaka; tek 

trebamo naučiti kako ih mudro koristiti 

(1) 

Stefan Nixdorf: Stadium ATLAS - Technical Recommendations for Grandstands in Modern 

Stadia, Ernst&Sohn Verlag 2008., str. 22-23 

(2) 

prema: Drawn from Sheard,R. The Stadium - Architecture for the New Global culture (Singapore, 

2005.) str. 103-116. 






Adaptabilnost stadiona 

1. adaptabilno gledalište - tribine 

2. pokretna sportska travnata ploha 

3. pokretni krov, krovne membrane 

4. stadionska dvorana - dvoranski stadion 

5. nove tendencije - primjeri 

1. adaptabilno gledalište - tribine 

sl. 1 Stadion Telstra Australia, Sydney, 1995. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, 


sl. 2 Stadion Telstra Australia, Sydney, 1995. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, pogled - jug (nakon 

Olimpijade bez montažne južne i sjeverne tribine) 






2. pokretna sportska travnata ploha 

sl. 3, 4, 5 Arena Schalke, Gelsenkirchen, Njemačka, 2001. 

pomična travnata površina 

sl. 6, 7, 8 Sapporo Dome, Hokkaido, Japan, 2001., arh. Hiroshi Hara, kapacitet 42.000 

pomična travnata površina 






3. pokretni krov, krovne membrane 

sl. 9 Millenium stadion, Cardiff, 1996. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, pogled iz zraka 

kapacitet 74.500, dimenzije terena: 120 x 79 m 

sl. 10 Millenium stadion, Cardiff poprečni presjek 

sl. 11 Millenium stadion, Cardiff model - pokretni krov 






sl. 12 Oita stadion, 1996. - 2001., Oita, Kyushu, Japan, kapacitet 40.000, arh. Kisho Kurokawa 


sl. 13 Oita stadion, 1996 - 2001., Oita, Kyushu, Japan, kapacitet 40.000, arh. K. Kurokawa 

pogled unutrašnjost 

sl. 14 Oita stadion, 1996 - 2001., Oita Kyshu, Japan, kapacitet 40.000, arh. Kisho Kurokawa 

poprečni presjek 






- krovne membrane 

sl. 15 Allianz Arena, München, Njemačka, 2002.-2005., arh. Herzog, de Meuron pogled - jugoistok 

kapacitet 69.900 (njemačka liga), 66.000 (međunarodni susreti), dimenzije igrališta : 105 x 68 m 

sl. 16 Allianz Arena, München, Njemačka, 2002.-2005., arh. Herzog, de Meuron pogled na krov 

kapacitet 69.900 (njemačka liga), 66.000 (međunarodni susreti), dimenzije igrališta : 105 x 68 m 

sl. 17 Allianz Arena, München, detalj presjeka tribine 






4. stadionska dvorana - dvoranski stadion 

sl. 18...Saitama Super Arena, Saitama, Japan, 2000., kapacitet 5.000 - 37.000 gledalaca, arh. Ellerbe Becket, AECOM com. 


transformacija arene u stadion 







sl. 21...Saitama Super Arena, Saitama, Japan, arh. Ellerbe Becket, AECOM com. 

pročelje i uzdužni presjeci 






5. nove tendencije - primjeri : 

sl. 22 Miyagi Sports Stadium , Sendai, Japan, 1996. -2000, arh. Hitoshi Abe, kapacitet : 49.133 

sl. 23 Nogometni stadion - Baracaldo, Španjolska, 1999.-2003. kapacitet 7.960 arh. NoMad 






sl. 24 Saint Denis stadion, Pariz, Francuska, 1995. - 1998., 

kapacitet : 81.338, igralište : 105 x 70 m 

arh. Zublena, Macary, Constantini, Regembal 

sl. 25 Stadion Aveiro, Portugal, 2003., arh. Tomas Taveira, kapacitet : 30.127, igralište 105 x 68 m 

sl. 26 Nacionalni stadion, Peking, Kina, 2003. - 2008. arh. Herzog, de Meuron, konstr. ARUP China Architecture 

kapacitet : 80.000 (91.000 - otvaranje OI 2008.) 







OLIMPIJSKE IGRE NOVOG VREMENA - 1896 - 1948 

1 POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA 1 

drevne olimpijske igre - veliki grčki religiozni, atletski i kulturni festivali 

kralj Iphtos od Elisa - oko 824. pr.n.e. - ''sveto primirje - ekeheiria'' tijekom igara 

''dragih bogovima'' 

od 776. pr.n.e. igre su se održavale svake četvrte godine u Olimpiji na 

Peloponezu 

natjecalo se u : trčanju, hrvanju i šakanje, boksu, petoboju i utrkama kočija 

zadnje stare igre 394. g 

Pierre de Fredy, baron de Coubertin bio je osnivač modernog Olimpijskog 

pokreta, zaneseni sportaš, formulirao je plan oživljavanja Igara; ideja olimpizma, 

ne samo nadmetanje sportaša, već veza tijela i duha, veza sporta i umjetnosti (5. 

OI u Stockholmu 1912., uz natjecanja u sportu bila su i natjecanja u pet umjetničkih 

skupina: geaditeljstvo, slikarstvo, kiparstvo, glazba i književnost; zadnje u Londonu 

1948. 

Henri-Martin DIDON - dominikanac, životno geslo: ''brže, više, jače'' - ''citius, 

altius, fortius'' 

skup izaslanika u Parizu je 1896 izglasao održavanje modernih Olimpijskih igara u 

Ateni 

Pierre de Coubertin 1. OI ATENA plakat 1. OI ATENA ceremonija otvaranja 1. Olimpijskih igara 

1896 1. moderne Olimpijske igre održane su u Ateni na obnovljenom antičkom 

stadionu 

sudjelovalo je 311 natjecatelja iz 13 zemalja 

Atena, stadion, tlocrt detalj presjeka tribina 






1900. 2. OI Pariz, Bulonjska šuma, nisu bili građeni nikakvi posebni objekti, staza 

za trčanje dužine cca 313 m 

1904. 3. OI St Louis, nisu bili izgrađeni nikakvi posebni sadržaji 

1908. 4. OI London, prvi olimpijski stadion novog doba (White City Stadium); 

kapacitet više od 80.000 gledalaca; shema - nogometno igralište koje 

okružuje atletska staza, 

postavljena je i biciklistička staza i bazen 100x16,25 m 

London, 1908., stadion tlocrt detalj presjeka tribina 

1912. 5. OI Stockholm, sagrađen je stadion koji je sačuvan do današnjih dana, 

tribine potkovaste forme, nogometno igralište s atletskom stazom 

Stockholm, 1912., stadion tlocrt detalj presjeka tribina 






5. OI Stockholm, plakat ceremonija otvaranja 5. Olimpijskih igara 

1916. 6. OI (Berlin) (zbog 1.svj.rata nisu održane) 

1920. 7. OI Antwerpen, sagrađen je stadion kapaciteta ca 60.000 gledalaca 

Antwerpen, 1920., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina 

1924. 8. OI Pariz, sagrađen je stadion ''Colombes'', zamišljen kao veliki sportski 

kompleks sa osnovnom sportskom arenom, bazenom, tenis terenom, 

raznim pomoćnim objektima; 

trkališna staza dužine 450 m (pokazala se kao neadekvatna i nije se 

više primjenjivala 

8. OI Paris, 1924. olimpijski stadion Colombes 






1928. 9. OI Amsterdam, stadion kapaciteta ca 40.000 gledalaca (16.000 stajaćih 

mjesta); tenis court za ca 7.000 gledalaca, bazen 50x18 m; sportska 

dvorana za ca 5.000 gledalaca (gimnastika, hrvanje, boks); 

oko stadiona - kanal - pristanište za jahte, sunčališta, restorani... 

Amsterdam, 1928., 

Olimpijski stadion 

1932. 10. OI Los Angeles, sagrađen veliki stadion sa tribinama za ca 100.000 

gledalaca, visina tribina ca 30 m; igralište veličine 105x70 m; dvije 

spojene jednocentične staze za trčanje (400 i 450 m); 

sagrađen je i otkriveni plivački bazen... 

Los Angeles, 1932., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina 






1936. 11. OI Berlin, u Grünenwaldu novi stadion kapaciteta ca 100.000 gledalaca 

na mjestu srušenog stadiona; 

staza za trčanje - keramička površina 

na površini od ca 90 ha izgrađen je cijeli sportski kompleks (otkriveni 

bazeni, dvorane za gimnastiku, površine za trening, nogometna 

igrališta i drugi prateći objekti...) 

