download - Udruga Roma Zagreba

Broji / Broj 47 ● Berš / Godina XVII. ● Zagreb , jánuari / siječanj 2013.Romska istinaBatalo nevo 2013. beršSretna nova 2013. godinaHappy New Year 2013

SadržajAktivnosti Udruge Roma grada Zagrebai zagrebačke županije u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7Lacho dzives, mangle rajalen, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1010th December - UN Human Rights Day Statement . . . . . . . . . . 11Dan ljudskih prava nacionalnih manjina – romskenacionalne manjine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Stanovnici Kampa na Koniku cvokoću i maštaju o peći i struji . . . 26Učenje iz prošlosti; Romski Holokaust . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Vakere li tu Rromane? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Romi nisu ničija ikebana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Human right days – Roma national minority human right days . . . 13Romi Slavonskog Broda nezadovoljni imenovanjima . . . . . . . . . . 14PRITUŽBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Romi odbili razgovor s Kajtazijem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Brodski Romi će na prosvjed u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Obavijest: o registriranoj Nacionalnoj koordinaciji Roma . . . . . . . . 19Magazin Romano Čaćipe u cijelosti Vam prenosi dopisg. Ibrahima Gušanija predsjednika ŽVRNM-BPŽ poslansaborskom zastupniku Veljku Kajtaziju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Pozivnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Hoću, mogu, mijenjam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Azil - najveći problem Roma u Europi . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Božićni i novogodišnji paketi obradovali brojne mališane . . . . . . . 24Izabran novi predsjednik Koalicije romskih nevladinih organizacija . . 35Alosardo prezidiumi romane organizaciengo anglunipe . . . . . . . . . 35Protest Romkinja i Egipćanki: STOP nasilnim brakovima . . . . . . . . 36Romi i Egipćani žele pozitivne promjene . . . . . . . . . . . . . . . . 37Romi su došli u Europu 500 godina ranije nego što se mislilo . . . 38Romany Were European 500 Years EarlierThan Previously Thought . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38Mjere za unapređivanje i uporabu Romskog jezika u javnom životu . 40I priroda e oralno narodno literakoro . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačkežupanije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: UMRH@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:UMRH@zg.t-com.hr • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk,Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH iUred za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24.srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatanROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

Sretnai uspješnaNova godina 2013.poštovani čitatelji magazina Romano Čaćipe. Izanas je jedna gospodarski teška godina u kojoj smozaključili da je pred nama teško razdoblje gospodarskihprilagođavanja, velike nezaposlenosti, rezanja socijalnihprava i općenito, razdoblje strukturalnih reformidruštva čiji smo članovi. Pred nama jest godina izazova,godina u kojoj naša domovina ulazi u Europsku Uniju ali uvrijeme kada sama Europska Unija boluje od ozbiljnih gospodarskihproblema, a isti se odražavaju na svakodnevicuživota ne samo građana nego i udruga građana, sustava socijalneskrbi i zaštite, sustava školovanja, mirovinskog osiguranja,općenito, sve na što smo navikli, sve što je sastavnidio naših života, dovedeno je pod upitnik.Obzirom da Romi u skladu sa mišljenjem Europske Unijespadaju u najranjivije skupine, dakle skupine građanakoje su isključene iz tokova društva, slabih materijalnihmogućnosti, koji većinom žive u siromaštvu i ovisni su osocijalnim programima kako bi opstali, nas Rome događajiu Europi i događaji u Republici Hrvatskoj posebice zabrinjavaju.Krenimo redom o nekoliko tema koje smo obrađivali 2012.godine te koje se nastavljaju u godinama pred nama:Pitanje deklariranosti RomaPrilikom popisa stanovništva 2001. godine, izuzetno malibroj građana Republike Hrvatske se izrazio da pripadajuromskoj nacionalnoj manjini (deklariranje o nacionalnojpripadnosti). Nedavno smo kao i svi drugi nakon 20 mjesecičekanja zaprimili podatke od strane statističkog uredaRH u kojem je vidljivo da je na nedavnom popisu stanovništva,oko 17.000 osoba, građana RH izrazilo da pripadajuromskoj nacionalnoj manjini. Realne procjene OESS-a govoregodinama da u Republici Hrvatskoj ima barem 40.000Roma. Zašto je za Rome bitno da se deklariraju kao Romi?Razlog je vrlo jednostavan, naime u skladu sa statističkombrojkom o broju Roma, svim Romima se omogućavaju dodatnaprava po Ustavu RH, ili u slučaju da je njihov brojmali, onda nemaju ta prava. Mi smo kao udruga tokom2011. godine vrlo aktivno radili na deklariranju Roma, nesamo da smo organizirali cijeli postupak u suradnji s uredimaRH zaduženih za to pitanje, nego smo okupljali, informiralii procesuirali zahtjeve o deklariranju kao Roma.Na žalost, sustav je takav da smo tijekom 2012. godine pri-Autor: Alija Mešić, predsjednikUdruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije(www.umrh.hr) te član Vijeća romskenacionalne manjine Grada Zagrebamjetili da neke osobe koje su se 2011. deklarirale kao Romi,odjednom i bez njihovog znanja više nisu u evidenciji kaoRomi. Isto znači da se susrećemo s birokratskim manipulacijamai greškama koje umanjuju našu deklariranu brojnost.Bitno je da se Romi opredjeljuju kao Romi zato jerto svim Romima daje bolje teoretske, a potom i praktičneuvjete u svakodnevnom životu.Povreda ljudskih pravaTijekom 2012. godine bili smo svjedoci povećanog brojaincidenata u kojima se spram Roma primjenjuje rasizam,netrpeljivost, a poneki incidenti dobili su i medijsku pozornost.Slučajevi kako što su Škabrnja i Zemunik došli su čak ina naslovne stranice dnevnih novina. Podsjetimo se, Romilegalno kupe i plate zemljište s ciljem da isto koriste za svojenamjere u skladu sa zakonima, no onda se dešava da nanivou lokalne zajednice, dakle Općine, pojave problemikoji nisu u skladu niti s Ustavom Republike Hrvatske, nitis poveljom o ljudskim pravima Ujedinjenih Naroda, niti sdeklaracijama i politikama Europske Unije. Rome se protjerujes vlastitog zemljišta samo zato jer lokalni stanovnicine žele Rome u susjedstvu, pri tom koriste osobne veze, zakonise tumače proizvoljno, pišu se kazne i šalje se policija.O istim incidentima zna međunarodna zajednica te svakakone služi na čast našoj domovini da se početkom 21. sto-ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

6REAGIRANJAAktivnosti Udruge Rozagrebačke županijePrethodna 2012. godina je bila 19. godinaaktivnog i predanog rada Udruge RomaGrada Zagreba i Zagrebačke županije. Nasamom početku našeg rada, bila su jošratna vremena i društvo je tek počelo sprimjenom demokratskih ideja i načela, takoda su i naši konkretni projekti koji su postalidobro poznati i za koje smo dobili različitapriznanja, trebali nekoliko godina da uistinuzažive. 2012. godina nas je podsjetila dane mora biti ratno stanje, a da situacija udruštvu može biti vrlo teška. Gospodarskakriza 2012. godine dramatično je srezaladostupna sredstva za rad romskih udruga,tako nam barem kažu. Istina je međutimda se tijekom 2012. godine gospodarskakriza koristila kao izgovor, kao opravdanjeza drastično smanjenje financiranja onihromskih udruga koje već godinama uspješnopružaju besplatne programe za romskupopulaciju u Republici Hrvatskoj na računpolitički podobnih udruga koje izuzev idejana papiru, koji su često preslikani od drugihaktivnih udruga, ne raspolažu ničime doličinjenicom da su politički podobni Romi.dakle, 2012-te godine bili smovrlo aktivni te ovim putem dajemoizvješće čitateljima o našemradu:Aktivno sudjelovanje u izradi nacrtanove nacionalne strategijaza uključenje Roma u tokove društva(inkluzija) pri čemu smo surađivali samjerodavnim institucijama i udrugamate smo posebice utjecali na detalj koji jebitan za građane općenito, a Rome posebice.Naime, u 2013. dolazi legalizacijanaselja i stambenih objekata. Dobropoznavajući situaciju u kojoj živi većinaRoma, pravodobno smo urgirali i ukazivalida većina romskih obitelji nećemoći platiti navedenu i predstojeću legalizacijute da će automatizmom birokratskogsustava doći do ovrha, kazni iu konačnici deložacija, što je nepotrebno.Problem je prepoznat i vidjet ćemo,osvjedočit ćemo se u 2013. godini, kolikosu socijalni partneri uistinu spremnii odlučni promjeniti odredbe iz UstavaRH, te raznih Europskih programa,po kojima Romi pripadaju u socijalnoranjivu skupinu te im stoga sustav i institucijetrebaju biti od pomoći kako biim se situacija poboljšala, a ne unazadila.Magazin Romano Čaćipe će tijeom2013. budno motriti nad svim događajimakoji se tiču Roma, a posebice popitanju legalizacije stanovanja te ćemoredovito izvještavati naše čitatelje.Nastavak besplatnih programa namijenjenihdjeci i mladima. Konkretno,PC Mala škola informatike kojapruža besplatne edukativne sadržaje zaosnovnoškolce nastavila je s radom u2012. godini, te smo u prethodnoj godiniponovno imali preko 70 osnovnoškolacakoji su besplatno koristili računalnumrežu opremljenu kako edukativnimprogramima namijenjenim savladavanjuškolskog gradiva (Učilica 1 do 8)tako i popularnim računalnim igricama.Aktivnost je dobro poznata i poizjavama lokalne osnovne škole premakojima, broj romske djece koja pohađaredovnu nastavu porastao čak za 30%od kada ova aktivnost djeluje.Nastavak ECDL edukacija i prekvalifikacijemladeži. Ova aktivnostzapočela je s radom 2005. godine,u organizaciji naše udruge. Profesionalnii certificirani predavači educirajumlade romkinje i rome u vještinamarada na računalima te polaznici kojiuspješno polože ispite nakon serije predavanja,osim međunarodno priznatogECDL certifikata dobivaju i upis dodatnogzvanja u radnu knjižicu. Tijekom2012. godine održali smo dva serijalaECDL edukacija te je 20-ak mladihRomkinja i Roma na taj način povećaloROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

REAGIRANJAma grada Zagreba iu 2012.svoje izglede za zapošljavanjem. Unatrag7 godina, ovaj program uspješno jeprekvalificirao preko 170 mladih Romkinjai Roma.Radionice na temu Demokracije,Ljudskih prava, Ko -rištenja Demokratskih alata, komunikacijeputem Interneta, korištenjeračunalnih alata i preventivne radionicenamijenjene prevenciji uživanja uDrogama – kao i svake godine, UdrugaRoma Grada Zagreba i Zagrebačkežupanije održala je čitav niz radionicakoje su otvorene za sve zainteresiranegrađane.Pravna pomoć članovima udruge,u godini povećanog broja ovrha isporova, udruga je kao i uvijek do sadabez naknade izašla u susret članovimate pomogla u rješavanju različitih sporovai administrativnih problema.mladih. U suradnjiZapošljavanje s Hrvatskim Zavodom za Zapošljavanje,tijekom 2012. godine nastavilismo sa suradnjom koja omogućavamladim osobama da steknu prva stvarnaradna iskustva, dakle da imaju zaposlenjena određeni rok. Zajedno sa KlubomMladeži Roma Hrvatske, tokom2012. godine kroz ovaj program HZZa,na određeni rok je zaposleno 5 (petero)mladih romkinja i roma. Suradnjase nastavlja u slijedećoj, 2013. godini tesmo zadovoljni suradnjom s HZZ-om.Međunarodna suradnja. Osimuhodane suradnje sa EuropskomKomisijom u Strassbourgu, posebiceECRI-em, dakle uredom za borbuprotiv rasizma i promociju ljudskihprava, udruga je tokom 2012. godinerazvila suradnju ili pomogla u pronalaženjulokalnih partnera za suradnjus istovjetnim udrugama iz Austrije (2puta) te Institucijama u Italiji (SveučilišteRim). Na ovu temu su tokom ljeta2012. emitirana 3 (tri) televizijska prilogana Austrijskoj državnoj televiziji oRomima u Hrvatskoj, suradnja Romai lokalne uprave te potencijala suradnjeu sklopu Europskih projekata. Ovoje nastavak međunarodne suradnje sudrugama i obrazovnim institucijamadiljem svijeta koji smo započeli prije 5godina s ciljem da pokušamo u kreacijiokruženja koje može izaći na natječajeEuropske Unije.Izlazak na natječaje EuropskeUnije. U skladu s pravilima raznihpredpristupnih fondova Europske Unije,u partnerstvu s drugim udrugama irenomiranim institucijama – u 3 natječaja.Nažalost, realnost ovih Europskihnatječaja je drugačija od reklamiranihizjava na televiziji, glavni problem jeslab interes lokalne zajednice da surađujes udrugama u projektima koji subitni za romsku zajednicu. Time se zapravospriječava Rome u razvoju projekatakoji su bitni ne samo za Rome.Reakcije na incidente baziranena rasizmu i netrpeljivosti. 2012godina nam je ujedno donjela nekolikoincidenata koji su dobili medijskupozornost. Uvijek ista problematika,dakle u nekom kraju naše domovine,dolazi do problema poradi suživotaRoma i većinskog stanovništva. Mi kaoUdruga zaprimamo molbe za pomoćod strane Roma diljem naše domovine,7ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

8REAGIRANJAtako da je broj incidenata daleko većiod broja koji se prikazuje u javnim medijima.U tri navrata tijekom 2012. godineu suradnji s tijelima i institucijamaRepublike Hrvatske, pomogli smo urješavanju problema, uključivo izlazakna teren i mirenje konfliktnih strana.Primjećujemo da je broj incidenata ukojima se Romima uskraćuju UstavomRH zajamčena prava u porastu.Suradnja s raznim organizacijamacivilnog društva (udruge građana)na nivou Republike Hrvatske, a usegmentu rada s mladima, edukacijemladih, promicanja vrijednosti civilnogdruštva i demokracije. Tijekom2012. smo u preko 20-ak navrata sudjelovaliu atkivnostima drugih civilnihpartnera te svakom prilikom tražimonačine da aktiviramo mlade i da mladimapružimo dodatna znanja i iskustvas ciljem osnaživanja rada organizacijacivilnog društva u izgradnji demokratskogdruštva.Suradnja s lokalnom zajednicompo svim dugogodišnjim i uvijekaktualnim pitanjima, stanovanja, socijalnihprava i skrbi, školovanja i zdrastveneskrbi na svim nivoima GradaZagreba i Zagrebačke županije. Riječje o redovnim sastancima s predstavnicimalokalne uprave s ciljem praćenjastanja i aktualnosti od značaja za romskuzajednicu, od stanovanja, socijalnihprava do školovanja i zapošljavanja.raznih praznika,Obilježavanje komemoracija i ostalih događajaod značaja za romsku zajednicu. Počevod komemoracije žrtava holokausta doĐurđevdana. Isto uključuje zasebnePuna učionica na predavanju povodom Svjetskog dana AIDS-a.programe u organizaciji udruge za članovei susjede do sudjelovanja u organiziranimdogađajima na nivou Grada,Županije i države.Suradnja s romskim udrugama usmislu stvaranja zajedničke platformerada. Tijekom 2012. organiziralismo i sudjelovali u organiziranima susretimadrugih romskih udruga u preko10 navrata.Suradnja s Gradom Zagrebom urješavanju problema povezanihs romskom populacijom u različitimgradskim četvrtima, posebice Dubravii Pešćenici – Žitnjak.Pomoć u razvoju mladih Romkinjai Roma s kojima radimogodinama. Aktivno smo doprinjelinjihovom daljnjem usavršavanju krozrazličite radionice i seminare, što mladimadaje dodatna znanja i iskustvakoja mogu upisati u svoj životopis kadatraže novo zaposlenje ili prvo zaposlenje.Aktivno traženje međunarodnihi regionalnih stipednija za mladeromkinje i rome.Izlazak na preko 60 natječaja zapoptoru aktivnosti udruga. Moramonapomenuti kako su sredstvanamijenjena radu udruga drastičnosmanjena. U 2012. godini, samo financiranjeovog magazina koji neprekidnoizlazi već 19-tu godinu, smanjeno jeu 2012. za 40%. Financiranje rada PCMale škole informatike je ispod nivoatroškova struje i komunalija, itd. Realno,s dokazanim projektima, potrebnoje 30-40 puta napisati prijedlog, dakleispuniti cjelokupnu natječajnu dokumentacijukoja je obilna, uz nju priložitirazne potvrde koje koštaju novaca,angažirati volontere i vanjske suradnikekako bi predani materijali bili kvalitetnii u skladu sa zahtjevima, kakobi u konačnici, ako i možda, ostvarilipotporu u iznosu manjem od 20%stvarnih troškova dokazanih projekata.Nužno je napomenuti kako je u slučajuRoma, jasno da postoji selekcija izmeđupolitički podobnih i nepodobnih,situacija je bitno lošija nego što je bilaprije 10 godina. U 2012. godini bili smosvjedoci da se nepoznatim udrugamakoje se većinom sastoje od jedne osobe,dodjeljuju velika sredstva za ostvarenjepreduvjeta nečega (doslovno, u opravdanjufinanciranja, mimo zakonskihpropisa, piše da se financira ostvarenjepreduvjeta – to je rečenica koja semože drugačije prevesti kao “prodajamagle”). Istovremeno, ta ista sredstvaoduzeta su romskim udrugama kojeimaju stvarne rezultate: dječje vrtićeROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

