Inženjerska geologija I dio

Željezni mineral hematit može steći magnetizaciju i kemijskim putem, a budući da je čest kao vezivo u klastičnim
naslagama, može biti veoma važan. Promjene magnetizma mogu biti izazvane magmatskim intruzijama. Stijene u koje
prodre magma ugriju se iznad kritične točke (nazvane po M. Curie) pa izgube svoj postojeći magnetizam. Pri hladenju
dobivaju novi koji odgovara geomagnetskom polju u vrijeme magmatske intruzije. Analizom uzoraka različite starosti
potvrđena je pretpostavka o promjenama položaja polova u geološkoj prošlosti. Ustanovljena je višekratna reverzija
geomagnetskih polova (sl. 1.3.2.14 i 1.3.2.15-16) pa je sjeverni geomagnetski pol postajao južni, a južni sjeverni (sl.
1.3.2.9); ili je možda, iz nepoznatih razloga, nastala reverzija magnetizma u samim stijenama.
Slika 1.3.2.14. Lijevo-gore. Promjena polarnosti u vezi s prodiranjem materijala plašta na oceanskim hrptovima i izmjenom lave i
sedimenata (po Wyllieju; preuzeto iz Herak, 1990); 1–reversno, 2–normalno.
Slika 1.3.2.15. Lijevo-dolje. Model rasprostiranja različito magnetiziranih slojeva lave iz rova na oceanskom hrptu bez proširivanja
oceanskog dna (po Van Andelu i Beloussovu; preuzeto iz Herak, 1990): reversno (1) i normalno (2) magnetizirani slojevi.
Slika 1.3.2.16. Desno. Morske magnetske anomalije pokazuju obrnuto okrenuta magnetska polja. Kako se bazaltna lava hladi na
unutaroceanskim rasjedima, magnetska polja njenih magnetitinih kristala postroje se s prevladavajućim smjerom Zemljinog
magnetskog polja. Svaka bazaltna pruga ima ili normalni magnetizam (kao današnje polje) ili obrnuti magnetizam (suprotno od
današnjeg polja). Za razliku od slike 1.3.2.15, ovdje se događa kontinuirana divergencija s prirastom nove oceanske kore.
26