Berlin, 1936., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina 

Berlin, 1936., 

situacija olimpijskog kompleksa 

1940. 12. OI (Helsinki) 2.svj.rat 

1944. 13. OI (London) 2.svj.rat 






1948. 14. OI London, rekordan broj natjecatelja (4486) 

Olimpijski stadion - Wembley Park Stadium sagrađen 1924. 

renoviran i dopunjen stazom za laku atletiku (Sir Owen Williams); 

linija tribina slijedi liniju trkačke staze pa su vizure na pojedinim 

dijelovima uzdužnih ravnih tribina loše 

London, 1948. 

Wembley Park Stadium, zračni pogled - jug 

London, 1948. 

Wembley Park Stadium, zračni pogled - istok 







OLIMPIJSKE IGRE NOVOG VREMENA - 1952 - 2008. 

I dio - 1952 - 1964. 

1952 15. OI Helsinki 

- olimpijski park ca 1,5 km od središta Helsinkija, uklopljen u prirodni 

okoliš, šume, jezera,... 

- stadion građen za OI 1940., arh. Yrjö Lindegren, Toivo Jänti; 

prvobitni kapacitet 52.000 gledalaca, rekonstruiran 1952. - 

nadograđene tribine - 72.000 gledalaca; staza za trčanje 400m, 

nogometno igralište 105x65 m 

- olimpijski toranj visine 72,71 m (olimpijski pobjednik Matti 

Jarvinen, OI San Francisko 1932, koplje) 

- plivački stadion, arh. Jorma Järvi, kapacitet ca 10.000 gledalaca 

- 2 sajamske izložbene dvorane su preuređene za dvoranske 

sportove 

Helsinki, 1952., stadion tlocrt detalj presjeka tribina 

Helsinki, olimpijski stadion (situacija 2005.) 

pogled iz zraka, JI 






1956. 16. OI Melbourne 

- lokacija olimpijskog parka u blizini botaničkog vrta 

- stadion - postojeći Cricket Ground Stadium (australski nogomet) 

unajmljen, preuređen i proširen za potrebe Olipijskih igara; 

interpolirana je staza (400 m) za trčanje koja je nakon Olimpijade 

odstranjena; kružna dogradnja uz postojeće tribine (tri razine) 

povećala je kapacitet sa 40.000 na 120.000 gledalaca; unatoč 

znatnim dimenzijama vidni kut omogućava svim gledaocima 

kvalitetan pregled nad borilišnom plohom; 

- koncepcija zakrivljenih ovalnih tribina koja osigurava približno 

jednako dobar pregled zbivanja na borilištu sa svih mjesta postala 

je kasnije standard za sve velike stadione 

- plivačka dvorana - prvi puta za OI napravljeno zatvoreno plivalište 

(do tada su se plivačka natjecanja odvijala u zatvorenoj postojećoj 

plivačkoj dvorani samo u Londonu 1948.); arh. K. Borland, P. 

McIntyre, J. i P. Murphy; kapacitet 6.000 gledalaca; vidljiva čelična 

konstrukcija kao osnovni oblikovni element; 

dva bazena: za plivanje 50 x 19,8 m i za skokove u vodu 19,8 x 

15,4 m 

- sagrađeno je Olimpijsko selo i specijalno opremljena bolnica 

- nova dvorana za boks 

Melbourne, Cricket Ground Stadium 


1960. 17. OI Rim, 

- lokacija na Foro Italico i još tri manja sportska središta (Campo 

Parioli, Tre Fontane i lokacija neodržane Svjetske izložbe) 

- korišteni su prostori Karakalinih termi i Maksencijeva bazilika 

- nova zračna luka 

• s Olimpijadom u Rimu počinje razdoblje izgradnje olimpijskih građevina koje 

postaju reprezentativni primjeri suvremene arhitekture i to ne samo na 

području arhitekture sportskih zgrada 

• doprinos tehnologiji gradnje sportskih objekata - prefabrikacija i montažna 

gradnja postaju uobičajen način gradnje sportskih objekata 






- lokacija - Foro Italico - 4 km od gradskog središta 

- olimpijski stadion, građen 1950-53., arh. Annibale Vitellozzi, 

kapacitet do 100.000 gledatelja, loše vizure s ravnih uzdužnih 

tribina (500 m staza) 

- mramorni stadion, za trening atletičara i hokej na travi 

- plivački stadion, sagrađen 1959., tribine za ca 20.000 gledalaca (2 

x7.500 + 5.000 gledalaca na montažnim tribinama), 

arh. A. Vitellozzi, E. Del Debbio, bazen 50 x 25 m, bazen za 

skokove u vodu 18 x 20 m dubine 5 m 

- atletska dvorana 

- košarkaška dvorana 

- tenis igrališta 

Rim, 1960., olimpijski stadion - Foro Italico tlocrt detalj presjek tribine 

Rim, 1960., olimpijski stadion - Foro italico 


Rim, 1960., ''mramorni stadion'' - Foro Italico 

Rim, 1960., olimpijsko plivalište - Foro Italico 






- lokacija - Campo Parioli 

- olimpijski (nogometni) stadion (Flaminio), građen 1958-59., arh. 

P.L. Nervi i Antonio Nervi, kapacitet do 50.000 gledatelja, pod 

tribinama šest sportskih dvorana: 

- gimnastika 35 x 14 m 

- mačevanje 35 x 40 m 

- teška atletika 18 x 16 m 

- dizanje utega 12 x 8 m 

- boks 18 x 16 m 

- bazenska dvorana 34 x 16 (bazen 25 x 10 m) 

- mala sportska dvorana (Palazzetto dello Sport), izgrađena 1957., 

arh. Annibale Vitelozzi, konstrukcija: P.L. Nervi, kružni tlocrt - 

vanjski promjer ca 78 m, unutarnji 58,5 m, visina do vrha kupole 21 

m, za košarku, mačevanje, gimnastiku, borilačke sportove, tenis,... 

kapacitet: 4.000 - 5.000 gledalaca 

- olimpijsko selo na obali Tibera 

Rim, 1960., Palazzetto dello sport tlocrt - nivo ulaza tlocrt - nivo galerije tribina 

Rim, 1960., Palazzetto dello sport 

presjek 






- lokacija Svjetske izložbe 

- velika sportska dvorana (Palazzo dello Sport) izgrađena 1960., 

arh. M. Piacentini, P.L. Nervi, kapacitet 16.000 gledatelja, kružni 

tlocrt - vanjski promjer 122 m, kupola 100 m, natjecanja u boksu i 

košarci 

- velodrom, arh. C.Ligini, D. Ortensi, S. Ricci, prvi kompleksni 

velodrom Olimpijskih igara, drvena biciklistička staza dužine 400m 

(u središnjem dijelu igralište za hokej, bez staze za trčanje), 

kapacitet 17.600 gledalaca (od toga 13.100 sjedenje) 

- plivalište (Piscina delle Rose), tribine za ca 2.500 gledalaca 

- kongresna dvorana 

- lokacija Tre Fontane 

- formirana su igrališta za trening sportaša, arh. M. Clerici 

1964. 18. OI Tokyo, 

- Olimpijske igre prvi puta u aziji (iako je Tokyo trebao biti domaćin 

12. OI 1940.) 

- načelo formulirano u Rimu 1960. da olimpijski objekti budu u funkciji 

grada i sportskih potreba njegovih žitelja provedeno je i u Tokyu 

- olimpijske građevine građene su prvenstveno za postolimpijsko 

korištenje te su locirane na tri lokacije u Tokyu: 

olimpijski park Meiji, olimpijski park Komazawa, sportski centar 

Yoyogi 

- najveća i najskuplja investicija ovih Igara - gradnja 8 brzih autocesti 

i još 22 autoceste, nova pruga podzemna željeznice duge 32 km 

kao i gradnja nove luke 

- lokacija - Olimpijski park Meiji 

- nacionalni stadion Jingu, sagrađen 1924., rekonstruiran za III 

Azijske igre 1958. te moderniziran i asimetrično proširen 1964., arh. 

S. Tsunoda, kapacitet do 71.600 gledatelja, novost - reflektori, prvi 

puta su se na Olimpijadi mogle održavati noćne priredbe,... 

- lokacija - sportski kompleks Yoyogi 

projekt: arhitektura - K. Tange 

urbanizam - URTEC Team 

konstrukcija - Y. Tsuboi 

- dvije sportske dvorane: 

velika dvorana Nacionalnog gimnazija zatvoreno plivalište 

s tribinama - 15.000 gledalaca 

- bazen- 8 plivačkih staza može se transformirati u klizalište; 

- bazen za skokove - transformacija u boksački ring ili borilište 

za judo; 

- krov površine ca 1.500 m 2 , raspon 130 m, ovješen na 2 

stupa; 

mala dvorana Nacionalnog gimnazija 

- kapacitet 4.000 gledalaca 

- čelična krovna konstrukcija promjera 65 m ovješena na jedan 

betonski stup 

- za košarku i gimnastiku 






spojna građevina između dvije dvorane 

prateći prostori uprave, salon za primanja, restaurant i 

promenada, .... 