REAGIRANJA9za Rome, dnevne boravke, pomoć uobrazovanju, pomoć u prekvalifikacijii druge programe koji su bitni za svakodnevicuRoma, posebice djece i mladih.Priča oko predpristupnih fondovaEuropske Unije također se pokazalakao utopija, jer Europska Unija traži dalokalna zajednica sudjeluje u programima,što lokalna zajednica izbjegava,tj. bira one projekte koji su od koristiza lokalnu upravu (birokraciju), a romskojzajednici se možda od cjelokupnogiznosa dodjeli nekih 10% koji su naravnonedostatni za ozbiljnije zahvate.Susreti sa izaslanstvima Europskihudruga koje se bave programimavezanim uz Rome. Primjericeuz prisustvo diplomate AustrijskogVeleposlanstva, primili smo u posjetui dali kavlitetne podatke o potencijalusuradnje, Austrijskoj udruzi iz Grazakoja aktivno radi na promoviranju projektanamijenjenog romima u ruralnimsredinama.Sudjelovanje u lokalnim događajimavezanim uz rad udruga, poput“Dan otvorenih vrata udruga” koji se uLipnju 2012. bavio temom povezivanjaudruga i građana te upoznavanjemgrađana o radu i ulozi koncepta udrugagrađanau preko 20 okruglihSudjelovanje stolova, radionica i seminara održanihod strane različitih organizacija iudruga tijekom 2012. večinom vezanauz stanje ljudskih prava.Aktivno sudjelovanje naših mladihaktivista i volontera u edukativnimradionicama drugih udruga,a na temu informatike, primjerice,sudjelovanje u Treningu o infromiranjumladih, održanom u organizacijiZajednice informativnih centara zamlade u Hrvatskoj. Kroz ovakve programenaši mladi aktivisti i volonteripovećavaju znanje i iskustvo potrebnou današnjem informatički povezanomtržištu rada.Tijekom 2012. konačno smo saznalii rezultate popisa stanovništvaiz 2011. u kojem smo vrlo aktivnosudjelovali. Problematika Roma jestčinjenica da se prilikom popisa stanovništvane izražavaju kao Romi teje stoga statistički broj Roma u RepubliciHrvatskoj vjerojatno 5x manji odstvarnog broja. To sa sobom nosi brojneposljedice za romsku zajednicu jerse na osnovu brojnosti stječu određenadodatna prava. Kroz rad i aktivnostiudruga, prilikom popisa stanovništva2011-te godine, dva puta više građanaizrazilo je pripadnost romskoj nacionalnojmanjini nego tijekom prethodnogpopisa stanovništva iz 2001.godine.Međutim, brojka i dalje ne odražavastvarni broj Roma u Republici Hrvatskojte unatoč napredku, moramo zaključitikako još moramo dosta raditina osvještenju Roma, te njihovoj edukaciji,da bi Romi razumjeli kako se udemokratskom društvu i u UjedinjenojEuropi, ostvaruju prava nacionalnihmanjina.Nastavak suradnje sa Zagrebačkomžupanijom, uključivo sudjelovanjeu Međunarodnom danuljudskih prava i Međunarodnom danuvolontera u organizaciji ZagrebačkežupanijeNastavak suradnje sa Savjetom zanacionalne manjine RH, Vijećemza nacionalne manjine RH, Uredom zaljudska prava RH te drugih tijela državneuprave koja po definiciji imajuinteres u tematikama vezanima za nacionalnemanjine, a time i Rome.Sve navedene aktivnosti zasigurno nisui jedine. Jednostavno, toliko toga ima učemu aktivno sudjelujemo da nam nijemoguće o svemu pisati jer smo prisiljeniograničiti štampani prostor u skladus mjerama štednje. Činjenica jest dasmo 2012. kao i svih godina do sada,vrlo aktivno radili na promociji razvojacivilnog društva, društva u kojem seproblemi rješavaju nenasilnim putemu skladu s pravilima demokracije teuz posebnu skrb oko ključnih pitanjavezanih za Rome – državljanstvo, stanovanje,zdravstvo, socijalne usluge,školovanje i zapošljavanje.Više o našim aktivnostima možete saznatiputem Interneta, na našem webpotalu www.umrh.hr na kojem se ujednonalazi i elektronski arhiv svih našihizdanja magazina Romano Čaćipe.Pred nama je godina ulaska u Europskuuniju, godina štednje, godina nezaposlenosti,godina koja sa sobom nosi velikeizazove za sve nas. Nadajmo se da ćemokao udruge u suradnji s lokalnim institucijamai međunarodnim institucijamai Europskom unijom, pronaći različitaradna rješenja koja će biti u skladu s interesomsvih nas, a koji jest da živimo, radimoi stvaramo u jednom prosperitetnomdruštvu baziranom na demokratskimnačelima u kojem se poštuju ljudska pravapojedinca i kao svih građana.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

10DOGAĐAJIDIVE MANUSSIKANE HAKAJENGOLacho dzives, mangle rajalen,peribnaja i sumnaleskiriekonomija ko nakhle nekoborbersha, pachalapekaj gelo ko jek telutnipe tari jeklinija, vaj relacija, kova dobisardavi o pachaviba taro manushikanechachimata thaj slobode.O kontinuiteti taro nekobor decenijakorolachhariba vaj dikhiba,rodiba pe mariba, basho te chinavipei ekonomsko kriza hem teanel pe o mariba bashi jek dzivdipemajdur, avilo ki jek bibahtalisituacija.Katar o sa kodola bariere thaj problemoja,o dive avdisutno vasho manushikane nijamija, acholojek taro buthederendar, kola tanesamo jek sar alarmi thaj vakerimos,glaso, basho importantnostthaj, jek chachipe mashkar amende,taro sa odoleske so sam diferentna,taro kolorito, tari chib,tari nacija, sar jek drom, sar jekchachimos, basho jek kedimaskorobarjariba taro manushipe.Ki esavki konstelacia, o Roma sarmajbaro majnoriteti vaj minoriteti,ki Evropa pachalape kaj majbilachestenakhena.Te ovel jek sigutni integracija, planirisardibutheder strategiengeredokumentencar ko lokalno, nacionalno,internacionalno nivelo,kote I tano vi huljena hem o responsabilitetojataro butheder themakola lena o procesi vashi dekadatari Romani inkluzija, o Roma itane ko jek procesi kote arakhenapeko realiteto ki but but biphariphari thaj bilachi situacija. Chudime,blokirisarde, marde, taro majbarete phena barvale Evropakerethema, resenape bute nivelencartaro diskriminativna aktijako procesija kote anelapekotar butheder Evropakerephuvja membroja viphuvja aspirantija vasho membroja, a pobuti tane ko sakodiveskorovakerimoskotebarjaripeo bilachimos,o bimangipe,hem barjaripe kovakerindo Anglikaneo negativno vakerimospe manusha thaj odova anela jekkriminalno aktija inspiririmi tarobimangipe, kana varekas na kames,tu prema oleste isi tut barenegativna dikhimata.I Makedonia, pe jek dar, pe jekbibah, nane cidimi taro sa odova.Iako bershencar sas vakerdisar jek lacho egzamplo i Makedonijabashi integracija taro sae Romengoro, amen bash akana,phenaja kaj i Makedonija lenditaro pritisko taro nekobor Evropakerephuvja, angja decizija techinavi o pravo pe phiribe e manushengoro,te chinavi o pravope buthe Roma kompletno biznonisave faktija, argumentija, kanuneskere,taro regulative taroEvropakoro nivelo sa odova lijasebepi te chinavipe gjaar vakerdoiraniba taro vizno rezjimi, sonane ki relacija e dokumentencarthaj e zakonencar taro Evropakoronivelo.O dive taro manushikanechachimata si numasamo jek alarmi, jek vakerimos,odoleske, kozom si importantnomashkar amende te hacharasamen, te pakja, ki jek relacija,ko jek drom, taro barjariba tarodemokratikano procesi thaj o khedimostaro barjariba o manushipe.Odova i tano jek dive, odova I tanoavdive. Vash o Roma ki avdisutnisituacija trebela trishelushovardeshushovdivesa tari realizacija thajtaro respekto taro manushikanechachimata. Trebela vi hacharibataro kodova kaj o respekto tari Romanikhedin thaj kultura, trebelate ovel sako dive e bersheskoro.Kodoleske, but puterdeste kamavatumenge jek baro dikhimata andraltumendar, jek baro ileskoropachimos thaj hacharimos, thajpachava kaj avdisutno dive ka aneljek bahtariba ako na vi jek pozitivnoenergija pe respekto tar o manushikanechachimata.Kamava tumenge bahtalo dive pemanushikane chachimata.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

DOGAĐAJI1110th December - UN HumanRights Day Statementwith the decline of theworld economy in thepast few years, it lookslike the respect of the humanrights and freedom is also declining.The continuity of the decadeslong improvement was lost in thebattle for dealing with the economiccrises and with the strugglefor survival.Because of these reasons, The HumanRights Day has remained as oneof the few reminders of the importanceof respecting the others andthe differences, as a precondition forthe evolution of the humanity.In this connotation, it looks as ifthe Roma, who are the largest minorityin Europa, are having theworst time. Instead of an acceleratedintegration, foreseen withmany strategic documents on local,national and international level,including the obligations thatsome countries have undertakenwith the process of the Decade ofRoma inclusion, the Roma are facingwith a significantly worsenedsituation.They have been persecuted evenfrom the most developed west-Europeancountries, facing a stringof discriminative acts and proceduresin many EU members andcandidate countries, and they areoften a target for hate speech andcriminal acts inspired by hatred.Unfortunately, Macedonia is notan exception, although for manyyears it was taken as a good examplefor the integration of the Romacommunity. Namely, Macedonia,under the pressure of several EUcountries, has decided to cut theright of movement of many Roma,completely groundless and unacceptable,in an effort to preventthe return of the visa regime.The Human Rights Day is just a reminderof how important the mutualunderstanding and respect is,in order to develop the democraticprocesses and the overall developmentof humanity. That is just oneday. For the Roma, in the presentsituation, it needs 365 days of reminding.We need an understanding for theneeds and accepting the Romacommunity and culture every dayof the year.Therefore, by sincerely wishing fora consistency of a bigger patienceand understanding, we would liketo congratulate the Human RightsDay!Link: http://www.nationalromacentrum.org/en/news/un-humanrights-day-statementSretan dan ljudskih pravaDan ljudskih prava prilika je da svim ljudima Svijeta,pripadnici jednoga naroda čija su ljudska pravagotovo najugroženija, u bilo kojem dijelu svijetada žive, čestitaju ovaj veliki dan s željom i nadomu bolje sutra.Povod je ovo da Vam u ime predsjednika Europskeromske unije g. Rajka Đurića kao i svoje ime, svimauputimo najsrdačnije čestitke uz iskrenu želju inadu za ostvarenjem svih svoji prava.Dragoljub AckovićGeneralni sekretar Europske romske unijeDive manussikanehakajengoSito ssansa savore manussenge ani lumia, dzzengejekhe themeske kaske hakaja siton majbilacche,ano varesavo than e lumiako te djivdinen, bahteraka.Akava sito manglipe ano ava prezidentesko EvropakaRomana uniako Rajko Djuric thaj moro anav,savorenge da majbaro bahterdipe uzo manglipe savorepere hakaja te pheren.Dragoljub AckovicGeneralno sekretari Evropaka romana uniako.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

12REAGIRANJADan ljudskih pravanacionalnih manjina– romske nacionalnemanjineuprosincu 2012. najavljen je i putem poštom ie-mailom poslanih poziva obavješteni su aktivistiraznih romskih udruga koje djeluju u RepubliciHrvatskoj o održavanju sastanka “Dani ljudskihprava nacionalnih manjina – romske nacionalnemanjine” s predstavnikom Europske Unije, g. MichelGuettom. Pozivi su uručeni diljem Hrvatske te supredstavnici raznih romskih udruga na vlastiti trošakdoputovali u Zagreb na dogovoreni susret. Samo dabi prilikom sastanka shvatili da najavljeni povjerenikza ljudska prava iz Strassbourga, nije nazočan. Timese ponavlja stara priča po kojoj se Rome koristi kaonaivnu publiku kako bi se opravdale plaće različitihzastupnika i djelatnika pri različitim programima kojise tobože bave bitnim pitanjima poput ljudskih prava.Godinama smo svjedoci kako se Rome koristi kaonaivnu publiku s ciljem da prilikom raznih događanjakoja se bave bitnim pitanjima, okupi auditorij,dakle publika. Ta publika su Romi koji se stvarno suočavajus raznim problemima koji su egzistencijalneprirode ali i problemima koji diskvalificiraju Rome iztokova društva bazirano na rasizmu, predrasudamai drugim razlozima zbog kojih se nekoga može onemogućitida ostvari svoja zakonom zajamčeno pravo,da ne dobije zaposlenje, da bude isključen iz tokovadruštva i slično.Na papiru je lako napisati velike planove i ciljeve.Povijest je prepuna napisanih velikih i idealističkihobečanja ali u stvarnosti se ta obečanja ne provode.Romska nacionalna manjina u Republici Hrvatskojnaslušala se raznih obečanja, dijelom danih od stranelokalnih vlasti, a dijelom danih od strane međunarodnihinstitucija, uključivo različitih tijela EuropskeUnije. Iz godine u godinu, ponavljaju se ista obećanja,ponekad se plasiraju neka materijalna sredstva skojima se može proizvesti nekakav konkretan rezultatkoji se potom putem javnih medija, predstavljakao veliko dostignuće. Istovremeno, oko 90% novčanihsredstava koja se dodjeljuju programima namijenjenimRomima od strane Europske Unije, trošese na lokalne administratore i na lokalne seminare,radionice, domjenke, štampanje raznih brošura i priručnika,a svega 10% sredstava u konačnici nađe svojput do samih Roma.Pitanje Roma je vrlo profitabilno za neke ljude. Bavitse problemima Roma je pitanje koje donosi materijalneprihode nekima, ali ne Romima. Istina, svakomalo se nađe pokoji politički podoban Rom koji potomsluži kao alibi. U zamjenu za osobne dobitke ikarijeru, politički podobni Romi u medijima dajuuvijek iste izjave – kako se svi jako trude i kako suproblemi veliki, ali eto, traži se, radi se na rješenjima.Prava istina jest da se novčana sredstva namijenjenaRomima iznad svega troše na osobne prihode, dodatkena plaće, naknade za sudjelovanje u raznim odborimakoji se tobože bave Romima, domjenke, putnetroškove i slično. Rezultat toga jest situacija u kojoj umedijima možemo čuti kako se na Rome troše velikanovčana sredstva te onda većinski narod zaključikako su Romi teret društva i da zašto se Romi žalekada tolika novčana sredstva idu baš njima, Romima.U stvarnosti, Romima se manipulira cijelo vrijeme.Romski aktivisti sami plaćaju svoje račune dok drugizarađuju.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

REAGIRANJAHuman right days– Roma nationalminority humanright days13in December of 2012 the Roma NGOs have beeninformed that a meeting will be held in Zagrebwhich will be attended by represetnatives of theEuropean Union responsible for Human Rights andRoma national minority rights in particular. Eventually,Roma activists from all around Croatia paidtheir expenses and arrived in Zagreb just to learnthat the announced representative of the EuropeanUnion, Mr. Michel guetta, is not attending themeeting. Eventually, the whole episode remindedthe Roma activists who came to Zagreb to attendan announced meeting that simply did not happenas advertised, that the Roma are a great public andare needed to fill the ranks of the audience, at theirown expense.For years we witness this situation of being needed toact as a public at various events in the order to givecreditworthiness to these same events. This neededpublic are the Roma who arefacing the real hardships that are all of existentialnature. On top of the existential questions that area result of the exclusion of the Roma from the society,the Roma face the usual problems of racism,prejudice and other reasons that prevent the Romafrom being included in the flows of the society, theworkforce and otherwise, the exclusion of the Romafrom the position where they could claim their rightsas guaranteed by law.It is easy to write bold objectives and plans on paper.History is full of great and idealistic promises writtenon paper but in reality these promises are not kept.The Roma national minority in the Republic of Croatiahas listened to many promises, to a degree givento them by the local authorities but as well, promisesgiven to the Roma by international institutions,including various bodies of the European Union.Year after year, the same promisses are being repeated,sometimes some financial means are projectedtowatds the Roma in the order to help create a visibleresult that is then exploited and advertsied by themeans of television as a great accomplishment. Sametime, about 90% of the financial means allocated tothe Roma by the European Union are spent on localadministrators, local seminars, food, workshops andprinting of brochures while only about 10% of thefinancial means are really projected at the Roma.The Roma question is very profitable to some peoplesince it provides for incomes and coverage of expenses,but these moneys do not reach the Roma. Thetruth be told, every now and then some politicallysuitable Roma are found who provide for creditworthinessof the whole affair. In return for personalincomes, benefits and career, the politically suitableRoma provide the media with announcements andstatements that are always the same – how everyoneis working hard and how the problems are great, thuseveryone iss working on finding a solution to theseproblems.The real truth is that the moneys for the Roma arespent on salaries, bonuses for participation in variousbodies that allegedly deal with Roma issues, travelexpenses and seminars. As a result, we can hearin the media how immense moneys are spent on theRoma and the majority of the population considersthe Roma to being beneficiaries of such funds. In reality,the Roma are being manipulated all the time.Roma activists pay their own bills, on their own.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

