download - Udruga Roma Zagreba

Broji / Broj 46 Berš / Godina XVI. Zagreb , novémbro / studeni 2012. 

Romska istina 

12. susreti Roma u Rijeci • Dekada Roma bez Roma

Sadržaj 

Primjer namjernog onemoguavanja rada 

Romske Udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4 

Sample case of deliberate obstruction of 

a Roma ngo effort . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6 

U Rijeci održani 12. dani Roma . . . . . . . . . . . . . . . . .8 

Dekada Roma bez Roma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 

Predsjednie Nacionalne kordinacije 

Romske nacionalne manjine RH . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 

Primjer nehumanog tretmana romske obitelji . . . . . . . . . 16 

Romi su se vratili u Škabrnju: Bojimo se, 

ali nemamo izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 

Zastupnik Kajtazi radi za sebe, a na štetu Roma . . . . . . . 17 

Prosvjedovali zbog dolaska romske djece . . . . . . . . . . . 18 

Europska komisija protiv rasizma objavila 

je novo izvješe o Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 

Council of Europe Anti-Racism Commission 

to prepare report on Croatia . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 

Za probleme hrvatskih Roma znaju i u Strasbourgu . . . . 22 

Besplatni seminari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 

Tikne Roma ano muzei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 

Mali Romi u muzeju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 

Finska organizra radionicu Kreativni pristup 

borbi protiv diskriminacije Roma . . . . . . . . . . . . . . . . 28 

Ini o Roma semnina dive bipedozoralipa . . . . . . . . . . . 29 

I Romi obilježavaju dan nenasilja . . . . . . . . . . . . . . . 29 

Kukasti križ na romskoj kui u Kragujevcu . . . . . . . . . . 30 

Nacistikano trušul hramimo pedo romano kher 

ano Kragujevac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 

Održana 4. sjednica Vijea Romske nacionalne manjine . . . 30 

Kakvu vodu piju Romi u selu Barlovo blizu Kuršumlije . . . 31 

Savo pani pijena o Roma ano gav Barlovo paše Kuršumlija 31 

Razlike u životnim uvjetima uzrokuju poveane migracije . . 32 

Differences in living conditions cause 

increased migration . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 

STOP deportaciji Roma sa zapada . . . . . . . . . . . . . . . 34 

Prijedlog za pokretanje utvrivanja krivine odgovornosti 

protiv bivšeg francuskog predsjednika . . . . . . . . . . . . . 38 

Svjetska organizacija Roma Rromanipen apeluje 

na sistemsko pronalaženje rešenja za romske 

migrante u Francuskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 

KESTJONARO VASH I THEMATIKA SAVI AVELA ANDI AVUTNI 

ROMANE DZJUVLEANGI KONFERINTZA . . . . . . . . . . . . . . 40 

Srbija dobila odbor za ljudska i manjinska prava . . . . . . 41 

Šerutnipaski vaš manušikane thaj minoritetenge hakaja . . . 41 

Savjet Europe i zaštita ljudskih prava . . . . . . . . . . . . . 42 

Legenda o kovanju avala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 

Romano aipe – Romska istina • Romano Lil – asopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdava: Udruga Roma Zagreba i Zagrebake 

županije • Redakcija: emernika 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: UMRH@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Meši, e-mail: 

UMRH@zg.t-com.hr • Izvršna urednica: Aleksandra Markovi, e-mail: aleksandratmarkovic@gmail.com • Ureivaki odbor: Alija Me- 

ši (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Heri, Besima Meši, Mišo Ibriševi, Toni Vuk, Renata on Perkovi • Tajnica: Snježana Martinovi 

• Izdavanje asopisa sunanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, 

Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. asopis je osloboen poreza • Priprema i 

tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • asopis je besplatan 

2012. godina skoro je iza 

nas te želimo dati pregled događaja 

vezanih uz pitanja koja interesiraju 

čitatelje časopisa Romano 

Čaćipe. Tematski, za rad naše udruge, ova 

godina bila je godina ljudskih prava. O ljudskim pravima 

se puno govori i na papiru je sve definirano, no svejdoci smo 

kako u praksi nedostaje puno elemenata potrebnih za stvarno 

uživanje ljudskih prava, posebice od strane romske nacionalne 

manjine. 

