Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
tici s gnijezdima supova, koja je po tome čak i opjevana u pjesmama<br />
A. V. Mihičića: Na Kruni blizu mog sela/orlovi gnijezda<br />
grade/olujama prkose...), a drugi “Pod Okladi” što je naziv za<br />
dio otoka gdje su najveće stijene s gnijezdima supova i koristi<br />
se u Orlecu i Beleju.<br />
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) jedna je od četiri vrste strvinara<br />
koji žive u Europi, ali jedini koji još obitava u Hrvatskoj. Preostale<br />
tri vrste: sup starješina (Aegypius monachus), kostoberina<br />
(Gypaetus barbatus) i crkavica (Neophron percnopterus)<br />
nestale su iz naših krajeva u posljednjih nekoliko desetljeća.<br />
Otočna populacija koja obitava na Kvarnerskim otocima, jedinstvena<br />
je stoga što ovdje supovi gnijezda svijaju na okomitim<br />
liticama tik nad morem – ponekad samo 10 metara iznad morske<br />
površine. Ujedno su Kvarnerski otoci posljednje obitavalište<br />
te vrste u Hrvatskoj, a ovdje obitava najsjevernija europska<br />
prirodna populacija bjeloglavih supova.<br />
Litice na kojima obitavaju supovi su i krajobrazno neobično zanimljive,<br />
pa iako i to privlači turiste nautičare, oni predstavljaju<br />
izrazitu prijetnju supovima jer približavanje plovila, glisiranje,<br />
ronioci i zadržavanje pod gnijezdima plaši supove – mladi padaju<br />
u more i utapaju se. Trovanje je sljedeći veliki neriješeni<br />
problem. Tako je samo tijekom 2002. godine uginulo više od<br />
20 mladih supova, uz realnu pretpostavku da se radi o trovanjima.<br />
Posljednje masovno trovanje zbilo se je na otoku Rabu,<br />
• Detalj iz uvale Koromačna – najjužnijeg dijela rezervata.<br />
63
Change language