14REAGIRANJARomi Slavonskog Brodanezadovoljni imenovanjimaPoštovani,ovim dopisom iskazujemo naše nezadovoljstvo nezakonitimimenovanjima osoba u Nacionalnom programu zaRome, Dekadi Roma kao i Akcijskom planu za Rome. Usva tri važna radna tijela izabrane su osobe izvan natječajneprocedure i nisu upoznate s romskom problematikomu RH, a sve po prijedlogu saborskog zastupnikag.Veljka Kajtazija koji prema osobnom spisku predlaželjude bez iskustva u nekakve radne grupe i povjerenstva.Mjerodavna su i legitimna tijela Vijeća romske nacionalnemanjine, a ne koje kakvi miljenici g. Kajtazija kojinemaju dugogodišnjeg iskustva rada s Romima, a niti suRomano Čaćipe Vam u cijelosti prenosidopis Vijeća romske nacionalnemanjine grada Slavonskog Brodaposlan početkom studenog na slijedećeadrese: Vlada RH; kabinet premijerag.Milanović; Sabor RH odbor za ljudskaprava ; Ured za ljudska prava i pravanacionalnih manjina; MinistarstvoUprave RH; Savjet za nacionalnemanjine RH; Pučki pravobranitelj RHikad svojim radom doprinijeli romskoj zajednici. Takveosobe su u radnim tijelima bez natječaja i bez adekvatnogobrazovanja, što onemogučava razvoj i napredakRomske zajednice.Molimo da se žurno poduzmu sve zakonske mjere protivosobe koja nije vodila proces i natječaj za provedbuulaska i imenovanje osoba u radna tijela i skupine, atako i u povjerenstvu za Rome.Tražimo da se odmah s dužnosti Vlade RH koja je imenovalate osobe razriješe imenovanja s dužnosti kaočlanovi odbora u tijelu, članovi radnih skupina i povjerenstvuza Rome te da se raspiše novi natječaj kojim bise izabrali ljudi prema zadanim kriterijima i koji zadovoljavajuminimalne uvjete (kao što su SSS). Saborskizastupnik se toga nije pridržavao već je donio vlastitispisak s imenima i prezimenima.Iz telefonskog razgovora dana 06.11.2012.g. 20:12 satisa saborskim zastupnikom g.Veljkom Kajtazijem tražiosam njegovu pomoć oko problema u romskom naseljuSlavonski Brod s g.Nenadom Nikolićem iz udrugeRoma Inicijativa koja ne surađuje s Vijećima romskenacionalne manjine te diže pobunu u naselju i remetijavni rad Vijeća romske nacionalne manjine, a jedno odtih problema koje je stvorio oko realizacije i ishođenjalegalizacije romskog naselja koja je u fazi rješavanja teg. Nikolić Nenad, Darko Nikolić i Jovanović Ostoja remetecjelokupni proces legaliziacije i stanovništvu dajunetočne informacije prema kojima su oni pokrenuli ipokreču postupak legalizacije, a ne Vijeća romske nacionalnemanjine. Štoviše lažno se predstavljaju kako suoni mjerodavni za to i za naselje jerje njih ovlastio saborski zastupnik g.Kajtazi. Na ovo se više nismo moglioglušiti jer nastala je panika u naseljute smo zatražili pomoć kod saborskogzastupnika g. Kajtazija kaoi njegovu intervenciju. Na što namje odgovorio kako on nikoga nije zaništa službeno ovlastio te da prihvaćalegitimnost vijeća ali ne surađujes istim jer je u akcijskom planu desetljećaDecade Roma imenovaog.Nikolić Nenada što je i potvrdio s8 štambilja od nekih udruga Romašto je to suprotno kriteriju natječajakoji nije niti objavljen. Vijeća su jedinalegitimna tijela koja imaju prioritet.Štoviše u Brodsko – Posavskoj županiji postojiregistrirana Mreža Romskih udruga Hrvatske koja broji12 službenih romskih udruga iz tog razloga saborskizastupnik je potajno objavio popis osoba bez znanjaMRUHSB koja nikome nije potvrdila štambiljem Brodskežupanije, a Vlada RH ih je imenovala.Molimo Vas da se o gore navedenom što je moguće prijeočitujete i obavjestite nas jer ćemo u protivnom bitiprimorani obratiti se Europskoj komisiji u RH, a ako ito ne bude dovoljno biti ćemo primorani obratiti se institucijamaEuropske Unije kao i uredu za ljudska pravau Strasburu.Uz dužno poštovanje, unaprijed Vam se zahvaljujemo,te se iskreno nadamo kako ovaj dopis neće završiti ukošu za smeće kao i prethodno poslani dopisi o kojimase nitko nadležan nije očitovao.Predsjednik VRNMSBRobert RadićPredsjednik ŽVRNMBPŽIbrahim GušaniROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

REAGIRANJA15ROMANO ČAČIPE VAM U POTPUNOSTI PRENOSI PRITUŽBU VIJEĆAROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SLAVONSKOG BRODPRITUŽBAPoštovani,Prije svega srdačno vas pozdravljamo u ime Vijećaromske nacionalne manjine grada Slavonskog Broda,a još toplije vas pozdravljamo osobno Robert Radićpredsjednik VRNMSB i Ibrahima Gušani zamjenikVRNMSB.Veoma nam je žao da vam se moramo javiti ovimputem radi pritužbe ali dovedeni smo u takvu poziciji,da više ne možemo i objašnjavati saborskomzastupniku da poštuje Ustav i zakon o nacionalnimmanjinama i da su u vijeće nacionalnih manjina izabranilegetimni predstavnici, a ne koje kakve osobekoje on sam imenuje svojim suradnicima.Naime već tri puta u godini dana zahtijevamo odsaborskog zastupnika da nas primi u Sabor kakobi riješili pitanja i probleme Roma u Brodskoj Posavskojžupaniji ali uzaludno. Odgovor je da nasne može primiti, te je g. Kajtazi zatražio sastanaks gradom Slavonskim Brodom i dobio je terminod strane grada za sastanak što je učinjeno dana26.11.2012.g. od strane gradonačelnika g. MirkaDuspare. Na sastanak smo i mi bili pozvani ali odstrane gradonačelnika, a naš saborski zastupnik nijenas niti obavijestio o sastanku niti nas je na njegapozvao. Sa zakašnjenjem na sastanak se g.Kajtazipojavio sa svojom delegacijom: g.Nedeljko Bjelajac,suradnik g.Kajtazija kojeg je on sam imenovao,Muhamed Zahirović iz udruge Madara iz Zagreba,Agron Tahiri, običan građanin Siska, Nenad Nikolićiz Slavonskog Broda koji je imenovan od straneKajtazija za akcijski plan desetljaće dekade Roma izredova vijeća što je neistinito jer on nije član vijeća,ali se predstavlja da je izabran u državno povjerenstvoi da ga je selo izabralo potpisima i da je dao toKajtaziju da ga imenuju u akcijski plan decade štoje nelegetimno i lažno predstavljanje. Bili su to još iĐorđe Mitrović mještanin Slavonskog Broda,OstojaMitrović obična osoba, Milovan Mitrović običnaosoba mještanin naselja Slavonski Brod. Prisutni subili iz svih gradskih i državnih institucija, pa tako iiz Policije na čelu s načelnikom, predstavnici školate HZZ-a .ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

16REAGIRANJATražili smo i opomenuli g.Kajtazijakako su gospoda koja su zajedno snjim došla na radni sastanak nisupotrebni i nemaju pozive, te želimoda oni budu odstranjeni sasastanka jer ipak smo mi ti legitimnipredstavnici birani od Roma.Kada smo vidjeli da g.Kajtazi teljude naziva svojim suradnicimami smo (svih 15 vijećnika iz redovavijeća) napustili sastanak, a onje i dalje ostao sa ekipom koju jepoveo sa sobom. Nakon toga je snjima obilazio gradske institucije,centar za socijalnu skrb, policiju,škole itd. Romsko naselje nije nitiobilazio, a niti je spomenuo da želis nama surađivati.Njegovo je ponašanje iritantnoagresivno te dovodi do razjedinjavanja Roma u zajedniciza što imamo i dokazni dokumenat koji jepotpisao g.Mitrović iz udruge Roma za boljitak i protivsiromaštva. Udruga Roma centar mladih dobila jenaredbu i pritisak od strane g.Kajtazija da se ispišeiz naše Mreže romskih udruga Hrvatske SlavonskiBrod jer ako su s nama neće bitifinancirati iz povjerenstva za Rome kojeg je on potpredsjedniki Savjeta za nacionalne manjine kojeg jeon član. Molim Vas i pitamo do kad će g.Kajtazi sasvojom manipuliranjem i razaranjem Romskih udruga,svađama te okupljanjima, predlaganjima i imenovanjimaosoba s ulice vlada RH za povjerenstvo zaRome i Deacadu Roma a tako i akcijskog plana zaRome bez javnog poziva i natječaja. Na taj je načinu akciski plan izabran i g.Nenad Nikolić kojem urješenje piše kako je izabran iz redova Vijeća što nijeistina jer on niti nije u Vijeću.Gospodin Kajtazi već duže vrijeme ne surađuje,omalovažava rad vijeća i vijećnika nacionnalnih manjina.Nikada se nije raspitao o romskoj nacionalnojmanjini Slavonskog Broda, iako imamo velikih problemau rješavanju legalizacije, stanovanja, obrazovanja,uređenje naselja itd. To gospodina ne zanimaniti želi surađivati s nama, a niti je stavio nekog kandidataiz redova naših vijeća u neki odbor.Molimo da se naša pritužba uzme u obzir i poduzmusve zakonske mjere protiv g.Kajtazija koji ne radi svojdio posla i ne predstavlja Rome već samoga sebe. Ipakje on zakonodavna vlast, a ne izvršna ali iz ne znanjamožda on vrši i izvršnu vlast pa vas molimo da se većjedan put, stavi točka na I i pita iz kojih razloga onnas ne želi primati u Sabor RH. Vjećnici i vijeće romskenacionalne manjine pripremaju najavljene mirneprosvjede pred Saborom protiv gospodina Kajtazijakoji nam uskraćuje ljudska prava. Ipak smo mi ti legitimnipredstavnici s kojima mora surađivati je smolegitimno izabrani od strane Roma za predstavnike,a g.Kajtazi vrši prekršaj ustavnog zakona o nacionalnimmanjinama.Unaprijed vam se zahvaljujemo uz dužno poštovanjeu prilogu vam šaljemo popratnu dokumentaciju.S PoštovanjemPredsjednik VRNMSB Robert RadićZamjenik predsjednika VRNMSB Ibrahim GušaniDopis je poslan na slijedeće adrese:g.Josip Leko Predsjedniku Sabora RH; g.Furio Radin,predsjedniku Kluba nac.manjina; g.NevenuMimici potpredsjedniku Vlade RH; MinistarstvuUprave –odjelu za Etički kodeks državnih službenika;g.Branko Sočanac ured za ljudska prava i pravanacionalnih manjina; g.Aleksandar Tolnauer Savjetza nacionalne manjine RH; Odboru u Sabor RH zaljudska prava i prava nacionalnih manjina; PučkompravobraniteljuROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

18REAGIRANJANEZADOVOLJNI KAJTAZIJEM PORUČILI:Brodski Romi će naprosvjed u Zagreb“Nije istina da smo tražili od saborskogzastupnika Veljka Kajtazijada budemo njegovi savjetnicii da nam plati 14 tisuća kuna. Toje obična kleveta i zbog toga ćemoga tužiti”, revoltiran Kajtazijevomizjavom objavljenom u Glasu Slavonije,kazao je Ibrahim Gušani,predsjednik županijskpog Vijećaromske nacionalne manjine usvoje i u ime drugoprozvanog RobertaRadića, predsjednika Vijećaromske manjine na razini grada.Iako su na samom početku sastankasa saborskim zastupnikom VeljkomKajtazijem napustili gradskuvijećnicu, Gušani i Radić demantirajui izjave, kako kažu “običnihRoma”, Đorđa Mitrovića i NenadaNikolića, o tome kako su njihovekuće među onih 16, od ukupno250, legalizirane.- Ja i ne živim u romskom naselju,a Radićeva kuća također nije legalizirana- kaže Gušani, posebnorevoltiran time što je Kajtazi doveona sastanak Mitrovića i Niko-lića koji nisu legitimni predstavniciRoma u Slavonskom Brodu, tekonkretnim razlogom Kajtazijevadolaska.- Došao je predstaviti svoj romskirječnik, a ne kako bi rješavaoniz stvarnih problema koji mučebrodsko romsko naselje - od legalizacije,problema vode, struje,nezaposlenosti i ostalih socijalnihproblema. Pokušali smo bezbrojputa doći do njega, ali nas nije htioprimiti. Došao je zbog dnevnice -zaključuje Gušani.Zbog svih ovih nesuglasica sa saborskimzastupnikom najavljujemirni prosvjed brodskih Romapred zgradom Vlade početkomprosinca.M.Radošević.Autor: M. RadoševićIzvor: Glas SlavonijeROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

REAGIRANJA19Obavijest o registriranojnacionalnoj kordinaciji RomaPoštovani,obaviještavamo Vas kako se romskanacionalna manjina u RH, konačnouspjela registrirati odnosno upisatise u registar ministarstva Upravekao Koordinacija vijeća u RH.Iz tih razloga želimo suradnju uprvom redu s državnim i svimnadležnim institucijama u RH, pouvid za rad Roma od svih državnihUreda i ministarstva, regionalnihi jedinica lokalne samouprave.Također molimo da nikakve samozvaneromske institucije kojedjeluju samo kao udruga ne financiratejer nisu mjerodavni kaoNacionalna koordinacija Vijećanacionalnu manjinu u RH jer stedo sada surađivali samo s našimsaborskim zastupnikom te donosiliodluke i mišljenja preko njega,koji je samo zakonodavna, a ne iizvršna vlast.Unaprijed vam se zahvaljujemo uzdužno poštovanje, u prilogu vamdostavljamo rješenje o upisu u repitanjuromske nacionalne manjine,mišljenja, odluke, financiranja,projekti, povjerenstvo zaRome pri uredu za ljudska pravai prava nacionalnih manjina,EU fondacije, Soroš fondacije ifinanciranja - Budimpešta, DecadaRoma, Nacionalni program zaRome, Strateški Plan 2020.Molimo da da u svezi svih gorenavedenih stavki da se bez informiranjanas i bez naših mišljenjakao legitimno izabranog tijela zaromsku manjinu u RH ne donesunikakve odluke i financiranjadok mi ne damo naše anamnezei mišljenja, te Vas molimo da nasod danas pa nadalje date detaljniromske nacionalne manjine u RH,te molimo da ta sredstva koja setraže preko Vaših institucija da nezavrše u raznoraznim udrugama,već da ih usmjerite na našu koordinacijukoja je legitimno tijelo zaromsku manjinu u RH te je možemoje nazvati i pravovaljano da jekoordinacija Institucija za Rome uRH koja će pratiti i provesti pravirad za boljitak romske nacionalnemanjine i šire zajednice u RH.Molimo da se zauzmete za poštivanjezakonske regulative i pravovaljanostnaše koordinacije kojaje legetimno izabrano tijelo te senadamo vašoj iskrenoj suradnjiza sva pitanja vezana uz romskugistar Nacionalne koordinacije Vijećaromske nacionalne manjine uRepublici Hrvatskoj.S štovanjem,Ibrahim GušaniPredsjednik NKVRNM-RHNa znanje:Uredu predsjednika Republike HrvatskeDelegaciji EU komisiji u RHSoroš BudapestEU fondovimaVijeću EuropeEurospkoj UnijiERTF-aIRUERUKonzulatima i ambasadama u RHROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

20REAGIRANJAOTVORENO PISMOMagazin Romano Čaćipe u ciVam prenosi dopis g. Ibrahimpredsjednika ŽVRNM-BPŽ posaborskom zastupniku VeljkuPoštovani g. Veljko Kajtazisaborski zastupniće,zaprimio sam vaše pismo koje stepisali udruzi Roma za Boljitak iprotiv siromaštva predsjedniku g.Đorđetu Mitroviću, a pismo steuputili i nama na ŽVRNM-BPŽ.Nema nikakve veze naše ŽVRNM-BPŽ sa slučajem iz pisma, a neslažemo se s time što uskraćujetenekome prava na istomišljenje, itražite da vas netko tko nije zadovoljanpohvali. Vi mislite da raditedobro za Rome, a ne vidite kako seRomima ne poboljšava ništa osimda vi uporno radite na romskomejeziku i neko vaše izdavaštvo te nevidimo da tu ima nekog pomakaza kompletnu zajednicu Roma.Iz tih razloga iz ovoga vašega pismavidim da vrijeđate g.Mitrovića ičitavu zajednicu da nazivate osobekaubojima, a koji su legitimno izabranina izborima za nacionalnemanjine za predstavnike romskezajednice. Vi ne želite suradnju snjima pa takvim putem i razjedinjavateromsku zajednicu te navoditeda ste obilazili sva ministarstvai sve županije i gradove što inije potrebno jer ste vi u SaboruRH izabrani da predlažete amandmaneizmjenu zakona te prekolegitimnih predstavnika da tražiteono što treba. Vi ste zakono-davna, a ne izvršna vlast. Ujednoniste trgovački putnik, a niti menađerda putujete po županijama igradovima jer za to nema potrebekada su tu osobe koje su legetimnipredstavnici Roma ispred svojihŽupanija i Gradova i dovoljnoje da vas oni upute na probleme.Međutim Vi ne želite suradnju snjima jer su vam nepodobni i nemožete njimna manipulirati kakobi postigli vlastite ciljeve.Po županijama i gradovima odromskih udruga tražili ste potporui podršku za onu novoosnovanuudrugu Romsko nacionalnovijeće gdje ste vi predsjednik mivas molimo ovim putem da nassve zajedno predstavljate realnoi korektno jednako s ostalim manjinamakoje predstavljate jer stezato birani i plaćeni od države RH.U svom pismu vrijeđate nepismenostRoma i g. Đorđeta Mitrovićaali ovo na žalost pokazuje kakoVi pismeni proslijeđujete pismoŽVRNM-BPŽ u koju svrhu neznamo , jer mi o tome ne možemoraspravljati, a niti donijeti nekeodluke zato što je g.Mitrović rekaoistinu zašto se ispisuje.Žao mi je što je to tako. Vi hvalitesamog sebe da ste puno učinili zasve Rome dok je na terenu drugapriča. Nezadovoljstvo Roma svama i vašim radom. Vaše drskoponašanje i vrijeđanje dovelo Vasje do raspada s romskom zajednicom.U komunikaciji vrijeđatei predstavnike, a tako i Rome danisu glasali za Vas, a pred ne- romimai državnim službenicimaste med i mlijeko i da je sve u najboljemredu, a kad njih nema vivičete galamite i pokazujete diktatorskiizraz na licu, želite svimabiti šef i da komandujete, a zaboravljateda mi nismo u vojsci većsmo slobodni građani RH koji živeu demokraciji i slobodnoj državi.Smatram da svatko ima pravo nasvoje mišljenje i iznošenje svojeistine, a ne da se potajno radi upostizanju vaših osobnih ciljeva, ane ciljeva zajednice.Puno Vas pozdravljam i nadamse kako će ovo pismo utjecati naVas kako biste se osvjestili i počelisurađivati s romskim izabranimpredstavnicima, a ne nekakvimsvojim timovima kako ih vi nazivatejer vi nemate političku strankuniti su vaši suradnici zaduženiili ovlašteni od strane Sabora RH,Vlade RH, Ministarstva i ostalihdržavnih Ureda da rješavaju vašeprobleme.Ponovno naglašavam kako mipredstavnici županijskih, gradskih,općinskih vijeća i predstavnikapoznajemo najbolje problemROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