2012. godine sudjelovali smo u kreiranju nove nacionalne 

strategije (plana, programa) za Integraciju Roma u Republici 

Hrvatskoj. Osim sudjelovanja u pisanju, sudjelovali smo 

i u javnim raspravama te u konačnici došli do zaključka da 

je riječ o prepisivanju prethodnog nacionalnog programa za 

Rome od prije skoro 10 godina. Cijeli proces nas je podsjetio 

na jako puno ambicija i obećanja koja su dana, dok u stvarnosti 

vidimo da se iste izjave i planovi prebacuju iz desetljeća 

u desetljeće. Ovoga puta iz nacionalnog programa, plana ili 

strategije (jer riječ je samo o drugačijim nazivima za u biti 

jedno te isto) izbačen je projekt jedinstvenog kulturnog centra 

Roma u gradu Zagrebu koji je bio prihvaćen prije 10-ak 

godina i za koji je kasnije utrošeno nekoliko miliona Kuna, 

pri čemu nitko nikada nije vidio ni zemljište, a kamoli obrise 

nekakvog kulturnog centra. U skladu s gospodarskom 

krizom, prilikom izrade novog nacionalnog plana, strategije 

ili programa, ovoga je puta zapravo izbačena bilo kakva 

fiskalna odnosno novčana odgovornost nadležnih tijela za 

provedbu mjera koje se preporučuju te se pomnim odabirom 

riječi, datum ostvarenja istih, prebacuje na neka druga 

vremena kada će gospodarska situacija biti bolja. 

Od predstavnika Europske Unije redovno slušamo kako se 

prilično velika novčana sredstva već godinama doznačuju 

Republici Hrvatskoj za potrebe Roma. No, pri nadležnim 

institucijama u našoj domovini nije moguće dobiti transparentne 

podatke o tome koliko je materijalnih sredstava doznačeno 

i na što su ista potrošena. 

Sve veći broj inicijativa i programa koji se bave pitanjima 

Roma nastavljaju sa dosadašnjom praksom, naime, novac 

se troši na seminare, kongrese, okrugle stolove, domjenke, 

osobne dohodke, dnevnice i naknade za članstvo u raznim 

odborima i tijelima koja se bave “Romskim pitanjem”, dakle 

skoro sav novac se troši na razne administratore koji eto, administriraju 

cijelo to pitanje. 

Naravno, uvijek ima i pozitivnih primjera, tako da Zavod za 

zapošljavanje doista pruža potporu zapošljavanju na određeno 

vrijeme te na prekvalifikacije mladih romkinja i roma. Na 

istome smo svakako zahvalni i pohvaljujemo ovu aktivnost. 

Međutim, problemi se gomilaju, a rješenja su sve neizvjesnija. 

Bitno je znati da unatoč gospodarskoj krizi sredstva namijenjena 

Romima iz proračuna Europske Unije nisu predmet 

smanjivanja, jer su ista sredstva alocirana još prije nekoliko 

godina. Međutim, u svakodnevici, svjedoci smo da romske 

udruge koje imaju aktivne programe namijenjene djeci i 

mladima, od vrtića do besplatnog Interneta i prekvalifikacija, 

sve teže uspijevaju naći nužna sredstva za provedbu istih 

aktivnosti. U istom razdoblju, svjedoci smo kako se sredstva 

dodijeljuju projektima kroz koje se stječu osnovni uvjeti za 

Autor: Alija Mešić, predsjednik 

Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije 

(www.umrh.hr) te član Vijeća romske 

nacionalne manjine Grada Zagreba 

nešto, a to nešto nije vidljivo. Transparentnost u odabiru 

projekata koji se financiraju na vrlo je nezahvalnom nivou. 

