skripta (PDF)
skripta (PDF)
skripta (PDF)
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
1. PRETPOVIJEST<br />
- razdoblje od pojave ljudske kulture (homo sapiensa), pa do prvih pisanih izvora kod<br />
pojedinih naroda<br />
- podjela se zasniva prema prirodnim materijalima koji su se upotrebljavali<br />
• kameno doba<br />
• paleolit<br />
• mezolit<br />
• neolit<br />
• brončano doba<br />
• eneolit<br />
• željezno doba<br />
• Hallstadt<br />
• La Pene<br />
1.1. Paleolit (30.000 - 5.000 g. pr. Kr.)<br />
Arhitektura<br />
- spilje Altamira i Lascaux<br />
Skulptura<br />
- Willendorfska Venera, od vapnenca (25.000 - 20.000 pr. Kr.)<br />
- Bizon, špilja La Madeleine (15.000-10.000 pr. Kr.), jelenji rog<br />
- Venera iz Lespouguea<br />
Slikarstvo<br />
- spiljsko slikarstvo<br />
- taktilni doživljaj (otisak ruke)<br />
- koristeći prirodne materijale, urezujući, oslikavajući ili klešući, rade se prikazi na<br />
površinama špilja, uglavnom, životinja i lova<br />
- magijski karakter - za uspješniji ulov, radile bi se slike onoga što se lovi, svladavao bi<br />
se duh te životinje na zidu, i nerijetko se slikalo preko postojećih slika<br />
- likovni izraz je realizam koji teži ka apstrakciji<br />
- stilovi slika na špiljama su isti, što pokazuje stabilnost paleolitske kulture<br />
- istovjetnost slike i predmeta<br />
- iz oblikovanja proizlazi simbolika<br />
- animizam - vjera u duhove, kult predaka<br />
1
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Konji, špilja Chauver, Vallon-pont-d'Arc, Ardeche kanjon, Francuska (28.000 pr. Kr)<br />
- Ranjeni bizon, špilja Altamira, Španjolska (15.000-10.000 pr. Kr.)<br />
- Špiljske slike, špilja Lascaux (15.000-10.000 pr. Kr.), Francuska<br />
1.2. Neolit (5.000 - 3.000 g. pr. Kr.)<br />
Arhitektura<br />
- agrarna revolucija, prva sela<br />
- prve megalitske kamene građevine (mega - velik, lithos - kamen)<br />
- menhiri - vertikalno postavljeni kameni blokovi, korišteni kao nadgrobni spomenici,<br />
ponekad reljefno oblikovani (lik pokojnika veći od ljudske visine)<br />
- dolmeni - dva vertikalna megalita i jedan horizontalno preko njih, za kuće mrtvih<br />
(skupne grobnice), prvi se put javlja odnos tereta i nosača<br />
- kromleh - predstavlja prostor za vjerske obrede, što je najbolje vidljivo u Stonehengeu<br />
u Engleskoj (2.200 - 1.300. g. pr. Kr.), čiji najveći krug ima promjer od 50m sa<br />
žrtvenikom u sredini (za vrijeme ljetnog solsticija sunce pada točno na njega), a za<br />
kromleh se pretpostavlja da je imao svrhu kalendara<br />
- citadele - utvrđeni brežuljci<br />
- zemunice - na zemlji, uglavnom ukopane i poluukopane<br />
- sojenice - na zemlji<br />
- prve nastambe<br />
• selo Vučedol, temelj kuće<br />
• selo Terozo<br />
- Dolmen, Carnac, Bretanja, Francuska (1500. pr. Kr.)<br />
- Stonehenge, Salisbury Plain (Wiltshire), Engleska (2000. pr. Kr.)<br />
Skulptura<br />
- oblici se pojednostavljuju, stiliziraju i dolazi apstrakcije jer čovjek počinje misliti i<br />
napušta prirodni oblik iz kojega radi simbole<br />
- geometrizacija<br />
- Vučedolska golubica - ritualna statua bojana sivom bojom, ornamentirana s tri nožice<br />
- bilo je bitno napraviti stabilnu posudu u obliku ptice<br />
- menhiri su sadržavali reljefne ljudske prikaze<br />
- u lončarstvu postoje stilovi bez ukrasa, i ornamentirani geometrijskim elementima<br />
- Božica plodnosti, iz Svetišta u Catal Huyuku (6000. pr. Kr.)<br />
2
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Božica plodnosti, iz Cervanode, Rumunjska (5000. pr. Kr.)<br />
- Idol s Amorgosa (Kikladi)<br />
3
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
2. STARI VIJEK<br />
2.1. Mezopotamija (od 3.000 - 331. g. pr. Kr.)<br />
Arhitektura<br />
- razvila se u dolini Eufrata i Tigrisa, gdje su njeni nositelji bili Sumerani, Asirci i<br />
Babilonci<br />
- grad je bio jedna zatvorena cjelina, zbog poplava podignuta na zemljane terase,<br />
utvrđena i neplanski građena čije zidine prate konfiguraciju terena<br />
- unutar grada je bila smještena kraljevska palača u sklopu koje je bio hram - zigurat -<br />
čija se glavna odaja zove cela<br />
- materijali korišteni u to vrijeme su bili opeka i čerpić<br />
- konstrukcijske elemente koje su poznavali bili su luk, svod i kupola, dok je stup bio<br />
slabo zastupljen jer su luk i svodovi nalijegali na zidove<br />
- prostori su bili natkriveni lažnim svodovima i nisu mogli prekriti veće prostore<br />
- nema kulta pokojnika<br />
- Bijeli hram na ziguratu, Uruk (Varka) (3500.-3000. pr. Kr.)<br />
o glavna odaja zove se cela<br />
- Lavlja vrata, Bogazkoj, Turska (1400. pr. Kr.)<br />
Skulptura<br />
- materijali korišteni za skulpture su bili glina i bronca<br />
- jednako je zastupljena puna i poluplastika<br />
- osnovni motivi su bili vladari u trenutku slave ili lova<br />
- životinjske likove prikazuju naturalistički, a ljudske vrlo statične i stilizirane<br />
- naturalistički elementi kod prikazivanja ljudskih likova su bile velike izražajne oči<br />
- Sargonova glava iz Ninive, mezopotamski vladar<br />
- rađen u bronci, nije rađen u proporcijama, kovrčava brada mu je stilizirana<br />
- Stela Naram Sina, stojeći blok od kamena s isklesanim komemorativnim crtežom ili<br />
natpisom, najčešće se nalazio pred grobom<br />
- nema ukočenosti, hijerarhijski prikazano, na vrhu je Naram Sin s kacigom od rogova a<br />
na dnu su vojnici<br />
- Gudea iz Lagaša - transformirani valjak, sjedi sa arhitektonskim planom bez glave<br />
- Gudeina glava - svjetlost se na njemu prelijeva, jaka profinjenost, no manje izražena<br />
individua<br />
4
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Lamasu - krilati bik s čovječjom bradatom glavom<br />
- Hamurabijeva stela, Bog mu predaje zakonike dok se gledaju u oči<br />
- Asurbanipal u lovu na lavove, rađen u plitkom reljefu<br />
- Stijeg iz Ura - nizanje scena iz života, na vrhu stele su vladari, umjetnici, pisari, pa<br />
sve prema narodu koji je najmanje važan<br />
- Smrtno ranjena lavica iz Ninive, izbodena strijalama, povlači obamrle noge<br />
- inkrustacija - na jeftini materijal poput opeke se umeće skuplji materija poput<br />
sedefastog kamena i sl.<br />
- intarzija - kada se pomoću različitih vrsta drva međusobno umetnutog, različitim<br />
bojama dobivaju slike<br />
- Zastava Ura (2600. pr. Kr).<br />
- Gudea, Lagaš (Telloh) (2120. pr. Kr.)<br />
- Inana-Ištar (2025.-1763. pr. Kr.), žensko krilato biće s pandžama na nogama (simbollav)<br />
- Hamurabijev zakonik (1760. pr. Kr.), stela sa zakonikom<br />
- Asurbanipal II. ubija lavove, Nimrud (Calah) (850. pr. Kr.)<br />
- Umiruća lavica, Niniva (Kuyunjik) (650. pr. Kr.)<br />
- Ištarina vrata, Babilon (575. pr. Kr.)<br />
Slikarstvo<br />
- zidno slikarstvo<br />
2.2. Egipat<br />
- prastanovnicima Egipta se smatraju Kopti, dok su današnji stanovnici Arapi<br />
Arhitektura<br />
- grad je bio otvoren, bez fortifikacije te neplanski građen<br />
- grad živih (od opeke), grad mrtvih (od kamena)<br />
- grobnice<br />
o mastabe - humak četvrtastog oblika obložen opekom ili kamenom iznad<br />
pogrebne odaje duboko ispod zemlje.<br />
• Kau - prostor za prinošenje žrtve u mastabi.<br />
o stepenaste piramide (Zoserova piramida u Sakkari)<br />
o šiljaste piramide (Keops, Kefren, Mikerin)<br />
- hram<br />
5
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
o posvećen samo jednom bogu<br />
o uzdužni (longitudinalni) - Amonov hram u Luxoru (s pilonima), Carnac<br />
o polupodzemni - Hatšepsut (na terasama)<br />
o podzemni - Ramzes II.<br />
- pred ulazom u hram se nalazi aleja sfingi, obelisk, piloni, otvoreno dvorište, hipostilna<br />
dvorana koja vodi u riznicu i svetište<br />
- stupovi su imali kapitele u obliku papirusa, palme ili lotusa vezanog vrpcom<br />
- Imhotep - prvi umjetnik čije je ime poznato povijesti.<br />
- stupovi su uvijek ugrađeni u zidove.<br />
- Piramide su obložene klesanim pripremljenim kamenim pločama koje su s vremenom<br />
nestale.<br />
- Stepenasta piramida kralja Zosera, Imhotep, Sakkara (2681.-2662. pr. Kr.)<br />
- piramida Mikerina (2533.-2515. pr. Kr.), kod Gize<br />
- piramida Kefrena (2570.-2544. pr. Kr.), kod Gize<br />
- piramida Keopsa (2601.-2528. pr. Kr.), kod Gize, prema Orionu otvori i zvijezdi Izis<br />
- Pogrebni hram kraljice Hatšepsut, Deir el-Bahari (1478.1458. pr. Kr.)<br />
- Dvorište i pilon Ramzesa II. (1279.-1212. pr. Kr.), kompleks hramova Amon-Mut-<br />
Khonsu, Luxor<br />
Kiparstvo<br />
- materijali korišteni za kiparstvo su uglavnom bili granit, vapnenac, glina i drvo<br />
- razmjeri skulptura sežu od kolosalnih do malih kipića<br />
- Velika sfinga - kraljeva glava se izdiže iz lavljeg tijela<br />
- puna plastika<br />
o monumentalna<br />
o obojena<br />
o statična<br />
o simetrična<br />
o frontalna<br />
o velike zaobljene plohe<br />
o detalji stilizirani<br />
- reljef<br />
o plitki - slikarske karakteristika<br />
o likovi - egipatski kanon<br />
6
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
• glava i noge - profil<br />
• oko i ramena - en face<br />
- Velika Sfinga, Giza (2570.-2544. pr. Kr.), isklesana u živoj stijeni<br />
- Pisar, iz Sakkare, u vapnencu (2400. pr. Kr.)<br />
o figura prekriženih nogu sa papirusom na nogama<br />
- Kraljica Nefertiti (1348.-1335. pr. Kr.)<br />
- bista tankog vrata, gubi se ukočenost time, no stožasta je glava i umetnute oči<br />
- Pokrov Tutankhamonova kovčega (1327. pr. Kr.)<br />
Slikarstvo<br />
- freskama se ispunjavaju se velike zidne plohe čime je vezana za arhitekturu<br />
- motivi iz svakidašnjeg života<br />
- pozadina je uvijek bijela<br />
- likovi uokvireni jakom crnom linijom<br />
- zakon kadra i vodoravna kompozicija<br />
- perspektiva je vertikalna<br />
- zakon hijerarhije (od faraona koji je velik do roba koji je sitan)<br />
- egipatski kanon<br />
2.3. Kreta<br />
Arhitektura<br />
- otok u Egejskom moru (2.500 - 1.000 g. pr. Kr)<br />
- najstarija iskapanja provodi Heinrich Schliemann te sir Arthur Evans<br />
- linearno pismo B (1400. pr. Kr.)<br />
- odsustvo sakralne arhitekture (nema hramova)<br />
- u arhitekturi glavni materijal je krećnjak, kamen i drvo<br />
- poznavali su konstrukciju svodova i kupola koje su primjenjivali u grobnoj arhitekturi<br />
- tumulusima - unutrašnjim prostorima koji su bili pokriveni šiljatom kupolom koja se<br />
radila ispuštanjem slojeva kamenih klesanaca<br />
- građevine na kat - katovi su bili od lakšeg materijala<br />
- stup - tijelo se sužava prema bazi s kapitelom koji ima kvadratnu ploču i jastučasti dio,<br />
bio je polikroman<br />
- stupovi u palačama nisu opstali jer su bili drvene konstrukcije<br />
- palače su smještene na uzvisinama i zbog toga nije bilo jake fortifikacije<br />
7
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- pod utjecajem mezopotamijske palače, prostori se razvijaju oko više unutrašnjih<br />
dvorišta<br />
- izgradnja je na raznim visinskim nivoima<br />
- tri velike palače u Knososu, Festosu i Maliji sagrađene su istodobno te su i uništene<br />
istodobno (1700. pr. Kr.) u potresu, no ona u Knososu je naknadno obnovljena.<br />
- Palača kralja Minosa, Knosos, Kreta (1500. pr. Kr.)<br />
Skulptura<br />
- božica sa zmijama - božica plodnosti<br />
- vitko žensko tijelo, razgolićenih grudi<br />
- Zmijska božica (1650. pr. Kr.)<br />
- Riton u obliku glave bika iz Knososa (1500.-1450. pr. Kr.)<br />
Slikarstvo<br />
- camares vaze - motiv hobotnica i vodenog svijeta, naturalizam<br />
- freske - motivi morske flore i faune, utjecaj egipatskog slikarstva<br />