22REAGIRANJANacionalna Koordinacija VijećaRomske NacionalneManjine u Republici Hrvatskojp o z i v n i c aCijenjena Vaša ekselencijo i poštovani Predsjedniče Republike Hrvatske, Predsjedniče Vlade RH, PotpredsjedniciVlade RH, Predsjedniče Sabora RH, Predstojnicima i ravnateljima Ureda Vlade RH, Ministrimaiz svih Ministarstva RH, Županima, Gradonačelnicima i Načelnicima općina, Uredu za ljudskaprava i prava nacionalnih manjina, Savjetu za nacionalne manjine, Predsjednicima Županijskih i GradskihVijeća romske nacionalne manjine, Predsjednicima romskih Udruga u RH, Delegaciji EuropskeKomisije u RH.Velika nam je čast pozva Vas u Ponedeljak 21.01.2013.g. s početkom u 12:00 sa svečanom trenutkui službenom otvorenju registrirane koordinacije u RH, u staroj Gradskoj Vijećnici Grada Zagreba, naadresi: Zagreb, Sveh Ćirila i Metoda 5.Očekujemo vaš dolazak i svojom nazočnošću da nam uveličate ovaj očekivani trenutak rados kojiželimo podijeli s vama.Molimo da potvrdite svoj dolazak na email: ibrahim.gusani@gmail.com i li telefon: 092 284 73 53Predsjednik NKVRNMRHIbrahim GušaniPozdravljamo ovu vrijednu inicijativute se nadamo kako će istaznati vrednovati ne samo ideje inove projekte već i Udruge kojeveć godinama djeluju na papirukroz aktivne i dokazane progame,a često ih se namjerno pokušavadiskvalificirati.Romima je nužno prestati diskvalificiratisami sebe, već je potrebnona postojećim primjerimaizgraditi nove projekte i programekako bi se pomoglo romskojzajednici.Jedan od najvećih problema zaRome jest činjenica da se sredstvanamjenjena Romima troše negdjedrugdje, ali na žalost uporno seukazuje na Rome kao glavne krivce.Međutim, činjenica je kako seabnormalan dio sredstava trošina državnu administraciju. Trebauvesti kontrolu i pregledati na štoi gdje se troše sredstva namjenjenaRomima. Dakle kontroliratikoliko se troši na nivou županije,koliko na nivo udržavnih tijelapoput Savjeta za nacionalne manjine,te koliko se troži na sameromske Udruge. Činjenica je kakose za to zalažemo i kako smo otome pisali u posljednja dva brojačasopisa.Jedan od ključnih problema, posebiceu slučaju fondova Europskeunije, da je nužna suradnja izmeđuudruga i lokalne vlasti. Postojeizuzeci, ali u većini slučajevalokalna vlast izbjegava suradnjus romskim udrugama te se timeautomatski poništava mogućnostpovlačenja sredstava iz FondovaEuropske unije koji su namjenjeniRomima.Zakon jasno definira kako seprovodi kontrola nad nepravilnostimafinancijskog djelovanajaudruga. Samim tim nije prihvatljivoda saborski zastupnik odlučujeo tome tko jest, a tko nije podobanRom, te koja udruga trebaili ne treba sredstva za rad.Kako u posljednjih godinu danavidimo razvoj događaja, upornonam se nameće samovolja saborskogzastupnika koji romsko pitanjevidi kao predmet stvaranjavlastite karijere i nagrađivanja podobnih,a ne poznaje niti povijestniti stvarnu problematiku Roma uRepublici Hrvatskoj.Zahvaljujem na pažnji!!Fenad Herićpredsjednik Kluba mladežiRoma HrvatskeROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

Hoću,mogu,mijenjamkoalicija za pravično obrazovanjeu suradnji s nizomdrugih NGO organizaci-ja pokrenula je kampanju “Hoću,mogu, mijenjam!”. Kampanja seodvijala od 17. do 24.11.2012.Centralna manifestacija održanaje 09.12.2012. u Domu mladih uSarajevu.Ova manifestacija ima za cilj okupitizainteresirane organizacijei da zajednički pripremimo nizaktivnosti za djecu, od predškolskoguzrasta do srednje škole, i toaktivnosti koje promoviraju svevrijednosti za koje se zalažemo uKampanji.Prostor Doma mladih bio je podijeljenu centre s aktivnostima zadjecu, posvećene: brizi o životinjama,reciklaži, interkulturalnosti,nenasilnoj komunikaciji, empatiji,dobrim knjigama i pričama,zdravlju...Tijekom manifestacije, djeci i obiteljimapodijeljeni su različiti materijali– bookmark s informacijamao kampanji kao i prazan list za njihoveideje i akcije, čijom predajomsu dobivali privjesak sa znakomkampanje ili magnet za frižider.REAGIRANJAU okviru kampanje i aktivnostiposvećene interkulturalnosti svojemjesto našli su i Romi i djecaRoma sa sadržajima koje je osmislilaHedina Tahirović Sijerčić,književnica i autorica preko 15autorskih publikacija gdje značajnomjesto svakako zauzimajudva rječnika Bosnako-romskog iromskog-bosanskog i Engleskogurbetskogi gurbetsko-engleskogkao i njezin recenzentski rad i referencana Pravopisu romskog jezikaautora dr. Rajka Đurića.23Azil - najveći problem Roma u EuropiAUTOR:FADIL HRUSTIĆPREDSTAVNIK ZA ROMSKU DIJASPORUna sastanku Svjetske organizacijeRoma održanoj uBrissellu kojim je predsedaopredsjednik Svjetske organizacijeRoma Jovan Damjanović,ukratko govorio o problemima skojima se Romi danas suočavaju.Tom prilikom Jovan Damjanovićje između ostalog istaknuo kakoje najveći problem današnjice skojim se Romi suočavaju problemazila i readmisije. Potom se za riječjavio predstavnik za romsku dijasporuSvjetske organizacije RomaFadil Hrustić, i rekao: „Dame igospodo, uvaženi predstavnici EuropskeUnije, obzirom da je readmisijajedno od najbolnijih pitanjas kojima se danas suočava romskazajednica, obraćam Vam se s molbomda se pitanje readmisije odloži,jer iz zemalja u koje su Romiemigrirali oni se ne mogu vratitipošto su njihove kuće uzurpiraneili porušene, a cijelokupna njihovaimovina zapaljena i uništena.Kao predstavnik romske dijasporeispred Svjetske organizacijeRoma ističem kako je jedno odnajvažnijih pitanja danas pitanjeintegracije u zemljama u kojimasu Romi tražili utočište; da im setrebaju pružiti prava zajamčenakonvencijom o radu, i da kao svigrađani Europe mogu uživati blagodatieuropske zajednice.Obzirom kako je institucijomazila pod okriljem Konvencijeo azilu Ujedinjenih Naroda iz1948. godine zajamčena zaštitana pravo utočišta svih građana,bez obzira na rasnu, vjersku inacionalnu pripadnost, ukolikose Romi vrate mimo svoje voljeiz država u kojima su tražili utočište,osobno ću smatrati kako jedošlo do kršenja prava na azil.“– zaključio je HrustićNa kraju je predsednik Svjetskeorganizacije Roma Jovan Damjanovićzaključio sastanak s predlogomda se u Europskom Ekonomskomi Socijalnom Savjetuodrži sjednica na temu: „Dijaspora,azil i integracija Roma danasu Europi.“ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

Božićni i novogobradovali bro24DOGAĐAJIudruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačkežupanije niti ove, gospodarski vrlo teške2012. godine nije iznevjerila djecu. Kao isvake godine do sada, 19 godina za redom, Udrugau suradnji sa donatorima podjelila je djeci poklonpakete za Božić i Novu Godinu koji su osim obvezatnihslatkiša i grickalica sadržavali likovne mape,bojice, olovke i druge detalje koja djecu čine radosnima.Svake godine dijele se poklon paketi svoj djeci kojakoriste besplatne sadržaje u organizaciji Udruga krozprogram PC Mala škola informatike. Ove godine smoimali 76-ero djece korisnika naših besplatnih uslugakoje se između ostaloga sastoje od besplatnog korištenjaračunalne mreže od 15 računala opremljenihaktualnim alatima, uključivo i posebnim alatom zaučenje, Učilica 1 do 8 koji prate program osnovnoškolskogobrazovanja.Djeca osim računalnih igrica koje su toliko popularne,kod nas rade domaće zadatke, koriste računalai opremu na način koji im pomaže u savladavanjuškolskog gradiva te se druže u sigurnom i urednomokruženju.Djeca polaznici našeg programa u 2012. godine kojisu dobili poklon pakete: Amela Mešić, Lorena Herić,Denis Muratović, Laura Muratović Kevin Muratović,Kristijan Muratović, Valentino Muratović, MorenaBajrić, Sandro Bajrić, Klaudio Bajrić, Mauricio King,Alen Alikić, Patrik Tkalec, Roberto Baković, AntonioMuharemi, Valentino Muharemi, Arijana Muharemi,Valero Muharemi, Arijana Muharemi, ValeroMuharemi, Manuel Bajrić, Mauro Bajrić, LeonidaMarjanović, Melanija Mešić, Mario Sarec, Sara Bobarić,Masimo Bajrić, Mauro Bajrić, Vanesa Mešić,Valerio Omerović, Valentino Musić – Alikić, NinaMusić, Lucijan Musić, Lana Muratović, Dorijan Alikić,Fadila Hrustić, Mehmed Hrustić, Fahra Hrustić,Rafaele Hrustić, Laura Osmanović, Armanda Osmanović,Jasmin Osmanović, Amel Mešić, Almir Mešić,Moreno Šarić, Rosana Šarić, Larisa Alikić, KlaudioIbrišević, Valeria Šuša, Jenifer Šuša, Nika Bojić, FabrizzioHaliliović, Rabia Muratović, Ana Muratović,ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

DOGAĐAJI25odišnji paketijne mališaneSandro Muratović, Elizabeta Muratović, KristijanOsmanović, Ferida Bobarić, Igor Petrović – Talić,Maria Tena Petrović – Talić, Valentina Šeferović,Din Seferović, Sandro Herić, Sandra Omerović, DinoOmerović, Adelisa Hrustić, Antonia Hrustić, DenisHrustić, Bezada Hrustić, Leonardo Dedić, SantinoDedić, Muhamed Dedić, Šečić Kemo, Hrustić Medo,Bajramović Daki.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

26ROMI U REGIJIViše od 150 obitelji ostalo je bezkrova nad glavom tijekom velikogpožara u srpnju prošle godineStanovnici Kampa na Konikucvokoću i maštaju o peći i strujiViše od 150 obitelji,ukupno oko 800ljudi, ostalo je bezkrova nad glavomu velikom požarukoji je izbio krajemsrpnjajanja, dok institucije još ne znajutko je nadležan da njihove novedomove priključi na mrežu. Ciganitvrdi da je veoma hladno i dane znaju kako će izdržati. «Prije tridana rodila sam šesto dijete i došlaiz porodilišta u kontejner u kojemnema grijanja i struje. Nemamopeći na drva, a oni koji imaju nemajudrva. Rijetki sretnici imajuoboje. Traže od nas da plaćamostruju, a mi nemamo ni za hranu”,kazala je Cigani.Direktor Zavoda za zbrinjavanjeizbjeglica i šef Opertivnog timaŽeljko Šofranac istakao je da priključenjestruje nije posao Crvenogkriža, ali da pokušavaju riješitiproblem. On je rekao kakoElektroprivreda ne želi priključitistanovnici izbjegličkog romskogKampa na na podgoričkomKoniku, među kojimaje i tek rođena kćerka ŠkeljcejCigani, cvokoću od zime u limenimkontejnerima bez struje i gristrujudok se stanovnici, ili nekodrugi, ugovorom ne obaveže kakoće redovito plaćati račune. «Vršise prepiska s Elektroprivredom, aposlali smo dopise na više adresapovodom ovog problema. Svjestansam da ti ljudi nemaju novca plaćatistruju, ali ni EPCG ne želi daje priključi ako se ljudi, ili nekadruga strana, ne obavežu da ćeplatititi utrošeno. U situaciji kadani država nema novca veoma jeteško pronaći način da se ljudimaomogući struja», kazao je Šofranac.Stanovnici «limenih kutija» bezstruje snalaze se kako znaju i umiju.Pojedine obitelji su nabavilepeći i dimnjak provukle kroz prozore.Neki su skinuli prozore, aROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

ROMI U REGIJI27rupu zakrpili kartonom, daskom ilimom...Veliki problem predstavlja i tošto stanovnici nemaju drva, palože šta stignu, čak i stare džempere,kako bi se bar malo zgrijali.«Skrpili smo nekakav šporetna drva, ali nemamo drva, pa unjemu ložimo džempere, raznuplastiku, sve što može goriti, kakobi se makar malo ugrijali. Sinoćnam je bilo jako hladno, djeca suse smrzavala, a nemamo čime nida ih pokrijemo jer nam je sve izgorjeloljetos u požaru», kazala jeViolca Rama.Više od 150 obitelji, ukupno oko800 ljudi, ostalo je bez krova nadglavom u velikom požaru koji jeizbio krajem srpnja prošle godine.Oni su ljeto proveli u šatorima, anedavno su uselili u kontejnere.Tvrde da većina njihove djece maštao peći, ili bar grijalici.Begović nemoćanU Sektoru za vanredne situacije iUNHCR-u tvrde da su nemoćniu rjiešavanju problema stanovnika.Šef ureda UNHCR-a DejanObradović istaknuo je kako nisunadležni za priključenje struje. «Inama svi kažu da nisu nadležni ida oni sve rade kako bi se postojećiproblem riješio. Zahtjev EPCGje da se s korisnicima kontejnerapotpišu ugovori te da oni koji želeIako premješteni u kontejnere mnogeobitelji nemaju strujustruju prihvate i da je plaćaju, avelika većina tih ljudi nema novca.Imamo informaciju da je do sadate ugovore potpisalo svega 12 obitelji,od ukupno 157», obrazložioje Obradović. Šef sektora za vanrednesituacije MUP-a Zoran Begovićrekao je kako su pripremiliugovore o korišćenju kontejnerai da je priključenje u nadležnostiEPCG-a.Ukupno 800 Roma nakon velikog požarabilo je smješteno u šatorimaROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

28GOVOREĆI OTVORENOUčenje iz prošlosti;Romski Holokaustpredsednik Svetske organizacijeRoma Jovan Damjanović:“Poštovane dame i gospodo, želimpozdraviti sve prisutne i zahvalimgospodinu Ivanovu – izvršnom direktoruERIO-a kao i ostalim suorganizatorimana pozivu za učešćena ovoj značajnoj konferenciji”.Zakonom o zaštiti nemačke krvimasovno je sprovođen genocid nadRomima. Najpruje u Njemačkoj, pazatim u svim zemljama Europe podokupacijom Nemačkog Rajha. Plinskekomore, progoni, egzekucije bezdokaza, zatvori, geta, zabranjene zonei eksperimentalni skalpeli doktora izAušvica, Dahaua i Buhenvalda i drugamučilišta odnjela su živote 3.500.000Roma. Romi su jednom riječju prolazilikroz Danteov pakao od Vitosapreko Jašija do Aušvica i Jasenovca.Na konferenciji “Učenje iz prošlosti:romski Holokaust” koja je organizirana26. listopada 2012. u EuropskomEkonomskom i Socijalnom Komitetuu Brissellu, u organizaciji ERIO-a,“Europe za građane”, Europske Komisijei Europskog Ekonomskog i SocijalnogKomiteta, učestvovali su između ostalihpredsednik Svjetske organizacije RomaJovan Damjanović i generalni sekretarSvetske organizacije Roma Bajram Haliti.Povjesničari zaboravljaju tih tri i pomiliona Roma koji su nestali u dimukrematoria ili lomača podignutihod strane nacista. Međutim, to ječinjenica - u većini dijela koja obrađujusijvet koncentraciskih logora:ni retka, čak ni fraza o Romima.Romske žrtve genocida nisu obeštećene.Čitav svijet zna za ubistvošest i po miliona Židova; čitav svijetgovori o tragediji židovskog naroda.Međutim, malo tko govori o tra-gediji Roma; malo tko zna da je ulogorima Trećeg Rajha stradalo i trii po miliona Roma. Naših tri i polmiliona Roma u Drugom svjetskomratu nisu još zvanično priznati odstrane njemačke vlade. Nema nijedneslužbene knjige u kojoj se govorio romskom Holokaustu. Recimo daje tri i po miliona mrtvih najbližeistini - tri i po miliona za jedan zaboravljeniHolokaust.Polazeći od Uništenja u Drugomsvijetskom ratu treba da se pokrenupitanja humanosti, demokracijei jednake vrijednosti svih ljudi. Zasad se ovim pitanjem jedino bavilašvedska vlada koja je u srpnju 1997.godine na čelu sa predsednikomvlade Geranom Perssonom pokrenulainicijativu za širok informativnipoduhvat o Uništenju pod naslovom“Živa povijest”.Romi su narod prema kome povijestnije bila nježna, prema kome je čakbila izuzetno surova. Bez obzira štosu doživjeli i proživjeli mnoga izuzetnoteška stanja, mnoga kontinuiranaobespravljivanja, mnoga ponižavanja,progone i pogrome, ipak suostali izrazito ponosan narod.Ono što je danas neophodno uraditije:Da se na jedno mesto sakupisva raspoloživa dokumentacijao stradanjima Roma u DrugomROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

