InÅ¾enjerska geologija I dio

More documents

Recommendations

Info

Inženjerskogeološka istraživanja (eng. engineering geological investigations) provode se za potrebe određivanja uvjeta građenja. Njihovim pravodobnim izvršavanjem mogu se otkloniti ili bitno umanjiti negativni utjecaji suvremenih egzogenetskih i endogenetskih procesa i pojava. Inženjerskogeološko kartiranje, kao jedna od faza geotehničkog istraživanja, predhodi geofizičkim istraživanjima i istražnom bušenju. Kartiranjem se dobivaju podaci o litološkoj građi, morfološkim i hidrogeološkim pojavama, fizičko-mehaničkim i strukturno-tektonskim značajkama stijena kao i o suvremenim egzogenetskim pojavama. Podaci inženjerskogeološkog istraživanja prikazuju se na inženjerskogeološkim kartama različitih mjerila, sadržaja i namjena. 1.2. Definiranje profesionalnih zadataka, odgovornosti i suradnje u geotehnici (europska radna grupa ISSMGE, ISRM i IAEG) Potreba za zajedničkom radnom grupom glavnih međunarodnih udruženja geotehničara, radi definiranja stručnih područja inženjerske geologije i geotehničkog inženjerstva, ustanovljena je na sastanku predstavnika europskih nacionalnih grupa Međunarodnog udruženja za inženjersku geologiju (IAEG) u Helsinkiju u kolovozu 2001. Na tom se sastanku intenzivno raspravljalo o nacrtu izvještaja «Inženjerska geologija u Europi» koji je izradila Europska federacija geologa (EFG -Suárez and Regueiro, 2000). Na helsinškom sastanku zaključeno je da se radi o predmetu od velike važnosti za većinu europskih zemalja. U mnogim zemljama je pažnja fokusirana na podjelu odgovornosti između geologa i inženjera graditeljstva u procesu geotehničkog projektiranja. Sastanak je bio jednoglasan u odluci da EFG dokument nije prihvatljiv za ovu svrhu. Nadalje, na sastanku je odlučeno da se zatraži suradnja Međunarodnog udruženja za mehaniku tla i geotehničko inženjerstvo (ISSMGE) i Međunarodnog udruženja za mehaniku stijena (ISRM) za izradu pravih definicija područja inženjerske geologije i geotehničkog inženjerstva u kontekstu europske geotehnike. Prijedlog formiranja zajedničke radne grupe iznesen je u ožujku 2002. od strane Niek Rengersa, tadašnjeg predsjednika određenog od strane IAEG-a, Williamu van Impeu (predsjedniku ISSMGE-a) i Marcu Panetu, tadašnjem predsjedniku ISRM-a. Zadatak nove radne grupe bila je priprema nacrta o kojem su trebala raspravljati tri udruženja na europskoj razini. To je moglo voditi zajedničkom stavu ta tri udruženja o tom važnom predmetu na europskoj razini. Zajednički stav je tada mogao biti predstavljen europskim vlastima u raspravi o stručnom udruživanju i akreditaciji na europskoj i nacionalnim razinama. Pri tome, definicija zadataka i odgovornosti geotehničkih inženjera i inženjergeologa mora uzeti u obzir utjecaj različitih edukacijskih pozadina (temelja) kao i definicije osposobljavanja i praktičnog iskustva koje se mora razmotriti kao minimalni zahtjev kojeg treba ispuniti radi zauzimanja položaja u tim stručnim područjima u Europi. To je povezano s važnim i hitnim pitanjima kojima se mora pristupiti na europskoj razini, odnosno što mora biti sadržaj fakultetskih obrazovnih programa u inženjerskoj geologiji i geotehničkom inženjerstvu na dodiplomskoj i postdiplomskoj razini (za stjecanje diplome i magisterija). Ti se problemi moraju riješiti od strane prateće radne grupe koja se treba oformiti od strane ISSMGE-a, ISRM-a i IAEG-a. Prijedlog je oduševljeno prihvaćen od strane predsjednika ISSMGE-a i ISRM-a. Svaki od predsjednika imenovao je tri člana iz svog udruženja, kao što slijedi: 4