- Vrč s kljunom, Festos (1800. pr. Kr.), stil Kamares<br />
- Vaza s hobotnicom, Palekastar, Kreta (1500. pr. Kr.), stil Kamares<br />
2.4. Mikena<br />
Arhitektura<br />
- osnovni materijal - kamen, zemlja i drvo<br />
- grad opasavaju kiklopski zidovi<br />
- unutar zidina je dvorac čiji su dijelovi sastavni dio bedema<br />
- lažni šiljasti luk koji nastaje ispuštanjem slojeva iznad nadvratnika<br />
- megaron - stambena zgrada pravokutnog tlocrta s ognjištem u sredini, i središnji<br />
društveni prostor iz kojega se kasnije razvija grčki hram<br />
- nema hramova, podzemne zidane grobnice centralnog tlocrta pokrivene lažnom<br />
kupolom<br />
- korbeliranje - gradnja konzolama - ispupčenja u zidu<br />
- Lavlja vrata, Mikena, Grčka (1250. pr. Kr.), ispuštanjem slojeva iznad nadvratnika je<br />
stvoren otvor koji je rasterećivao - lažni šiljasti luk<br />
- nadahnuta vjerojatno asirskim demonima<br />
- Atrejeva riznica, Mikena (1300.-1250. pr. Kr.)<br />
8
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
2.5. Grčka<br />
- Grci pišu o svojim umjetnicima, zato i poznajemo njihove radove. Te priče šire i<br />
Rimljani<br />
- kolijevka europske umjetnosti, napredak je postojao zbog velike kompetitivnosti među<br />
polisima<br />
- plemena Eoljani, Dorani i Jonjani.<br />
- oblici grčkih vaza: amfora, pelika, krater s volutama, krater, hidrija, lekit, vinski<br />
pehar, kiliks, skifos, kantar, aribal, stamnos.<br />
- 776. pr. Kr. - osnivanje Olimpijskih igara<br />
- čovjek je u centru zbivanja, božanstva rade po svojoj slici (ljudski)<br />
- razvijaju svoj alfabet<br />
- grčku umjetnost dijelimo na:<br />
o Protogeometrijsko razdoblje (11.-10. st. pr. Kr.)<br />
o Geometrijsko razdoblje (10.-7. st. pr. Kr.)<br />
o Arhajsko razdoblje (650.-480. pr. Kr.)<br />
o Predklasično razdoblje (480.-450. pr. Kr.)<br />
o Klasično razdoblje (450.-330. pr. Kr.)<br />
o Helenizam (330.-30. pr. Kr.)<br />
Arhitektura<br />
- Atena - najpoznatiji grčki polis, kapilarno širenje ulica, napravljena organski<br />
- Milet - grčki grad - tip geometrijskog grada što poslije primjenjuju Rimljani<br />
- grčki grad se sastoji od dva osnovna dijela:<br />
o Akropola - u početku utvrda, a zatim ograđeni prostor s hramovima<br />
o Agora - gradski trg pravokutnog oblik koji je uokviren dugim trijemovima s<br />
prostorijama za prodavaonice, iza su hramovi, zgrade državne uprave i sl.<br />
- te od kulturnih građevina<br />
o Teatri - gluma, gledalište prati kosinu terena, radijalno se širi (orkestra, skena i<br />
proskenion)<br />
o Odeoni - glazba, koji prate kosinu terena<br />
o Stadioni - za sportska natjecanja<br />
o Gimnazioni - prostorije za vježbu sportaša<br />
o Stambena arhitektura - nepravilan oblik pravokutnika s peristilom (otvoreno<br />
kućno dvorište.<br />
9
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- grčki hram se sastoji od:<br />
o Naos ili Cela - jezgra hrama s kipom boga koja vuče korijen iz megarona<br />
o Pronaos - trijem ili predvorje sa stupovima u antama (pilastrima)<br />
o Kolonada ili peristil<br />
o Pteron - postrani stupovi sa postranim prolazom pteromom<br />
- hramovi su izgrađeni po pravilu zlatnog reza: manji dio prema većem se odnosi kao<br />
veći prema cjelini<br />
- oni su se bojali i zaštićivali voskom<br />
Dorski red<br />
- stereobat - temelj<br />
- stilobat - posljednja stepenica<br />
- stup<br />
o trup - ukrašen kanelirama (užljebljenjima)<br />
o kapitel<br />
• ehinus - jastučasti<br />
• abakus - četvrtasta ploča<br />
- greda<br />
o arhitrav - niz vodoravno složenih kamenih blokova izravno poduprtih<br />
stupovima<br />
• gute<br />
o friz<br />
• metope<br />
• triglif<br />
• mutuli<br />
- trokutasti zabat - timpanon<br />
- vijenac<br />
o geison - izbočena ploča vijenca<br />
o nagnuti vijenac<br />
o sima - završni profil<br />
- "Bazilika" (550. pr. Kr.) i "Posejdonov hram", Paestum, Italija (460. pr. Kr.)<br />
- Partenon, Iktin, Kaliklat i Karpion, Akropola, Atena (448.-432. pr. Kr.), bio je hram<br />
posvećen Ateni Partenos, zatim za kršćanstva je bio prvo bizantska, a potom katolička<br />
10
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
katedrala, pod Turcima je bio džamija, 1687. ga je uništila eksplozija baruta koji su<br />
Turci postavili u celu<br />
- stupovi su građeni u dorskom stilu, ali imaju profinjenost i dimenzije jonskog<br />
- pravilo zlatnog reza<br />
- na pročelju su dva reda stupova, sa strana jedan red i stubište<br />
- Propileji, Mneziklo (437.-432. pr. Kr.), dovršen glavni dio, sadržavalo je galeriju slika<br />
(pinakhotek)<br />
Jonski red<br />
- eutinterija - ploča ispod podnožja<br />
- stereobat - temelj<br />
- stilobat - posljednja stepenica<br />
- stup<br />
o baza - 2 ispupčene i jedna udubljena ploča<br />
o trup - ukrašen kanelirama (užljebljenjima)<br />
o kapitel<br />
• volute - zavijutak<br />
• abakus - četvrtasta ploča<br />
- greda<br />
o arhitrav - niz vodoravno složenih kamenih blokova izravno poduprtih<br />
stupovima<br />
o friz - ukrasna ploča, u komadu<br />
- trokutasti zabat - timpanon<br />
- vijenac<br />
o geison - izbočena ploča vijenca<br />
o nagnuti vijenac<br />
o sima - završni profil<br />
- Hram Atene Nike, Kaliklat (427.-424. pr. Kr.), na Propilejima<br />
- Erehtion, Mneziklo (421.-405. pr. Kr.)<br />
- ima tri cele, posvećen je mitskom kralju Erehteju<br />
- prozori se nalaze između polustupova i omogućavaju osvjetljenje<br />
- trijem je u čast Posejdona<br />
- Trijem s karijatidama, Erehtion (421.-405. pr. Kr.), žene podupiru arhitrav i krovište<br />
Korintski red<br />
- stereobat - temelj<br />
11
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- stilobat - posljednja stepenica<br />
- stup<br />
o baza<br />
o trup - ukrašen kanelurama (užljebljenjima)<br />
o kapitel<br />
• astragal<br />
• akantus<br />
• abakus - četvrtasta ploča<br />
- greda<br />
o arhitrav - niz vodoravno složenih kamenih blokova izravno poduprtih<br />
stupovima<br />
o friz - ukrasna ploča<br />
- trokutasti zabat - timpanon<br />
- vijenac<br />
o zupci - izbočena ploča vijenca<br />
o krune<br />
- Lizikratov spomenik, Atena (334. pr. Kr.)<br />
- Kazalište, Epidaur (350. pr. Kr.)<br />
- Hram Olimpovog Zeusa u Ateni velikih dimenzija<br />
Skulptura<br />
- izgubljena su sva najpoznatija djela, no primjere poznajemo posredstvom rimskih<br />
replika, a kipovi su dosta okrnjeni (razbijeni)<br />
- čovjek je mjerilo svih stvari, i zato je kiparstvo usmjereno na veličanje životne ljepote,<br />
a ne zagrobnog života<br />
- antropomorfni politeizam - vjerovanje u bogove u ljudskom obliku<br />
- materijal koji se koristi je bio drvo, kamen, bronca i zrnasti mramor<br />
arhajsko razdoblje<br />
- kosa pravilno stilizirana, kao i haljina, krutost, karakterističan izraz lica, arhajski<br />
smješak, simetrija, statičnost, frontalnost<br />
- kurosi, za razliku od kora su nagi<br />
• Hera, s otoka Samosa (Sama) (570.-560. pr. Kr.)<br />
• Kore, s otoka Hiosa (520. pr. Kr.)<br />
• Moskofor (Mladić s teletom) (600. pr. Kr.)<br />
predklasično razdoblje (strogi stil)<br />
12
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Diskobol (Bacač diska), Miron (450. pr. Kr.)<br />
- ovjekovječen trenutak, prvi prikaz atlete u tako snažnom zamahu<br />
- jedan od najdinamičnijih tijela u pokretu<br />
- počiva na desnoj nozi, dok je lijevu ruku savio i stvara kompozociju u luku<br />
klasično razdoblje<br />
- Dorifor (Kopljonoša), Poliklet (450.-440. pr. Kr.)<br />
- grčki kanon (omjer glave naspram tijela iznosi 1:7) i kontrapost, sa svom težinom na<br />
desnoj nozi<br />
- Atena Partenos, Promakos, Fidija<br />
- visina od 2 metra, naslonjena rukom na zid<br />
- Zeus na Olimpu, Fidija<br />
- Bitke između Lapita i kentaura (460. pr. Kr.) sa zabata Zeusovog hrama u Olimpiji<br />
Panatenejska povorka - povorka konjanika<br />
- stražnji kraj naslonjen na prednji<br />
- kombinacija visokog i niskog reljefa<br />
- prirodan pokret tijela, idealna ljepota i sklad koji je odraz života u Ateni (doba<br />
Periklove demokracije)<br />
- doneseno blago iz rata s Perzijom<br />
- posebna vrijednost grčke umjetnosti je sklad arhitekture i skulpture<br />
- Knidska Afrodita, Praksitel (340.-330. pr. Kr.)<br />
- prva gola žena, lagani pokret, bezizražajno lice, suptilan način prikazivanja ženskog<br />
lika, umjetnost torza<br />
- Hermes, Praksitel (320.-310. pr. Kr.)<br />
- mirna lagana kreetnja, ublažava kontrapost<br />
- Homer, portret kao nova tema<br />
helenističko razdoblje<br />
- Venera Miloska<br />
- Apolon Belvederski (kraj 4. st. pr. Kr.)<br />
- mekoća pokreta, plašt preko ruke, ideal ljepote u 18. i 19. st., trenutak nakon<br />
odapinjanja luka<br />
- Nika sa Samotrake, Pitokrit sa Roda (200.-190. pr. Kr.)<br />
- remek djelo helenističke skulpture, dinamičan položaj, tijelo naprijed, pripita draperija<br />
i raširena krila<br />
- Lakoontova skupina, Agesander, Atenodor i Polidor sa Roda (1. st. pr. Kr.)<br />
13
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- smrt lakoonta i sinova, primjer uzvišene tragedije<br />
- Gal na umoru - dobro poznavanje gala sa realnom agonijom, dostojanstvom i patnjom<br />
Slikarstvo<br />
- protogeometrijsko razdoblje: 11-10. st. pr. Kr.<br />
• geometrijski ornamenti - meandar<br />
- geometrijsko razdoblje: 10-7. st. pr. Kr.<br />
• stilizirani ljudski likovi, dipilonske vaze (pogrebne vaze)<br />
• Dipilonska vaza (8. st. pr. Kr.)<br />
- stil crnih figura: 7-6. st. pr. Kr.<br />
• realizam, ljudski se likovi prikazuju dvodimenzionalno<br />
• Heraklo davi nemejskog lava, Psiaks (525. pr. Kr.), stil crnih figura<br />
- stil crvenih figura: 6-5. st. pr. Kr.<br />
• trodimenzionalnost<br />
• Heraklo se hrva s Antejem, Eufronije (510. pr. Kr.), stil crvenih figura<br />
2.6. Rim<br />
- uvod u rimsku umjetnost je umjetnost Etruščana koja se razvija kad i kretska i<br />
mikenska<br />
- budući da su etrurske građevine bile od drveta, sačuvani su samo kameni temelji, a o<br />
kućama se saznaje preko skulpturica<br />
- najviše saznajemo iz grobnica<br />
- Sarkofag iz Cerveterija (520. pr. Kr.)<br />
- idealizirani likovi, stilizirana kosa, skulpture djeluju izvijeno, arhajski osmijeh<br />
- skulpture pokojnika imaju žive ruke, kao da je to spona prema životu<br />
- grobnice su bile ukrašene freskama<br />
- Himena - čudovište sastavljeno od dijelova različitih životinja - tijelo lava, rep zmije,<br />
na vratu glava ovna, tijelo izvijeno kao s-linija<br />
- Vučica (500. pr. Kr.)<br />
- kapitolinska vučica s Romulom i Remom koji su dodani u renesansi<br />
- ima stav majke, djeluje smireno, ali opasno, pritajena snaga u nogama<br />
- Svirači i dvoje plesača (480.-470. pr. Kr.), grobnica s lavicom, Tarkvinija, Italija<br />
- bjelopute žene i muškarci na svečanosti uz vino<br />
14
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- stupovi podsjećaju na freske, obrisna (konturna) linija unutar koje se likovi<br />
ispunjavaju bojom, a sve skupa je živo i razigrano<br />
- Razdoblja rimske umjetnosti<br />
• 330.g - 1. st. pr. Kr - razdoblje utjecaja grčke umjetnosti - helenizam<br />
• 1. st. pr. Kr. - 3. st. - zlatno doba - razdoblje Carstva<br />
• 3. st. - 476. g. - kasna antika - razdoblje opadanja Rimskog Carstva<br />
Arhitektura<br />
- grad ima sistem antičkog rastera<br />
o Cardo - sjever-jug<br />
o Decumanus - istok-zapad<br />
o Forum - trg na sjecištu Carda i Decumanusa<br />
- Rimska kuća - ulazi se kroz Vestibul na peristil - prostor okružen stupovima - do<br />