GOVOREĆI OTVORENO29svetskom ratu, a posebno žrtava genocida;Da se zatraži od Evropskog Savetau Strazburu da omogućisakupljanje sve građe o genocidu ujednom centru;Da se osnuje centar za genocid,čime bi se dobilo mesto iz kogaće kasnije izrasti muzej sa personalomkoga će materijalno i informacijamapomagati svi zainteresovani;Potrebno je napraviti “bazu podataka”o žrtvama genocida saimenom i prezimenom žrtava koristećisavremenu kompjutersku tehnologiju.Utvrđivanje broja žrtava genocidau Drugom svetskom ratu treba dabude osnov za postavljanje zahtevaza punu odštetu romskih žrtava genocida.– zaključio je Damjanović,i upoznao organizatore sa stavomSvjetske organizacije Roma da seuskoro treba održati posebna konferencijau Savjetu Europe s jednomtočkom - “Teritorijalnost Roma”,odnosno ideja okupljanja Roma usvoju vlastitu državu izvan državau kojima danas obitavaju. Prijedlogosnivanja vlastite države predsjednikDamjanović je argumentiraosledećim stavovima:U pojedinim zemljama Europese i dalje drastično krše ljudskaprava Roma, i dalje je prisutnasegregacija u obrazovanju, i dalje suprisutni rasističi napadi na našu nacionalnumanjinu, i dalje ne postojirazumjevanje za integraciju naše nacionalnezajednice u pojedinim državamau kojima Romi egzistiraju, idalje ne postoji razumjevanje za afirmacijukulturne vrijednosti i dobijanjainstitucija za razvoj nacionalnogidentiteta romske nacionalne zajednice,i dalje Romi žive na krajnjimmarginama siromaštva, i dalje seuskraćuje korišćenje romskog jezikau obrazovnim institucijama i medijima...To su ukratko najvažniji razlozio pokretanju inicijative za osnivanjeromske države.“Generalni sekretar Svetske organizacijeRoma Bajram Haliti:Drugi svjetski rat Romima je donionajveće nevolje koje bilježi povijesto ovom narodu. U funkciji rasističko-fašističketeorije “čiste rase’’Romi se proganjaju gore nego zvjeri.Odvode ih u koncentraciske logore,ubijaju-streljaju ili uništavajuu plinskim komorama.Fašizam i nacizam su nanijeli isuvišezla čovječanstvu da bi lako ibrzo mogli biti zaboravljeni. Ta zlai ne smiju biti zaboravljena! Podsjećanjena njih, kao najmračnijidio nove ljudske istorije, u interesuje svih naroda i društava sveta. Toje u interesu naroda i onih zemaljana čijem je tlu fašizam ponikao kaoideologija i kao oblik vladavine. Nezbog toga da bi bezgranično nosilihipoteku i kompleks krivice, kojase, uostalom, ne može pripisivati nidelu savremenika fašizma a kamolibudućim generacijama, već zbogtoga da bi se sa ostalim narodimasolidarno borili za potpuno iskorenjivanjestarog i svakog novog fašizmai neonacizma kao zajedničkogneprijatelja. Ovo utoliko pre i višešto ideologija fašizma i nacizma nesamo da ni izdaleka nije potisnutaiz svesti pojedinaca, grupa i čitavihslojeva, kao njihovo idejno i političkoopredeljenje, već što ta ideologijaodavno nalazi svoje oživotvorenjeu organizovanju i aktivnosti svojihstarih i novih pristalica.Nacisti su prilikom svog paničnogbega iz Aušvica krajem 1945.god.spalili ili uništili sav materijal kojibi mogao pružiti statističke podatkeda se utvrdi koliko je zatočenikastradalo u Ašvicu.Tako su uništeni svi registri, imenici,kartoteke, knjige o ekonomiji,kao i svi službeni akti, koji bi namipak mogli pružiti izvesne podatke.iako su se - prema iskazu svedoka- vodili netačno, neuredno i nesistematski.Nije stoga moguće da seodgovori na pitanje, koliko je žrtavastradalo u Aušvicu i ostalim logorimasmrti Trećeg Rajha. Ima vrlomalo zatočenika koji su bili u logorimaneko vreme i koji su puštenina slobodu, a nema ih ni stotinukojima je uspelo da se u zadnji časprobiju iz logora.Na konferenciji je ranije istaknutoda su nacisti upućivali u logoreTrećeg Rajha zatočenike na rad;istaknuto je i to da su tamo stizalimnogi transporti muškaraca, žena idece, koje su nacisti ili uveli u logor,i tamo ih noću likvidirali, ili ih pobilinegde u okolini logora, a da ihuopšte nisu ni uveli u logor.Kako je istaknuto, nikada se nećemoći utvrditi tačan broj žrtava, kojeje progutao Aušvic-Birkenau, ali naosnovu svih ispitivanja, može se zaključitida cifra od 3.500.000 odgovarastvarnosti o stradanjima Romau logorima Treceg Rajha.Na osnovu utvrđenih činjenica, očevidaca,svedoka, istorijskih i pravnihdokumenata, neosporno je da jetokom Drugog svetskog rata izvršenzločin genocida nad Romima.Svi mi koji želimo da živimo udruštvu koje se odlikuje humanimvrednostima, demokratijom i ravnopravnošćusvih ljudi, moramo daustanemo protiv ideologije nasilja iuspostavimo mostove saradnje i tolerancije.Ne možemo mirno i ćutkeda gledamo kako se ideje neonacizmaopet šire i kako se njihovi zločiniporiču. Ko zaboravi istoriju, tajrizikuje da je ponovi. – zaključio jeHaliti.Sekretarijat Svetskeorganizacije RomaROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

30OBRAZOVANJEdekan Filozofskog fakultetau Zagrebu, Damir Boras,tada je izjavio kako je ovopovijesni trenutak, jer se po prviUvod u romski jezik I i II izvodit ćese u sklopu Odsjeka za indologijuFilozofskog fakulteta i namijenjenisu svim studentima i studenticamaSveučilišta u Zagrebu. Tom prilikomsu predstavljeni i profesoridvaju novih kolegija: novinarka,književnica i prevoditeljica iz Sarajeva,Hedina Tahirović-Sijerčić iprofesor Sveučilišta u Skoplju, LjatifDemiri.San je ostvarenDesetak minuta prije nego što supočela prva predavanja, kratkosmo razgovarali sa Hedinom. “Sanje ostvaren… napokon”, kratko jeprokomentirala. Zajedno s koleputna jednoj visokoškolskoj ustanoviu Hrvatskoj proučavaju romskijezik i kultura. Kolegiji Uvod uknjiževnost i kulturu Roma I i II iNa predlog Veljka Kajtazija,zastupnika nacionalnih manjinau hrvatskom Saboru, od oveakademske godine na Filozofskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebuformirana su dva nova kolegija:Uvod u romski jezik I i II i Uvod uknjiževnost i kulturu Roma I i II. Novikolegiji svečano su predstavljeni5. studenog u okviru obilježavanjaSvjetskog dana romskog jezika.PIŠE:DALIBOR TANIĆVakere li tu Rromane?Povijesni trenutak - prvi se put u Hrvatskoj na nekoj od visokoškolskih ustanova počinje izučavati Romski jesik i kulturaROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

OBRAZOVANJE31gom, Ljatifom Demirijem, Hedinase pripremala za početak nastave.Bili su sretni. Pored profesora, tuje bio i Veljko Kajtazi, zastupniknacionalnih manjina u hrvatskomSaboru.Učionica je bila prepuna, neki studentisu stajali… “Šukar tumarirat. Šuže si kaj avilen”, rekao je Kajtazi.Prevedeno sa romskog: “Dobrovam veče. Lijepo je što ste došli.”Kajtazi je govorio još nekolikotrenutaka, a onda je čas prepustioHedini i Ljatifu. Nastava je počela.Tridesetak studenata i studenticapočelo je slušati predavanje na kojemse govorilo o romskom jeziku,književnosti i kulturi.Puno pitanjaStudenti i studentice pomno supratili uvodna predavanja. Profesorisu se trudili ostaviti dobarutisak. Naizmjenično su govorili ojeziku, kulturi i književnosti Roma.Predavanja su počela povijesnimpodacima o porijeklu Roma i njihovomputovanju kroz povijest svedo današnjih dana. Profesorica Tahirović-Sijerčićveći dio svojih predavanjaposvetila je književnosti,napravivši podjelu na romsku književnosti književnost o Romima,dok je profesor Demiri akcenat nasvoje uvodno predavanje stavio naneke osnovne povijesne činjenice oporijeklu Roma i njihovom jeziku,kao i gramatici. Bilo je puno togaza reći. Romski jezik bez srednjegroda, jezik s osam padeža, dijalekti,zašto nije isto napisati čor (krađa)i čhor (brada), pjesnikinje, Romiu literaturi, Romi kroz povijest…Ubrzo, prvi sat se završio. Na pauzismo razgovarali sa profesorima,studentima i studenticama. Htjelismo čutu prve utiske. “Šta se ovodešava? Pa ovo nismo očekivali…”,rekla je Hedina. Profesorski tim jeočekivao maksimalno desetak studenatai studentica. “Da ti na prvomsatu dođe ovoliko studenata, ito na novom kolegiju…”, dodao jeprofesor Demiri.Učiti višeo svijetu oko sebeDok su studenti i studentice odmaraliod prvog predavanja, iskoristilismo priliku da razgovaramos njima i saznamo koji su ih motividoveli na ovaj kolegij. Bilo jeneobično čuti da se neko zanimaza jezik i kulturu najdiskriminisanijenacionalne manjine u Europi.O Romima se govorilo naakademskom nivou. Ovo je velikaprekretnica za Rome u Hrvatskoj.Nažalost, sami Romi neće saznati,ili možda ne još uvijek, kolikoje ovo značajno za njih. Budućiakademski građani i građanke ćesvoja znanja o Romima stjecati nena osnovu predrasuda, već kroznaučni rad.Ante, jedan od studenata koji jebio na predavanjima, je s odsjekaza lingvistiku. Kaže da bi jako volionaučiti romski jezik, jer će semožda naći u situaciji da ga upotrijebi.“Ono što me posebno zanimaje poredbena lingvistika, a takođerznam da su Romi velika populacijau Hrvatskoj… Želim naučiti neštoo njima”, objašnjava Ante. Velikibroj studenata i studentica s Odsekaza indologiju, u sklopu kojeg ćese odvijati novi kolegiji, prisustvovaoje predavanju, jer im je novikolegij srodan. Antonija je studenticačetvrte godine sa Odsjeka zaindologiju. Na novi kolegij je došlasa željom da poveže romski jezik saindijskim. “Sve što znam o Romimaje iz mahale koja je u blizini mjestagdje stanujem. No, ako zaista želitenaučiti nešto o nekom narodu, potrebnoje da znate njihov jezik i kulturu”,kaže Antonija. Tanja, njezinakolegica, došla je iz istih razloga, tedodaje: “Volim učiti o stvarima okojima se malo zna.”Veliki planovi zabudućnostPromjena unutar akademske zajedniceu Hrvatskoj ogleda se i učinjenici da će se iz ovih predmetapolagati ispiti. Uskoro će se u bibliotecinaći i literatura za spremanjeovih kolegija. Profesorica Tahirović-Sijerčići profesor Demiri –pripadnici romske zajednice – diosu tima Filozofskog fakulteta uZagrebu. Plan je da se jednog danaformira i Odsjek za romski jezik iknjiževnost, no o tome je još ranogovoriti.Sve je počelo pokazivanjem političkevolje i predlogom koji je potekaoiz hrvatskog Sabora. Jedinona ovaj način neke stvari mogubiti čvrsto utemeljene. Hrvatska jepokazala da proučavanje romskogjezika, povijesti, kulture i književnosti,ne zavisi više od ne stručnostikadra, nezainteresiranostistudenata ili nekog trećeg razloga.U pitanju je (ne)postojanje volje izainteresiranosti da se ovakve inicijativezaista pokrenu s mrtve tačke.U tom smislu, Hrvatska bi trebalabiti primjer zemljama u regiji,prije svega Bosni i Hercegovini, ukojoj nema nikakvih mogućnostiza proučavanje romskog jezika naakademskom nivou. Romski jezikje jezik koji odumire, i pored togašto u Europi živi blizu 15 milionaRoma, ne računajući Tursku ukojoj živi blizu osam miliona. Ponekim neslužbenim podacima, uBiH živi oko 80 ili možda čak i 100tisuća Roma.Jezik i kultura ovog naroda morajuse sačuvati od izumiranja. Odgovornostje na svima nama.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

32INTERVJUMR. HEDINA TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ, PREDAVAČ ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTAza razgovor sa SarajkomHedinom Tahirović - Sijerčić,publicistkinjom,FOTO: SENAD GUBELIĆnovinarkom, prevoditeljicom, velikimborcem za prava Roma, nijeni potreban neposredan povod, aliovoga puta ih postoje najmanje trirazloga. Prvi je to da je Tahirović- Sijerčić, postala, magistrica nakonšto je, uspješno obranila svojrad u Centru za interdisciplinarnestudije Sarajevskog univerziteta,na odsjeku rodnih studija.• Kojoj temi je i zašto naša sagovornicaposvetila magisterij?- Zaista sam sebe, sve ono na čemusam angažovana, i što je moja iosobna i profesionalna preokupacija,pronašla u tim studijama,a moj odlazak na njih dugujem,prije svega gospođi Ismi Stanić, izsektora za iseljeništvo pri držav-Romi nisu ničijaikebanaPIŠE:EDINA KAMENICASada su vrlo male šanseda se u BiH izučava romskijezik i biti će tako svedok se edukaciji Romabude prilazilo kao nekojutopiji. Moraju postojatiproračunska sredstva zato, institucije, politika...nom Ministarstvu za ljudska pravai izbjeglice, koja me je godinamapozivala na razne kulturne manifestacijekoje organizira to ministarstvo.No, kada sam, zahvaljujućiprojektu Care International isama postala privremeni dio togministarstva kao državna koordinatoricaza pitanja Roma, Stanićmi je rekla da me vidi na tim master-studijama.Poslušala sam je.Tema mog magistarskog rada je:“Rodni identiteti u književnostiromskih autorica na prostorimabivše Jugoslavije”, a na romskomjeziku naslov glasi “Bijandeskeidentitetura ande literatura saviromasaren e romane autorke andenakhli Jugoslavija”.OtuđenjeTeza mog rada je to da je drugostkreirana od tuđeg/drugog/ narodapodnošljivija od drugosti drugogaROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