Tokyo, 1964., sportski kompleks Yoyogi 

situacija 

Tokyo, 1964., sportski kompleks Yoyogi 

pogled iz zraka, JZ 






- lokacija - olimpijski park Komazawa 

11 km od gradskog središta, površina ca 90 ha, sportska dvorana, 

nekoliko stadiona, olimpijski toranj, igrališta za igre s loptom, 

pomoćna atletska staza, igralište za hokej, dvorana za odbojku,... 

Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa 

situacija 






nogometni stadion: arhitektura: Masachika Murata 

konstrukcija: P. Yokohama 

- oko igrališta - atletska staza 

- kapacitet: ca 20.600 gledalaca 

- 45-metarska konzolna nadstrešnica od 6 segmenata samo s 

jedne strane uzdužnih tribina 


stadion - pogled s vanjske strane na konzolnu nadstrešnicu iznad tribina 

sportska dvorana: arhitektura: Yoshinobu Ashihara 

- kapacitet: ca 3.000 gledalaca 

- krov: osmerokutna hiperboloidna ljuska nad kvadratičnim tlocrtom 


sportska dvorana 

olimpijski toranj: arhitektura: Yoshinobu Ashihara 

- visina: 50 m; sadrži spremnik za vodu (ca 50 m 3 ), TV antena, 

kontrola kolnog prometa, panoramska terasa, elek. i telef. 

centrala, ... 







sportska dvorana - tlocrti i karakteristični presjeci 

ostale građevine : 

- sportska dvorana Nippon - Budokan:arhitekt: Mamoru Yamada 

- kapacitet: 14.150 gledalaca 

- moderne konstruktivne forme i tradicionalni japanski arhitektonski 

elementi 

- jedriličarski centar na otoku Enoshima (60 km JZ od Tokya) 

- velodrom Hatzotzi 

- hipodrom Karnizawa, b145 km od Tokya 

1968. 19. OI Mexico, 

1972. 20. OI München, 

1976. 21. OI Montreal, 

1980. 22. OI Moskva, 

1984. 23. OI Los Angeles, 






1988. 24. OI Seoul, 

1992. 25. OI Barcelona, 

1996. 26. OI Atlanta, 

2000. 27. OI Sidney, 

2004. 28. OI Atena, 

2008. 29. OI Peking, 








II dio - 1968. - 1972. 

1968. 19. OI Mexico 

- prije dodjele Olimpijskih igara postojala su tri velika sportska centra 

u Ciudad Mexicu: 

1. sveučilišne sportske zgrade i Sveučilišni olimpijski stadion 

dovršeni 1953. 

2. sportski grad Magdalena Mixhuca - najveći sportski park 

svijeta 

3. sportski centar - Centro Deportivo Olimpico Mexicano (CDOM) 

nove građevine i rekonstrukcije postojećih: 

- proširenje Olimpijskog stadiona 

- nogometni stadion Azteca 

- velika sportska dvorana (košarka) 

- veliko zatvoreno plivalište kombinirano sa sportskom dvoranom 

- gimnastička dvorana (odbojka) 

- streljana (poligon za gađanje) 

- velodrom (biciklistički stadion) 

- dvorana za mačevanje 

- olimpijska staza za veslanje i kanu 

- olimpijsko selo ''Libertados Miguel Hidalgo'' 

najveći građevinski zahvat - gradnja mreže brzih cesta (olimp. zgrade su bile 

udaljene međusobno i do 30 km, jedriličarska natjecanja u Acapulcu - 400 km 

od Ciudad Mexica) 

Mexico, 1968., Sveučilišni grad 

situacija 






olimpijski stadion u Sveučilišnom gradu 

- arhitekti : Augusto Perez Palacios, Raul Salinas Moro, Jorge Bravo 

Jimenez; zidna plastika: Diego Rivera; 

- lokacija : Plaza Mayor, ca 16 km od središta Ciudad Mexica; 

- kapacitet : 80.000 gledalaca (do 110.000); 

- jednosmjerni obodni promet; 

- tip stadiona u iskopu i nasipu; konstrukcija od blokova lave, a.b. samo 

za konzolne galerije; 

- prvi puta atletska staza od tartana; 

- ''zemljani'' stadion bez goleme konstrukcije, zbijene ovalne forme 

urastao u okoliš 

Mexico, 1968., Sveučilišni grad, Olimpijski stadion 

pogled iz zraka, J 

nogometni stadion Azteca 

- arhitekti : P. R. Yazquez, R. Mijares; 

- lokacija : Plaza Mayor, ca 16 km od središta Ciudad Mexica; 

- kapacitet : 105.000 gledalaca ; natkrivene tribine - prepust 25 m; oštre 

sjene - otežan TV prijenos, 

- velika masa - kontrapunkt krajoliku 

Mexico, 1968., stadion Azteca 

pogled iz zraka, Z 






velika sportska dvorana - palača sportova (zatvoreni stadion) 

- arhitekti : Félix Candela, Enrique Castaneda, Antonio Peyri; 

- visina : ca 48 m, vanjski promjer : 160 m, kupola promjera 140 m; 

- kapacitet : 22.000 gledalaca; 

- konstrukcija : sustav čel. rešetki (rešetkasti lukovi) definira manje 

pravokutne plohe u obliku hiperboličnih paraboloida koje su prekrivene 

dvostrukim slojem ljepenke na koju je postavljen bakreni lim; rešetke se 

oslanjaju na a.b. V stupove 

Mexico, 1968., palača sportova tlocrt, presjek detalj konstrukcije krova 

Mexico, 1968., palača sportova 

faza izgradnje i dovršena građevina 






plivačka i sportska dvorana 

- plivačka dvorana - bazen za plivanje i bazen za skokove 

- kapacitet : ca 10.000 gledalaca (5.000 demontirano nakon OI) 

- sportska dvorana ca 3.000 gledalaca; 

Mexico, 1968.,plivačka i sportska dvorana 

tlocrt - nivo ulaza gladtelja 

Mexico, 1968.,plivačka i sportska dvorana 


veslački kanal 

- dužina :2.200 m, širina 250 m; najveći sportski objekt dotadašnjih 

Olimpijskih igara 

biciklistički stadion (velodrom) 

- prvi moderni olimpijski velodrom nakon OI u Rimu; 

- dužina piste 333,33 m 

- kapacite : 6.500 gledališnih mjesta 






1972. 20. OI München 

olimpijski park u Oberwiesenfeldu, sustav novih cesta, nova 

željeznica i linija podzemne željeznice; 

grupa autora: 

arhitekti : Behnisch & Partner; 

pejzažna arhitektura : G. Grzimek sa suradnicima; 

konstrukcija : Frei Ottto sa suradnicima; 

igre ''kratkih puteva'' - svi sadržaji dostupni pješice, dobro 

oblikovanje krajolika - igre u zelenom 

MÜNCHEN, 1972., 

uža situacija olimpijskog parka - OBERWIESENFELD 

olimpijski stadion 

- arhitekti : G. Behnisch & Partneri; 

- izgradnja : 1969 - 1970.; 

- kapacitet : 80.000 gledalaca (47.000 sjedenje, 33.000 stajanje) 

- stadion nije posebna građevina nego integralni dio cjeline Olimpijskog 

centra (sportska dvorana, plivalište,...) - sve povezano šatorastim 

pokrovom, prozirna trevira ojačana PVC-om, a stadion je istovremeno 

dio krajolika, položen u zemljanu udolinu umjetno nasutog platoa; 






- tip stadiona u iskopu i nasipu; koncept konstrukcije šatorastog krova, 

stupovi i napete mreže od čeličnih užadi pokrivene prozirnim akrilom; 

- oblik elipse - optimalni vizurni odnosi 

MÜNCHEN, 1972., olimpijskI park - OBERWIESENFELD pogled na olimpijski stadion iz zraka - I 

MÜNCHEN, 1972., olimpijskI park - OBERWIESENFELD detalj situacije stadiona, sportske i bazenske dvorane 






plivačka dvorana 


- kapacitet : 9.200 gledalaca (1.600 mjesta na fiksnoj tribini, 4.800 

sjedećih i 2.600 mjesta za stajanje na montažnoj tribini); 

- bazeni za plivanje 50x21x2 m, za skokove 21,5x20x5 m, bazen za 

trening 50x12,5x0,6-3,5 m, bazen za neplivače 8x16,66x0,3-1,8 m i 

dječji bazen polukružne forme; 


bazenska dvorana - tlocrti, nivo 0, nivo +1, uzdužni presjek 


bazenska dvorana - montažne provizorne tribine natkrivene privremenim pokrovom (stanje za OI) 






sportska dvorana 


- univerzalna sportska dvorana; 

- olimpijsko korištenje : gimnastika, rukomet; 

- postolimpijsko korištenje : igre s loptom, boks, hrvanje, jahanje, 

biciklizam, laka atletika, kongresi, konferencije, izložbe, zabavne 

priredbe; 

- kapacitet : 14.000 gledalaca (10.000 - sjedenje, 4.000 stajanje ); 

velodrom 

- arhitekti : Beier, Dams, Grube, Harte, Kaiser, Laskowski; 

- kapacitet : 5.000 gledalaca; 

- dužina biciklističke staze - 286 m; 

- u središnjem polju koje zatvara biciklistička staza nalaze se 4 tenis 

igrališta (zimi se natkrivaju pneumatskom konstrukcijom); 

u olimpijskom parku nalaze se još: 

- dvorana za boks i džudo, 

- igralište za hokej na travi, 

- olimpijsko selo za 12.000 osoba 

olimpijske građevine izvan olimpijskog parka Oberwiesenfeld: 

- veslački kanal - Feldmoching - Oberschleißheim 

- kanal za kanu slalom - kod Augsburga 

prva umjetna staza kanu staza dužine 600 m; 

- olimpijski centar Schilksee kod Kiela - jedriličarski centar 








III dio - 1976. - 1988. 