atrija gdje je vrlo često bio i bazen, prostor za odmor i šetnju<br />
o Domus - tip kuće<br />
o Insulae - kuća sa najviše pet katova, a na vrhu je kuhinja, doli radionice i<br />
dućani<br />
o Vilae - kuća u prirodi<br />
- Bazilika<br />
o tijekom dana tržnica, noću sudnica<br />
o longitudinalni oblik s tri broda, dvostrukim apsidama<br />
o glavni brod, bočni brod te apside<br />
o grč. bazileus - kralj<br />
- Hram<br />
o longitudinalni (hram Fortune virile) i centralni (Panteon)<br />
o visoko podnožje bez stereobata, visoko stubište, duboki trijem<br />
o koriste lijev (beton-pijesak i vapno) pa im hramovi duže traju<br />
o kupolu grade od cigli - kasetirana kupola<br />
- Teatar - grade na ravnom, ali gledalište kose, polukrug s velikom skenom<br />
- Amfiteatar<br />
o elipsastog tlocrta, gledalište (koso) i središnji dio arena (što znači - pijesak<br />
koji upija krv)<br />
o Elementi - polukružni luk, bačvasti svod, križni svod<br />
- Akvadukt - za razliku od Grka, Rimljani imaju tekuću vodu<br />
- Pont du Gard, Nimes, Francuska (rano 1. st.)<br />
15
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Cirkus - Spina koja je bogato ukrašena skuplturama<br />
- Terme<br />
- Karakaline terme, Dioklecijanove terme, mjesta gdje se patriciji okupljaju za<br />
rekreaciju i odmor<br />
- Slavoluk - arhitektonsko-dekorativni element koji je raščlanjen s jednim ili tri otvora,<br />
a gradili su se u svrhu pobjeda, trijumfa te su bili bogato reljefima<br />
- Konstantinov slavoluk - Plošni reljef bez skraćenja i kontraposta uz kopirane<br />
skupture, na medaljonima na boku prikazan njegov govor Senatu<br />
- Kolumna - arhitektonsko-dekorativni element kao stup ukrašen reljefima<br />
- primjena novih graditeljskih rješenja - luk, arkada, kupola, kružni svod<br />
- koriste se različiti graditeljski materijali u tehničko-funkcionalne te dekorativne svrhe<br />
(imali su sklonost ka ukrašavanju, da građevina izgleda luksuzno)<br />
- Panteon, Rim (125.-118.)<br />
- hram bez prozora, s šupljom kupolom na vrhu<br />
- stupovi na ulazu, poput klasičnog grčkog hrama<br />
- kasetirana kupola je imala svrhu olakšavanja tereta same kupole na bočne zidove uz<br />
drugi, dekorativni element<br />
- izvana je jednostavan, dok je iznutra raščlanjen, i izvorni je rimski hram<br />
- za razliku od Grčke, u rimske hramove su vjernici ulazili<br />
- Vestin hram - svećenice, čuvarice kućnog ognjišta<br />
- utjecaj grčke umjetnosti - cela unutar, a hram je zanimljiv izvana<br />
- korintski kapitel<br />
- Kolosej, Rim (72.-80.), amfiteatar za gladijatorske igre<br />
- rađen u nekoliko navrata, arena za borbe je bila u sredini<br />
- arkade su na prvom katu u dorskom, na drugom u jonskom i na trećem u korintskom<br />
stilu<br />
Dioklecijanova palača<br />
- 295.-305.<br />
- Filotas, Zotikos<br />
- ima oblik kastruma (rimskog logora, na sjeveru) i rimske vile (na jugu)<br />
- 16 kula, 4 flankirane (odmah sa zidinama)<br />
- Vrata<br />
o Porta Aurea - Zlatna vrata - na sjeveru<br />
o Porta Argentea - na istoku<br />
16
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
o Porta Ferrea - Željezna vrata - na zapadu<br />
o Porta Aenea - Mjedena vrata - na jugu<br />
- Propugnaculum - malo dvorište na ulazu<br />
- Cardo (Dioklecijanova) i Decumanus (Krešimirova)<br />
- Peristil<br />
- Mauzolej (Katedrala sv. Duje) - kasnije se skida trijem i stavlja zvonik<br />
- Jupiterov hram - Krstionica sv. Ivana<br />
- Venerin i Kibelin hram<br />
- Reprezentativni ulaz - Protiron (arhivolt)<br />
- Vestibul<br />
- Kriptoportik - carska šetnica, otvoreni balkon<br />
- Substrukcije (Dioklecijanovi podrumi) - iste kao i carski dvori<br />
- Crkvice - Sv. Martin, Gospa od zvonika, zvonik sv. Duje<br />
Skulptura<br />
- realan izraz, realizam, naturalizam, iluzionizam, portretne karakteristike, kanon 1:4,<br />
1:5, helenistički kontrapost<br />
- Portretne biste kod kojih karakter izbija na površinu, vidi se inidividualnost<br />
- Govorničke statue - August iz Primaporte (20.) - kontrapost, reljef na oklopu, lagan<br />
iskorak, uzdignuta ruka, atleta, ideal na licu, portretnost<br />
- Konjaničke statue - Kip Marka Aurelija na konju (161.-180.), bronca, Piazza del<br />
Campidoglio, Rim - snažan i živahan konj, portret impretora<br />
- Reljefi na slavolucima, kolumana, žrtvenicima Ara Pacis (13.-9. pr. Kr.), narativni, s<br />
nizom detalja<br />
Slikarstvo<br />
- freske - zidno slikarstvo (erupcija Vezuva - Pompeji i Herculaneum)<br />
- mozaici - na podovima i zidovima (bitka kod Issa)<br />
- enkaustika (Fayunski portreti)<br />
- ilustracioni stil - prividno prekrivanje štukanih površina koristeći mramorne<br />
inkrustacije<br />
- iluzionistički stil - izluzija perspektive koja probija interijer<br />
- narativni stil - veće površine zida na koje kao da vise uokvirene slike<br />
17
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
3. SREDNJI VIJEK<br />
3.1. Starokršćanska umjetnost (kasna antika)<br />
- Naziv za umjetnost koja je nastala u rimskim katakombama i traje do vladavine Karla<br />
Velikog.<br />
- Faza: Katakombe (do 313.)<br />
- kršćanske grobnice pod zemljom, široke 1m a dugačke više kilometara<br />
- s lijeve i desne strane se kopaju loculi - rupe ili udubine za pokapanje pokojnika<br />
pokrivene sa kamenim pločama<br />
- u produžetku su proširenja, tzv. cubicule na kojima su se održavali pogrebni obredi<br />
- ploče na loculima su ukrašavane reljefima i slikama a prizori su po uzoru na antiku<br />
- motivi: dobri pastir, golub, riba, janje, paun...<br />
- likovni izraz je simboličan, slabe umjetničke i tehničke obrade, odsustvo perspektive,<br />
kompozicija strogo simetrična, figure frontalne a pokret jednostavan, tehnika - seclo<br />
- II. Faza: Nakon Milanskog edikta (od 313.)<br />
- u kućama bogataša se sastaju vjernici da bi vršili kršćanske obrede - domus ecclesie<br />
- nakon priznanja kršćanstva, po svom tlocrtu, najbolja građevina za okupljanje vjernika<br />
je rimska bazilika, u apsidu se smješta oltar a ispred nje je trijumfalni luk<br />
- na zapadnoj strani se dograđuje predvorje ili narteks u kojem su misu slušali nekršteni<br />
ili katekumeni, tek nakon krštenja mogu ući u središnji prostor<br />
- središnji brod je najveći i cijelom dužinom se otvaraju prozori, što se zove bazilikalno<br />
osvjetljenje<br />
- kršćanske crkve tog perioda možemo podijeliti na dva osnovna tipa - longitudinalni<br />
(vrlo često trobrodne, crkva Svete Sabine u Rimu iz 5. st.) i centralni (Sv. Konstanca,<br />
Rim (350.), kružna crkva)<br />
- središnja apsida sa oltarom je najvažnija<br />
- baptisterij ili krstionica - u središtu iznad stepenica se nalazi baza sa vodom gdje se<br />
odrasli peru od grijeha<br />
- kupola na visokom tamburu, kupola upisana u zidnu masu - Mauzolej Konstantinove<br />
kćeri<br />
Skulptura<br />
- Sarkofag Junija Bassa, Kapitolinski povijesni muzej sv. Petra, Rim (359.)<br />
18
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- visoki reljef, nižu se pričice iz Kristova života, karakteristike rimskog kiparstva su<br />
realan izraz, naturalizam, svjetlo-sjena, prostornost, narativnost<br />
- Sarkofag Teodorusa IV. - reljef je plošan, simetrična, simboličan i teži ka apstrakciji,<br />
pun je simbola, stilizacija<br />
- alfa i omega znače prolaznost života, paunovi znače vječni život, vinova loza asocira<br />
Slikarstvo<br />
na posljednju večeru, palma i maslina...<br />
- glavne tehnike su freske i mozaici<br />
- ukrašava se svod apside, zidovi središnjeg broda i druge prazne površine<br />
- zadržana je rimska tehnika i kompozicija, ali s likovima kršćanskog obilježja<br />
- pozadina je uvijek bijela, jaka crna obrisna linija, plošni prikaz<br />
- apstrakcija, duhovnost i simbolizam<br />
Salona<br />
- Najznačajniji lokalitet u Hrvatskoj iz svjetske ranokršćanske arheologije.<br />
- Možemo kontinuirano pratiti prijelaz iz antičkog u ranokršćanstvo.<br />
- Antičko razdoblje<br />
o Porta Cesarea (glavna vrata)<br />
o Forum<br />
o Teatar<br />
o Amfiteatar (koji se oslanja na gradske zidine na jugu)<br />
o Terme<br />
- II. Starokršćansko razdoblje<br />
- Episkopalni centar - oratorij, krstionica, dvojna bazilika (trobrodna + križna Honorija,<br />
narteks od antičke ulice), basilica discoperta<br />
- Cemeterijalni kompleksi (grobljanski)<br />
o Kapljuč - trobrodna bazilika nastala nad grobovima Asterija i četiri vojnika<br />
Dioklecijanove straže, nosači - masivni zidani piloni<br />
o Manastirine - nad grobom sv. Duje podignuta velika trobrodna bazilika, oko<br />
njegova groba su pokopani brojni kršćani pokopani, tu je još Tusculum koji je<br />
podigao Frane Bulić<br />
o Marusinac - na ovom lokalitetu nalazimo Mauzolej, u kome je pokopano tijelo<br />
sv. Anastazija ili Staša, okolo su pokopani ostali vjernici<br />
19
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
3.2. Bizantska umjetnost<br />
- ranokršćanska umjetnost na istoku<br />
- 476. - pad zapadnog rimskog carstva<br />
- 6. st. - Justinijanovo zlatno doba<br />
- 726. - ikonoklazam - prikaz ljudskog lika kao Boga<br />
- 1453. - pad Carigrada<br />
- važno - umjetnost je ostala unutar crkve, bili su strogi zakoni stvaranja<br />
- ranobizantska umjetnost (VI. i VII. st.)<br />
- srednjobizantsko doba (VIII. i IX. st.)<br />
- kasnobizantska umjetnost (X-XV. st.)<br />
Arhitektura<br />
- hramovi su centralnog, longitudinalnog i kombiniranog tlocrta<br />
- Aja Sofija, Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta, Carigrad, Turska (532.-537.)<br />
- Turci u 16. st. je pretvaraju u džamiju, sa svoja 4 minareta, a danas je muzej<br />
- izvana je žbukana, neinteresantna, ali iznutra raskošna<br />
- tako je prenesena tadašnja kršćanska ideja - skromnost materijalnog, a isticanje<br />
duhovnosti, što se vidi u ovoj crkvi na poseban način<br />
- bila je prekrivena raznobojnim mramorom, gore su mozaici na zlatnoj podlozi, a dole<br />
su skupocjene oplate<br />
- prozori su veliki i u svim nivoima i ta svjetlost je stvarala polikromiju<br />
- tako su negirali volumen kojeg su dematerijalizirali<br />
- ima narteks, volumen raste odozdo prema gore.<br />
- centralna kupola je najveća i do nje su dvije polukupole<br />
- grčki križ je simbol istočnog kršćanstva (sve strane jednake)<br />
- sv. Sofija predstavlja kombinaciju centralnog tipa građevine i longitudinalnog<br />
- centralnom tipu pripada i crkva S. Vitale, Ravenna (526.-547.)<br />
- izgrađena pod biskupom Maksimilijanom<br />
- u istočnom dijelu se nalazi dio sa oltarom, iza njega je apsida<br />
- na suprotnoj strnai je narteks čiji je otklon ostao zagonetkom<br />
- u tlocrtu je osmerokut natkriven kupolom<br />
- Eufrazijeva bazilika u Poreču je građevina longitudinalnog tipa<br />
- atrij podsjeća na rimsku arhitekturu - to je peristil<br />
- upisana u UNESCO<br />
20
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- građevina s dosta kupola - bizantska umjetnost ili nešto vezano uz Bizant<br />
Skulptura<br />
- skulptura se slabo razvijala i bila je podređena slikarstvu<br />
- rađena je pretenciozno, plošno, izgleda poput čipke<br />
- ostalo su niski reljefi s religioznim temama ikone, detalji crkve, namještaja, korice<br />
knjiga<br />
- nema prikazivanja ljudskih likova<br />
- kapiteli su ukrašeni<br />
- perforirane plohe na kapitelu<br />
Slikarstvo<br />
- koristilo se zlato koje je naglašavalo da se radi o nadzemaljskim likovima<br />
- pr. anđeo Mihael, nenormalno dugački prsti, izduženi vrat, dugi nos, mala usta<br />
- utjecaj orijentalne kulture što prodire u umjetnost Bizanta<br />