INTERVJU33kreirane u okviru sopstvenog naroda.Drugost drugoga stvara neprimjernog/neprikladnogdrugogčije su posljedice otuđenje, usamljenost,građenje identiteta pojedinca/pojedinke,i smrt/nestanak.A Romkinje su u višestrukoj i intersekcionalnojdrugosti. U odnosuna mušku romsku književnost imuške romske autore koji su drugi,Romkinje su drugost drugih ine potpuno ista, ali i ne potpunodruga. Romkinje su drugost kojumogu nazvati drugost trećih, uodnosu na manjinske narode kojisu drugi. Romi i Romkinje su drugostdrugih, u odnosu na LGBTpopulaciju koji su drugi. Oni sudrugost periferije, drugost margine,rasna drugost i pripadaju svijetudrugih, neprimjernih drugih,neprikladnih drugih.• Vaša magistarska teza bavi seistraživanjem rodnih identiteta uknjiževnosti romskih autorica spodručja bivše Jugoslavije?- Ono što je jedinstveno u momradu je to što se prvi put u povijestiromske književnosti, kao i upovijesti književnosti bivše Jugoslavije,vrši kvantitativna i kvalitativnaanaliza književnog stvaralaštvaRoma u bivšoj Jugoslaviji uperiodu od početka XX stoljećado danas, s ciljem davanja kritičkeanalize historiografije romskeknjiževnosti i unutar te historiografijeprvi put kreiranje tradiciježenske književnosti. Posebnostove teze je i u tome što analizu vršii daje osoba koja je i sama autoricai pripadnica romske nacionalnosti.Iako se smatra da nacionalne ietnički „zamišljene zajednice” trebada nadilaze rodne, klasne, regionalnei druge razlike, vrlo čestoone kreiraju „izmišljene tradicije”koje postaju označitelji identitetadrugosti drugih, a koji se konstruirakao ona/onaj koji ima drugačijeporijeklo u toj zajednici, ili ko jedrugačiji od šablona koji je zajednicaoznačila.Gušenje u tradiciji• Ovdje su u središtu Romkinje?- U slučaju Romkinja možemogovoriti o gušenju i stradanju ovežene u vlastitoj kulturi i tradiciji.Kontradiktornost i diskurs tradicijskogi kulturnog, na jednoj,i stvarnog/realnog, na drugojstrani, pokreću mnoga pitanja,a među njima i pitanja o rodnimidentitetima u okvirima romskogknjiževnog izraza, kao i prirodeženskog pisanja, te pitanja kakožene uopšte pišu i tko su njihovipravi književni pretci. Da li GinuRanjičić, Bronislawu Wajs Papuszu,Ceiju Stojku, Katarinu Tajkonmožemo smatrati književnimprecima romske književnosti iliknjiževnim precima ženske romskeknjiževnosti? Arsenijevićevakonstrukcija poezije razlika potaklame je na ideju o konstruiranjujedne struje poezije koja se odnosina Rome, sa posebnim osvrtomna poeziju Romkinja na područjubivše Jugoslavije, razmišljajući ozajednici isključenih, a u okviru tezajednice isključenih, na „isključeneisključenih”. U svom radu, suprotstavljajućise kulturnoj politicidominantne/ih ideologije/a, Arsenijevićpoziva u ime svih isključenihi marginalizovanih u Bosni iHercegovini na političku kritikukulture i u tom njegovom pozivuosjećam se pozvanom, i u to ime,prvi put, kreiram analizu ženskeknjiževnosti i ženskog pisma kodRomkinja u bosanskohercegovačkojhistoriografiji, na osnovukoje ćemo doprinijeti saznanju okorpusu ženskog pisma u bivšojJugoslaviji i istaknuti tragove kojisu ostavljeni u kulturnoj povijestiRoma i romskoj književnoj baštini.Inače, u komisiji za obranu subili prof. dr. Jasmina Avdispahić,prof. dr. Asim Mujkić i moj mentordoc. dr. Damir Arsenijević. Završilasam svojom pjesmom kojanosi naziv “Strah” i na trenutak susvi zašutjeli, a onda iskazali svojezadovoljstvo. Doista sam bila vrlosretna zbog takve reakcije.• Vi ste od 5. studenog vanjski suradnikFilozofskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu?- Riječ je o realizaciji ideje RomaVeljka Kajtazija, koji zastupa nacionalnemanjine u Hrvatskomsaboru. Poslije ovog angažmananiko, pa ni u BiH, ne može reći daje ovakvo što nemoguće, da nemakadrova, nema interesa, ili novca...Važno je, kao i u svemu drugome,iskazati stvarnu zainteresiranost.Na zagrebačkom Filozofskom fakultetuotpočela su već dva kursa:Uvod u romski jezik I i Uvod uknjiževnost i kulturu Roma I, kojise održavaju u okviru Odsjeka zaindologiju, i njima mogu prisustvovatisvi studenti Sveučilišta.Prijavljeno ih je, u svaku grupu,po 28, što je najbolji pokazateljzainteresovanosti za problematikukoju kolega Ljatif Demiri, profesorSveučilišta u Skoplju, i ja predajemo,a to se dešava prvi put nanekoj visokoškolskoj ustanovi uHrvatskoj.• Tko su Vaši studenti?- Među njima su dva doktoranta,dva magistranta, ostali su, najviše,s odsjeka indologije i s pedagogije,ali i s još nekih fakulteta... Svi kojizavrše, dobit će određen broj akademskihbodova, koji će im mnogoznačiti u njihovim akademskimsredinama, no, i ne samo za to.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

34INTERVJUNaša je ambicija da ovo bude jezgroza osnivanje posebnog odsjekaza romološke studije, u koje bismouključili i Rome i nerome, za štapostoji interes, a u tom slučaju bii oni svi mogli biti predavači. Nemogu, a da ne izrazim veliko zadovoljstvošto je cjelokupna zajednicau RH, od Sabora pa nadalje,prepoznala važnost ove tematike,zahvaljujući čemu će se moćiuspješnije razbijati predrasudekoje većinski narod(i) gaje premadrugima, ali i one koje manjinskinarodi, pa i romski, ispoljavaju iprema sebi i prema drugima.• Da li ima Roma među Vašimstudentima?- Jedna Romkinja, no, uvjerenasam, neće ostati na njoj, jednakokao što sam uvjerena da bi i brojnaših studenata bio veći da nismozakasnili s procedurom. Ovoje, opći utisak, veliki događaj zaRome u Hrvatskoj.• No, Vaše ime je nedavno spomenutona jednom skupu kaoprimjer nezainteresiranosti BHvlasti za romska pitanja...- Ne mogu reći da sam razočarana,jer, iskreno, i kada je krenuo projekatCare International, nisampuno očekivala. Moj rad u Ministarstvuje samo pokazao kakosam imala ispravan stav. Kada bihgovorila na šta sam sve do sadatamo nailazila, zaista bi se ovo pretvorilou nevjerovatnu priču. Imalasam i podršku, prije svega, pomoćniceministra Salihe Đuderija,ali je puno više onih koji su čak ipreda mnom pokazivali čuđenješta ću ja tamo. Isto su doživjela ičetiri regionalna koordinatora,mladi obrazovani momci romskenacionalnosti i ako se ovaj njihovangažman završi onako kako svegovori da hoće, bojim se da će onibiti izgubljeni za romsku populaciju.Pokazalo se ono čega smo senajviše bojali, da kao Rom nematešansu biti ozbiljno shvaćeni i podržani.Projekat traje do ožujka,a niko u Ministarstvu ne govori omojoj stalnoj zaposlenosti, iako sudva mjesta upražnjena.Socijalna pomoć• Stalno ste između dvije vatre?- Romi s pravom od mene očekujuda nešto pokrenem, da to osjeteu svakodnevnom životu, a oni neznaju na kakve poteškoće mi, koordinatori,nailazimo, niti ih tointeresira. Ne znaju da mi o maločemu možemo odlučivati, a kadashvate da ni svoj status ne možemoriješiti, onda tek dižu ruke odnas.To je vrlo demotivirajuće, posebnoza ove mlade ljude, ali i za mene.Evo, održava se sastanak DekadeRoma u Zagrebu i, za mene, koordinatoricu,nema mjesta u bh.timu, a s druge strane, Care Internationalza to nije predvidio sredstva.Ja sam se nekako snašla, mojodlazak je finansirao OSCE, no,sve je to zaslugom privatnog angažmana....• Kakve su šanse da se zagrebačkiprimjer ponovi u BiH?- Sada, vrlo male, i bit će tako svedok se edukaciji Roma bude prilazilokao nekoj utopiji. Morajupostojati proračunska sredstva zato, institucije, politika. Romi nisuničija ikebana. Nisam ja problem.Otići ću u Njemačku, živjeti od socijalnepomoći, ali ću imati prilikuza razna stručna usavršavanja, kaoi do sada.• Već ste dobili ponudu za doktorskistudij?- Da, prilikom nedavnog boravkau Montrealu, na studiju UniverzitetaConkordia, tamošnjadirektorica je kontaktirala s Univerzitetomu Leuveu, u Belgiji, stamošnjom direktoricom doktoranticom.Za sada bih rekla samoto da se radi o kombinaciji lingvistike,prevodilačkih studija i književnosti.Za mene, vrlo atraktivnoi vrlo zahtjevno, upravo onošto želim. Iza mene niko ne stoji,samo moj rad, koji, srećom, nekii ovdje prepoznaju, i to mi vraćaosmijeh, daje nadu da može bitibolje. Sigurno spadam u one kojiće se boriti za to.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

DOGAĐAJI35Izabran novi predsjednik Koalicijeromskih nevladinih organizacijauMuzeju romske kulture u Beogradu, 15.studenog, održana je Izborna SkupštinaKoalicije romskih nevladinih organizacija,udruga i pojedinaca Anglunipe-Napredak.Na sjednici je usvojen Statut Koalicije. Dosadašnjipredsjednik ove Koalicije g. Dragoljub Acković izabranje za počasnog predsednika, dok je za predsednikaKoalicije izabran g. Miroslav Milanović, aza potredsednike BajaSaitović i MilivojeDidanović. Na sjednicije također izabrano iPredsjedništvo koje ukupnobroji 31 člana kao ijedanaestočlani Izvršniodbor.Prema riječimaDragoljuba Ackovića zadatakove Koalicije je radna kulturnoj i političkojDragoljub Acković izabran je za počasnogpredsjednika romskih nevladinih organizacijaemancipaciji romskognaroda, a posebno krozcivilni sector, jer premanjegovim riječima, ovaKoalicija sada broji oko50 društava i udruga izčitave Srbije.Generalni sekretarUna BerišaAlosardo prezidiumi romaneorganizaciengo anglunipemuzei romana kulturako ajno Beogradi,15. decembarea, adikardi Alosaribaskokhedipe Koaliciako romane bithagarutneorganizaciengo, amalipengo thaj ulavde dženengoAnglunipe. Ano bešipe avazimo Statuti Koaliciako.Džiakanutno prezidento akala KoaliciakoDragoljub Acković alosardo vaš angluno prezidento.Vaš prezidento Koaliciako alsoardo MiroslavMilanović, a vaš teloprezidentja Baja Saitovićthaj Milivoje Didanović. Ano bešipe alosrdo Prezidiumisavo genela 31 dženo sar ini dešujekhdženengo Egzekutivno šerutnipe.Prekal lafja e Dragoljub Ackovićeske buti akalaKoaliciaki sito te kerol ani kulturaki thaj politikakiemancipacia e romane themeski, a ulavde prekalcivilno sektori. Soske, sar vakargja ov, akaja Koaliciaakana genela paše 50 amalipe kotar sa Srbia.Generalni sekretarUna BerišaROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

36ROMI U REGIJIromkinje i Egipćanke protestirale su 19.studenogu Podgorici protiv nasilne udaje i prodajemaloljetnih djevojčica u romskim naseljima.Centar za romsku inicijativu (CRI) i RAE (Romi,Aškali, Egipćani), uz financijsku pomoć američkeambasade, organizirali su protestnu šetnju Glavnimgradom Crne Gore.Pedesetak ljudi ulicama je vikalo: “Stop nasilnimbrakovima”, “Branite nas”, “Hoćemo slobodu”… Protestantisu prošli ispred zgrada Vlade, Skupštine iMinistarstva pravosuđa.Žene su do Vlade šetale s lancima i lokotima na rukama,a ispred Vlade su, poslije citiranja zakona o ljudskimi dječijim pravima, zatražile od Vlade “ključeveslobode“.Žene su jedna po jedna prepričavale svoje priče, odkojih su većina udane protiv svoje volje i ne poznajućisvog supruga, a kasnije su u braku bivale tučenei maltretirane. “Prodali su me, kako bi kupili auto.Više sam krvi tamo pojela, nego kruha!”, samo jejedna od priča napaćenih žena. Ispred sjedišta Vladežene su otključale lance i “oslobodile se okova”, kojeim nameće kultura i tradicija njihovog naroda. Vladisu poručili da zakonima zabrane prisilne i štetne brakove,i da efikasno kažnjavaju one koji ih krše, dok suod Ministarstva pravosuđa zatražili da im bude savezniku ovoj borbi. Djevojka, koja se nije željela predstavi,kazala je kako se udala s 15 godina za čovjekakojeg nikada u životu nije vidjela. Sada ima dijete, a ubraku su je maltretirali i zlostavljali. Tvrdi da su njeniroditelji, međutim, uočili grešku i spasili je od muža.Žene su do Vlade šetale s lancima i katancemna rukama, a ispred Vlade su, poslije citiranjazakona o ljudskim i dječijim pravima, zatražileod Vlade "ključeve slobode".“Ne bih željela da se tako nešto dogodi i mojoj kćerki,zato sam i ovdje”, kazala je.Milijan Delija jedan je od desetak muškaraca koji su uprotestu, podržavali svoje sestre. “Protivim se da našedjevojčice stupaju u prisilne brakove, i ne znam kakvisu to roditelji koji rade tako nešto. Žao mi je što ovdjenema više muškaraca”, kazao je Delija. Mnoge mladePodgoričanke smijale su se napaćenim ženama, dok sušetale Hercegovačkom ulicom. Članica CRI Fana Delijakazala je kako protestom žele ukazati na mehanizmekoji uništavaju živote mladih Romkinja i Egipćanki.“Naša organizacija obišla je ukupno 17 romskih iegipćanskih naselja u Crnoj Gori, gdje smo čuli šta susve tamošnje djevojke preživjele”, rekla je Delija. Onatvrdi da im je trebalo deset godina da ovako nešto organizirajui da neće stati dok se ne počnu poštovatiprava svih Romkinja i Egipćanki u Crnoj Gori.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

ROMI U REGIJI37veliki broj Roma i Egipćana, zagovarajuformiranje nacionalnestranke, kroz koju bi artikuliraliinterese svoje zajednice. Međutim mnogiRomi i Egipćani želepozitivne promjeneSve je više Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kojižele poboljšati svoj status u društvu. Istovremenokada ih pitate, da li postoje realne šanseza tako nešto, većina njih će vam vam rećida su nemoćni a mogućnosti da utječu na vlastitusudbinu su vrlo male ili gotovo nikakveod njih na žalost ne znaju da aktualni zakono izboru zastupnika, nije predvidioafirmativan pristup rješavanja političkeparticipacije Roma i Egipćana u crnogorskomparlamentu. Zato je prvi i ključnikorak u integraciji, biti informiran.Zakon po pitanju postavljenog cenzusa,stavljaju u istu skupinu Rome i sve drugemanjinske zajednice, koje su nekolikoputa brojnije od romske . Na žalost, mnogiod njih ne znaju da je zakonodavac pozitivnudiskriminaciju predvidio samo zahrvatsku zajednicu i jedno za njih vrijedipravilo da sa 0,35 posto važećih glasovastječu pravo na jedan zastupnički mandat.Romima na žalost treba duplo višeglasova za jedan zastupnički mandat, potrebnoim je 0,70 posto glasova.Ovo je samo jedan od razloga, da Romii Egipćani u Crnoj Gori, moraju hitnookupiti intelektualnu elitu, koja bi djelovalapod okriljem jedne institucije, bezobzira kako se ona zvala, nije bitno hoćeli to biti u okviru budućeg nacionalnogsavjeta ili možda neke široke koalicije,koja bi okupila cjelokupni intelektualnipotencijal njihove zajednice. U Podgoricije ovih dana formirana Koalicija“Romi i Egipćani zajedno” po meni to jedobar temelj da se krene u izradi jednogstrateškog dokumenta, koja bi imala zacilj: identifikaciju krucijalnih problemaromske i egipćanske zajednice i naravnoponuditi rješenja za spomenute probleme.Posebno bih potencirao, da je neophodnopomenutu koaliciju kadrovski proširiti iojačati iu njihovim aktivnostima uključitisve pojednice pripadnike romske iAUTOR:MUHAMED UKOVIĆegipćanske zajednice, koji imaju volju iintelektualni potencijal i koji su spremnipodrediti se kolektivnom interesu romskei egipćanske zajednice, bez pretenzija nanekoj podjeli između Roma i Egipćana,jer bi to dugoročno bilo kobno za objezajednice. Neosporno je da svi imamozajednički cilj, a to je poboljšanje statusaRoma i Egipćana, što je jako bitna, početnaosnova čitavog procesa. Ako nemamojasno definiran cilj, ako ne znamo što zapravoželimo, šanse za uspjeh su male.Usuđujem se reći da RAE intelektualnaelita polaže ispit zrelost i patriotizmaprema svom narodu. Moramo biti iskreniprema sebi i prema narodu kojem pripadamo,svi mi kao pojednici, koji obavljamoneku funkciju, nismo tu zbog našesuperiornosti ili nekih posebnih profesionalnihkvaliteta. Tu smo isključivo dabi predstavljali i zastupali interese Romai Egipćana. Čini mi se da pojedinci toolako shvaćaju i zaboravljaju da su predstavnicinaroda kojem pripadaju i onošto je najgore, sav svoj intelekt podređujuosobnom interesu, deklarativno se predstavljajućida rade u interesu romske iegipćanske zajednice, takvih je primjerau regiji puno.Nema nas nigdje, u javnoj upravi kao dane postojimo. U tijelima državne upraverade dva pripadnika romske zajednice, utijelima lokalne uprave do danas, nema zaposlenogniti jednog pripadnika romske iegipćanske zajednice. Mi smo kroz redovneaktivnosti savjeta godinama, pokušavalipokrenuti aktivnosti po pitanju proporcionalnezastupljenosti Roma i Egipćana utijelima lokalne uprave, na žalost bez rezultata.Ponekad stječem dojam, kao da smozapali u neku vrstu apatije i inertnosti, kaoda smo se jednostavno predali i prepustilidrugima da govore i odlučuju o nama. Tonije dobro, jer mnogo je Roma i Egipćanakoji u nas gledaju, kao u posljednju nadu.Moramo svi zajedno biti aktivniji, odlučniji,uporniji, energičniji i aktivizam moramopromatrati kao moralni imperativ, jer drugogizbora nemamo.Činjenica je da Crna Gora prolazi kroznajteža ekonomska iskušenja od stjecanjaneovisnosti. Međutim mi smo oduvjekbili i ostali skroman narod, mi netražimo da se svi naši problemi riješei eliminiraju tijekom noći. Vrlo dobroznamo da je to skoro nemoguće u ovakvimokolnostima. Mi isključivo težimoda se trenutni problemi s kojima seRomi i Egipćani suočavaju, bar djelomičnoublažiti. Zaista je neugodno i teško,kada za svoja ustavom zajamčena prava,moramo vječno moliti, čak ni onda neuspjevamo, uglavnom se sve svodi navječita obećanja.Na žalost izgleda da još uvijek postojemoćnici, kojima moramo dokazivati dasmo i mi ljudska bića i da smo građaniove države. Mislim da nije grijeh to što sezalažemo za ravnopravnost i jednakost,uostalom, kako nas god drugi doživljavalitvrdim da smo i mi ljudi s dostojanstvom.Ne korektno je predstavljati Rome i Egipćanekao financijski ili socijalni problem,već kao političko i demokratsko pitanjedržavnih institucija Crne Gore.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

