Izvješća zagrebačkih muzeja 2005 - MDC

Recentnim radovima koje je izložio na toj izložbi u zagrebačkome MSU-u
nastavlja se umjetnikovo promišljanje geometrije, ali važnije od evidentnoga
kompozicijskog pomaka koji proizlazi iz razmišljanja o zakonu kadra i iz
odnosa prema simetrijskoj zadanosti jest problemsko istraživanje strukture
i kolorita.
Eugen Feller, RETROSPEKTIVA, 1960.- 2005.
Prva retrospektivna izložba Eugena Fellera, premda manjeg opsega, obuhvatila
je sve umjetnikove stvaralačke faze od materičnog slikarstva, informela,
minimalizma i geometrijske apstrakcije do recentnih radova. Uvid u cjelokupni
opus tog izuzetnog autora govori o jednoj od najpoznatijih i najuzbudljivijih
slikarskih priča ispričanih na ovom terenu u drugoj pol. 20. st. Izložba
potvrđuje tezu da iskreno, pošteno i duboko promišljeno preispitivanje medija
daje iznenađujuće i neočekivane rezultate, koji nesumnjivo dovode do
pomicanja i širenja otprije uspostavljenih granica.
• 22 za budućnost Vukovara
Lodz, Museum Sztuki, 0. veljače - 0. travnja
Snježana Pintarić
Izložba je donacija konstruktivističke i kinetičke umjetnosti koju je za Gradski
muzej Vukovar prikupio istaknuti talijanski umjetnik, teoretičar i kolekcionar
Getulio Alviani.
Donaciju, koja se sastoji od 69 radova dvadeset i dvojice umjetnika predstavili
smo na izložbi u Zagrebu 2002., nakon višegodišnjeg prikupljanja i
opremanja radova za muzejsku prezentaciju. Radove su za Gradski muzej u
Vukovaru darovali Getulio Alviani, Richard Anuszkiewicz, Andreas Christen,
Carlos Cruz-Diez, Milan Dobeš, Angel Duarte, Jerzy Grabowski, Antony Hill,
Janusz Kapusta, Edoardo Landi, Peter Lowe, Víctor Lucena, Manfredo Massironi,
François Morellet, Bruno Munari, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Kenneth
Snelson, Klaus Staudt, Jeffrey Steele, Joël Stein, Ryszard Winiarski. MSU je
pripremio izložbu i o njoj se brine sve do izgradnje odgovarajućeg prostora
u Vukovaru.
Izložba je tijekom srpnja gostovala u Nizozemskoj.
• Gojislav Kalapač Goja - retrospektivna izložba
MSU, 7. ožujka - 0. travnja
Nada Vrkljan-Križić
Gojislava Kalapač Goja ( 959.-2002.) jedan je od značajnijih predstavnika
tzv. autsajderske umjetnosti. Na otvorenju izložbe umjetnikovi su prijatelji
izveli performans. Kalapač se umjetnošću bavio oko 20 godina. Radio je
neobične objekte, slike, instalacije i skulpture te je bio vrlo cijenjen i unutar
akademskih krugova likovnih stvaralaca. Njegova djela izrađena temperom,
gazom, gipsom i drvofiksom ili kao inventivno preoblikovani gotovi predmeti
- uglavnom otpaci civilizacije, od kojih je radio svoje fantastične asamblaže
- skulpture i instalacije, prikaz su jedne intimne tragične priče koju je slikar
prolazio posljednjih desetak godina života (ratne traume, nerazumijevanje
sredine za osobne fizičke i psihičke probleme, konačno neizlječiva bolest) i
autorov su bijeg od stvarnosti u neki bolji, optimističniji svijet u kojemu još
ima radosti i nade.
• Silvo Šarić, Paučina-ambijent
MSU, 4. travnja - 8. svibnja
Mladen Lučić
Impostacija objekta u prostoru, međusobno apsorbiranje volumena i prostornosti,
kao i sam čin iluzioniranja prostora problemi su koji u posljednje
vrijeme zaokupljaju umjetnikovu pozornost što on realizira koristeći se paučinom
i njezinom strukturom.
Silvio Šarić, umjetnik mlađe generacije iz Vodnjana, u svom je dosadašnjem
radu spajao umjetničku formu s meditativnim komponentama, podjednako
njegujući u svom opusu proces i razmišljanje.
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI
Igra s prostornošću očituje se u gotovo svim Šarićevim radovima, a kulminira
u radovima s paučinom, čime je u posljednje vrijeme maksimalno zaokupljen.