- Bogorodica s djetetom na prijestolju, Aja Sofija, Carigrad (843.-867.), mozaik<br />
- Bogorodica je idealizirana, simetrična kompozicija<br />
- Maniera Greca ili zlatna pozadina (grčki način)<br />
- ikona - svetački prikaz u malim formatima<br />
- drvena ploča, na sloju gipsa bi se slikalo temperama<br />
- dominantna je linija, crtež na slici, a boja je tek dopuna<br />
- mozaici i freske<br />
- gornji prostor (kupola i potkupolni prostor) oslikan je s prikazom neba, a u njemu<br />
Krist Pantokrator - Vladar svijeta, okružen anđelima i prorocima<br />
- u apsidalnom dijelu Bogorodica s djetetom<br />
- zlatna pozadina (plava), grafizam, jaka obrisna crna linija, zakon kadra, obrnuta<br />
perspektiva, izokefalija, vitke figure, minimalne kretnje, ekspresija, ritmičnost i<br />
simetrija<br />
3.3. Predromanika u Europi<br />
- to je umjetnost seobe naroda (VII. i VIII. st.) ranog srednjeg vijeka<br />
- utjecaji:<br />
o antička umjetnička tradicija<br />
o pučka umjetnost (pretpovijesnog karaktera - svi donose sa sobom svoju<br />
tradiciju) koja se ispreprela sa tradicijom<br />
21
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Italija - Langobardska umjetnost<br />
- Francuska - Merovinška umjetnost<br />
- Španjolska - Vizigotska umjetnost<br />
- Irska - Irska umjetnost<br />
- Skandinavija - Vikinška umjetnost<br />
- Dalmacija - Starohrvatska umjetnost<br />
- Karolinška umjetnost<br />
- Otonska umjetnost<br />
Arhitektura<br />
- novi centri života: samostani i dvorci<br />
- samostani postaju središta gradova, dolazi do nove prostorne organizacije u VI. st.<br />
- Plan samostana sv. Gallena (820.), organizacijski važno, benediktinci postali red<br />
- Dvorska kapela Karla Velikog (Palatinska), Aachen, Njemačka (792.-805.), nadgleda<br />
Ainhard centralni tlocrt<br />
- osmerokutna je i podijeljena stubovima na dva broda<br />
- golemi kompleks kojem pripada i klaustar (samostansko dvorište okružen trijemom, i<br />
služi svećenicima za meditaciju) je gotički<br />
- vidi se utjecaj bizantske i antičke umjetnosti<br />
- razigranost bojama, što je nezamislivo u antici<br />
- preuzeti su antički lukovi koji su u različitoj boji od zida, zatim pilastri, polustupovi<br />
između lukova<br />
- građevina je masivna, ali ta cik-cak igra daje na živosti<br />
Skulptura<br />
- ornamentalna dekoracija, pleter, stilizacija, plitki reljef<br />
Slikarstvo<br />
- dominiranje ornamenta, stilizacija<br />
3.4. Starohrvatska umjetnost<br />
- 9. - 11. st.<br />
- utjecaji<br />
1. kasnoantički<br />
2. ranobizantski<br />
3. zapadnofranački<br />
22
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
Arhitektura<br />
- Sv. Donat, 9.st. - centralni tlocrt<br />
- srodna sa S. Vitale u Ravenni i kapelom u Aachenu<br />
- vuče podrijetlo iz antike, prozori završavaju lukom<br />
- bifora (dvodijelni prozor) je srednjovjekovno obilježje<br />
- lezene - pojačanje zida + dekoracija, dobiva se igra svjetla i sjene<br />
- ima kupolu s tamburom, jedan joj je brod kružni, a drugi prstenasti<br />
- na tlocrtu se vidi narteks, građevina kružnog oblika sa tri apside, a najveća je u sredini<br />
- Sv. Trojica, 11. st. - centralni tlocrt<br />
- u obliku ujednačenog šesterolista<br />
- pravokutan ulaz sa identičnim lezenama koje se ponavljaju<br />
- na oltar padaju sunčeve zrake u 5h ujutro.<br />
- Sv. Križ, 11. st - centralni tlocrt<br />
- križ jednakih krakova<br />
- Sv. Petar i Mojsije - Solin - 11. st. - longitudinalni tlocrt<br />
- Sv. Spas na Vrelu Cetine - longitudinalni tlocrt<br />
- kad su se doselili pravoslavci u okolicu Knina, tu su crkvu preuzimaju kao svoju i<br />
pokraj nje pokapaju mrtve<br />
- osjeća se europski utjecaj - predulaz umjesto nekadašnjeg narteksa<br />
- kontrafori se javljaju u srednjem vijeku da ne dođe do urušavanja<br />
- Sv. Petar - Omiš - 11. st - kombinirani tip građevine<br />
- kupola nad centralnim dijelom, ima tri upisane apside i kameni krov<br />
o malih dimenzija, rustičnost<br />
o kasnoantičko naslijeđe, svodna gradnja<br />
o prapovijesni pučki izraz, rustičnost, kupola upisana u tambur<br />
o lezene, tranzene<br />
o kamene ploče<br />
- tipovi građevina - centralni i longitudinalni<br />
Skulptura<br />
- Lik hrvatskog vladara - Split<br />
- hrvatski kralj koji ima tri križa na kruni i u ruci, pred njim leži običan kmet, tipična<br />
srednjovjekovna hijerarhija<br />
- Plutej (oltarna pregrada) iz crkve sv. Nediljice, Zadar<br />
- stiliziranost bez invidualizacije, plošnost, horor vakui - strah od praznog prostora<br />
23
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
o ornament<br />
o geometrizacija<br />
o stilizacija<br />
o pleter<br />
o plitki reljef<br />
o ukočenost<br />
o linearnost<br />
Slikarstvo<br />
- inicijali i minijature u rukopisnim knjigama (rađene na pergamentu)<br />
- svaka je knjiga umjetničko djelo<br />
- plošno slikarstvo u kojem caruje stilizirana linija<br />
- početna stranica iz evanđelja sv. Marka<br />
- njegov je simbol lav, okvir štiti ikonu u kompoziciji<br />
- prikazi Isusa s apostolima u kadrovima, vlada hijerarhija, simetrija, statičnost<br />
- Baščanska ploča (12. st.) - najstariji zapisnik uglate glagoljice<br />
- freska iz crkve sv. Mihovila<br />
- likovi su prikazani apstraktno, stilizirani, u zakonu kadra, linearnost i plošnost<br />
3.5. Romanika<br />
- razdoblje zrelog srednjeg vijeka<br />
- razdoblje feudalnog sistema, slabo naseljene Europe, doba križarskih ratova<br />
- tri glavne hodočasničke putanje<br />
1. Jeruzalem<br />
2. Rim<br />
3. Santiago di Compostella u Španjolskoj<br />
- na tim putevima se osnivaju grobnice, samostani i tu počinju nicati gradovi<br />
Arhitektura<br />
- grad se razvija neplanski, kapilarna mreža ulica, trgovi s crkvama i katedralama<br />
- pored gradova, na putovima se pojavljuju donžuni, plemićke kule ili zamci, masivne,<br />
zatvorene, voluminozne s malim otvorima<br />
- samostani dobivaju klaustre - vuče porijeklo od peristila, ali je u samostanu<br />
- tlocrt bazilike je baziran na "latinskom križu"<br />
- transept, poprečni, uzdužni brod sa apsidom<br />
24
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- središnji brod ima bačvasti svod, a pobočni križni svod<br />
- deambulatorij, iza je kor i apsidiole (male kapeličice), 2 zvonika<br />
- pročelje: troja vrata, središnja najveća<br />
- portal stepeničasto uvučen, iznad glavnog portala je luneta<br />
- rozeta, bazilikalno osvjetljenje<br />
- slijepe i viseće arkade<br />
- kontrafori - služe za rasterećenje zidova<br />
- triforium - slijepi lukovi<br />
- sv. Mihajlo u Hidelsheimu, Njemačka<br />
- romanika se profilirala prema određenim pokrajinama, rajnska škola<br />
- dvostruke apside i dvostruki transept, trobrodna crkva dobro osvijetljena<br />
- zvonik na križanju i dva na pročelju<br />
- karakteristika romanike su debeli, teški, masivni zidovi<br />
- Crkva Notre-Dame-la-Grande (početak 12. st.) u Poitieu<br />
- trobrodna građevina, masivni zidovi ukrašeni skulpturama<br />
- Katedrala i krstionica u Pisi, Italija, (1053.-1272.)<br />
- tipično za sjevernu Italiju je raznobojni mramor kojim se ukrašava crkva (inkrustacija)<br />
- galerija - stupovi i lukovi koji nisu priljubljeni u zid građevine<br />
- crkva sv. Stošije u Zadru (12-13. st.)<br />
- trobrodna građevina sa trojim vrata, rozeta ili prozorska ruža, uvučeni portal<br />
- katedrala sv. Lovre u Trogiru (13. st)<br />
- prvo je izgrađena katedrala, pa kasnije zvonik<br />
- niz arkada ispod krovišta predstavlja glavni ulaz - lezene<br />
- prikazi Bogorodice s djetetom, utjecaj Bizanta<br />
Skulptura<br />
- totalno podređena arhitekturi, svi slobodni prostori se ukrašavaju skulpturama<br />
- reljefi u luneti crkava<br />
- linija je stilizirana, perspektiva je vertikalna i obrnuta, kompozicija je vodoravna<br />
- zakon kadra, ukočenost, simetričnost, izokefalija - sve glave su u istoj ravnini<br />
- romanički portal ima stupiće ispod kipova, bočne stupove, bočne skulpture,<br />
nadvratnik, timpanon, lunetu i arhivolte<br />
Slikarstvo<br />
- Minijature, vrlo malo fresaka, likovni izraz je kao u kiparstvu.<br />
- Benediktinski red je posrednik bizantske kulture čak do Španjolske i dalje.<br />
25
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Carmina burana - zbirka pjesama, sačuvane u benediktinskom samostanu Gornje<br />
Bavarske, na momente posvećena uživanju u prirodu, ljubavi i piću, ukrašena<br />
ilustracijama<br />
3.6. Gotika<br />
I. Rana<br />
- polovica 12. st.<br />
- jednostavnost i čistoća oblika<br />
- oslanjanje na romaniku<br />
II. Klasična<br />
- 13. st.<br />
- vrhunac gotike<br />
III. Kasna<br />
- 14. i 15. st.<br />
- obilje dekoracija<br />
- cvjetna gotika (Italija), plamena gotika (Francuska)<br />
Arhitektura<br />
- osnivaju se novi redovi franjevci i dominikanci<br />
- humanizam (sv. Franjo Asiški)<br />
- razvoj obrta i trgovine<br />
- grad je žarište kulture, četvrti podijeljene po zanimanjima<br />
- policentričnost gradova, svjetovne kulture, šire se izvan bedema<br />
- Carcasone u Francuskoj<br />
- katedrala - simbol moći i napretka<br />
- osnovna težnja - velik i jedinstven prostor, uvlačenje transepta i apsida<br />
- zvonik (2 u 1), naglašena vertikala stremljenje u visinu, rastvaranje volumena velikim<br />
prozorima<br />
- visina je tri puta veća od širine<br />
- vitraj, križno rebrasti svod, kontraforni sistem, pročelje, rozeta<br />
- izmislili su šiljasti ili prelomljeni luk, jer na mjestu dodirivanja je bolja mogućnost<br />
nošenja<br />
- kontrafori - lukovi koji sa strana podupiru zgradu<br />
26
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- gotički portal sadržava - trumeau, bočne skulpture, nadvratnik, fijale, timpanon,<br />
luneta, lukovi, zabat, lancet, perforacije, finial<br />
- usporedba između romaničke i gotičke građevine:<br />
- gotika - perforiranost, transparentnost, skeletna konstrukcija, veliki otvori, šiljasti luk,<br />
načelo ujedinjavanja<br />
- romanika - masivnost, debeli zidovi, mali otvori, polukružni luk, načelo adicije<br />
- Notre-Dame, Pariz (1163.-120.)<br />
- djeluje kao kamena čipka<br />
- Katedrala u Amiensu, (1220.), konstrukcija kostura usavršena<br />
- Santa Maria del Fiore (katedrala), Firenca, Arnolfo di Cambio (1296.) kupolu<br />
podigao Filippo Brunelleschi (1420.-1436.)<br />
- Milanska katedrala (započeta 1386.), najveća talijanska gotička građevina<br />
- Katedrala u Siennu<br />
- dekorativni zvonici, šiljasti završeci, mozaici na pročelju s kojima se postiže raskoš<br />
- Italija razvija specifičnu gotiku - cvjetnu gotiku ili gotico fiorito<br />
- Duždeva palača u Veneciji<br />
- dekoracija na vrhu, raskošne arkade pri dnu sa šiljastim lukovima<br />
- iznad toga cvjetna kamena mreža<br />
- Ca' d'Oro ("Zlatna palača"), Venecija (1422.-1440.)<br />
- običaj da se kuće ukrašava zlatom<br />
- nalazi se na kanalu Grande<br />
- Katedrala u Glucesteru, Engleska (1332.-1357.), perpendikularni stil (raskoš<br />
interijera)<br />
- engleska gotika - završeci poput tornjeva, podsjeća na tvrđavu<br />
- interijer gotičke crkve sa križno rebrastim svodom<br />
- katedrala sv. Stjepana u Zagrebu<br />
Skulptura<br />
- podvrgnuto arhitekturi<br />
- bogata raščlanjenost gotičkih fasada, čitava slobodna površina se ispunjavala<br />
skulpturama<br />
- stupovi, pilastiri, kapiteli prekriveni reljefom<br />
- otvaranje niša<br />
27
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- portali se izbacuju, na kojima su nizovi figura priljubljeni uz polustubove i dovratnike,<br />