1976. 21. OI Montreal 

- olimpijski park Maisonneuve (ca 250 ha) nekoliko km od 

gradskog središta Montreala, centralizirane funkcije (hladna klima - 

prefabrikacija u izvedbi građevina); 

- rubno - dva velika podzemna parkirališta (ca 4.500 osobnih vozila i 

200 autobusa), dvije postaje podzemna željeznice; 

- sportski centar obuhvaća : 

1.-2. stadion sa zatvorenim plivalištem i olimpijskim tornjem izveden 

1974 - 1976. 

3. velodrom 

4. hokejska arena Maurice - Richard 

5. sportski centar Maisonneuve 

Montreal, 1976., 

olimpijski park Maisonneuve - situacija 







olimpijski stadion sa zatvorenim plivalištem i velodrom - tlocrt 

olimpijski stadion s tornjem i zatvorenim plivalištem 

- arhitekti : R. Taillibert, A. Daoust; 

- sagrađen : 1974 - 1976.; 

- kapacitet : 70.000 gledalaca (za vrijeme Igara, poslije 55.000) 

- 12.000 prefabriciranih a.b. dijelova montirano na gradilištu, 34 

samonosiva cjevaste lučne a.b. stup/konzole; 

- tip stadiona : zatvoreni tip - dvoranski stadion; 

- sva mjesta trajno natkrita, igralište se može natkriti membranom 

ovješenom o toranj; 

- toranj je visok 170 m, ima 16 katova (ca 10.000 m 2 prostora za sportaše 

i kavanu s panoramom na vrhu; 

velodrom 

- arhitekti : R. Taillibert, A. Daoust; 

- prvi puta sagrađena zatvorena dvorana za biciklizam, dvorana za više 

namjena (5 tenis igrališta unutar staze za biciklizam, rukomet, 

odbojka,...kongresna dvorana,...); 

- kapacitet : 7.500 gledalaca (od toga 1.500 za stajanje) 

- samonosiva ljuska (tri dijela, cca 18.000 m 2 , slobodan razmak između 

stupova 172 m), kompjutersko modeliranje; 

- doprinos arhitekturi sportskih građevina - sklad funkcije i forme 

- biciklistička staza ca 285 m, širina 7,5 m; 

- od 1989. do 1992. prenamjenjen i rekonstruiran u novu funkciju - 

Montreal Biodome 

(http://www2.ville.montreal.qc.ca/biodome/site/site.phplangue=en) 







olimpijski stadion s tornjem i zatvorenim plivalištem 


velodrom - tlocrt prizemlja, uzdužni i poprečni presjek 






1980. 22. OI Moskva 

- prije organizacije Olimpijade već postoji 35 velikih sportskih objekata 

- za Olimpijadu izgrađeni samo jedna nova sportska dvorana i kanal za veslanje 

- sportska događanja odvijaju se na nekoliko lokacija: 

- sportski park Lushniki 

- prospekt Mira 

- Krilatskoja 

- Izmailovo 

- Lenjingradski prospekt 

- Bitcevski park 

- Olimpijsko selo 

Moskva, 1980., 

raspored olimpijskih lokacija 






stadion '' Lenjin '' 

- arhitekti : A. Vlasov, V. Polikarpov, N. Resnikov 

- sagrađen : 1956.; 

- kapacitet : 100.000 gledalaca ; 

- glavni moskovski stadion, armiranobetonska skeletna konstrukcija 

obložena svjetlim keramičkim pločicama; 

Moskva, 1980., sportski park Lushniki 

situacija 

Moskva, 1980., sportski park Lushniki 

zračni pogled na stadion ''Lenjin'' 






1984. 23. OI Los Angeles 

- uređeni su postojeći sportski objekti 

- korišten je postojeći stari stadion Colliseum memorial, (taj stadion je već 

korišten za Olimpijadu 1932., sagrađen 1922.) 

- kapacitet : 100.000 gledalaca 

- građen u iskopu i zemljanom nasipu, dograđen 1927. i 1984. 

Los Angeles, 1984., 

stadion Colliseum memorial - pogled iz zraka 

1988. 24. OI Seoul 

- geslo OI u Seoulu bilo je ''sklad i napredak''; ono odražava jedan od glavnih 

ciljeva olimpijskog pokreta - želja korejskog naroda da se stvori svijet mira; 

- za Olimpijadu su sagrađena 34 nova objekta za sportska takmičenja, a na 

raspolaganju su bila još 72 sportska objekta za trening; 

- sportski kompleks Seoul : 

- 2 sportske dvorane (košarka, boks) 

- zatvoreno plivalište 

- olimpijski stadion 

- igralište za baseball 

- tereni za zagrijavanje 

- olimpijski park : 

- velodrom (6.300 gledalaca) 

- 3 sportske dvorane (mačevanje, gimnastika, dizanje utega) 

- zatvoreno plivalište (10.000 gledatelja) 

- 18 teniskih terena (10.000 gledatelja) 

- sjedište olimpijskog organizacionog komiteta Seoula 






Seoul, 1988., sportski kompleks 

situacija 

Seoul, 1988., olimpijski park 

situacija 






Seoul, 1988., sportski kompleks 

pogled iz zraka - S 

olimpijski stadion 

- arhitekt : Kim Swoo Geun; 

- sagrađen : 1988.; 

- kapacitet : 100.000 gledalaca ; 

- uz stadion je prislonjena velika podzemna garaža (koncept preuzet od 

olimpijskog parka Maisonneuve u Montrealu) 

- glomaznost stadiona ublažena je valovitom postavom tribina i krova; 

stadion objedinjuje tradiciju i modernu (tradicionalni povijesni oblici - 

krov podsjeća na oblik vaza iz dinastije Yin (14-16.st.), krov kružne 

dvorane podsjeća na tradicionalni indo-kineski šeširić 








IV dio - 1992. - 2000. 

1992. 25. OI Barcelona 

- četiri olimpijska područja, od centra grada maksimalno udaljeni do 5 

km, međusobno dobro prometno povezana, temeljita urbanistička 

rekonstrukcija grada (nova olimpijska četvrt, redizajn brojnih trgova i 

slobodnih površina, nova zračna luka (arh. R. Bofill), obnova 

paviljona Miesa van der Rohe-a, novi muzej suvremene umjetnosti 

(arh. R. Meier), dva TV tornja (S. Calatrava, N. Foster),... 

- Area de Montjuic sportska dvorana i olimpijski stadion; 

- Area de Diagonal nogometni stadion (FC Barcelona), 

sportski objekti Sveučilišta i ostali objekti za sportove s loptom, 

jahački klub, tenis tereni; 

- Area de Valle d'Hebron biciklistički stadion (velodrom), streljana 

(gađanje lukom), tenis klub, hoteli i press centar 

- Olimpijsko selo (Villa Olimpica) revitalizacija zapuštene 

industrijske zone: 

-------------------------------------------------------------------------------------------- 

Area de Montjuic 

1929. lokacija Svjetske izožbe; rekonstrukcija postojećeg stadiona 

(arh. V. Gregotti) ; press centar (arh. R. Bofill), sportska 

dvorana - Palau Sant Jordi (arh. A. Isozaki, velika esplanada 

noću osvjetljena ''svjetlosnim stupovima'' i ''svjetlosnim 

stablima'' kipar Miyawakija 

1. olimpijski stadion - sa 55.000 gledalaca kapacitet povećan 

na ca 70.000, poboljšani uvjeti vidljivosti i sačuvana su izvorna 

pročelja iz 1929. g (arh. Lluis Domènech i Montaner); 

borilište upušteno za ca 12 m, nova nadstrešnica dužine 150 

m, široka ca 30 m; 