38POVIJEST ROMAromi nedvojbeno predstavljajunajveću progonjenumanjinu u Europi. Novoobjavljenagenetska studija sugerirakako su njihovi preci u Europu stigliiz sjeverozapadne Indije u jednomvalu oko 1500 godina, odnosnopola tisućljeća ranije nego štose mislilo.Međunarodni autori recenziranihstudija u časopisu Current Biology,rekali su kako je njihova studija odemografskoj povijesti Roma najopsežnijido sad . Studija otkrivaporijeklo ljudi koji “predstavljajumozaik jezika, religije i načina života,koji dijele izrazitu društvenubaštinu.”Američki znanstveni časopis ScientificAmerican napominje kakosu ranije studije o romskom jezikui letimične analize genetskih uzorakapokazale kako je Indija mjestonjihova podrijetla. No, nova studijaukazuje na jednu migracije izsjeverozapadne Indije oko 500-tegodine.Prethodne studije uvelike su previdjelemjesto europskog genetskogbazena za 11 milijuna Roma s togkontinenta. Dijelom je to posljedicanjihove kontinuirane izolacije imarginalizacije, a dijelom i zbogpovijesti ugnjetavanja što je i danasslučaj iako su od tada prošla mnogastoljeća.Predrasude prema Romima povijesnosu najočitije u istočnoeuropskimzemljama u kojima živi velikibroj romske populacije. Nedavnenapetosti proširile su se i na romskeobitelji koje traže novi život uZapadnoj Europi.U jednom incidentu krajem rujnaprošle godine u francuskom Marseilleu,zapaljen je logor s 35 Roma.Velika većina od 20.000 stranihRoma reklo je kako živi u Francuskoj,no većina njih su Rumunji iliBugari.Tisuće Roma u Francuskoj je deportirno,a njihova su taborišta susrušena tijekom predsjedanja NicolasaSarkozyja, no znanstvenikScott Sayare prisjetio se u jednomčlanku u kolovozu, kako je FrancoisHollande, njegov nasljednik,obećao kako će bolje integriratiromske pridošlice u francuskodruštvo.Sve više romskih aktivista pronašloje potporu i ne želi dopustiti starepredrasude pa su tako neki čak iodbaciti riječ “Cigani” zbog svojepovijesno negativne konotacije.Prošle godine Romi su prosvjedovaliu Rimu tražeći bolje životneuvijete nakon što je četvero djeceumrlo u požaru koji je posve uništionjihov ilegalni kamp.Prošli mjesec romske obitelji uČeškoj dobile su obečanja od mi-the Romany people constituteEurope’s largest and, arguably,now its most persecuted minority.A new genetic study published thisweek suggests their ancestors arrivedin Europe from northwestern Indiain a single wave around 1,500 yearsago, half a millennium earlier thanpreviously thought.The international authors of the peerreviewedpaper in the journal CurrentBiology said their study was the mostcomprehensive ever of the demographichistory of the Romany. Theysaid it revealed the origins of a peoplewho “constitute a mosaic of languages,religions, and lifestyles while sharinga distinct social heritage.”Scientific American noted that earlierstudies of the Romany language andcursory analysis of genetic patterns haddetermined India was the group’s placeof origin. But the new study points toa single migration from northwesternIndia around the year 500.Previous studies largely overlookedthe place of Europe’s 11 millionRomany in the continent’s gene pool.That was partly a consequence oftheir continued isolation and marginalization,and partly because ofa history of oppression that in manycountries continues to this day.The prejudice has historically beenmost evident in Eastern Europeancountries with large Romany populations.But recent tensions havespread, including to Romany familiesseeking a new life in WesternEurope.In one incident in late September, amob in Marseille, France set fire toan encampment of 35 foreign Roma.As many as 20,000 foreign Roma aresaid to live in France, most of themRomanians or Bulgarians.Thousands were deported and theirencampments during the presidencyof Nicolas Sarkozy, as my colleagueScott Sayare recalled in an article inROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

POVIJEST ROMA39nistarstva obrazovanja kako ćezaustaviti rasprostranjenu diskriminacijuromske djece u školamanakon slučaja iz 2007. koji je završiona Europskom sudu za ljudskaprava.Europski centar za prava Roma,sa sjedištem u Budimpešti, aktivanje u podupiranju sličnih slučajevena europskim sudovimaza borbu protiv rasizma protivRoma.Prošle godine u listopadu novinarChris Cottrell napisao je izvještajo diskriminaciji za otkrivanje spomenikau Berlinu povodom smrti,kako se procijenjuje, pola milonaRoma tijekom holokausta. Tom jeprilikom citirao njemačku kancelarkuAngelu Merkel: “Nemojmookolišati. Sinti i Romi pate i danasod diskriminacije i isključenosti. “Najnovija genetička istraživanjamogu doprinijeti uspostavljanjuromskog ‘zasluženogmjesta ueuropskoj povijesti- u posljednjih1.500 godina.Znanstvenici kojiotkrivaju snažnumiješanje neromskihgena usjevernim i zapadnimzemljamatijekom njihovihmigracija, izjavilisu kako će daljnjaistraživanjapomoći definiratiidentitet indijskihpredaka ipružiti daljnje pojedinostio migracijamakao i o bližojpovijest Romau Europi.August, although François Hollande,his successor, has promised to betterintegrate the newcomers into Frenchsociety.A more activist Romany populationhas found a voice, however, showingit is no longer prepared to takethe old prejudices lying down. Someeven reject the word “gypsy” becauseof its historically negative connotations.Romany protestors last year turnedout in Rome to demand better livingconditions after four children died ina fire that destroyed their illegal camp.And Romany families last monthwon a pledge from the Czech ministrythat it would finally end widespreaddiscrimination against theirchildren in schools after a landmark2007 case in the European Court ofHuman Rights.The European Roma Rights Center,based in Budapest, is active inpushing similar cases in Europeancourts to combat racism againstRomany.My colleague Chris Cottrell wrotein October of continuing discriminationin a report on a ceremony inBerlin to unveil a memorial commemoratingan estimated half millionRomany who died in the Holocaust.He quoted Chancellor Angela Merkelof Germany saying, “Let’s notbeat around the bush. Sinti andRoma suffer today from discriminationand exclusion.”The latest genetic study may at leastcontribute to establishing the Romanys’rightful place in European history— for the last 1,500 years.The scientists, who revealed a strongadmixture of non-Romany genesin northern and western countriesduring their migrations, said furtherstudies would help define the identityof their Indian ancestors and providefurther details of their migration andsubsequent history in Europe.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

ROMSKI JEZIK41U kaznenom postupku:a) Da osiguraju da sudovi na zahtjevjedne od stranaka mogu voditi postupakna regionalnom ili manjinskomjeziku, ilib) Da okrivljenom jamče pravo upotrebljavatisvoj regionalni ili manjinskijezik; ilic) Da osiguraju da zahtjev i dokaz,bez obzira da li je u pisanoj iliusmenoj formi, ne bude smatranneprihvatljivim samo zbog toga štoje u formuliran na regionalnom ilimanjinskom jeziku;d) Da izdaju, na odgovarajući zahtjev,dokumente koji se tiču pravnogpostupka na odgovarajućem regionalnomili manjinskom jeziku, akoje to neophodno korištenjem odgovarajućihprevoditelja koji ne biizazvali nikakve dodatne troškovezainteresiranim osobama;U građanskim parnicama:a) Osiguraju da sudovi na zahtjevjedne od stranaka mogu voditi postupakna regionalnom ili manjinskomjeziku: ilib) Dopustiti, kada se stranka trebapojaviti osobno pred Sudom, damože koristiti svoj regionalni ilimanjinski jezik bez ikakvih dodatnihtroškova; ilic) Dopustiti izdavanje dokumenata idokaza na regionalnim ili manjinskimjezicima, ukoliko je to neophodnokorištenjem odgovarajućihprevoditelja;U postupcima pred sudovima koji setiču upravni stvari:a) Osiguraju da sudovi, na zahtjevjedne od strana vode postupak naregionalnom ili manjinskom jeziku;ilib) Dopustiti, kada se stranka trebaosobno treba pojaviti pred sudom,da može koristiti svoj regionalni ilimanjinski jezik bez ikakvih materijalnihtroškova; ilic) Dopustiti izdavanje dokumenata idokaza na odgovarajućim regionaleili manjinskim jezicima, ako je toneophodno, uz potrebu odgovarajućihprevoditeljaDržave članice trebale bi se obvezati:a) Ne dovoditi u pitanje valjanostpravnih dokumenata samo zbogtoga što su donijeti na regionalnomili manjinskom jeziku;b) Ne dovoditi u pitanje valjanostpravnih dokumenata koji su donijetiu okviru države samo zbog togašto su načinjeni na regionalnomili manjinskom jeziku ili osiguratida se oni mogu upotrijebiti protivzainteresiranih trećih osoba, kojainače ne koriste ove jezike, poduvjetom da im je sadržaj ovih dokumenatastavljen na uvid od straneosoba koje se na njega pozivaju; ilic) Ne poricati valjanost pravnih dokumentadonijetih između različitihstrana, samo zbog toga što sunačinjeni na regionalnom ili manjinskomjeziku;Zemlje članice trebaju se obvezati da sena regionalnim ili manjinskim jezicimanađu najznačaniji zakonodavni tekstovi,a posebno oni koji se tiču osoba kojekoriste ove jezike, osim ako oni do njihnisu došli na neki drugi način.Administrativne vlasti ijavne službeU okviru administrativnih oblasti države,u kojima broj njihovih stanovnikakoji koriste regionalne ili manjinskejezike, dražave članice, koliko jeto god razumno moguće, preuzimajusljedeće obveze:a) Osiguraju da administrativne vlastikoriste regionalne ili manjinskejezike; ilib) Osiguraju da njihovi službenici ukontaktima s građanstvom upotrebljavajuregionalne ili manjinskejezikeu odnosu prema osobamakoje ih koriste; ilic) Osiguraju da oni koji koriste regionalneili manjinske jezike mogupodnijeti usmene ili pismene predstavkei dobiju odgovor na tim jezicima;ilid) Osiguraju da oni koj koriste regionalneili manjinske jezike mogupodnositi usmene ili pismenepredstavke na tim jezicima; ilie) Učiniti dostupnim upotreba administarativnihtekstova i obrazaca zastanovništvo koje koristi regionalneili manjinske jezike na tim jezicimaili da se osiguraju dvojezične verzije;f) Omogućiti upravnim vlastima daizrađuju nacrte dokumenata na regionalnimili manjinskim jezicima.Po pitanju lokalnih i regionalnih vlastina čijem teritoriju određeni brojstanovnika koristi regionalne ili manjinskejezike kada je taj broj takav daopravdava spomenute mjere državečlanice trebale bi preuzeti obvezu daodobre ili ohrabre:a) Uporabu regionalnih ili manjinskihjezika u okviru financiranjaregionalnih ili manjinskih vlasti;b) Mogućnost za one koji koriste regionalneili manjinske jezike da podnesupisane ili usmene predstavkena tim jezicima;ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

42ROMSKI JEZIKc) Da lokalne vlasti objavljuju svojaslužbene dokumente na odgovarajućimregionalnim ili manjinskimjezicima;d) Uporabu manjinski i regionalnihjezika u raspravama u lokalnimparlamentima, pri čemu se, međutim,ne isključuje uporaba službenogjezika države;e) Uporabu, ako je neophodno zajednos imenom na službenom jezikudržave, tradicionalnih oblika imenamjesta na regionalnim ili manjinskimjezicimaŠto se tiče javnih službi koje osiguravajuadministrativne vlasti, države člane trebajuse obvezati, u okviru teritorija nakojem se regionalni ili manjinski jezicikoriste, u suglasnosti sa stanjem svakogjezika i koliko je to razumno moguće:a) Omogućiti da se regionalni ilimanjinski jezici koristiti u javnimslužbama; ilib) Da dopuste korisnicima regionalnihili manjinskih jezika da podnesuzahtjev na ovim jezicima;c) Prevođenje i tumačenje kada je topotrebno;d) Angažiranje, ili ukoliko je neophodnoosposobljavanje, službenikai ostalih zaposlenih u okviru javnihslužbi;e) Države članice trebaju obvezati tedopstiti uporabu i usvajanje obiteljskihimena na regionalnim ilimanjinskim jezicima, na zahtjevonih koji su zainteresirani.Sredstva javnoginformiranjaDržave članice trebale bi preuzeti obvezuda za one koji koriste regionalneili manjinske jezike na teritoriju nakojoj se ti jezici govore, u skladu sa situacijomod jezika, do stupnja do kojegjavne vlasti, izravno ili neizravno,imaju nadležnost, moć ili igraju odgovarajućuulogu u ovoj oblasti, i poštujućinačelo neovisnosti i autonomnostisredstava javnog informiranja:Na regionalnim ili manjinskim jezicimaili u smislu u kojem radio i televizijaimaju ulogu javne službea) Osigurati osnivanje bar jedne radiopostaje i jednog televizijskogprograma na regionalnom ili manjinskomjeziku: ilib) Ohrabriti ili olakšati osnivanje barjedne radio stanice na regionalnimili manjinskim jezicimac) Ohrabriti ili olakšati redovito emitiranjetelevizijskog programa naregionalnim ili manjinskim jezicimad) Ohrabriti ili olakšati proizvodnjui distribuciju audio i audio-vizuelnihradova na regionalnim ili manjinskimjezicima;e) Ohrabriti ili olakšati stvaranje iočuvanje bar jednih novina na regionalnimili manjinskim jezicima;f) Pokrenuti dodatne troškove onihsredstava javnog informiranja kojikoriste regionalne ili manjinskejezike u slučajevima kada zakon iinače omogućuje financijsku pomoćsredstvima javnog informiranja;ilig) Primjenjuju postojeće mjere financijskepodrške i na audio-vizualnuprodukciju na regionalnim ili manjinskimjezicima;h) Pomoći u obrazovanje novinarai ostalih zaposlenih u sredstvimajavnog insformiranja koja koristeregionalne ili manjinske jezike.i) Države članice trebaju se obvezatiI jamčiti slobodu izravnog prijemaradiskog i tv programa iz susjednihzemalja na jeziku koji je isti ili sli-ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

ROMSKI JEZIK43čan regionalnom ili manjinskomjeziku, kao i da se ne suprostavljajureemitiranja radio i televizijskihprograma iz susjednih zemalja naovom jeziku.Kulturne aktivnosti ipogodnostiŠto se tiče kulturnih aktivnosti i olakšica,posebice knjižnica, videoteka, kulturnihcentara, muzeja, arhiva, akademija, kazalištaili kina, kao i literarnih radova ilifilmske produkcije, različitih oblika kulturnogizražavanja, festivala i kulturneindustrije, uključujući i uporabu novihtehnologija, države članice trebaju seobvezati unutar teritorija na kojoj se tijezici koriste, i do stupnja do kojeg sujavne vlasti za to nadležne, imaju ovlastiili igraju odgovarajuću ulogu:a) Ohrabriti vidove izražavanja i inicijativespecifične za regionalne ilimanjinske jezike i omoguće različitenačine pristupa umjetničkim djelimaproizvedenim na tim jezicima;b) Potaknuti različita sredstva putemkojih bi dijela sačinjena na regionalnimili manjinskim jezicimapostala dostupna pomaganjem irazvitkom prevođenja, sinhronizacijii titolvanih prijevoda;c) Unaprijediti pristup regionalnih ilimanjinskih jezika radovima proizvedenimna drugim jezicima razvojemprijevoda, sinhronizacija ititlova;Ekonomskii društveni životŠto se tiče ekonomskih i društvenihaktivnosti države trebaju se obvezatida na teritoriji čitave zemlje:a) Eliminiraju iz zakonodavstva sveodredbe koje zabranjuju ili ograničavaju,bez dovoljno opravdanihrazloga, uporabu regionalnih ilimanjinskih jezika u dokumentimakoji se tiču ekonomskog ili društvenogživota, posebno u ugovorimao zapošljavanju ili u tehničkimdokumentima poput upustva zaupotrebu određenih proizvoda iinstalacija;b) Uključe u njihove financijske ilibankarske odredbe pravila kojabi omogućila, na način koji je uskladu s komercijalnom praksom,uporabu regionalih ili manjinskihjezika prilikom korištenja različitihsredstava plaćanja;c) U ekonomskom i društvenom sektorukoji je pod njihovom kontro-olom,organiziraju aktivnosti kojeunaprijeđuju uporabu regionalnihili manjinskih jezika te da svepogodnosti socijalnog osiguranjakao što su bolnice, starački domovii slično, ponude mogućnostismještaja i tretmana na njihovomjeziku onim osobama koje koristeregionalne ili manjinske jezike, akoji imaju potrebu za odgovarajućomnjegom zbog narušenogzdravlja, starosti ili drugih razloga;d) Osiguraju da sva važna upozorenjavezana za sigurnost budu istaknutana regionalnim ili manjinskim jezicima;e) Urede da se informacije koje pružajunadležne javne vlasti, a koje setiču prava potrošača, budu dostupnena regionalnim ili manjinskimjezicima;PrekograničnasuradnjaDržave članice trebaju se obvezati:a) Primjenjivati postojeće bilateralneili multilateralne aražmane koji ihvezuju s državama u kojima se istijezik koristi u identičnoj ili sličnojformi, ili ako je neophodno, datraže da zaključe takve sporazume,na način koji bi unaprijediokontakte između korisnika istogjezika u određenoj državi na poljukulture, obrazovanja, inforamacija,osposobljavanja i trajnog obrazovanja.b) Da u korist regionalnih ili manjinskihjezika olakšaju ili unaprijedesuradnju između dvije strane granice,a posebno između regionalnihi lokalnih vlasti na čijem teritorijuse isti jezik koristi u identičnojili sličnoj formi.Mnoge europske zemlje imaju nasvom teritoriju regionalno nastanjenemanjine autohtone skupine kojegovore jezik drugačiji od jezika većinskogstanovništva. To je posljedicapovijesnih procesa, u kojima državenisu formirane po čisto jezičnimlinijama i male zajednice su ostaleokružene većinskim. Odgovornost zazaštitu manjina je prvenstveno na državamadomaćinima. Komisija trebainzistirati da matične države igrajuulogu i u zaštiti i u očuvanju svojihsunarodnjačkih manjina, u cilju osiguravanjada njihove stvarne jezičnei kulturne veze ostanu jake. Europase razvila kao kulturno jedinstvo zasnovanona različitosti međusobnopovezanih jezika i kulturnih tradicija,kulturni diverzitet predstavlja bogastvo,a prihvaćanje tog diverzitetaje preduvjet za mir i stabilnost u Europi.Osobe koje pripadaju nacionalnimmanjinama imaju pravo slobodnoispoljavatiu, čuvajti i razvijati svojetnički, kulturni, lingvistički ili regionalniidentitet i da očuvaju i razvijajusvoju kulturu u svim aspektima,oslobođeni od bilo kakvog pokušajaasimilacije protiv njihove volje.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