U predstoječoj 2013. godini očekuje nas pitanje na koji još ne 

znamo odgovor. Hoće li Republika Hrvatska iskoristiti predsjedanje 

Dekadom Roma na način da isto ostvari konkretne 

koristi za romsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj 

(kao što su to učinile sve druge države kada su predsjedale 

Romskom Dekadom) ili će se sve završiti kao i do sada, s nebrojenim 

brojem seminara, novinskih natpisa, domjenaka te 

u stvarnosti, posve bezvrijednim studijama u kojima se svake 

godine prepisuje znanje i spoznaje iz prethodnih godina. 

Pitamo se dakle, hoće li će se iskoristiti prilika za dobrobit 

svih, ili će po starom običaju sve zajedno završiti kao uspomena 

na dobra vremena za onih nekoliko koji su eto, sjedili 

u foteljama na rok od godine dana. 

Kao što su razni instituti iz EU i SAD, prije 4 godine upozoravali, 

kao će dolazeća gospodarska kriza uzrokovati val rasizma, 

nasilja iz mržnje te drugih nepodobnih oblika ekstremizma, 

na nama je da svjedočimo u godini pred nama, hoće 

li u Republici Hrvatskoj prevladati razum ili će se krivac za 

pogreške lošeg gospodarenja gospodarstvom prenjeti na one 

najslabije koji nikada nisu donosili odluke, dakle na romsku 

nacionalnu manjinu. 

Ujedno, za vidjeti je hoće li će i kako, predstojeće i očekivano 

članstvo Republike Hrvatske u Europskoj Uniji utjecati na 

prilike romske nacionalne manjine. Na velika obećanja smo 

se naravno naviknuli. Udruge koje uistinu rade svoj posao 

znaju koliko truda treba uložiti kako bi se išta ostvarilo, a 

za vidjeti je hoće li i u kojoj mjeri, lokalna zajednica stvarno 

sudjelovati u projektima koje predlažemo, s ciljem da iste 

odradimo zajedno, u interesu razvoja civilnog društva, a na 

račun dostupnih sredstava iz Europske Unije. 

ROMANO AIPE ROMSKA ISTINA ROMANO AIPE ROMSKA ISTINA

4 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

5 

Primjer namjernog onemoguavanja rada Romske Udruge 

Udruga Roma Grada Zagreba 

i Zagrebačke županije 

djeluje od 1993. godine 

te je u svom opusu aktivnosti 

dala PC Malu školu informatike 

kao podršku osnovnoškolskom 

obrazovanju romske djece, ECDL 

edukaciju u znanjima rada na računalima 

za romsku mladež s mogićnosti 

upisa u radnu knjižicu, 

projekt Droga – ne hvala preventivne 

tečajeve za djecu i roditelje, 

razne radionice na teme ljudskih 

prava, zapošljavanja, demokracije 

i drugih relevantnih tema, ljetnih 

škola za socijalno najugroženiju 

djecu te dugogodišnji rad u sklopu 

raznih radnih tijela lokalne uprave 

te državnih ureda koji se na neki 

način bave pitanjem romske nacionalne 

manjine. 

Pri samom poč etku rada, okruženje 

je bilo vrlo nepristupačno i 

nezainteresirano kako za pitanja 

romske nacionalne manjine tako 

i za teme koje su unatrag zadnjih 

godina popularne – razvoj civilnog 

društva, Europska Unija te 

integracija Roma u svakodnevne 

tokove društva. 

Da nije bilo nesebič ne suradnje s 

Europskim Veleposlanstvima koja 

su dala nužnu podršku u nabavi 

računalne opreme, plaćanje profesionalnih 

izvođača edukativnih 

usluga, privatnog sektora koji 

je također podržao napore naše 

udruge te kroz sve ove godine, 

podrške barem moralne od strane 

lokalnih osnovnih škola, nikada se 

ništa nebi ostvarilo na osnovu skrbi 

i interesa matične države. Tek 

kada smo uz pomoć drugih uspjeli 

postić i rezultate, tek tada smo dobili 

određenu podršku od strane 

lokalnih instucija što smo primila 

sa zahvalnošć u. 