2. sportska olimpijska dvorana - Palau Sant Jordi 

arh. Arata Isozaki & Associés, Juan Carlos Cardenal, 

konstrukcija : Mamoru Kawaguchi & Engineers, Julio Martinez 

Calzon 

ukupna površina ca 91.500 m 2 , krov 137 x 110 m, obložen 

srebrnosivim ker. pločicama, sistem montaže krovne konstr. : 

sve montirano na podu i podignuto na visinu od 28 pomoću 

hidrauličnih dizalica, 

kapacitet : 17.000 gledalaca, 

automatski sustav grijanja, klimatizacije, ventilacije; 

pod dvorane može se transformirati u podlogu za sportove na 

ledu 






3. plivački stadion 

postojeći bazen (50x25 m) iz 1927. i 1929. rekonstruiran i 

nadograđen vanjskim bazenom 25x25 m te natkrivenim toplim 

bazenom 25x25 m; 

arh. F. Fernandez, M. Gallego; 

kapacitet postojećih tribina je povećans 5.000 na 10.000 

gledalaca 

4. TV odašiljač (arh. S. Calatrava) 

5. INEF - L'Institut Català d'Educacio Fiscia - fakultet sporta 

projektiran kao klasični antički gimnazij, unutarnja dvorišta, 

kolonade, trijemovi; 

arh. Richardo Boffil; 

BARCELONA, 1992., Area de Montjuic 

zračni pogled na olimpijski kompleks 


zračni pogled na olimpijski stadion 







sportska dvorana Palau Sant Jordi - tlocrt 


sportska dvorana Palau Sant Jordi - prikaz montaže stropne konstrukcije 






Area de Diagonal 

najveće sportsko područje Barcelone 

stadion FC Barcelona 

- arhitekti : Francesc Mitjans, Josep Soteras, Lorenzo Garcia-Barbón 

- sagrađen : 1954. - 1957.; proširen 1982.; renoviran 1994., 2008. 

- kapacitet : varirao od 80.000 do 115.000 gledalaca, danas 99.354 

gledalaca (najveći u Europi) 

- podloga : trava 

- dimenzije igrališta : 105 x 68 m 

BARCELONA, 1992., Area de Diagonal 

stadion FC Barcelona - ''Nou Camp'' - tlocrt i presjeci 






Area de Vall d'Hebrón 

najveće sportsko područje Barcelone 

streljana (gađanje lukom) 

- arhitekti : Enrico Miralles, Carme Pino 

- sagrađen : 1991. - 1992. 

BARCELONA, 1992., Area de Vall d' Hebrón 

streljana - tlocrti 

BARCELONA, 1992., Area de Vall d' Hebrón 

streljana - pogled 






biciklistički stadion (Velodrom Municipal) 

- arhitekti : Esteve Bonell, Francesc Rius 

- sagrađen : 1972. - 1974. 

- dužina piste : 250 m; visina 7 m; ukopan u padinu brijega, skladno se 

prilagođava kosom terenu, uz velodrom je Joan Brossa zamislio ''vrt - 

pjesmu'', ne samo kao dekorativni dodatak velodromu, već prostorni 

element koji organizira i sređuje dotadašnji kaotični krajolik prigradskog 

područja Vall d' Hebrón; 

- kapacitet tribina : 4.000 gledalaca; 

BARCELONA, 1992., Area de Vall d'Hebrón 

velodrom - situacija, pogledi, presjek 






1996. 26. OI Atlanta, Georgia, USA 

olimpijski stadion - Centennial Olympic Stadium 

- izgradnja : 1993. - 1996. 

- arhitekti : Heery International, Rosser International, Williams, 

Russel, Johnson, Ellerbe-Becket 


stadionska dvorana - Georgia Dome 

- dovršena : 1992. 

- arhitekti : Heery International, Rosser International + ABRAP Int. 

+ TVS & Assoc. 

- kapacitet : američki nogomet - 71.228 gledalaca 

košarka - 26.000 -53.000gledalaca 

koncerti - 75.000 gledalaca 

sportska dvorana - Omnicoliseum 

- izgradnja : 1972. 

- arhitekti : TVS & Assoc. 


- košarka i hokej na ledu 

plivački centar - Georgia Tech Aquatic Center 

- izgradnja : 1977. 

- plivanje, sinkrono plivanje, ronjenje, vaterpolo 

- kapacitet : 14.600 gledalaca (poslije OI reduciran na 1.950 gled. 

- solarni paneli na krovu (ca 340 kW el. energije) 

ATLANTA, 1996., olimpijski stadion - pogled iz zraka Omnicoliseum - pogled iz zraka 






2000. 27. OI Sidney, Australija 

SIDNEY, 2000. 

situacija olimpijskog kompleksa - zračni pogled 

SIDNEY, 2000. 

olimpijski stadion ''Stadium Australia'' - zračni pogled 






SIDNEY, 2000. 

olimpijski stadion - povećani kapacitet za Olipijadu 2000. - tlocrti, pogledi 







SPORTSKI PARKOVI - SPORTSKO-REKREACIONI CENTRI 

Novi modeli sportskih sadržaja 

- umjesto sportskih, rekreativnih, sportsko-edukativnih i sportskorehabilitacionih 

sadržaja - novi obrasci - modeli sportskih objekata sa 

dodatnim programima koji omogućavaju nove forme socijalnih kontakata 

- rituali gradskog života - javno i privatno - urbani artefakti - sveukupna 

kultura življenja - programske transformacije (sport - društveni centar) 

- redefinicija gradskih prostora u kojima javni sportski sadržaj postiže 

ravnotežu u načinu korištenja prostora i aktivaciji zatečenih vrijednosti 

SPORTSKO REKREACIONI CENTRI - kao paradigma svakodnevnog života 

osnovna programatska načela: 

- sport + svakodnevnica (osim kao sportski prostor, koristi se i kao javni prostor za 

razna društvene aktivnosti) 

- društveno uvjetovani prostor (artikulacija fenomena svakodnevnog života 

lokalnog stanovništva, stvaranje novih aktivnosti i scenarija korištenja) 

- novi model sportskog objekta - odmak od stroge funkcionalne racionalizacije, 

odmak od socijalne separacije i kulturne pasivnosti 

- održivost u financijskom i ekološkom pogledu 

SPORTSKI PARKOVI 

- individualne i grupne sportske i rekreativne aktivnosti 

- šetališta i odmarališta, urbani parkovi 

- tipovi : - adrenalinski parkovi - ''extreme sport'' (penjanje, climbing, skylift, 

paintball,....) 

- ''adventure'' parkovi (''Earth run'') 

- olimpijski parkovi (München, Barcelona, Sydney, Peking, London - 

Stratford, Rio de Janeiro - Barra da Tijuca) 

- tehnološki parkovi (East London Tech City) 






PRIMJER I 

SPORTSKO-KULTURNI CENTAR, KOPENHAGEN, 2006., ARH. BBP ARKITEKTER 

Korsgade 29-31, Holmbladsgade 71, 2200 København, Denmark, 2006. 

arhitekti: BBP Arkitekter A/S bbp.dk 

btto površina: cca 2.492 m 2 

zona obuhvata. cca 4.000 m 2 

projekt : 2003-2005. 

izvedba: 2005-2007. 

sl. 1 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, 

situacija, tlocrt prizemlja 

sl. 2 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, 







sl. 3 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, prostorni prikaz, tlocrt nivo - 1 

PRIMJER II 

Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter 

sl. 4 Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter, 

foto lokacije, situacija 

sl. 5 Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter, 

koncept 






PRIMJER III 

Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Métra + Associés 

sl. 6 Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Métra + Associés, 

koncept: presjek, vizure 

sl. 7 Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Métra + Associés, 

multifunkcionalno korištenje 






PRIMJER IV 

Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006.,arh. Wendell Burnette Architects 

sl. 8 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006., 

arh. Wendell Burnette Architects 

pogled iz zraka,tlocrt prizemlja 






sl. 9 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, USA 

presjek - pogled - prostor između dvorane i biblioteke 

sl. 10 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, USA 

poprečni presjek kroz dvoranu 

sl. 11 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006., arh. Wendell Burnette Architects, pogled - istok 

Palo Verde Branch Library / Maryvale Community Center 

4402-4420 N 51 st Avenue, Phoenix; Arizona, USA, 2006. 

btto površina: ca 3.994 m 2 

površina obuhvata: ca 56.655 m 2 






PRIMJER V 

Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, Španjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos 

Calle Jovellanos, Langreo, Asturias, Španjolska, 2005. 