ISSMGE: Mike Gamblin (Francuska) Član odbora ISSMGE-a Pedro Sêco e Pinto (Portugal) Potpredsjednik za Europu ISSMGE-a Luc Maertens (Belgija) Član TC 20 «Stručna praksa» ISSMGE-a ISRM: Einer Broch (Norveška) Bivši predsjednik ITA-e i ISRM-a Wulf Schubert (Austrija) Član odbora ISRM-a Häkan Stille (Švedska) IAEG: Helmut Bock (Norveška) Predsjedavajući Zajedničke radne grupe Rodney Chartres (UK) Tajnik Zajedničke radne grupe Jan Maertens (Belgija) EFG: David Norbury (UK) Generalni tajnik Zajednička Europska radna grupa je službeno formirana u srpnju 2002. Ona je održala svoj uvodni sastanak u ožujku 2003. u Bruxellesu, a u studenom 2003. svoj drugi sastanak u Grazu, Austrija. U određivanju stručnih zadataka, odgovornosti i suradnje inženjera geologije i geotehničkih inženjera, radna je grupa pratila osnovnu ideju koju je iznio Sir John Knill, 2002. Slika 1.2.1. prikazuje odnos između inženjergeologa i geotehničkih inženjera. Geološki materijal i njegova svojstva Ponašanje tla Geneza/geologija Profil tla Istraživanje terena, opis tla. Geološki proces Opažanje, iskustvo, intuicija, sinteza Geološki model Model tla Prethodno iskustvo, intuicija, procjena rizika Geotehnički model numeričke analize Presedan, empirizam, iskustvo, upravljanje rizikom. Inženjerska geologija Geotehničko inženjerstvo Ponašanje tla Odgovarajući model Laboratorijsko/terensko ispitivanje. Promatranje/ mjerenje. Slika 1.2.1. Odnos između inženjerske geologije i geotehničkog inženjerstva (nakon Knill-a 2002.). Slika 1.2.2. Burlandov trokut mehanike tla (korektnije: geotehničkog inženjerstva – Morgenstern, 2000). Idealiziranje praćeno procjenom. Konceptualno ili fizičko modeliranje. Analitičko modeliranje. Grupiranje glavnih aspekata svake od disciplina u formi trokuta povezuje se s Burlandom, koji je 1999. definirao «trokut mehanike tla» da bi vizualizirao glavne aspekte koji određuju tu disciplinu (slika 1.2.2). Interaktivni karakter različitih aspekata je također prikazan na toj slici «Geotehnička metoda nije serijska, nego ona uključuje povratnu reakciju između 5
Page 1 and 2: SADRŽAJ: 1. UVODNA RAZMATRANJA 1.1
Page 3: 2) Stratigrafska geologija daje pri
Page 7 and 8: U pokušaju sažetka svih gore nave
Page 9 and 10: su obučeni da promatraju, utvrđuj
Page 11 and 12: 2) Drugi korak u projektu - glavno
Page 13 and 14: Inženjer graditeljstva Inženjerge
Page 15 and 16: 1.3. Osnovni pojmovi o Zemlji kao n
Page 17 and 18: Slika 1.3.1.3. Nastanak Sunčeva su
Page 19 and 20: To je u skladu s hipotezom da se sv
Page 21 and 22: Prikaz konstitucije (građe) zemlje
Page 23 and 24: Osim toga akceleracija teže smanju
Page 25 and 26: Slika 1.3.2.13. (a) Polarnost magne
Page 27 and 28: Slika 1.3.2.17. Starost oceanskih s
Page 29 and 30: 1.3.3. Koncept tektonike ploča Raz
Page 31 and 32: Slika 1.3.3.4. (a) Glacijalni debri
Page 33 and 34: Osnovni koncept tektonike ploča mo
Page 35 and 36: Razlikuju se tri osnovna tipa dinam
Page 37 and 38: Konvekcijska strujanja (engl. conve
Page 39 and 40: Slika 1.3.3.15. Cijepanje (pucanje)
Page 41 and 42: Slika 13.3.22. Dolje-lijevo. Penetr
Page 43 and 44: Kao primjer mogućnosti koju nudi n
Page 45 and 46: Slika 1.3.3.30. Smjerovi i stupnjev
Page 47: Poznavanje mehanizama prošlih (sli

InÅ¾enjerska geologija I dio

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?