Međutim unatrag 4 godine svjedoci 

smo da principijelno, u Republici 

Hrvatskoj, odluke o tome što 

jest a što nije od interesa za razvoj 

civilnog društva ne donosi Vlada 

RH već u biti anonimni birokrati, 

koji u stvarnosti nisu ništa drugo 

do službenici koji mogu biti sretni 

što na rač un poreznih obveznika 

i sve već ih nameta poput PDVa, 

provode svoje osobne odluke 

koje nemaju nikakve veze sa smislom 

i definicijom demokracije, 

već je rijeć o samovolji pojedinaca 

koji na osnovu vlastitih, č esto 

vrlo površnih i nekompetentnih 

shvać anja svijeta, sebe osobno doživljavaju 

kao svemoć nu državu 

te odluč uju o sudbini nedržavnih 

udruga. Te osobe djeluju na 

nač in da zaslužuju istrage o vlastitoj 

transparentnosti od strane 

USKOK-a a moglo bi se i razmišljati 

o kategorizacijama poput – 

odluke bazirane na rasnoj mržnji. 

Kao što je domać e gospodarstvo 

skoro u potpunosti uništeno od 

strane istih takvih pojedinaca, 

tako je i pitanje razvoja civilnog 

društva piostala jedna bespredmetna 

tema u kojoj pojedinci 

odluč uju na nač in da putem telefona 

kažu “dosadio nam je Vaš 

program”, a napisemno naravno, 

birokrati znaju da nesmiju ostaviti 

traga svojim nedjelima. Ulazak 

u Europsku Uniju stigao je kao 

izvanredno opravdanje za vlastite 

netransparentne odluke, distribuciju 

sredstava osobno pogodnima 

kad već nisu u rođać kim odnosima, 

uz stalno ponavljanje floskula 

poput papagaja. Primjerice, dali 

je neka aktivnost održiva Kako 

može bilo koja aktivnost koja djecu 

mič e sa ulice i sa rasršć a, daje 

najsiromašnijima barem priliku 

da negdje u svom susjedstvu iskuse 

mir, sadržaj pogodan njihovom 

uzrastu i sigurnost 

Ne postoji nikakva koordinacija 

nič ega u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo 

Unutarnjih Poslova dobro 

zna da su dugoroč ni pozitivni 

uč inci koji dolaze od aktivnosti 

nedržavnih udruga nemjerljivi, ali 

nitko ne pita MUP za mišljenje, 

uostalom ni oni sami nisu vidjeli 

nova rač unala već godinama. 

Osnovne škole koje znaju koliko 

znać i integracija I stimulacija 

romske djece za društvo, za razvoj 

sve djece, njih nitko ne pita, uostalom, 

osnovne škole također ne 

dobivaju sredstva koja bi trebala. 

Pa tko su ti polu-bogovi koji 

odluč uju o tome dali ć e stopa kriminaliteta 

iz oč aja u nekom dijelu 

glavnoga grada rasti ili se smanjivati 

Riječ je o umišljenima, u 

sebe zaljubljenima, njajobič nijim 

č inovnicima koji poradi č injenice 

da niti poveznice naše domovine 

pucaju, samo na sebe misle, pronalaze 

svakojake izgovore I birokratske 

forme, skrivajuć i se iza 

tobožnjih zakona, poput ovršitelja 

koji siromašnim hrvatu oduzimaju 

krevet na kojem spava, jer tako 

to kaže zakon. 

U našem iskustvu, možemo slobodno 

napomenuti da Ured za 

nacionalne manjine koji je u nedavnim 

rošadama progutao Ured 

za ljudska prava, ne služi nič emu 

doli da plać a osobni dohodak i privilegije 

svome ravnatelju. Savjet za 

nacionalne manjine ukida potpore 

mnogim udrugama koje rade, nebi 

li bez javnosti i bez sudjelovanja 

ostalih partnera, šest mjeseci kasnije 

distribuirao ista sredstva na 

politič ki (č itaj osobno) pogodne 

udruge koje se sve bave postizanjem 

preduvjeta. Svatko iole pismen 

zna da termin postizanje preduvjeta 

znač i jedno veliko ništa. Na 

takav nač in se može potrošiti milijarda 

i rezultat ć e biti nula. A o ministarstvima 

da i ne govorimo. U 

ministarstvima ne odluč uju ministri 

nego polu anonimni službenici 

koji su č esto vrlo rasistič ki nastrojeni, 

ne kao pripadnici već inskog 

naroda, dapać e, već pripadnici manjine 

koja mrzi drugu manjinu. 