u lunetama u visokom reljefu sakralni prizori - na pročeljima galerije svetačkih likova,<br />
a na rubovima krovova izljevi oluka<br />
- timpanon, pročelje crkve, gdje je često bio prikazivan Posljednji sud<br />
- groteskni likovi - gargoille<br />
- gotička skulptura se volumenom i prostorom oslobađa zakona arhitektonskog okvira<br />
- mijenjanju se sadržaji - skulptura postaje živa linija i vedrija, ide se ka naturalizmu,<br />
linearna stilizacija se lagano gubi i realizam teži na idealizam<br />
- to omogućavaju i sami novi motivi: pored prizora iz Biblije i prizora iz života i<br />
svetaca, uključuju se i legende, kalendari, scene iz svakidašnjeg života, likovi<br />
suvremenika<br />
- u početku, kipovi na dovratnicima portala i transepta u Chartresu, Francuska (1215.-<br />
1220.) - skulpture kao dijelovi stupova koji produžuju njihovu vertikalu<br />
- likovi su zatvoreni, izd<br />
-<br />
- a u Reimsu ta se skulptura oslobađa diktata arhitekture i postaje realistična<br />
(Navještenje i Pohođenje (1225.-1245.))<br />
- u Italiji se javljaju izduženost linije, plastičnost<br />
- S-krivulje tijela - posljedica izraženog kontraposta likova<br />
- realizam - naturalizam - idealizacija<br />
- detaljiziranje, obrnuta perspektiva, simbolizam<br />
- Grobnica viteza, opatija Dorchester, Engleska (1260.)<br />
- Propovjedaonica krstionice u Pisi, Nicola Pisano, (1259.-1260.) (rođenje Kristovo...)<br />
Slikarstvo<br />
- nema monumentalnog slikarstva<br />
- nema praznih zidnih ploha<br />
- vezana za:<br />
o arhitekturu<br />
• vitraj<br />
• u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj<br />
• unutar uskih zidina trakova, javljaju se veliki i visoki prozori<br />
raščlanjeni tankim kamenim putovima<br />
• svijetao intenzivan kolorit (rubin crvena i kobaltno plava) što<br />
nadvisuje kolorit gotičkih fresaka<br />
28
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
• tapiserija<br />
o knjigu<br />
• iluminacija i minijatura<br />
• iz ruku redovnika u ruke svjetovnih majstora<br />
• svjetovne teme, kao što su prizori lova ili pak viteških turnira<br />
• tehnika linearnog crteža (u 15. st. izumljen je tiskarski stroj)<br />
o pojave samostalne slike<br />
• oltarne slike<br />
• diptih, triptih i poliptih<br />
• doba kasne gotike, a u 14. st. i rano 15. st. internacionalni stil<br />
• dvovrsni duh vremena<br />
- karakteristike<br />
o idealni prostor (ptičja perspektiva)<br />
o napučeno s bezbroj pojedinosti<br />
o plošna, ali s naslućivanjem volumena<br />
- Rajski vrtić - jedna biblijska scena se pokazala kao žanr scena<br />
- obrnuta perspektiva, stol kao da će se izvrnuti<br />
- sv. Cecilija<br />
- štafelajna slika, gušter - simbol zla i mali vrag, kao na vitrajima, ovdje je polikromija,<br />
narativnost (slika priča priču)<br />
- David i Golijat, Majstor Honore (1295) iz Molitvenika Filipa Lijepog<br />
- minijatura iz molitvenika, gotičke slike su jasne, čiste boje<br />
- Gospa u ružičnjaku, Blaž Jurjev Trogiranin (15. st.)<br />
- izduženi prsti, boje prigušene, nježni kolorit<br />
- Gospa sjedi na crvenom jastuku, obrnuta perspektiva<br />
- Mrtvački ples - ideja jednakosti poslije smrti<br />
- narativnost, crvena boja, vizualni šok<br />
- gotički Krist je ispaćen, dok je romanički smiren<br />
- gotička S linija<br />
29
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
4. NOVI VIJEK<br />
4.1. Renesansa<br />
- renesansa (tal. Rinascimento, fr. Rennaiscance - preporod)<br />
- naziv za talijansku umjetnost 15. i 16. st. i za europsku umjetnost koja u tom razdoblju<br />
ima renesansne karakteristike<br />
- rana renesansa (1430-1500), quattrocento<br />
- visoka renesansa (1500-1527.), cinquecento<br />
- događaju se velike promjene u shvaćanju i doživljavanju svijeta i čovjeka<br />
- razvija se humanizam, vjeruje se u povezanost Boga, čovjeka i prirode<br />
- razvijaju se znanosti, otkriva se Novi svijet, pobijaju se crkvene dogme, pojavljuju se<br />
neoplatonisti, znanstvenici i intelektualci koji objedinjuju kršćanstvo i antičku<br />
idealističku filozofiju (čovjek mjerilo svih stvari)<br />
- otkriće ljepote ljudskoga tijela i prirode, razvoj anatomije, perspektive, kanoni,<br />
moduli, zlatni rez<br />
- mecene, pokrovitelji umjetnosti (Milano - Visconti i Sforza, Mantova - Este i<br />
Gonzaga, Urbino - Montefeltro, Firezna - Medici)<br />
- naručuju djela koja bi ukazivala na njihovo podrijetlo rimskih patricija<br />
- dva najveća začetnika renesanse su Filippo Brunelleschi, Donatello i Masaccio<br />
- Brunelleschi je otkrio geometrijsku perspektivu proučavajući antičke spomenike na<br />
papiru<br />
- ideja o "homo universalisu", svestranom čovjeku (Leonardo, Alberti, Michelangelo)<br />
Arhitektura<br />
- antička, skladnost u točnim proporcijama, ravnoteža i simetričnost te monumentalnost<br />
- ideja idealnog grada je pravilan zvjezdasti oblik - Filareteova sforzinda - nikad<br />
izgrađena<br />
- umjesto prirodnog rasta naselja, usvaja se princip kompozicije kod koje je<br />
organizirana shema gradskih ulica i obrambenih objekata podloga za funkcionalno<br />
obavljanje života u gradu<br />
- umjesto jednog centra koji su posjedovali ranosrednjovjekovni gradovi, pojavljuje se u<br />
strukturi grada veći broj istaknutih središta<br />
- trg je pravokutnog tlocrta, okružen zgradama iste visine u prizemlju otvorene<br />
arkadama<br />
30
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- napušta se gotički sustav šiljastih lukova i preuzima ravne i jasne linije, stupove,<br />
polukružni luk i kupolu antičke arhitekture<br />
- iz ovih elemenata se komponiraju novi oblici jednostavnih harmoničkih građevina<br />
- pored crkvenih građevina, ravnopravno se afirmira građanski palazzo<br />
- palača zadržava tlocrt rimske kuće s unutrašnjim otvorenim dvorištem<br />
- izvana je rustična građevina, s jakim istakama što daje horizontalnu podjelu i igru<br />
svjetla i sjene, djeluje masivno i snažno s dramatičnim završetkom na vrhu zgrade<br />
- palače Pitti, Strozzi, Medici-Ricardi<br />
- dvor kneževe palače u Urbinu - Lucijan Vranjanin<br />
- schiavoni - pogrdan naziv za naše primorce koji su odlazili u Italiju na školovanje<br />
- prva renesansna palača na koju se ugledaju renesansni arhitekti<br />
- prostor nije natkriven, arkade, piano nobile (gospodski kat), pilastri, inovativna<br />
gradnja<br />
- Filipo Bruneleschi - Piazza sv. Annuzinziata<br />
- simetrični renesansni trg pravokutnog oblika, u sredini dvije fontane, a sa strana<br />
arkade<br />
- Kapela Pazzi, S. Croce, Firenza, Filippo Brunelleschi i drugi (1430.-1433.)<br />
- pročelje (fasada) je mirno, arhitrav je prelomljen dekorativnim lukom<br />
- na kupoli se nalazi lanterna dok su na tamburu okulusi (prozorčići)<br />
- nema ničega prenaglašenog, a u tlocrtu je kvadrat<br />
- kupola nad katedralom u Firenzi<br />
- S. Pietro in Montorio / Tempietto (1502.-1511.) - Bramante<br />
- kružni hram, stupovi vezani arhitravom, tambur sa slijepim nišama<br />
- ima više ukrasa i detalja kako priliči 16. st.<br />
- crkva sv. Petra - originalno Bramanteov tlocrt kojega je Michelangelo dovršio<br />
- Michelangelo je još radio<br />
- Campidoglio (vrh rimskog Kapitola), na njemu je premješteni Marko Aurelije (1537.-<br />
1539.)<br />
- Biblioteka Laurenziana, Firenza (započeto 1524., stubište projektirano 1558.-1559.),<br />
stupovi su uvučeni u zid, valovito stepenište, prekinut zabat...<br />
- renesansne crkve su iznutra jednostavne i prozračne<br />
Skulptura<br />
- prvi nagovještaji renesansnog kiparstva je natječaj za sjeverna vrata baptisterije u<br />
Firenci 1401. godine na kojemu pobjeđuje Lorenzo Ghiberti<br />
31
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- na sjevernim vratima prikazuje teme iz Novog zavjeta uokvirene gotičkim<br />
četverolistom u 28 reljefa<br />
- Vrata raja, Lorenzo Ghiberti (1435.) istočna vrata Krstionice S. Giovanni, Firenca<br />
- prikazuje figure u grupama smještene u pejzaže ili arhitektonske prostore u 10 reljefa<br />
- gotičko shvaćanje - kanon izduženih proporcija - harmonija i poetizirani realizam<br />
- Gozba Herodova, Donatello (1425.), pozlaćena bronca<br />
- baptisterij u Sieni<br />
- iluzija prostora postignuta gradacijom dubina reljefa i dobrim rješenjem centralne<br />
perspektive<br />
- David, Donatello (1425.-1430.), bronca<br />
- prva naga figura, realizam<br />
- Gattamelata, Donatello (1445.-1450.), konjanički spomenik, Piazza del Santo, Padova<br />
- uzor Marko Aurelije, naturalizam<br />
- Marija Magdalena, Donatello (1455.), drvo, djelomično pozlaćeno<br />
- oslabljeni ekspresionizam<br />
- monumentalnost sa realističkim i naturalističkim komponentama<br />
- u početku je skulptura vezana za arhitekturu, prevladavaju srednjovjekovne likovne<br />
sheme, glavni sadržaj je potpuno slobodno i vjerno prikazivanje čovječjeg lika<br />
- Konjanički spomenik Colleoniju, Andrea del Verrocchio (1483.-1688.), Camo SS.<br />
Giovanni e Paolo, Venecija<br />
- Probuđeni rob (1525.), u mramoru<br />
- Pieta (1500), mramor, Sv. Petar, Rim<br />
- pieta je oplakivanje ili sućut<br />
- David (1501.-1504.), Galleria dell' Academia, Firenca (bio ispred Pallaze Vecchio)<br />
- omiljeni motiv koji potječe iz starog zavjeta<br />
- "dobro na kraju pobjeđuje"<br />
- simbol Firence, velik oko 6 metara, počiva na desnoj nozi (kontrapost), u lijevoj ruci<br />
drži praćku, glava, radi perspektive je nešto veća<br />
- Mojsije (1513.-1515.), S. Pietro in Vincoli, Rim<br />
- Grobnica Giuliana de Medicija (1524.-1534.), S. Lorenzo, Firenza<br />
- alegorijske figure Dan i Noć (umorna žena) koji su prilagođeni stranama sarkofaga<br />
- rađeni od mramora, unutrašnja snaga se budi iz lika<br />
Slikarstvo<br />
- slikarstvo je zaokupljeno problemima plastičnosti i prostornosti<br />
32
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- otkrivaju se zakoni perspektive<br />
- proučava se anatomija<br />
- čovjek i njegova okolina nastoje se što vjernije slikarski ostvariti crtežom i bojom<br />
- Izgon iz raja, Masaccio (1427.), kapela Brancacci, S. Maria del Carmine, Firenca<br />
- vrlo realistično, chiaroscure<br />
- Bitka kod San Romana, Paolo Ucello (1455.)<br />
- bavi se problemom perspektive, slikao uglavnom scene bitaka<br />
- Portret Federica de Montefeltra, Pietro della Francesca<br />
- stavljen u prvi plan, iza njega je linearna i atmosferska perspektiva<br />
- Krštenje Kristovo, Pietro della Francesca<br />
- dnevni kolorit, bliskost s realizmom<br />
- Rođenje Venere, Sandro Botticelli (1480.)<br />
- prvi uvodi mitološke teme, prikazuje ih nježno i sanjarski, slavljenje života, obnova<br />
života u proljeće, S linija kao stav tijela<br />
- Rođenje Venere (božica ljubavi)<br />
- Flora - božica cvijeća i bog vjetra nose zagrljeni ogrtač<br />
- Poklonstvo kraljeva, Sandro Boticelli<br />
- tople boje, tu su pripadnici obitelji Medici, ali i Botticellijev autoportret (asistenca)<br />
- 15. stoljeće vodi realizam, dok 16. stoljeće teži ka idealizmu, savršenstvu<br />
- sv. Ana, Bogorodica i dijete, Leonardo<br />
- atmosferska perspektiva - zasniva se na promjeni boje<br />
- piramidalna kompozicija<br />
- sfumato - zadimljenost / izmaglica<br />
- Bogorodica u špilji, Leonardo (1485.), ulje na ploči preneseno na platno, Louvre,<br />
Pariz<br />
- Mona Liza, Leonardo (1503.-1505.), Louvre, Pariz, koristi sfumato<br />
- portret sa zagonetnim osmijehom<br />
- Posljednja večera, Leonardo (1495.-1498.), Sta. Maria delle Grazie, Milano<br />
- na zidu, uljenim bojama<br />