btto površina: cca 10.052 m 2 

površina obuhvata: cca 11.972 m 2 

sl. 12 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, Španjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, 

pogled - jug 

sl. 13 SRC - LANGREO, Asturias koncept sl. 14, 15 pogled situacija 







tlocrti 


presjeci 







ext. pogled 

sl. 19 SRC LANGREO, Asturias, int.hall-dvorana sl. 20 SRC LANGREO, Asturias ext. pogled 

sl. 21 SRC LANGREO, Asturias, int. bazen sl. 22 SRC LANGREO, Asturias int. bazen 







ODRŽIVI DIZAJN SPORTSKIH GRAĐEVINA 

ŠTO JE ODRŽIVI DIZAJN - ODRŽIVI RAZVOJ 

- održivost - sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sustavu, 

potencijal za dugoročno održavanje blagostanja koje ovisi o očuvanju prirodnog svijeta i 

odgovornoj uporabi prirodnih resursa 

- održivi dizajn u kontekstu sportskih građevina - filozofija kreiranja i građenja koja spaja 

različite teme urbane kulture, života, u skladu prema principima održivosti, prije svega 

odgovornost prema okruženju 

PRINCIPI I PRETPOSTAVKE: 

- ekološka, ekonomska i socijalna-društvena održivost 

- adaptabilnost - trajnost 

- različitost kroz harmoničan odnos (održivi razvoj) ekologije i privrede 

- građevine - prostori s identitetom i karakterom 

- lokalna raznovrsnost 

- kvaliteta javnog života 

- integracija starog i novog 

- nova upotreba zemljišta i razvoj recikliranog zemljišta 

- integracija prirodnog i stvorenog okruženja i povezivanje građenih struktura sa prirodom 

- balansirani razvoj 

RAZMATRANJA O OKOLIŠU 

- upravljanje okolišem 

- POTROŠNJA - stanovništvo, tehnologija, resursi 

- upravljanje ljudskom potrošnjom (ODRŽIVI GRADOVI, GRAĐEVINE, permakultura, zelena gradnja, 

''zelena'' tehnologija, OBNOVLJIVA ENERGIJA,...) 

- usmjeravanje izgradnje u zonama gdje već postoji izgradnja - rekonstrukcija, obnova, 

dogradnja,... 

- planiranje i izgradnja ''zelenih koridora'' (''green corridors'') i ''zelene mreže'' (''green 

network''), kreiranje ''kulturnih pejzaža'' (''cultural landscape'') 

- planiranje prometnica i mreže javnog transporta kao prioritetnog oblika transporta u odnosu 

prema individulanom putničkom transportu 

- očuvanje različitosti (posebno specifična staništa i okruženja koja odražavaju lokalni identitet i 

kulturu) 

- potenciranje i unaprjeđivanje ekoloških vrijednosti lokacije 

- izgradnja u skladu s lokalnim vrijednostima, kulturom i običajima 

- SOCIJALNA DIMENZIJA 

- EKONOMSKA DIMENZIJA 

PREPORUKE ODRŽIVOG RAZVOJA SPORTSKIH GRAĐEVINA 

1 pažljivo definiranje aktualnih zahtjeva i potreba - kvalitetan PROJEKTNI PROGRAM 

2 kvalitetno definiranje BUDUĆIH POTREBA 

3 kvalitetan odabir najpogodnije LOKACIJE 

4 prethodna analiza postojeće sportske infrastrukture u kontekstu mogućnosti DOGRADNJE, 

ADAPTACIJE ILI REKONSTRUKCIJE POSTOJEĆIH SPORTSKIH ili mogućih odgovarajućih 

sadržaja - građevina koje se mogu sadržajno prenamjeniti 

5 izrada projekta s najnižim UKUPNIM TROŠKOVIMA ODRŽAVANJA čitavog trajanja građevine 

6 primjena procedura koje optimiziraju buduće korištenje 

7 primjena što više prirodnih i reciklabilnih građevinskih materijala, smanjenje emisije CO 2 i materijala 

štetnih za okoliš i zdravlje korisnika; 3E: ekološki, ekonomski i estetski prihvatljivi materijali 

8 projektiranje i izgradnja građevina koje su racionalni potrošači energije (net-zero energy building - 

NZEB) 






1 KVALITETAN PROJEKTNI PROGRAM 

- stručno i odgovorno definiranje broja, kapaciteta i vrste sportskih građevina kako bi se izbjegli 

suvišni troškovi (vidjeti: Mreža sportskih građevina, Zakon o športu RH); 

- ''Zlatni plan'' izgradnje športskih građevina u Njemačkoj predviđa plansku vrijednost od 0,2 m 2 

sportske dvorane po stanovniku - danas to nije preporučljiva metoda već se predlaže pažljivo 

praćenje lokalnih razlika na razini sportskih aktivnostii popularnosti pojedinih sportova kako bi se 

izbjegla kriva ulaganja; 

- od 80-tih godina razvija se utvrđivanje potreba za sportskim građevinama na osnovi: 

- aktualnih prilika i pretpostavke budućeg razvoja 

- uz sudjelovanje svih ciljanih grupa i s korištenjem lokalnog stručnog znanja 

- uz prognozu demografskog razvoja 

- svim metodama je zajedničko polazište školske potrebe (u Njemačkoj je uobičajena praksa 

da školske građevine koriste i rekreativci i sportaši 

sl. 1 

grafički prikaz planiranja sportske infrastrukture prema potrebama sporta i zajednice Bill Stonor, RIBA UIA IAKS, 

2 PLANIRANJE - DEFINIRANJE BUDUĆIH POTREBA 

- programiranje, prostorno planiranje i projektiranje treba se temeljiti na budućim potrebama uz 

analizu lokalnih prilika i osobina postojeće sportske infrastrukture; 

- posebno je važna FLEKSIBILNOST I MOGUĆNOST JEDNOSTAVNE PREGRADNJE ILI 

DOGRADNJE 

- današnji trendovi idu u smjeru planiranja i izvedbe manjih sportskih objekata koje je lakše integrirati u 

rezidencijalna - stambena područja (u aktivnom članstvu prevladavaju djeca i starije osobe, a među 

sportovima oni orijentirani zdravlju, rehabilitaciji i gimnastici); 

3 LOKACIJA 

- nekad je cijena zemljišta bila presudna u odabiru lokacije, a danas je sve više udaljenost građevine 

od korisnika (procjenjuje se da u Njemačkoj prijevoz vezan uz sportske aktivnosti čini 12-15% 

ukupnog osobnog prijevoza što šteti klimi, čistoći zraka, kvaliteti življenja i urbanoj sigurnosti 

- tema : sport na maloj udaljenosti, dostupnost pješice ili biciklom, promocija zaštite okoliša, ideja 

sport za sve, naglasak na zdravstvene vrijednosti sporta i privlačnost urbanog prostora; 

- korištenje napuštenih industrijskih hala ili trgovina u stambenim područjima, podizanje zaklona od kiše 

uz vanjske sportske terene,...; 

4 ANALIZA POSTOJEĆE SPORTSKE INFRASTRUKTURE 

- podjela programa i specifičnih djelatnosti među postojećim sportskim centrima u susjedstvu doprinosi 

održivom razvoju; napušta se dugotrajna dogma o višefunkcionalnim sportskim dvoranama; 






- ako sportska dvorana mora služiti cijeloj okolini, mjestu, malom gradu, tada mora zadovoljavati za sve 

vrste sportova, međutim ako postoji nekoliko dvorana, uputno ih je razvrstati prema veličini, opremi i 

ponudi 

- gradnja tipiziranih, uniformnih dvorana u konačnici rezultira skupoćom, monotonijom i 

nefunkcionalnošću 

- ako se gradi veća nova dvorana u blizini postojeće manje, potrebno je planirati novi način korištenja 

stare i nove dvorane; 

5 PROCJENA TROŠKOVA IZVOĐENJA, TEKUĆEG I TRAJNOG ODRŽAVANJA 

- investicijski troškovi čine cca 20% od trajnih troškova održavanja sportskih dvorana 

- pogrešne procjene uzrokuju plaćanje visoke cijene godinama; odluka bi trebala biti rezultat procjene 

cjelokupnuh troškova barem za prvih 10 ili 20 godina 

sl. 2 

grafički prikaz procjene troškova u relaciji sa vremenom korištenja sportske građevine Bill Stonor, RIBA UIA IAKS, 

6 PRIMJENA PROCEDURA U BUDUĆEM KORIŠTENJU 

- sportske građevine su neophodne i skupe javne građevine te zahtijevaju stručno i odgovorno 

programiranje, prostorno planiranje, projektiranje, izgradnju, opremanje, korištenje i upravljanje 

7 PRINCIPI ZAŠTITE OKOLIŠA 

- u smislu zaštite okoliša u određenim slučajevima mogle bi se reciklirati - adaptirati postojeće sportske 

ili druge građevine (investicijski troškovi su vrlo često višestruko niži od troškova novogradnje): 

područje primjene : 

- napuštene idustrijske hale 

- prazne vojarne i druge vojne zgrade, prostori i instalacije 

- napušteni supermarketi 

- skladišta, napuštene tržnice, trgovine i sl. 

- poljoprivredne zgrade, štagljevi, hambari i sl. 