U totalu, vanjski i unutarnji dug 

ove države jest zrcalo stanja jednog 

sustava koji za sebe tvrdi da je 

uč inkovit i pravedan, a u relnosti 

je sve drugo samo ne to. 

Ured za nacionalne manjine, savjet 

za nacionalne manjine, te 

slič ni, potroše visoke iznose novaca 

svake godine kako bi činili 

ništa. Stvaraju se Potemkinova 

sela, dakle priče o uspjesima koje 

u stvarnosti nemaju nikakve podloge. 

Ponavljamo, u doba gospodarskog 

raspada, vrijeme je da 

prozovemo i istražimo tko su te 

anonimne osobe koje za svoj račun, 

za svoju karijeru, vjeruju da 

mogu i smiju odlučivati u ime 

cjelokupnog društva. U medijima 

smo svjedoci kako državni službenici 

traže posebne privilegije 

od bankrotiranog društva, a neki 

od tih službenika poput g. Mirka 

Markovća iz Ministarstva Znanosti 

Obrazovanja i Športa, koji 

je kao član povjerenstva zatražio 

da od sveukupno raspoloživih 

300.000,00 kn za sve Rome u RH 

treba potrošiti 100.000,00 Kn za 

jedno jedino dijete koje ide u muzičku 

školu, nakon svog zla koje je 

načnio, poput igre šaha, samo napravi 

rošadu. Preuzme manje izloženu 

poziciju, prima i dalje osobni 

dohodak i nikome ništa. 

Manjine u našoj domovini baš 

kao i većinski narod, sustavno su 

predmet vrlo štetnih manipulacija 

od strane nekompetentnih i zlonamjernih 

pojedinaca. Izvještaj 

Podpredsjednik udruge Roma Zagreba i 

Zagrebake županije 

o stanju ljudskih prava u RH koji 

svake godine sastavlja Europska 

Komisija, u biti može izvjestiti da 

je u RH već godinama na djelu 

apsolutna samovolja i zlovolja pojedinaca 

a na račun cjelokupnog 

društva, jer i većinski narod je u 

umovima ovakvih birokrata ništa 

drugo nego jedna nebitna manjina. 

Takvi ljudi služe samo sebi i 

nikome drugome, pri čemu čine 

nemjerljivu štetu. 

Namjerno i sustavno ukidanje podrške 

programima koji su dokazani 

i koji smanjuju etničke i rasne 

tenzije na inače vrlo lako zapaljivom 

dijelu Balkana, dakle u našoj 

domovini, nije služenje interesima 

društva, već interesima tih pojedinaca. 

Šteta koja se čini nemjerljiva je. 

S punim poštovanjem i štovanjem, 

ALIJA MEŠIĆ , 

predsjednik Udruga Roma Grada 

Zagreba i Zagrebač ke županije 

www.umrh.hr 

te č lan Vijeć a Romske Nacionalne 

Manjine Grada Zagreba 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

6 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

7 

Sample case 

of deliberate 

obstruction 

of a Roma 

NGO effort 

The Roma Association Zagreb 

and Zagreb County is active 

since 1993. In its portfolio of 

activities, the NGO has the PC Little 

school of Information Technology as 

a supportive activity for elementary 

age Roma children, ECDL training 

with introduction of added professional 

skills for the Roma youth, 

Drugs – no thanks preventive workshops 

for children and parents, various 

workshops on topics like civil 

society, democracy, employment 

and other relevant themes, summer 

schools for the poorest of the children 

and multi year effort and work 

as part of various work-groups and 

teams of the municipal authorities 

and other governmental bodies that 

one way or the other, deal with the 

Roma national minority issues. 

At the very beginning of our work, 

the environment was not approachable 

and not interested in Roma issues 

as well other themes that gained 

in popularity in the past years – such 

as the development of a civil society, 

European Union and the inclusion of 

the Roma into the society. 