- Freska na svodu Sikstinske kapele, Michelangelo Vatikan, Rim (1508.-1512.)<br />
- Stvaranje Adama<br />
- Prvi grijeh i Protjerivanje iz raja<br />
- Posljednji sud, Michelangelo (1534.-1541.), freska u Sikstinskoj kapeli<br />
33
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Apostol Bartolomej koji je bio oderan u ruci drži kožu (simbol svog mučeništva),<br />
ali lice na toj oderanoj koži nije njegovo nego Michelangelovo, čime je prikazao<br />
osobnu ispovijed o svojoj krivnji i nedostojnosti<br />
- Atenska škola, Rafaelo Santi (1510.-1511.)<br />
- poznat kao slikar Madonna, preuzima sfumato od Leonarda<br />
- robovao je formalnoj ljepoti, često bez sadržaja<br />
- poznat po velikim ciklusima fresaka, kojima su krašeni dvorovi<br />
- aristokrati u sredini atenske škole<br />
- Urbinska Venera, Tiziano<br />
- način slikanja koji ističe hedonizam, vrijeme kada je Venecija na vrhuncu moći<br />
- ističe ljepotu žene, zastor dijeli prvi od drugog plana, izražena boja<br />
- Oluja, Giorgione<br />
- Tizianov suvremenik, umro sa 24. godine<br />
- u inozemstvu - Franjo Laurana, Andrija Medunić, Juraj Ćulinović, Julije Klović iz<br />
Vinodola (Michelangelo minijature, oslikavao knjige)<br />
- Portret Arnolfinijevih (zaručnika), Jan van Eyck (1434.)<br />
- bogatstvo boje i točne pojedinosti<br />
4.2. Renesansa u Hrvatskoj<br />
- renesansni spomenici u primorju Hrvatske<br />
- sjeverna Hrvatska se razvija tek u baroku zbog turskih razaranja<br />
Arhitektura<br />
- Dubrovnik - važan konkurent Veneciji<br />
- Minčeta<br />
- djelo Jurja Dalmatinca koji je završio Michaelo Michelozzi<br />
- niša sa kipom sv. Vlaha<br />
- Palača Divona (P. Miličević i Andrijić) - 1520.<br />
- elegantne arkade, na katu elementi cvjetne gotike (trodijelni prozor - trifora)<br />
- iznad vijenca na vrhu su gotičke fijole - ukrasi<br />
- Knežev dvor (Michelozzo i Midelozzi) - 1463.<br />
- trijem sa stupovima (lukovi bogato dekorirani)<br />
- Ljetnikovac Restić, Sorkočević<br />
- Šibenik - Katedrala sv. Jakova (1441-1473.)<br />
34
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- započeo je graditi Juraj Dalmatinac, završio je Nikola Firentinac<br />
- trobrodna katedrala, bačvasti svod, sklad funkcije, oblika i konstrukcije<br />
- apsida ukrašena vijencem glava - različite glave - zanimljive studije određenih ljudi,<br />
različite tipologije, nošnji i td.<br />
- Veliki i Mali Ston<br />
- sačuvane zidine koje su Dubrovčani napravili i tako zaštitili solane od Turaka<br />
- Kapela bl. Ivana Ursinija u Trogirskoj katedrali<br />
- Krstionica u trogirskoj katedrali<br />
- bačvasti svod koji je kasetiran kao u Pantheonu<br />
- napravio Nikola Firentinac<br />
- okulusi - prozori dekorirani na renesansni način, potom visoki reljef<br />
- 92 glave u kapelici, skulptura dominira nad arhitekturom<br />
- do katedrale je dograđena kapelica sa sarkofagom<br />
- ona je remek djelo renesansne skulpture<br />
Skulptura<br />
- Juraj Matejev Dalmatinac - oltar sv. Staša, Bičevanje Krista<br />
- djelo puno ekspresivnosti i dinamike<br />
- Nikola Firentinac - kapela bl. Ivana Ursinija<br />
- Ivan Duknović - sv. Ivan evanđelista - Trogir<br />
- skulptura od mramora<br />
- Andrija Aleši - reljef sv. Jeronima i Krštenje Isusovo - Trogir<br />
- rodom iz Drača<br />
- prikazuje sv. Jeronima pustinji kako čita<br />
- prikazani mali puti (krilati nagi dječaci koji osvjetljavaju put duši), a iznad njih su niše<br />
gdje su prikazane skulpture od oko 2 m<br />
Slikarstvo<br />
- u Dubrovniku postoji slikarska škola<br />
- Blaž Juraj Trogiranin - Gospa u ružičnjaku<br />
- Nikola Božidarević - Navještenje i sv. Martin prosjak<br />
- dosta ornamentike, pod utjecajem bizanta<br />
- strogo centriran lik Bogorodice<br />
- "Schiavoni" - Juraj Klović (minijaturist), Andrija Medulić (Historija o Tobiji), Juraj<br />
Čulinović (Bog s djetetom)<br />
35
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
4.3. Manirizam<br />
- nastao je tako što se umjetnički govor velikih umjetnika počeo proučavati, usvajati, i<br />
kada se više nisu obazirali na njegov sadržaj dolazi do manirizma (oponašanja)<br />
- prva slika manirizma je Posljednji sud u Sikstinskoj kapeli<br />
- Michelangelo je počeo novi stil unoseći zbunjujuće situacije, napetost, dramatičnost i<br />
sl. te dolazi sumnja - to utječe na promjenu stila<br />
- razlikuje se od renesanse zato što izopačuje onu naročitu odmjerenost, ravnotežu<br />
između vjere i razuma, naturalizma i idealizacije, sadržaja i forme<br />
- osobine manirizma su: izazvati zapanjenost kombinacijom raznorodnih oblika,<br />
začuđenost, iznenađenje, traženje tajanstvenosti, enigmatike, kontrasti boja,<br />
dematerijalizacija prostora, neobični predmeti i tematike (labirint zrcala, simboli,<br />
satovi, smrt)<br />
Arhitektura<br />
- Vila Rotonda, Vicenza, Andrea Palladio (1567.-1570.)<br />
- iluzionistički izvedeno, to je jedna igra, čudna zagonetka<br />
- Michelangelo, trg Campidoglio<br />
- prostor se širi - što je do tada bilo neobično<br />
- usporedba manirističkog i antičkog ideala proporcija<br />
- A. Durer - mala glava, dugo tijelo, težnja prema nečem ekspresivnom<br />
Skulptura<br />
- Perzej s glavom Meduze, Benvenuto Cellini<br />
- kanon (1:7)<br />
- postoje dijelovi koji nas trebaju šokirati<br />
- brončane statue<br />
- težnja za vanjskim efektima<br />
- Soljenka za Franju I., Benvenuto Cellini (1539.-1543.)<br />
- ne služi namjeni, pokazuje raskoš<br />
Slikarstvo<br />
- Madona s dugim vratom, Parmigianino (1535.)<br />
- deformacija, cijela pozadina je isto čudna i deformirana<br />
- prostor nije realistički<br />
- Palazzo del Te, Mantova, Giulio Romano (1527.-1534.)<br />
- Iluzionističko slikarstvo<br />
36
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- virtuoznost, biranje kompliciranih situacija - manirizam<br />
- Tajna večera, Tintoretto<br />
- stol u dijagonali, aureola nad Kristom, pokrenutost, uzbuđenje<br />
- Krist je u kompozicijskom smislu je zanemaren<br />
- u manirizmu su u prvom planu sporedne stvari (sluškinja, psić, i neki žanr prizori)<br />
- Skidanje s križa, Rosso Fiorentino (1521.)<br />
- dom, figure, čovjek u žutom, sve ostalo u akromatskoj boji<br />
- Pokop grofa Orgaza, El Greco (Dominikos Theotokopulos) (1586.) posljednji manirist<br />
- Crkva sv. Tome, oslikan zid jedne kapele, govori o grofu dobročinitelju<br />
- crkva mu je to napravila u znak zahvale<br />
- slika u vertikalnoj kompoziciji, dole slika zemaljskog pogreba, gore raj<br />
- likovi ljudi su izduženi, svjetlo kao da dolazi od Boga<br />
- sve je treptavo, boje čudne i neprirodne<br />
- Albert Durer - slikar renesanse<br />
- Adam - deformirani oblik<br />
- Poklonstvo kraljeva - šuplji lukovi, likovi malih glava<br />
- Grunewald - njemački manirizam<br />
- oltar koji se sklapa i otvara<br />
- likovi izgaraju i u svetom svjetlu<br />
4.4. Barok<br />
- rani barok: 1560 - 1633<br />
- visoki barok: 1663 - 1700<br />
- kasni barok: 1700 - 1750<br />
- naziv barok se prvotno upotrebljavao u negativnom smislu, značenja - nepravilno,<br />
izvrnuto, groteskno, prema portugalskom baroque, što je predstavljao nepravilan biser<br />
- u Francuskoj to predstavlja neobičan ukus koji je jasnoću renesanse i klasike pretvorio<br />
u bizarne, izvitoperene oblike<br />
- graditeljstvo, kiparstvo i slikarstvo se ogledaju u kićenim i bogatim vanjštinama i<br />
unutrašnjosti građevina<br />
- želi se izraziti snaga, obilje i raskoš aristokracije<br />
- barok je počeo u Italiji iz renesanse i manirizma<br />
37
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- renesansno - linearno ocrtavanje, plošno i jasno oblikovanje, zatvorena i mnogolika<br />
kompozicija<br />
- barokno - slikovito ocrtavanje, dubinsko i nejasno oblikovanje te otvorena i<br />
jedinstvena kompozicija<br />
- ne pazi se na klasične proporcije<br />
- u arhitekturi nestaje organske ravnoteže koja čini ujednačeni odnos između članova<br />
koji podupiru i koji terete, jer se javljaju teški vijenci, a stupovi izrastaju u kolosalne<br />
- vlada pokretljiva i dinamička struktura, izvučeni dijelovi, kosi i obli zidovi, volute<br />
- ljudsko se tijelo izdužuje ili prikazuje u spiralnim zaokretima<br />
- srodnost znanosti i umjetnosti, razvoj matematike, fizike, astronomije<br />
- astronom J. Kepler: "Putanja planeta" - elipsa<br />
- I. Newton : "Sila" - spektar boja kroz prizmu<br />
- statika kruga - sve silnice iz središta su podjednake, dinamika elipse je zbog<br />
nejednakosti silnica<br />
- eliptična kupola, dvorana, trg (Berninijev trg. sv. Petra u Rimu, duža os je oko 300m)<br />
- uspravan ovalni okvir<br />
- teži se u beskraj i beskonačnost, za veličinom i dubinom<br />
- atmosferska perspektiva, iluzionizam<br />
Arhitektura<br />
- dvorac posvaja prirodu i otvara se prema okolišu u obliku slova U<br />
- najtipičniji je tzv. trokrilni čija glavna zgrada s 2 bočna krila<br />
- okružen nasadima, fontanama i skulpturama<br />
- perivoj je nova funkcija koja je nerazdjeljiva od dvorca<br />
- preoblikovanje prirode u "proširenje" drvoreda<br />
- efekt širenja u nedogled<br />
- široke ulice s drvoredima i obrubljene pročeljima palača - efekt kulisa - šire se<br />
radijalno (npr. plan Karlovca) i usmjerene su prema fontani, crkvi, trgu<br />
- veliki trgovi - često ovalni<br />
- "isprepletenost" arhitekture, kiparstva i slikarstva (dosad nikad tako izražen)<br />
- sakralna arhitektura<br />
- prenapučenost interijera, kićenost, ovalnost, dinamika, efekt trajnog "gibanja"<br />
- profana arhitektura<br />
- zrcala - nova uloga u umjetnosti<br />
- urbanizacija baroknog grada<br />
38
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- zvjezdasti oblik, radijalno širenje ulica koje se spajaju u velike trgove<br />
- Trg sv. Petra, Lorenzo Bernini<br />
- eliptičan tlocrt, kolonada stupova (dorskih), ovalni oblik, niz baroknih skulptura,<br />
bočno dvije fontane, trg formira kao raširene ruke<br />
- Glavni brod i pročelje crkve sv. Petra u Rimu, Carlo Maderno (1607.-1615.)<br />
- monumentalna građevina, kupola s lanternom, dinamičnost<br />
- pročelje crkve S. Carlo alle Quattro Fontane, Rim, Francesco Borromini (1665.-<br />
1667.)<br />
- dinamičnost (konveksno (udubljeno) - konkavno (ispupčeno))<br />
- stupovi na fasadi, kapele u uglovima, eliptična kupola, igra svjetla i sjene sa<br />
stupovima<br />
- crkva Sta Maria della Salute, 17. st. u Veneciji utječe na izgradnju crkve u<br />
Dubrovniku<br />
- centralni tlocrt, monumentalna u središnjem ulazu (stupovi, zabati)<br />
- dinamična forma, kupola s lanternom (tamburi pridržavaju dvostruko povijene volute)<br />
- utjecaj Bizanta, osmerokutna, voluta - element jonskog stupa<br />
- Versailles, 17. st., dvorac Luja XIV.<br />
- arhitekti Louis le Vau - središnji dio<br />
- dva krila napravio Jules Mansart - ulazno dvorište, sjeverno i južno krilo<br />
- Andre Le Notre - parkovi, perivoj<br />
- unutrašnjost palače riješili Charles le Brun i J. M. Mansart<br />
- Galeries des Glaces (Dvorana zrcala), Hardouin-Mansart, Lebrun i Coysevox, palača<br />
u Versaillesu<br />
- najpoznatija - iluzija prostora i dinamičnosti<br />
- interesantna je zbog javljanja efekta polikromije (raznobojni parket, golemi prozori i<br />
preko golema ogledala gdje se reflektira priroda...)<br />
- bazeni vodoskoci<br />
- za barok su tipična rješenja stubišta<br />
- Španjolski trg, 18. st. - arhitekt de Sanctis<br />
- barokno stubište - usklađene različite gradske razine<br />
