"ZaÅ¡tiÄena prirodna baÅ¡tina Primorsko-goranske županije ... - Priroda
"ZaÅ¡tiÄena prirodna baÅ¡tina Primorsko-goranske županije ... - Priroda
"ZaÅ¡tiÄena prirodna baÅ¡tina Primorsko-goranske županije ... - Priroda
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Zaštićena <strong>prirodna</strong> baština <strong>Primorsko</strong>-<strong>goranske</strong> županije<br />
više od dva kilometra, potrebno je nekoliko sati naporna hoda<br />
da bi se prevalila ta udaljenost na terenu.<br />
Klimatski se Stijene odlikuju oštrom pretplaninskom klimom s<br />
mnogo oborina, čak 2000 – 3000 milimetara godišnje, osobito<br />
snijegom, pa ipak, nigdje u njima nema površinske vode niti<br />
izvora, već su potpuno bezvodne. Sva voda brzo ponire u raspucalo<br />
krško podzemlje. Jednino se u jamama snježnicama<br />
dugo zadržava snijeg, a ponegdje leži i čitavu godinu.<br />
Slikoviti oblici stijena, njihova izbrazdanost i razvedenost velikim<br />
su dijelom nastali zahvaljujući radu oborinske vode i otapanja<br />
snijega te drugih atmosferskih utjecaja, posebno izmjene<br />
topline i hladnoće kojima su stijene naizmjenično izložene.<br />
Možda nije toliko upadljiv kao bizarni oblici stijena, ali upravo<br />
raznolik šumski svijet daje onu postojanu osobitost ozračja<br />
ovim predjelima iskonske prirode. Jele, smreke, bukve, javori...<br />
svih oblika i starosti, porasli često na „najnemogućijim“ mjestima,<br />
čine osobit kontrast bjelini stijena. Kao i drugdje na ovim<br />
visinama u gorju Gorskoga kotara i ovdje je zastupljena šuma<br />
bukve i jele (Abieti-Fagetum s.l.), ali je posebno značajna<br />
šuma jele na stjenovitim terenima, zajednica jele s milavom<br />
(Calamagrostio-Abietetum). Šuma smreke bira hladnija staništa<br />
na zasjenjenim mjestima i u dnu ponikava i uvala. Zbog<br />
nepristupačnosti stijena te su šume ostale pošteđene sječe i do<br />
danas su zadržale dijelom prašumsku strukturu. Šuma ovdje<br />
sama umire i sama se obnavlja! Najviše dijelove Stijena obrasta<br />
i pretplaninska šuma bukve te grmolika vegetacija s planinskom<br />
klečicom (Juniperus communis ssp. alpina).<br />
• Ratkovo sklonište u Samarskim stijenama.<br />
30