Had it not been for the unselfish support 

of European Embassies which 

provided the necessary computer 

equipment and direct payment of 3rd 

party providers of professional educational 

services, the private sector 

who did the same as well the at least 

moral support from local elementary 

schools, all the efforts of our NGO 

would have been in vain. Only after 

we managed to provide success stories 

with the help of others, did the 

local insitutions start to support our 

activities, for which we are greatefull. 

However, in the past four years we 

witness that principally, in the Republic 

of Croatia, decisions about 

what is and is not of importance to 

the development of the civil society 

are not made by the Government of 

Croatia but by anonimus buerocrats 

who are nothing but state servants 

with an assured monthly paycheck 

and can be happy that based on the 

taxation of the citizens and ever increasing 

taxe3s such as the VAT can 

and are pursuing own decisions 

which have nothing to do with the 

purpose and definition of democracy. 

These are narrow minded, often 

incompetent and very shallow worldviews 

of individuals who conceive 

themselves as being the state. These 

individuals deserve to be investigated 

by the anti corruption unit (USKOK) 

and one could consider race hatred 

based decision making as well. 

The same way as the domestic economy 

is almost completely destroyed by 

the deeds of such individuals, the same 

applies to the development of the civil 

society which became a cheap subject 

with regard to which, individuals 

over the phone state “your programs 

are booring us” of course, on paper, 

the bueraucrats know that no paper 

trail of their misdeeds is allowed. The 

entrance into the European Union is 

used as an excellent excuse to cover up 

personal, non-transparent decisions, 

distribution of funds based on suitable 

grounds, since nepotism of family 

origin is not possible, all of it sounds 

like a repetition of some parrots. For 

example, is such and such activity selfsustainable 

How can an activity that 

removes children from the streets and 

crossroads be self-sustainable since 

the poorest of all receive a chance to 

be somewhere in their neighborhood 

where peace and contents suitable to 

their age as well security 

There exists no co-ordination of anything 

in the Republic of Croatia. The 

Ministry of Interior Affairs knows 

the long-term positive impact of 

NGO activities and that these cannot 

be measured, but nobody asks 

the Ministry of Interior for opinion, 

they themselves have not received 

modern computers for some time. 

Elementary schools know how much 

integration of minorities means to 

the development of all children, but 

nobody asks them for opinion since 

the elementary schools are also not 

receiving what they need. 

So who are these demi-gods who decide 

whether the crime rate out of 

misery and despair will rise in some 

parts of the capitol of the country 

We are talking about self-centered, 

arrogant and ordinary public servants 

who because the fabric of our 

in the name of the whole society. We 

witness in the mainstream media 

how the state servants demand special 

privileges from a bankrupt society. 

Some of these servants, like Mr. 

Mirko Marković from the Ministry 

of science and education, who as a 

member of a decision making team 

asked that out of the 300.000,00 

Kuna avaialble for all the Roma in 

Croatia, 100.000,00 Kuna is spend 

for one child in musical school. After 

all the evil he did, like in a game 

of chess, simply changes his position 

to a less exposed one, receiving income 

as before without any consequences. 

The minorities in our countries, just 

as the majority, are continiously subject 

to very harmfull manipulations 

of incompetent and bad-intented individuals. 

The report about the state 

of affairs of human rights made by the 

Europsean Comission. Should report 

that in Croatia, for years, absolute 

and harmful behavior of individu- 

als at the cost of the whole 

society is at play. In such a 

society, the majority is also 

a minority, because in the 

minds of such buerocrats 

everyone is a minority. 

Such people serve nobody 

but themselves and they do 

immense harm. 

The deliberate and thorough 

destruction of supporrt 

of NGO programs 

that are prooven and lessen 

ethnical tensions in an 

otherwise easily inflamable 

western Balkans, in 

our country, is not serving 

the interest of the society. 

It is serving the interest of 

individuals. 

The damge done cannot be 

meassured. 

society is falling apart, 

think only of themselves 

and find whatever buerocratic 

excuses, hiding behind 

alleged laws, like a 

repo man who takes away 

the bed beneath a Croatian 

citizen, because this is 

what the law says. 