Dakako, iščitavanja Šarićevih radova s paučinom višeznačna su i govore o izuzetnom
umjetničkom instinktu autora koji je upotrijebio prirodni ready made
kao savršenu likovnu formu (struktura, proces, prostor, iluzija, gesta), ali i kao
simbol proživljavanja, vrlo bitan u vremenu u kojemu živimo, pogotovo ako
se živi od umjetnosti, čime autor radu pridodaje i subjektivnu komponentu.
• GLAVU GORE! - instalacija na zgradi novog Muzeja suvremene umjetnosti
Gradilište nove zgrade MSU-a, u sklopu muzejsko-edukativnog projekta Portal
5. travnja - 8. svibnja
Nada Beroš
Instalacija umjetnice Magdalene Pederin postavljena je na zapadnom pročelju
nove zgrade MSU-a. Projekt je realiziran u sklopu muzejsko-edukativne
akcije, u 2005. g. naslovljene Portal, kojom zagrebački i hrvatski muzeji obilježavaju
Međunarodni dan muzeja.
Projekt je nastao u suradnji s djecom i mladim ljudima iz nekoliko zagrebačkih
škola, vrtića, udruga, bolnica, domova za odgoj djece i mladeži te je
ponajprije namijenjen mladima. Projektu su prethodile radionice s djecom
koje su se održavale u Muzeju, bolnicama i dječjim domovima i nastojale su
obuhvatiti najširi krug djece, među kojima je bilo i mnogo one koja su prvi put
posjetila muzej i muzejsku izložbu.
Projekt je potaknut željom da se mlada publika zainteresira za izgradnju novog
MSU-a, čija zgrada niče na ulazu u grad, u Novom Zagrebu, na raskrižju
Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik. U impresivnoj betonskoj
konstrukciji jasno se vide obrisi, prostori i oblik nove zgrade Muzeja, koju je
projektirao arhitekt Igor Franić.
• Zlatko Kopljar: K9 Compassion, 2003. - K9 Compassoin + 2005.
Zagrebački velesajam, paviljon 9., 9. travnja - 8. svibnja
Tihomir Milovac
Zlatko Kopljar je K9 Compassion realizirao u maniri fotografskog performansa
2003. g. u New Yorku, za vrijeme dvomjesečnoga rezidencijalnog programa,
na poziv Franklin Furnace Archivea. Tada je realizirao rad koji je pod istoimenim
naslovom u mediju fotografije i videa kao hrvatski predstavnik pokazao
na Săo Paolo Biennalu 2004.
K9 Compassion čine fotografije koje prikazuju umjetnika kako kleči u stavu
nijeme i pasivne adoracije, pognute glave i ruku opuštenih niz tijelo. Kopljar
je za tu priliku odjeven u svoj standardni performerski komplet: bijelu košulju
i crno odijelo. Činu performansa taj kostim daje dignitet te njega samog
vizualno čini univerzalnijim medijem identifikacije. No ta mu odjeća pridaje i
auru »hodočasnika s periferije«, zastupnika onih koji nisu u središtu i koji ne
dijele sudbinu ljudi s njegovih fotografija. Ima nešto profetsko, ali i »prijeteće«
u tom koncentriranom liku koji, potpuno nesvjestan i odvojen od stvarnosti
koja ga okružuje, kao prikaza kleči na bijelom rupčiću.
Godine 2005. Kopljar odlučuje performans nastaviti i taj rad postaje work in
progress te ga naziva K9 Compassion +2005. Ovoga puta fotografski performans
Kopljar izvodi ispred pet najutjecajnijih nacionalnih parlamenata svijeta.
Krenuvši sa zapada na istok, za mjesec dana Kopljar je performans izveo
ispred Capitola u Washingtonu, House of Parliamenta u Londonu, Europskog
parlamenta u Bruxellesu, Dume u Moskvi i kineskog parlamenta u Pekingu.
• Kristina Leko: Amerika
Zagrebački velesajam, paviljon 9., 9. svibnja - 2. lipnja
Suradnja: Marcella Bonich, Nori Boni Zorovich, Miriam Busanic, Ljubica Žic,
Margaret Zgombic (Nada Beroš, Tihomir Milovac)
Kristina Leko, ugledna hrvatska umjetnica, izložbu Amerika temelji na životnim
pričama pet žena hrvatskog podrijetla: Marcelle Bonich, Miriam Busic,
Nori Boni-Zorovich, Margaret Zgombic i Ljubice Žic, koje desetljećima žive
77 ZAGREBAČKI MUZEJI • 2005.