- dinamičnost postignuta izmjenom konveksnih i konkavnih oblika<br />
- katedrala sv. Pavla, Engleska<br />
- dugo zadržan stil renesanse, tako da se to naziva "klasična umjetnost 17. st."<br />
- Njemački barok - dosta crkava izgrađeno<br />
39
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Crkva 12 svetaca u Bambergu<br />
- sve je u elipsi, veliki prozori kroz koje dopire svjetlost<br />
- Dvorac Eltze u Vukovaru<br />
- Palača Patačić u Varaždinu (utjecaji iz Austrije i Češke)<br />
- u Dalmaciji su talijanski utjecaji<br />
- sv. Vlaho - kvadrat sa upisanim križem (gradili ga mletački arhitekti)<br />
- sv. Marije Snježne u Hrv. zagorju<br />
- cijeli prostor prekriven freskama, zlato<br />
- Palača Milesi (voćni trg) i Cindro (Krešimirova ulica)<br />
Skulptura<br />
- David, Gianlorenzo Bernini (1623.)<br />
- Zanos sv. Terezije, Gianlorenzo Bernini (1645.-1652.)<br />
- barokna komplicirana kompozicija u kojoj dolazi do izražaja virtuoznost<br />
- patetično lice Tereze<br />
Slikarstvo<br />
talijansko slikarstvo<br />
- Crkva sv. Ignacija, Rim, Andrea Pozzo<br />
- iluzionisti, slikarstvo, beskrajni prostor - dubina<br />
- optičke varke, skraćenje - perspektivno gledanje<br />
- Caravaggio<br />
- Smrt Bogorodice - realistički, da izgleda kao da je žanr prizor<br />
- kao jedan fragment (Bog i žena koja plače)<br />
- Košara s voćem<br />
- Poziv sv. Mateja - biblijske scene prikazuje u suvremenoj odjeći<br />
- Bahkus - ili Dioniz, bog vina<br />
- realizam, čak prenaglašen (naturalizam), stil - caravagionizam<br />
- kontrast svjetla i sjene (chiaroscuro), dramatičnost<br />
- luminizam - lat. lumen - svjetlost - slikanje pomoću svjetlosti<br />
- Frederico Benković - pod Caravaggiovim utjecajem<br />
- Abraham žrtvuje Izaka<br />
- svjetlost dolazi iz gornjeg lijevog luka<br />
- tople boje<br />
flandrijsko slikarstvo<br />
- Maria de Medici, francuska kraljica, ukrcava se u Marseillesu, Peter Paul Rubens<br />
40
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Slamnati šešir, Peter Paul Rubens<br />
- portret njegove žene, profinjeni kolorit, punina života<br />
- odražava aristokratsku klasu, sjaj, raskoš<br />
- Otmica Leukipovih kćeri<br />
- bujnost žena, veličanje putenosti<br />
- Flandrija je bila pod utjecajem katoličkog Rima njihovi naručitelji su bili crkva i<br />
država, motivi vjerske prirode, reprezentativnost, veliki format, jedan centar, dok je<br />
Holandija bila pod utjecajem protestantizma, a njihovi naručitelji su bili privatni<br />
kolekcionari, svjetovni motivi, skromnost, mali format, veći broj škola i slikarskih<br />
radionica<br />
holandsko slikarstvo<br />
- Pušač lule, Frans Hols<br />
- Ciganka, Frans Hols<br />
- bio je realist, volio je prikazivati ljude u tipičnim situacijama<br />
- Autoportret, Rembrandt (1658.)<br />
- radio je autoportrete<br />
- Jakovljev blagoslov, Noćna straža<br />
- značajke - psihička dubina likova, topli tonovi, antibaroknost, jednostavnost<br />
- Posjet i Pogled na Delft (pejzaž), Vermeer van Delft<br />
- lazurni, tanki namazi, svijetli tonovi, harmonija i ravnoteža<br />
francusko slikarstvo<br />
- umjetnost oslonjena na talijansku renesansu - L'art classique<br />
- Magdalena pokajnica, Georges de la Tour<br />
- Caravaggiov sljedbenik, svjetlo presudno na slici<br />
- drži lubanju, djeluje volumno, što oblikuju sjene, naga koljena i ramena<br />
- Bijeg u Egipat, Claude Loraine (Loren)<br />
- školovan na klasicističkoj renesansnoj formi<br />
- suptilniji, radio je pejzaže<br />
- Otmica Sabinjanki, Nicolas Poussin (1636.-1637.)<br />
- teme iz mitologije<br />
- Povratak s tržnice, Jean Baptist-Simeon Chardin (1739.)<br />
- Kuhinjska mrtva priroda, Jean Baptist-Simeon Chardin (1731.)<br />
španjolsko slikarstvo<br />
- naglašen je bio religiozni duh<br />
41
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Sv. Serapion, Francisco de Zurbaran (1628.)<br />
- slikao svetačke prizore i mrtvu prirodu<br />
- iskazuje nacionalnost<br />
- tri grupe predmeta, tolerancije prema ravnoteži<br />
- umjetnik se bavi plastičnim oblikovanjem<br />
- svjetlo prodire s gornje lijeve strane<br />
- Las Meninas, Diego Velazquez (1656.)<br />
- pripada zlatnom dobu španjolskog slikarstva, utjecaj Caravaggia, dvorski slikar<br />
- kasna faza - portreti kraljevske obitelji<br />
- dvorske gospođice, menine - dadilje, guvernante<br />
- infantkinja u prednjem planu pozira<br />
- autoportret njegov u lijevom dijelu kako slika<br />
- prisutni su i roditelji koji se odražavaju u ogledalu<br />
- nema intenzivnih boja, tonski slikar i realistički<br />
- Bakho s pijancima, Diego Velazquez<br />
- realistička s naglašenim naturalizmom<br />
- Predaja Brede, Diego Velazquez<br />
- prigušene boje, jedinstven tonalitet<br />
- Vodonoša iz Seville, Diego Velazquez (1619.)<br />
- žanr prizori iz seoskog života<br />
- Bogorodica s djetetom, Bartolome Esteban Murillo (1675.-1680.)<br />
- religiozne i sentimentalne teme<br />
- ljupka španjolska Bogorodica<br />
- koristi sfumato kojeg je Leonardo otkrio i zbog toga nema linije<br />
4.5. Rokoko<br />
- od fra. rocaille = groteskna školjka<br />
- javlja se asimetričan dekorativan moment koji podsjeća na školjku<br />
- to je zapravo kasna faza baroka, podudara se sa smrću Louisa XIV.<br />
- upotrebljava se nježna ploha sa dekoracijom, umjetnost interijera<br />
- tapiserije, reljefi, pozlaćeni okviri, ornamentike, kineske vaze...<br />
- dubok sastojak ženstvenosti prodire u sve izraze rokokoa i to navodi na ulogu koju<br />
žena preuzima u društvu 18. st.<br />
42
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
Arhitektura<br />
- Dvorac Sansoucci<br />
- Dvorac Fridrika II. u Pozdanu<br />
- Kineska čajane<br />
- Perivoji<br />
Kiparstvo<br />
- kineski utjecaj - porculan<br />
Slikarstvo<br />
- Jean Antoine Watleau<br />
- slike iz života aristokracije<br />
- često vezane uz glazbu- slikanje tekstila<br />
- slike djeluju kao iluzija o sretnom životu<br />
- Povratak s pjace (tržnice), Jean Baptiste Simeon Chardin<br />
- Domaćica, Jean Baptiste Simeon Chardin<br />
- on je pjesnik svjetlosti<br />
- žena u platnenoj odjeći, tako da je sjaj na pucetama, boci, pladnju, ali ne i na odjeći<br />
- realističko slikarstvo koje prikazuje scene iz svakodnevnog života<br />
- francusko prosvjetiteljstvo<br />
- Ljuljačka, Jean Honore Fragonad<br />
- sličica iz života, blago erotika, aristokratska profinjenost<br />
- tonsko slikanje, nježne boje, sjene, atmosferska perspektiva, krošnje fino oblikovane<br />
- Bogorodica, Tiepolo<br />
- talijanski slikar kasnog baroka<br />
- svijetle boje, mekši kontrasti - tu se vidi rokoko<br />
- Francesco Guardi<br />
- boja djeluje skicozno nanesena<br />
- venecijanski vedutist<br />
- Foaje u splitskom teatru<br />
- nije originalan rokoko - puti, ružice, velika ogledala<br />
43
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
5. STILOVI 19. STOLJEĆA<br />
5.1. Klasicizam<br />
- Otkriće Herkulaneuma i Pompeja sredinom 18. st. je jedna od inspiracija za<br />
neoklasicistem<br />
- Rim postaje neoklasicistički spiritualni i umjetnički centar<br />
- njemački arheolog suprotstavlja barokne forme i deformacije tijela sa antičkom<br />
uzvišenom jednostavnošću i velikom mirnoćom<br />
- vizija čovjeka se totalno promijenila, industrijska revolucija, pad režima, apsolutisti i<br />
feudalci počinju preispitivati postojanje Boga<br />
- suprotstavljanje obijesti, pretjeranome, neprirodnome, lažnom<br />
- kršćanstvo gubi svoju snagu u umjetnosti, kršćanski motivi nestaju sa slika, mitologija<br />
zamjenjuje povijesne teme<br />
- umjetnost poslije revolucije gubi svoj prijašnji položaj i postaje politička stvar<br />
Arhitektura<br />
- Muzej u Berlinu - helenistička zgrada<br />
- crkva Madelaine - hram u korintskom stilu (kopiranje rimskog hrama)<br />
- eklekticizam - ponavljanje već postojećih oblika (glazbe, filma, likovne umjetnosti)<br />
- Brandeburška vrata - građena po uzoru na Propileje u dorskom stilu (Langhaus)<br />
- Teatro della Scala u Milanu, Piermarini<br />
- Panteon (sveta Genoveva), Jacques-Germain Soufflot (1755.-1792.)<br />
- palača Drašković u Zagrebu<br />
Skulptura<br />
- Amor i Psiha, Paolina Borghese, Antonio Canova<br />
- George Washington, Jean-Antoine Houdon (1788.-1792.)<br />
Slikarstvo<br />
- Zakletva Horacija - J. L. David<br />
- David je angažiran politički, njegova je umjetnost nerazumljiva bez konteksta<br />
Revolucije i Napoleona, novi stil je u službi političke poruke i ima tendenciju za<br />
monumentalnošću<br />
- Sokratova smrt, Jacques-Louis David (1787.)<br />
- Madame<br />
44
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
5.2. Romantizam<br />
- franc. roman, romantique: sredinom 18. st. postaje sinonim za slikovito, piroteskno,<br />
isprva samo za engleske parkove, nakon 1800. je simbol za antitradicionalno,<br />
antiklasično i antiklasicističko<br />
- posebno značenje imaju Engleska, Francuska i Njemačka (buđenje nacionalne svijesti,<br />
podrijetlo)<br />
- romantizam je razvio novi humanizam i idealizam koji naglašava novi način života -<br />
vivere savie (živi svoj život) slijedeći svoje instinkte, a ne bazirati se na društvena<br />
pravila<br />
- mijenja se ponašanje u društvu - svjetska bol i reforme<br />
- predromantični pokret Sturm und Drang (Goethe, Schiller, Hoffman), buntovan je i<br />
ruši sve tradicije, traži revalorizaciju iracionalnog<br />
Arhitektura<br />
- restauracija srednjovjekovnih građevina<br />
- najaktivniji restaurator tog vremena je Violet le Duc<br />
- Engleska banka, London, Sir John Soane (1794.)<br />
- Parlament, London, Sir Charles Barry i A. N. Welby Pugin (1836.)<br />
- Opera, Pariz, Charles Garnier (veliko stubište) (1861.-1874.) - neobarok<br />
- Big Ben u Londonu - neogotika<br />
- Mirogoj u Zagrebu - klasicizam<br />
- Katedrala u Zagrebu - neogotika<br />
-<br />
Skulptura<br />
- David d'Angers pokušava obnoviti portretnu skulpturu<br />
- La Marseillase, Francois Rude (1833.-1836.)<br />
- Kip slobode (Sloboda obasjava svijet), Auguste Bartholdi (1875.-1884.)<br />
Slikarstvo<br />
- Splav "Meduze", Theodore Gericault (1818.-1819.)<br />
- manifest romantizma<br />
- kontrasti svjetla i sjene, dramatičnost<br />
- Odaliska, Jean-Auguste-Dominique Ingres (1814.)<br />
- Sloboda na barikadama, Eugene Delacroix (1845.-1850.)<br />
- srpanjska revolucija (II.)<br />
45
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Dante i Virgilije u paklu, Eugene Delacroix<br />
- Alžirske žene u haremu, Eugene Delacroix<br />
- doba otkrivanja egzotičnih tema, crne puti<br />
- Ivan Rendić<br />
- Vjekoslav Karasa - Rimljanka ili Djevojka s lutnjom - na granici klasicizma (volumne<br />
ruke) i romantizma (interes za boje, folklor)<br />
5.3. Realizam<br />
- likovno ideološka orjentacija fiksirana u umjetnosti prvih desetljeća druge polovice<br />
19. st. koja je pretežno zastupljena u slikarstvu i grafici, manje u kiparstvu<br />
- realizam u likovnoj umjetnosti je gotovo isključivo ograničen na Francusku i desetak<br />
godina kasnije na Njemačku<br />
- uvjetovan je političkim i socijalnim zbivanjima te svojevrsna reakcija na romantizam i<br />
njegovo načelo je larpurlartizam (umjetnost radi umjetnosti)<br />
- sudara se s naturalizmom (na području vjerodostojnog prikazivanja zadane teme) i<br />
dramatičnom izražajnošću plastike i slikarstva gotike (na području postizanja jake<br />
ekspresivnosti<br />
- realizam želi postići izražajnost, realan i uvjerljiv prikaz oblika ili zbivanja bez sitnih<br />
detalja koji bi podsjećali na fotografiju<br />
