Vodič za zdravlje - Ministarstvo zdravlja

Kada lijek postane otpad...
Svako ili gotovo svako kućanstvo ima u nekoj ladici ili ormariću poluprazne kutijice s lijekovima koji su jednom bili
propisani, uzimani, a onda zaboravljeni i neiskorišteni. Ponekad se potreba za tim lijekovima opet ukaže pa ih se,
ako rok trajanja nije prošao, može ponovno upotrijebiti. No ne tako rijetko ti se lijekovi „nude“, „dijele“ ili „ustupaju“
članu obitelji, prijatelju ili susjedu, kad god se nekome učini da ima slične tegobe ili je od nekoga čuo da mu
je „baš taj lijek“ pomogao. Iako u najboljoj namjeri, takvi postupci donose ne samo više štete nego koristi, već
mogu biti i potencijalno vrlo opasni pa i pogubni. Lijek treba uzimati samo ona osoba kojoj ga je propisao liječnik
i to upravo onako kako je propisan.
No što s lijekovima kojima je prošao rok trajanja i više
nisu za uporabu
Neiskorišteni lijekovi višestruk su problem u svim državama.
Veliko su ekonomsko opterećenje zbog utrošenih
sredstava kako na lijekove izdane na recept koje financira
država tako i zbog kasnijeg uništavanja neiskorištenih
lijekova. Sa stajališta ekološkog zbrinjavanja lijekovi spadaju
u opasan otpad i moraju biti posebno skladišteni i
obrađeni. Ako se tako ne postupi, u velikoj mjeri onečišćuju
okoliš i predstavljaju ekološki rizik.
Osim navedenoga, neiskorišteni lijekovi posljedica su i
pokazatelj nedovoljne ustrajnosti pacijenata u primjeni
terapije, što ima negativne zdravstvene posljedice kako
na pojedinca tako i na cijelu populaciju. Istraživanja u
www.stampar.hr zdravlje za sve I 85