Our experience is that the 

Office for national minorities 

which in the recent realignments 

swallowed the 

Office for Human rights, 

serves only the purpose 

to pay the sallaries and 

privileges of its director. 

The Council of national 

minorities cutts funding to 

established NGOs just to 

distribute sums of money, 

without the by law required 

procedures, to some 

new and unprooven NGOs 

for projects that share the 

definition of enabling the 

prerequisites. 

Any literate person knows 

that establishing prertequisities 

means absolutely 

nothing, billions can be wasted that 

way. It is better not to talk about the 

various ministries. In the ministries, 

it are not the ministers who decide 

anything, it are the anonymous buerocrats 

who are often quite rasistically 

motivated, not as members of the 

majority, but as members of one minority 

which hates another minority. 

In total, the foreign and internal debt 

of thiss country is a reflexion of a system 

which claims for itself to be efficient 

and just, whereby in reality it 

is nothing of that sort. 

The Office of national minorities, 

the Council of national minorities, 

and similar, spend vast amounts 

every year to do nothing. Potemkins 

villages are being created. Stories of 

success where there is no success to 

brag about. In the times of the economic 

colapse of the society it is time 

to call out loudly and identify, who 

these individuals are, who for their 

own personal benefit and personal 

career believe that they can decide 

Mnogi mladi Romi uspješno su završili ECDL teajeve i stekli 

osnovna konpjuterska znanja 

ALIJA MEŠIĆ , 

president Roma 

Association zagreb and 

Zagreb County 

www.umrh.hr 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

8 DOGAĐAJI 

DOGAĐAJI 

9 

U Rijeci održani 

12. susreti Roma 

Od 2. do 4. studenog ove godine. 

održani su tradicionalini 12. po 

redu Dani Roma u Gradu Rijeci. 

Uz prisustvu gradonaelnika g. 

Obersnela, te predstavnka romskih 

udruga koji aktivno i sa stvarnim 

rezultatima djeluju u Republici 

Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Srbiji, 

susretu je prisustvovao i uvaženi 

romski akademik i pjesnik g. Bajram 

Haliti, predsjednik meunarodne 

organizacije Roma. Iz Zagreba 

nazoni su bili ga. Ramiza Memedi i 

g. Nazif Memedi, g. Alija Meši, te g. 

Fadiga Behadir. 

Na susretima su između 

ostalog predstavljeni programi 

rada udruga kako 

dva časopisa koja isključivo pakrivaju 

tematiku od značaja za 

Romsku manjinu. Jedan od bitnih 

zaključaka Dana Roma je proces širenja 

Europske Unije, koji je zasnovan 

na vrijednostima demokracije 

i ljudskih prava, praćen projektom 

Romske Dekade 2005-2025, koja 

pak pruža izuzetnu priliku za suradnju 

s lokalnom zajednicom s 

ciljem stvaranja civilnog društva u 

kojem svi uključeni zajedničkim 

interesom surađuju u stvaranju zajedničkoga 

života u demokratskom 

društvu. Romano Čaćipe Vam u cijelosti 

prenosi govor g. Alije Mešića 

održan na 12. Danima Roma: 

Opa integracija i 

demokracija Roma 

Na osnovu 20 godina aktivnog 

rada kao udruga građana te 8 

svemu sudjeluju na volonterskoj 

osnovi uz eventualno minimalno 

pokrivanje putnih troškova kada 

su pozvani na sudjelovanje u nekom 

događaju, a pozvani kako bi 

bili publika ili alibi. Bavimo se 

pitanjem Roma, Romi su pozvani, 

dakle tu su, a mi koji smo to organizirali, 

nama je to zanimanje za 

koju smo plaćeni. Naravno da je to 

dvolično. 

Sredstva koja se troše na Rome 

su netransparentna, nije moguće 

saznati točne iznose koliko je 

novaca primljeno u ime Roma te 

koliko je novaca na što potrošeno. 