- glavni predstavnik realizma je Gustave Courbet koji organizira vlastitu izložbu u<br />
"Pavillon du Realisme" 1855. jer njegova djela nisu bila službeno prihvaćena<br />
- Kamenolomci, Gustave Courbet (1849.)<br />
- slikao je samodopadne portrete, majstorski oslikane aktove i prizore u šumi<br />
- osim njega su predstavnici realizma Honore Daumier (karikature, ilustracije, crteži i<br />
slike, Pralja) te Millet (seljačke scene, Sijačice), pa čak i E. Manet i C. Monet u<br />
svojoj prvoj fazi<br />
- u skulpturi su dali ekvivalente slikarskim ostvarenjima Constantin Meunier i u svojoj<br />
ranijoj stvaralačkoj fazi Auguste Rodin<br />
5.4. Impresionizam<br />
- 1874. izložba impresionista u Parizu<br />
- radikalni naturalizam, nema ideje, fasade slika, trenutni utisak<br />
46
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- veliku pozornost pridaju svjetlosti i boji<br />
- u kiparstvu se vidi naturalizam i simbolizam te impresionistička titravost<br />
Arhitektura<br />
- Kristalna palača, London, Sir Joseph Paxton (1851., rastavljena i ponovno sastavljena<br />
u Sydenhamu 1852. i uništena 1936.)<br />
- Brooklynski most, New York, John i Washington Roebling (1867.-1883.)<br />
- Eiffelov toranj, Gustave Eiffel (1887.-1889.), napravljen za Svjetsku izložbu 1889.<br />
Skulptura<br />
- Mislilac, Auguste Rodin (1879.-1889.)<br />
- Poljubac, Auguste Rodin (1886.-1898.)<br />
- Spomenik Balzacu, Auguste Rodin (1897.-1898.)<br />
Slikarstvo<br />
- Doručak na travi, Edouard Manet<br />
- Olimpija, Edouard Manet<br />
- Impresija - izlaz sunca, Claude Monet (1868.)<br />
- Lopoči, Claude Monet (1907.)<br />
- Le Moulin de la Galette, Auguste Renoire (1876.)<br />
- Čaša apsinta, Edgar Degas (1876.)<br />
- Prima balerina, Edgar Degas (1876.)<br />
5.5. Postimpresionizam<br />
simbolizam<br />
- Mlade žene na obali mora, Puvis de Chavanes (1883.-1889)<br />
- Kiklop, Odilon Redon (1882.)<br />
- Prikaza (Salomin ples), Gustave Moreau (1876.)<br />
- Žuti Krist, Paul Gauguin (1888.)<br />
- Bretonski svinjar, Paul Gauguin (1897.)<br />
- Tahićanke, Paul Gauguin (1893.-1894.)<br />
- sinteza oblika, plošnost, simbolika boja<br />
predekspresionizam<br />
- Krik, Edvard Munch (1893.)<br />
- Žitno polje s čempresima, Vincent van Gogh (1889.)<br />
- Autoportret, Vincent van Gogh (1889.)<br />
47
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Goghove boje - Žuto predstavlja vjeru, pobjedu ili ljubav, karmin je dugovna boja,<br />
kobaltno plava je božanska boja, crveno i zeleno označavaju strašne ljudske strasti)<br />
- U Moulin Rougeu, Henri de Toulouse-Lautrec (1893.-1895.)<br />
klasični postimpresionizam<br />
- Autoportret, Paul Cezanne (1879.)<br />
- Mrtva priroda s jabukama u zdjeli, Paul Cezanne (1870.-1882.)<br />
- gradi plohama, toplo-hladni kontrast (modulacija), stereometrijski oblici - kugla,<br />
stožac, valjak<br />
5.6. Secesija (Art nouveau)<br />
- secesija - zadnji stil 19. st<br />
- jugendstil, art nouveau, liberty, modern style<br />
- Ime dobio po Art Nouveau, trgovini koju je u Parizu 1895. otvorio Siegfried Bing, i<br />
koji je uposlio većinu dizajnera toga doba. U Njemačkoj i Austriji se naziva<br />
Jugendstil, Italiji Stile liberty, Španjolskoj Modernista.<br />
- reakcija na historicizam, linija, ornamentika, florealni motivi, dekorativnost<br />
- Casa Mila, Barcelona, Antoni Gaudi (1905.-1907.)<br />
- Robna kuća Carson Pirie Scott & Company, Chicago, Louis Sullivan (1899.-1904.)<br />
- Gundulićev san, Vlaho Bukovac obilježio 19. st. - Hrvatski preporod<br />
- literarno prožeta slika, Gundulić leži ispod stabla uz obalu<br />
- oko njega vile i muze koje ga nadahnjuju<br />
- Mlada patricijka, Vlaho Bukovac<br />
- izvrstan portretist, odražava se impresionizam, iako je u suštini realist, intenzitet<br />
svjetlosti, forma je obla<br />
- Japanka, Vlaho Bukovac<br />
- svjetlost, sjene<br />
- Račić, Kraljević, Becić - prvi moderni slikari u Hrvatskoj<br />
- Zagrebačka šarena škola - Mato Celestin Medović - rodom s Pelješca (Kuna, moje<br />
malo misto, op.ur.), Klement Crnčić "Bonaca"<br />
- Arhitekti: V. Kovačić, K. Tončić, D. Ibler<br />
48
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Kipari: I. Rendić, R. Frangeš-Mihanović, R. Valdec, B. Dešković<br />
49
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
6. UMJETNOST 20. STOLJEĆA<br />
6.1. Arhitektura<br />
- novi građevinski materijali - armirani beton, čelik i staklo<br />
- 19. st. pseudostil (imitacije povijesnih stilova)<br />
- potkraj 19. i na početku 20. st. pronalazak novih materijala i novih konstrukcija<br />
(tradicionalne i moderne)<br />
- moderna arhitektura se počela razvijati u Americi, Chicagu (prve velike robne kuće,<br />
poslovni neboderi nastaju u Chicagu)<br />
- Louis Sullivan - Arhitekt američki, koristi ornament<br />
- Frank Lloyd Wright - bavi se problemom intimnog stanovanja<br />
- Kuća na slapovima - javlja se ideja povezivanja arhitekture i okoliša<br />
- radi niske, izdužene kuće - prerije<br />
- staklene površine su velike, ističe ognjište (kamin) koje je od prapovijesti srce kuće<br />
- volumen ulazi u prostor, kontakt s prirodom - organska arhitektura<br />
- stvorio Helio laboratorij<br />
- horizontalne konzole, kroz središnji stub prolaze sve instalacije<br />
- Antonio Gaudi - španjolski arhitekt<br />
- Casa Mila (Barcelona), koristi ornament<br />
- djeluje organički, forme su zaobljene<br />
- De Stijl - odbacuje ukrase, to je neoklasicistički stil<br />
- Kuća Schroder, Utrecht, Nizozemska, Gerrit Rietveld (1924.), utjecaj Mondriana<br />
- crveni detalji imaju važnu ulogu za kolorističku ravnotežu<br />
- Bauhaus - grupa umjetnika koju je okupio Walter Gropuis<br />
- osnovan je u Weimaru, zatvorili ih Nacisti kasnije<br />
- stvorio moderni izraz, sinteza strojne proizvodnje i umjetničkog obrta<br />
- zgrada Bauhausa u Dessau<br />
- tada je to bilo revolucionarno izdanje<br />
- radionice, prostorije za teoriju, spavaonice - tri osnovna dijela<br />
- cijela fasada je bila u staklu<br />
- Le Corbusier<br />
- bavio se problemom stanovanja za modernog čovjeka<br />
- Kuća Savoye, Poissy-sur-Seine, Francuska, Charles Edouard Jeanneret Le Corbusier<br />
50
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- stoji na tankim stupićima, čini se kao da lebdi, na krovištu je terasa<br />
- Stambena zgrada, Unite d'habitation, Marseille, Le Corbusier<br />
- Notre-Dame-du-Haut, Ronchamp, Francuska, Le Corbusier<br />
- Njemački paviljon, Međunarodna izložba, Barcelona, Ludwig Mies van der Rohe<br />
(1929.), crveni naslonjač<br />
- Kuća Tugendhat u Brnu, Ludwig Mies van der Rohe<br />
- primarna (prostornost) i sekundarna (namjena) funkcija<br />
- prožimanje vanjskog i unutarnjeg prostora, strukturalizam<br />
- Nacionalni centar za umjetnost i kulturu Georges Pompidou, Pariz, Richard Rogers<br />
i Renzo Piano (1971.-1977.)<br />
- Hongkonška banka, Hong Kong, Foster i suradnici (1979.-1986.)<br />
6.2. Skulptura<br />
- Ležeći akt I., Henri Matisse (1907.)<br />
- Poljubac, Constantin Brancusi (1909.)<br />
- Veliki konj, Raymond Duchamp-Villon (1914.)<br />
- Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru, Umberto Boccioni (1913.)<br />
- Spomenik trećoj internacionali, Vladimir Tatlin (1919./1920.)<br />
- Prije slomljene ruke, Marcel Duchamp (1945.)<br />
- Glava žene, Pablo Picasso (1930./1931.)<br />
- Vreća za led - Mjerilo B, Claes Oldenburg (1970.)<br />
- Slomljeni obelisk, Barnett Newman (1963./1967.)<br />
- Okruženi otoci, Projekt za Biscayne Bay, Greater Miami, Florida, Christo<br />
(Javacheff) (1982.)<br />
6.3. Ekspresionizam<br />
Fovisti<br />
- Les Fauves - zvijeri<br />
- Radost življenja, Henri Matisse (1905./1906.), vođa pokreta<br />
- Crveni atelijer, Henri Matisse (1911.)<br />
- Kristova glava, Georges Rouault (1905.)<br />
- Stari kralj, Georges Rouault (1916./1937.)<br />
51
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
Njemački ekspresionizam<br />
- Die Brucke - Most, skupina slikara iz Dresdena, boemi<br />
- Der Sturm - Oluja, časopis koji je privukao članove skupina Die Brucke i Der Blaue<br />
Reiter (Plavi jahač)<br />
- Franz Marc - "Plavo je muško načelo, snažno i duhovno, Žuto je žensko načelo,<br />
nježno, spokojno i osjetilno. Crveno je materija, gruba i teška".<br />
- Autoportret, Ernst Ludwig Kirchner (1907.), die brucke<br />
- Žena pred zrcalom, Erich Heckel (1908.), die brucke<br />
- Posljednja večera, Emil Nolde (1909.) , die brucke<br />
- Autoportret, Oscar Kokoschka (1913.), die brucke<br />
- Skica I za "Kompoziciju VII", Vasilij Kandinski (1913.), der blaue reiter<br />
6.4. Apstraktna umjetnost<br />
- Apstrakcija - proces raščlambe i pojednostavnjenja promatrane stvarnosti u<br />
geometrijske likove (lat. ab - trahere znači odvući, odijeliti)<br />
- Les Demoiselles d'Avignon, Pablo Picasso (1907.), ul. Avignon iz Barcelone (bordel)<br />
analitički kubizam<br />
- Portret Ambroisea Vollarda, Pablo Picasso (1910.)<br />
sintetički kubizam<br />
- Mrtva priroda s trskom za stolce, Pablo Picasso (1912.)<br />
- Novine, boca, paket duhana (Pošta), Georges Braque (1914.)<br />
kubizam<br />
- Tri svirača, Pablo Picasso<br />
- Tri plesačice, Pablo Picasso (1925.)<br />
- Guernica, Pablo Picasso (1937.)<br />
orfizam<br />
- Istodobne suprotnosti, Robert Delaunay (1913.)<br />
futurizam<br />
- Dinamizam biciklista, Umberto Boccioni (1913.)<br />
kubofuturizam<br />
- Nastao u Rusiji.<br />
- Putnik, Ljubov Popova (1915.)<br />
suprematizam<br />
52
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Prvi potpuno ruski pokret 20. st.<br />
- Kazimir Maljevič radio nacrte za operu Pobjeda nad suncem, plod jedne od<br />
najznačajnijih suradnji u moderno doba.<br />
- Crni četverokut, Kazimir Maljevič (1913.-1915.)<br />
- Suprematistička kompozicija: Bijelo na bijelom, Kazimir Maljevič (1918.)<br />
- De Stijl - Pokret koji je bio kratka vijeka u cjelini, nazivao se još neoplasticizam, a<br />
ime dobiva po nizozemskom časopisu koji zastupa Doesburgove, der Leckomove i<br />
Mondrianove ideje<br />
- Kompozicija s crvenim, modrim i žutim, Piet Mondrian (1930.)<br />
- Trafalgar square, Piet Mondrian<br />
- Broadway Boogie Woogie, Piet Mondrian<br />
6.5. Fantastična umjetnost<br />
Više ovisi o stanju duha. Mašta (nutarnje oko) je važnija od vanjskog svijeta.<br />
- Tajnovitost i sjeta ulice, Giorgio de Chirico (1914.), metafizičko slikarstvo<br />
- Ja i selo, Marc Chagall (1911.)<br />
- Akt silazi stubama, Marcel Duchamp (1912.)<br />
- Mladenka, Marcel Duchamp (1912.)<br />
- Upornost sjećanja, Salvador Dali (1931.)<br />
- Kompozicija, Joan Miro (1933.)<br />
- Stroj koji cvrkuće, Paul Klee (1922.)<br />
- Park pokraj Lu(cerna), Paul Klee<br />
6.6. Ostalo<br />
Apstrakcijski ekspresionizam - akcijsko slikarstvo<br />
- Silazak u tminu, Adolf Gottlieb (1947.)<br />
- Jetra su pijetlov češalj, Arshile Gorky (1944.)<br />
- Jesenski ritam: broj 30, Jackson Pollock (1950.)<br />
op-art<br />
- Povezan s optikom, fizičkim i psihološkim aspektom vida. Optičke iluzije.<br />
- Prikaza, iz niza U počast pravokutniku, Joseph Albers (1959.), dolazi u Ameriku<br />
kada je Hitler zatvorio Bauhaus<br />
53
Uvod u povijest umjetnosti 2<br />
- Ulazak u zeleno, Richard Anuszkiewicz (1970.)<br />
pop-art<br />
- Marcel Duchamp i dadaisti su zaštitnici pop-arta<br />
- Što to čini suvremeni dom tako različitim, tako privlačnim?, Richard Hamilton<br />
(1956.)<br />
- Djevojka koja se utapa, Roy Lichtenstein (1963.)<br />
- Zlatna Marilyn Monroe, Andy Warhol (1962.)<br />
54