- proširenje - nadogradnje postojećih sportskih građevina 

- na taj način zadovoljava se kriterij sport najkraćim putem (dostupnost biciklom ili pješice); 

- primjena prirodnih materijala i građevnih tehnologija sa smanjenim emisijama CO 2 te kompatibilnost 

zaštite okoliša i primjene materijala (u RH još ne postoje norme za izgradnju sportskih građevina koje 

propisuju navedene preporuke; 

8 UŠTEDA ENERGIJE 

- ušteda se odnosi prije svega na primarnu energiju : emisija CO 2 nastala grijanjem zraka i vode, 

ušteda el. energije za rasvjetu, klimatizaciju, natapanje travnjaka 

- preporuke: korištenje i primjena alternativne i obnovljive energije je apsolutni prioritet 






PRIMJER 1: 

KORIŠTENJE STADIONA I SPORTSKE ARENE U KONTEKSTU UŠTEDE ENERGIJE * 

Stadion se može koristiti samo 30 - 40 puta u sezoni (u nekim slučajevima i mnogo manje). Kada se 

to korištenje uračuna u vijek trajanja objekta od cca 50 - 60 godina, to odgovara korištenju stadiona od samo 

jedne i pol godine njegovog vijeka. Tradicionalno, to bi značilo da sveukupnu potrebnu energiju za izgradnju 

objekta nikada neće nadmašiti energija koja će se koristiti za vrijeme funkcioniranja objekta tijekom njegovog 

trajanja. 

Koristeći arenu kao primjer, s oko 200 dana događanja godišnje, energija koja je potrebna za 

izgradnju predstavlja ogroman postotak energije koja se koristi u ciklusu trajanja objekta. 

Temeljem toga, kada se razmišlja o izgradnji novih objekata ili obnavljanju postojećih, od presudne je važnosti 

projektiranje i upotreba odgovoarajućih materijala, budući da se mali postotak uštede sveukupne potrebne 

energije u fazi izgradnje može korelirati s nekoliko godina energije potrebne za funkcioniranje. 

PONOVNO KORIŠTENJE 

Može li se postojeći objekt ponovno koristiti, obnoviti ili uz temeljiti redizajn stvoriti održivi objekt 21. 

stoljeća 

- strukturni i fizički problemi vrlo često onemogućavaju takve zahvate (npr. linija vidljivosti kod tribina) 

- rješenje je ponekad u privremenim konstrukcijama 

REDUCIRANJE 

Za smanjenje utjecaja sveukupno potrebne energije za vrijeme ciklusa trajanja sportskih objekata 

potrebno je sagledati nekoliko smjerova: 

- prilagodljiva sportska borilišta 

- dijeljenje sveukupno potrebne energije (podvođenje stadiona/arene pod drugi tip građevine 

- uvođenje inovativnih laganih struktura 

- smanjenje potrebe za grijanjem, hlađenjem i rasvjetom (prirodni otvori za ventilaciju, svjetlosni 

snopovi-otvori, solarno zasjenjivanje,..., energetski učinkoviti sustavi, obnovljivi izvori energije, 

RECIKLIRANJE 

Od presudne važnosti u korištenju, izgradnji i rušenju sportskih objekata; 

* Geraint John, Faber Maunsell, Buro Happold, Franklin Andrews, 2. međunarodni seminar održive 

sportske arhitekture, 2011. 

OLIMPIJSKI POKRET I OKOLIŠ 

Sportske građevine su osnovna pretpostavka i najvidljiviji dio svake sportske aktivnosti. Dijele se na vanjske i 

unutarnje, a sportske dvorane su najbrojnija vrsta među unutarnjima. 

Lociranjem, tehnologijom izrade, upotrebljenim materijalima te procesima djelovanja i korištenja, mogu postati 

uzročnicima zagađenja okoliša. 

Principe održivosti i zaštite okoliša sportom potpisali su svi NOO-i i Međunarodni sportski savezi pod nazivom 

: ''Obaveza prema zemlji'' na XXV OI u Barceloni 1992. 

Uz ostale navode nalaže se : ...brižljivo planiranje, projektiranje, izgradnja i gospodarenje sportskom 

infrastrukturom. 

IOC ili MOO nalaže svakom NOO-u osnivanje tijela koje aktivno brine o zaštiti okoliša putem sportske 

infrastrukture. Tu brigu u HOO-u provodi Komisija za sportsko graditeljstvo i okoliš. 

Ciljevi zaštite sportom i sportskim građevinama su identični s općim ciljevima: 

- očuvanje biološke raznolikosti 

- zaštita ekosustava 

- unapređenje šireg prostornog konteksta sportske građevine 

- očuvanje kvalitete krajolika i kulturološkog nasljeđa 

- sprečavanje ili smanjenje zagađenja tla, vode i zraka i 

- gospodarenje energijom i otpadom 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA 6. grafički prilozi I 

TABELA I 

PROSTORNI PROGRAMI STANDARDNIH SPORTSKIH DVORANA 






TABELA II 

DIMENZIJE DVORANA I DODATNIH PROSTORA ZA TRENING 






TABELA III 

MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA MANJIH DVORANSKIH PROSTORA OBZIROM NA 

SPORTOVE I AKTIVNOSTI (natjecanje, trening) 

TABELA IV 

MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA STANDARDNIH DJELJIVIH I NEDJELJIVIH DVORANSKIH 

PROSTORA OBZIROM NA SPORTOVE I AKTIVNOSTI (natjecanje, trening) 






TABELA V 

DIMENZIJE SPORTSKIH POVRŠINA I SIGURNOSNE UDALJENOSTI 

NAPOMENA : 

Pojedine sigurnosne dimenzije ovise o pravilima krovnih sportskih organizacija (FIFA, UEFA - nogomet, 

IHF, EHF - rukomet, FIBA, NBA - košarka, FIVB - odbojka, BFWbadminton, FIG, ITTF - stolni tenis, WTA - 

tenis) , a promjenljive su obzirom na rang takmičenja (svjetsko, europsko, nacionalno takmičenje, 

trening) 






PRILOG I 

DIMENZIJE IGRALIŠTA - vanjski tereni 

1.1. ATLETIKA 






PRILOG I 






PRILOG I 






PRILOG I 






PRILOG I 

http://www.iaaf.org/competitions/technical/regulations/index.html 






PRILOG I 

2 IGRE S LOPTOM 

2.1. NOGOMET 

( FIFA/UEFA standardna veličina igrališta 105 x 68 m ) 

info: www.fifa.com 






PRILOG I 

2.2. MALI NOGOMET 

info: www.fifa.com 






PRILOG I 

2.3. RAGBI (RUGBY) 

IRB standardna veličina igrališta 100 x 70 m 

info : www.rugby-verband.de 






PRILOG I 

2.4. HOKEJ NA TRAVI 

FIH standardna dimenzija igrališta 100 x 60 yd (1 yard = 91,44 cm) 

info : http://www.fih.ch/ 






PRILOG I 

2.5. BEJZBOL (BASEBALL) 

BEJZBOL - shema igrališta 

MLB standardna veličina igrališta 335 x 400 yd (1 yard = 91.44 cm) 

info : http://mlb.mlb.com 

BEJZBOL - detalj BAZE 






PRILOG I 

2.6. AMERIČKI NOGOMET 

NFL europski standard za veličini igrališta 117 x 56 m (120 x 53 yarda - 1 yard = 91,44 cm) 

info : www.nfleurope.com 






PRILOG I 

2.7. TENIS 

info : http://www.itftennis.com/ 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA 6. grafički prilozi II 

SHEME DVORANSKIH IGRALIŠTA 

01 - KOŠARKA 

(info : www.nba.com ; www.fiba.com) 






02 - ODBOJKA 

(info : www.fivb.org) 






03 - BADMINTON 

(info : www.bwfbadminton.org) 






04 - JUDO, KARATE 

(info : www.judoinfo.com ; www.wkf.net) 






05 - BOKS 

(info : wba.online.com) 






06 - RVANJE 

(info : www.fila-official.com) 






07 - RUKOMET 

NAPOMENA : dimenzija b (sigurnosna zona iza gola) za međunarodne utakmice (IHF, EHF) je min. 3 m 

(info : www.ihf.info) 






08 - MALI NOGOMET 

(info : www.fifa.com; www.uefa.com) 






09 - GIMNASTIKA 

NAPOMENA: 

Priložena shema prostorne organizacije u prostoru vel. 45 x 27 m omogućava treninge, međutim za 

održavanje takmičenja potrebno je računati s min. površinom od 48 x 28 m 

(info : www.fig-gymnastic.com) 






10 - KUGLANA (četverostazna) 

(info : www.fiq.org) 






11 - BOČANJE 

(info : www.fiq.org) 






12 - STOLNI TENIS 

(info : www.ittf.com) 






13 - BILIJAR 

(info : www.wpa-pool.com) 






14 - TENIS 

(info : wtatennis.com) 






14a - TENIS 

14b - TENIS - detalj mreže 






15 - SQUASH 

(info : www.worldsquash.org) 






16 - DVORANSKI BICIKLIZAM 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA 6. grafički prilozi III 

PRILOG I 

PROGRAMSKA SHEMA JEDNODJELNE DVORANE 27 x 15 m (+ 27 x 13m) 

1 - DVORANA 27x15x7 m 

.......................................... 