44ROMSKA BAŠTINAI priroda e oralnonarodno literakoroioralna narodno literatura siulavdo kotor kotar i literatura.Ili aver lafencar vakerdo i oralnaliteratura si i daj e literaturakiri.I Nauka basi narodno literatura(kotar o folklor -folkloristika) koasavko chani javinelape sar kotorkotar i istorija e literaturakiri. Telonarodno (ili oralno ja popularna, jatradicionalna) literatura ili prostovakerdo folklor – odova si naucnotermini basi narodno oralna literatura.,odnosno odva si oralno narodnotvorestvo e buvle siroke narodno masengoso odrazini olengoro dzivdipeko turli istorikane vaktija ko olengorodzivdipe.Znaci o lafi folklor avelakotar o lafi Folk so znacini narodthaj Lore so znacini znaenje dzandipe.Odovabukvalno znaini narodnoznaenje, narodna mudrost. Sarso vakerdjam o anglisko naucnikoThoms vakergja kajtelo odova termin folklorperela o ustnonarodno tvorbe, oobicaija,o sueverja thaj vavera bukha kotari duhovna kultura e manusengiri.Iletaratura javinipe ko jek narodoparalelno ked pojavinipe olengiripismenost. Ko avgo vakti i literaturapojavisalili maskar o priviligirimethaj pokulturno amalikane klase,sose numa olen sinelen o prakticnosajdipe te sikljoven te citinen thaj tepisinen thaj te sluzin pes e pisibaja,soske odova vakti o papirusija thaj oglineno plocke thaj tablice sine butkuc e corolelnge. Baso odola pismenotrage ko jekh narodo si but pharestete sledinipe.E oralno literaturaja i situacija najeasavki , soske voj javinipe kana javinndzapeo lafikeripe ko manusa.O bijandipe e poezijakoro , znaci eoralno tadicijakoro isiole bari manusikaniistorija , znaci panda kedpojavisalilo o manus. Ked pojavisaliloo lafikeriba ko manusa javisalileem o kheliba, o gilja thaj i muzika.A o kheliba, o gilja thaj o muzickotvorestvo si but importantno karakteristikeki oralno narodno tradicija.A odova si otnr, prvobitnosinkretizam ili prvobitna umetnostsar so vakerdja o rusko literaturnoistoricari o Aleksandar Veselovski.I narodno lteratura isiolaple karakteristike kolencar vojrazlikuinipe kotar i pismeno literatura.But vazno elementithaj jekhkotar i emkarak-teri -sticnoosobinae narodnotvorbengoro siodoja so ola sianonimno. Aljovelapekaj svakojanarodna tvorba mora te ovel la bipendzardoavtori. Sakoja narodnatvorba si produkt kotar jekh manuskolesoro anav po pravilo trubul teavol bipendzardo (anonimno) Kokeripe e narodno tvorbengoro o bipendzardoavtori dela i sema odoletvorbakiri (o teksti i melodija emvaver) a palo odova odja tvorbaovela bizo nava.Vov na reflektirinibaso nisavo avtorstvo baso nisavopravo e tvorbake so kerdzala emotkazinipe kotar odova thaj delegiriniodova e avutne generacijenge.O avutne generacije palo odovabuvljarena i buti odole tvorbakiristilizirinenala, usovrsinenala thajsuzakerenala. I anonimnost si jekhosobina ko narodno tvorestvo. Jekhoralna tvorba lakoro avtori vakerolalaprvo anglal jek potesno ja pobuvlokrugo manusa. Ako si voj lacivoj odma prifatilpe kotar o manusa, zapamtinipe ko pobut manusa,thaj prenesinipe kotar o manus komanus. Ko vakeripe kotar o jek manusko aver manus i tvorba durardjovelakotar plo avtori, thaj gubinibilo savi vrska olestar. Poodori soovela odole tvorbaja , okova so vakeriili giljavela odoja tvorba ko plochani ov meninelal, doterinila thajvakerila ko aver chani ili dodainelanesavo nevo lafi, ja palem frdela latarnesavo lafi . Sakova giljavutnosaj te interpretini i narodno tvorbako plo chani sar vov mangela thajdzanela. Eke odleske jekh narodnatvorba so ko avgo vakti kerdzalajekh manus, a palo nesavo vakti vojpromeninipe basi asavki narodnotvorba so naklja baro drumo olakevakeriep kaj si voj narodno, soskebut manusa gilavgjeola, chivdeolatenesto nevo, plo thaj prihvatingeolasar piri. Odoleske ko narodno tvo-ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

ROMSKA BAŠTINA45AUTOR:prof. TRAJKO PETROVSKI, BORÅSrestvo jek isto tvorba isiola em butvarijante.Odoja si i dujto karakteristikae narodno tvorestvoskiri.I razlika maskari i pismena thaj iusna tvorba si so i prva olakoro avtoriodma zapisiniola, thaj dolalaanav thaj zapisini em po anav emodma fiksirinilia.A dok o slucaj eustno tvorbencarsi aver ola prenesinenapekotar o manus ko manus,neprekinato meninenape bilo pozitivnobilo negativno sa dji ko momentidji kana na zabelezinenape.Jek tvorba saj te racuniunipe kaj sinarodno ako bijandili thaj dzivdinelalmaskaro manusa, ako voj odrazilolengoro dikhibe e dzivdipaskorothaj e prirodakoro, ako voj hasarelpire avtore, ako but drom povtorilpeko narodo, kova so em ikerelala.Karakteristiki naromskoto narodnotvorestvoskiriKo plo narodno tvorestvo o romavaljani te goordinenpe. Olengoronarodno tvorestvo si but barvaloturli motivencar thaj sizeija kotaro turli poetikane thaj prozaisticnoumotvorbe.Kedime si but romsnegilja thaj paramisa, anegdote, proverbija,legende ko turli chiba. Kotaro romane narodno umotvorbeo narodno gilja astarena prvo thanem kotar o dikipe e tematikakoroem kotar o sa astaripa kotar o aktuelnonastanija e dzivdipaskero eromengoro em kota o aspekti kotarpli emotivno dikipe em kotarolakiri muzikalno rig, O gilja sakoputi pratinena sine ko sa o romanegeneracii ko olengoro intenzivnodzivdipe.Ko repertoari ko romane giljengorosi vklucime turli gilja em kotaro dikipe olengere sodrzinakoro emkotar o dikipe kotar o zanrovskoaspektija. Ki romani narodno lirikasi zastapime sa o o vidija lirskonarodno gilja. Obredno ili mitologikane,trudove bukjarnikane, mangipaskeregilja em bitovo gilja. Isiem soibnaskere gilja ili cavrikanegilja, asaibnaskere gilja I tematikako akala gila si razlicno thaj si butbarvali. O fondi e romane paramisengoroisto si but baro thaj astarisa o tipija paramisa. Ki celina oromane paramisa si ki tematika butpase e paramisencar avere narodonegere.Ko romane prozno tvorbe isiisto agjaar but interesno kratko folklornozanrija sar so si o: poslovice,gatanke, kletve, blagoslovija emvavar. Sar so poangle vakerdjam inarodna oralna literatura ko Romasi raznovidno thaj but bari. Zastupimesi sa o granke thaj grupekotar i usmeno narodna literatura.Ki romani oralno literatura postoo roma nakle kotar o puvja ko pasutnoistok (sar so si persija, ermenija,sirija, khoranipa, arabija )olalele nesave bukja kotar odola thanathaj emindje ko plo folklori, isi istoagjaar ko romano folklori nesaveelementija em pojave so lele kotar ooralno tradicija em kotar o manusaso djivdinena ko balkansko phuvja.Ko romano folklori najorginalno sio romane paramisa kola so isiolenbut elementija thaj motivija kotari usmena(oralna) tradicija kotar onarodo so dzivdinela ko pasutno(persija, ermenija, irak) thaj duraloistok (Indija). Ki oralno (mujali)literatura ko Roma saj te navedinaakala grupe:- O miletikane (narodno) paramisa- O miletikane (narodno gilja)- O narodno poslovice- O narodno zagonetke- O narodno tuzbalice- O hojra thaj o khelibaPhanda kotar o but phurano vaktimaskaro o Roma najmanglo literaturnorodi sine o narodno (purane)paramisa. Zastupime sine ponajviseo romane bajke, mitija, o legende, apalo odova em o tikne paramisa thajo basne.Maskaro o Roma ko Istok sar so vakerelao Aleksandar Paspati, pandako maskarutne vekija sine profesionalnoroma so vakerena sine romaneparamisa kola so paramisavakerenalen sine ko kafane thaj kocajdjilnice. O Roma kotar o Balkanipa em ko avera phuvja, vakerenasine romane paramisa ko jevendaskorovakti, trujal o kumbeti besenasine thaj vakerena sine paramisa ecavenge thaj pire familijake.Ponesavoputi vakerena sine paramisa empred te soven pumare cavenge, pacak rakjate sine ked arakena e mule.Emsukar manusa kotar o roma sodjanena sine te vakeren paramisasine o roma o cergajra, em o khoraneroma. Isi paramisa zalosno sodrzinaja,a sine paramisa em sodrzinajaso saj sine o manusa te daranked sunena odola paramisa. Ko butROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

46ROMSKA BAŠTINAromane paramisa ki olengiri sizetikasaj te arakenpe elementija so iarakade panda kota i Indija.Maskaro o legende istakninenapeokola legende baso Penga . Akalaparamisa registriringja maskaro oRoma kotar i Bosna i Hercegovinao Rade Uhlik. (Ciganske price, Sarajevo1967). Akate saj te istakninaem o baro romano prazniko so butroma kotar o Balkansko puvja dodan danas kerenale. Akava romanoprazniko Vasilica zasnivinolapekotar i purani legenda baso potop,kova si slicno e legendaaja kotar ostar zavet.Akate saj te spomninajek purani legenda kotar o vranjskoroma ”O Thagar o Faraoni thaj oRoma kote so ki legenda ukljucimisi i guska, koja si bicaldi sar obaveznokurbani basi Vasilica.Akala puranelegende si zabelezime kotar oJ. Frazer, ko lil Folk-lore in the oldTestament, em o Tihomir Djordjevic,ko plo lil Ciganske price so ikliloko Beograd 1933 bers. Isto agjaaem ko Skopje ked istrazindjumo romano folklori ko 1982 dji ko1992 ked pisindzum i magistraturazabelezingjum but romane legendebasi vasilica maskaro roma ki SutoOrizari, Topaana em ko Madzariem ko avera gava ko Skopje.Odolalegende saj tearakenolenko mlo lil Kalendarskite obicajikaj Romite vo Skopje i okolinata soiklilo ko Skopje ko 1993 bers. Maskaroo khorane Roma arakljummitoloske paramisa kote so vakeripekaj i phuv pasljovela ko singajeke guruveskere, pa ked o guruvmrdini ple singencar i phuv tinanela,a ked ka mrdini ple sereja bipreperela celo sveto. Isto agjaar kodisave romane paramisa saj te arakenem vakeripes kaj i phuv sine koavgo vakti ramno sar tepsija, a o develpalo odova kergja o planine thjo bairja. Ko romano folklori isi butparamisa em baso vesterke, zmaijaem baso vampirja.Hojra thaj tancijaKo XVII veko o beogradsko istoricariRadovan Samardžić, ko jekhpiri naucno studija navedini jekhkheliba sar khelena o Roma uz pratnjakemanaja. Vov belezini kaj oroma but sukar khelena thaj giljavena.O Tihomir Djordjevic thaj onaucno Pirx ko ple naucno studijenavedinena ko vakti e Knez Miloseskoroki Srbija ki diz Smederevojekh romano chavo pernango razbusavenobalencar, uravdo ko jekhgalbeno gad, a upral gad sineolevezimo jeleko uravdo ko jek buvlofustani kelela sine , a i muzika basalelaoleske. Ko romano folklori isibut romane hojra, isi originalnoromane hojra, pendjardo si em oromano cuceko. Isi ojra kote soastarenape te khelen em djuvljaem musa kotar o vast. A isihojra kola so kelena numa odjuvlja, a isi hojra kote sokhelena numa o mursa. Kodisave thana ki Vojvodinathaj madarska isi roma kedkhelena na astarenape vastencarnego samo marena pevasta em marena pe palmencar pirecanka. Ko disave roma kelena podisavoputi em duj djene, mursem djuvli, ili murs em murs,ili djuvli em djuvli. Pendjarderomane hojra si e bojrakoro horo,pembe pembe em Toapaansko,Telova, A sasakoro, e bojrakoro horoem but avera. O romano cuceko sibut manglo maskaro roma kotar obut purano vakti. Kelelape baska omursa, a posebno o djuvlja.Ako ocuceko kelena numa o djuvlja teganiodova si solo kheliba, kova si butrasprostranimo ko romane bijava kobalkansko roma.O cuceko maskaroroma isiole ritualno thaj zabavnokarakteri.Romane tuzbaliceO romane tuzbalice si but arhaicno.Ko akala tuzbalice preperana o patrijarhalnogilja, o elegije.Ko rumunskoroma saj te arakenpe zalnogilja kola sogiljavenpe e mulenge.Ko muslimansko roma o islami naeiskorenimo, ked merela neko isto sajte sunenpe zalno gilja ili vakeribasar zal baso o djeno so naklja i dunjaki romani chib ked merela neko.O romane giljaI romani narodno poezija uglavnomisiolen lirsko sodrzina. O romanegilja pobut giljavenpe ki romanichib. O romane gilja legarena pestelirsko elementija, em odova obredno(ritualno) thaj elegicno elementija.Maskaro roma ki Makedonijathaj ki Srbija zabelezindzum i romanigili Desuduj Phralja phurtkerena, kote so giljavipes o motivibaso zidiba i bori e caveja ko zidoe phurtakoro sar kurbani, te bi iphurt te na perel. Sa o romane giljagiljavenape uz pratnja muzickoinstrumentencar ili bizo olende, oromane gilja gilavenape ki grupa iligiljavela jekh dzeno. Posebno gruparomane lirsko gilja kerena o cavrikanegilja. Ola ulavenape ko gilja sogiljavenape e chavrenge te bajrovenposigate ili giljavenape olenge te sovenodnosno te astarilen o posukarsoiba. Radi ilustracija ka navedinajek primer cavrikani soibnaskiri romanigili:ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

ROMSKA BAŠTINA47Nani, naniNani nani mo cavoe nanako rakloi bavlal tuke kuna ka delegirinio bakre kanakentuke cuci ka ka denNani, nani e tatesoro cavorodok na bajroveme nane te zeninamaBajrov mo cavo posigatee diajkoro cavonani, nani e dijakoro cavoro.Ko romane gilja giljavipe ponajvise baso zuzipe,thaj sukaripe. Isi gilja kote so giljavipebasi dar kotar o meripa.Narodne zagonetkeKe roma isi em garadine alava (zagonetke) kolaso astarena isto importantno than ko romano folklori.O romane garadine alava si but slicno averegaradine alavencar ko avera narodija. Ake ka navedinadisave primerja:Kaj mor phen bijandili e car nimaj barol ? (e jag)Ka se rodila mojata sestra treva veke tamu ne niknuva?Ogan.Ni han, ni pijen pal sa jek si bokhale? E jaka.Nitu jadat nitu pijat a sekogas se gladni i zedni?Oci.Rajko Đurić, garadine alava,Beograd, 1980.Narodne posloviceKi oralno (usmena) romani tradicija sizastupime em o romane poslovice.Ake nesave primerija.Savo gav asavke Roma.Kakvo selo takvi romi.Savo vos gasave sosoja.Kakva suma takvi i zecevi.Sel romane gava, sel romane svaturja.Sto romska naselja, sto romska govora.ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA

48REAGIRANJAISSN 1845-6413ROMANO ČAĆIPEROMSKA ISTINA