3 - SPREMIŠTE SPRAVA I OPREME, SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE 

4 - SVLAČIONICE 

5 - SANITARIJE 

6 - PROSTORIJE NASTAVNIKA 

......................................... 

8 - KABINET FIZIČKE KULTURE 

9 - AMBULANTA, PRVA POMOĆ 

10 - SANITARIJE (ULAZNI HALL) 

11 - SPREMIŠTE OPREME KLUBOVA 

12 - GRIJANJE, VENTILACIJA, PRIPREMA TOPLE VODE 

13 - VJETROBRAN 

14 - ULAZNI PROSTOR, HALL 






PRILOG II 

PROGRAMSKA SHEMA DVODJELNE DVORANE 30 x 20 m 

1 - DVORANA 27x15x7 m 13 - VJETROBRAN 

2 - DVORANA 14x14x5 m 14 - ULAZNI PROSTOR, HALL 

3 - SPREMIŠTE SPRAVA I OPREME, SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE 15 - HODNICI 

4 - SVLAČIONICE 16 - PORTA 

5 - SANITARIJE ...................................................... 

6 - PROSTORIJE NASTAVNIKA 21 - VJETROBRAN, GLEDAOCI, BLAGAJNE 

7 - PROSTORIJA NASTAVNIKA, REŽIJA DVORANE 22 - ULAZNI HALL GLEDALIŠTA 

8 - KABINET FIZIČKE KULTURE 23 - SANITARIJE - GLEDAOCI 

9 - AMBULANTA, PRVA POMOĆ 24 - ŠANK - CAFFE 

10 - SANITARIJE (ULAZNI HALL) 25 - SPREMIŠTE - CAFFE 

11 - SPREMIŠTE OPREME KLUBOVA 26 - SPREMIŠTE ZA TELESKOPSKE TRIBINE 

12 - GRIJANJE, VENTILACIJA, PRIPREMA TOPLE VODE 






PRILOG III 

PROGRAMSKA SHEMA STANDARDNE TRODJELNE DVORANE 45 x 27 m(+1,1 m - teleskopske tribine) 

PROSTOR IGRALIŠTA TRODJELNE DVORANE : podjela na igrališta 

1 - RUKOMET; 2 - KOŠARKA uzdužno; 3 - ODBOJKA uzdužno; 4 - TENIS uzdužno; 5 - KOŠARKA poprečno; 6 - ODBOJKA - poprečno 

7 - PROSTOR ZA SMJEŠTAJ TELESKOPSKIH TRIBINA 






PRILOG IV 

PROGRAMSKA SHEMA TRODJELNE DVORANE S VEĆIM GLEDALIŠTEM (ca 500 gledalaca) 

1 - ULAZ ŠPORTAŠI 

2 - PORTA 

3 - SPREMIŠTE 

4, 5, 6 - GARDEROBA, SANITARIJE 

7 - PRAONICA 

8 - TEHNIKA 

9 - MALO SPREMIŠTE 

10 - TRENER, NASTAVNIK 

11 - REŽIJA, NASTAVNIK; 

12 - SPREMIŠTE OPREME 

13 - DVORANA-IGRALIŠTA 

14 - SKLOPIVE TRIBINE 

15 - KLUPSKI PROSTOR 

16 - SPREMIŠTE OPREME - VANJSKI TERENI 

17 - CAFFE, ZDRAVLJAK, TRGOVINA 

18 - ULAZ - GLEDATELJI 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT SAŽETCI PREDAVANJA 7. grafički prilozi V 

SHEMA I 

PROGRAMSKA SHEMA HOKEJ IGRALIŠTA NA LEDU (56-61 x 26-30 m) 

SHEMA II 

PROGRAMSKA SHEMA PLOHE ZA BRZO KLIZANJE 180 x 66 m 

- duljina centralne staze 400 m (trake za takmičenje š= 4 m, traka za zagrijavanje š= 3 m) 






SHEMA III 

STANDARDNI PROGRAM DIMENZIONIRANJA LEDENIH DVORANE 

SHEMA IV 

TIPOVI KLIZALIŠTA OBZIROM NA VELIČINU LEDENE PLOHE 

podjela A 






SHEMA V 

TIPOVI KLIZALIŠTA OBZIROM NA VELIČINU LEDENE PLOHE 

podjela B 

SHEMA VI 

DIMENZIJE KLIZALIŠNIH POVRŠINA ZA POJEDINE SPORTOVE NA LEDU 






SHEMA VII 






SHEMA VIII 

ORGANIZACIONA SHEMA GARDEROBA I SANITARIJA ZA SPORTAŠE I GRAĐANSTVO 






SHEMA IX 

FUNKCIONALNE SHEME - GARDEROBE ZA GRAĐANSTVO, SPORTAŠE, SUCE I 

TRENERE 

garderobe za građanstvo 

garderobe za sportaše 

garderobe za suce i trenere 

SHEMA X 

FUNKCIONALNE SHEME - ULAZNI PROSTOR, TEHNIČKI POGON 






SHEMA XI 

FUNKCIONALNA SHEMA I AKSONOMETRIJSKI PRIKAZ TEHNIČKOG POSTROJENJA 






SHEMA XII 

STANDARDNA TLOCRTNA SHEMA DVORANSKOG KLIZALIŠTA 

- zona garderoba i ledene plohe u istoj razini 

SHEMA XIII 

STANDARDNA TLOCRTNA SHEMA DVORANSKOG KLIZALIŠTA 

- zona gledališta, ulaza, hallova 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT LITERATURA 

LITERATURA 

1. Geraint John, Rod Sheard: STADIA - A DESIGN AND DEVELOPMENT GUIDE; 

Architectural press, 2001. 

2. Gernot Stick: STADIEN 2006 – DER FUSSBALLWELTMEISTERSCHAFT; 

Birkhauser, 2005. 

3. Rod Sheard: SPORTS ARCHITECTURE; Spon press, London & NY,2001. 

4. Nixdorf Stefan: StadiumATLAS - Technical Recommendations for Grandstands in 

Modern Stadia; Ernst&Sohn Verlag, Berlin, 2008. 

5. Peter Sturzebecher, Sigrid Ulrich: ARCHITECTURE FOR SPORT – NEW 

CONCEPTS AND INTERNATIONAL PROJECTS FOR SPORT AND LEISURE; Wiley 

- Academy, 2002 

ARCHITEKTUR FUR SPORT – NEUE KONZEPTE, INTERNATIONALE PROJEKTE 

FUR SPORT UND FREIZEIT; Verlag Bauwesen, 2001. 

6. Philip H Perkins : Swimming Pools ; E & FN Spon, London, IV edition 2000. 

7. architecture on SPORTS facilities - Carles Broto, architectural design, 2005. 

8. GA Contemporary Architecture 09 - SPORTS - Yukio Futagava, GA photographers, 

A.D.A. EDITA Tokyo Co. Ltd.,2007. 

9. Alexander Tzonis : SANTIAGO CALATRAVA - The Athens Olympics, Rizzoli 

International Publications, Inc., New York, 2008. 

10. OLYMPIC ARCHITECTURE - Beijing 2008, Beijing Institute of Architectural Design 

(Ed.), China Architecture & Building Press, Birkhäuser, 2008. 

11. MODELI FIZIČKE KULTURE grupa autora 

12. BAUTEN DER OLIMPISCHE SPIELE – Wimer Martin 

13. SPORTBAUTEN – Ortner Rudolf /Callwey, Muenchen 1953. 

14. SPORTS & LEISURE - Architecture in Finland, SAFA 1977. 

15. ENCIKLOPEDIJA FIZIČKE KULTURE 

16. ZGRADE ZA SPORT - skripta : prof.dr.sc. Emil Špirić 

17. Sportska arhitektura u Zagrebu - Ariana Štulhofer, Zgb. 2005. - izdanje Af 





Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUŽNJAK ZGRADE ZA SPORT LITERATURA 

periodika - časopisi: 

• Detail 

• sb - international magazine for sports, leisure and recreational facilities 

• Urbanisme 

• Progressive architecture 

• DOMUS 

• Sport + Baeder + Freizeit bauten 

• the Architectural Review (1128/1991) 

• ČIP (05-06/2008) 

• oris 

• a + t (arquitectura+technologia) - Civilities*I, 2007/29 

• PRESJEK - časopis za detalj u arhitekturi, 01/2011.

KoruznjakB_Zgrade za sport_saÅ¾eci - Arhitektonski fakultet ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?