Od europskih birokrata prilikom 

raznih susreta redovno čujemo 

kako već godinama, Europska 

Unija šalje sredstva namijenjena 

Romima te se spominju vrlo veliki 

iznosi, no na samom terenu, u 

svakodnevici su rezultati vrlo rijetko 

vidljivi. Ovih dana je izvjepredsjednik 

Zajednica Roma "Romsko 

jedinstvo" PGŽ gospodin Surija Memeti 

godina kao član Vladinog Povjerenstva 

za prećenje provedbe 

Nacionalnog programa za Rome, 

aktivnog sudjelovanja u raznim 

radnim grupama, aktivnog sudjelovanja 

i suradnje sa različitim 

domaćim i međunarodnim institucijama, 

ostvarenim projektima 

koji su priznati za svoj doprinos 

razvoju civilnog društva i školovanja 

djece i mladeži te uhodanih 

radnih kontakata s različitim 

birokratima bitnih europskih te 

domaćih institucija činjenica jest 

da je pitanje opće integracije i 

demokracije Roma dvolično. Na 

papiru, dakle u zakonima, te na 

televiziji i u novinama, vidljivo 

je da postoji napredak. Sve veći 

broj institucija, fondacija i udruga 

se bavi pitanjima od značaja 

za Rome i za integraciju Roma u 

tokove društva. Postoje međunarodne 

inicijative s već dodijeljenim 

sredstvima koja su imuna od 

aktualne gospodarske krize poput 

romske Dekade kojom Republika 

Hrvatska trenutno predsjedava. 

Radionice, seminari, brošure, pozivi 

na natječaje, objavljivanje velikih 

novčanih iznosa koji se troše 

na pitanja Roma – sve nam to daje 

sliku za koju bi svatko rekao da je 

obečavajuća. 

Međutim, na terenu, u romskoj 

svakodnevici vidljivo je kako se 

jako malo toga mijenja na bolje. 

Dvoličnost je vidljiva kroz mnoge 

praktične činjenice. Da, sredstva 

se troše na pitanja Roma, no u 

svakodnevici to znači da službenici 

primaju osobne dohodke, dodatke 

na osobne dohodke za članstvo 

u različitim odborima koja se 

bave romskim pitanjem, na putne 

troškove, na seminare, na svašta se 

troše sredstva koja su namijenjena 

boljitku Roma. Romski aktivisti u 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

10 DOGAĐAJI 

DOGAĐAJI 

11 

šće Europske Komisije o stvarnoj 

spremnosti Republike Hrvatske da 

postane 28. članica europske unije 

navelo puno nedostataka, no za 

nas Rome najzanimljivija je činjenica 

da Republika Hrvatska mora 

vratiti sredstva koja je dobila za 

34 projekta koji ili nisu odrađeni 

ili je utvrđena nepravilnost prilikom 

trošenja sredstava. Naravno, 

mi ne znamo da li je među ta 34 

projekata i nekoliko projekata namijenjenih 

Romima. Ono što znamo, 

primjerice iz radnog iskustva 

Povjerenstva za praćenje provedbe 

Nacionalnog programa za Rome 

jest slijedeće: Bivša Vlada u tri 

je županije; Sisačko-Moslavačkoj, 

Međimurskoj te Slavonsko-Brodskoj 

realizirala projekte koji su 

učinili nešto vidljivo i kvalitetno 

za Rome. Dakle ima pozitivnih 

primjera ali ih je i dalje premalo. 

Ono čega je previše jesu primjeri 

koje smo kao povjerenstvo također 

vidjeli inspekcijom na samom 

terenu, gdje je lokalna uprava i 

samouprava dobila znatna sredstva 

kako bi realizira neki projekt 

namijenjen Romima ali je većina 

sredstava potrošena na nešto drugo, 

ali ne na Rome. 

U nekoliko županija po izlasku 

na teren, Povjerenstva za praćenje 

provedbe Nacionalnog programa 

za Rome, uključivo pregled same 

aktivnosti (u romskim naseljima) 

te razgovora sa predstavnicima lokalne 

vlasti, vidljivo je da ima slučajeva 

gdje se primjerice romskom 

naselju povukao kabel sa strujom 

na nekakvim kolcima, bez propisanih 

uvjeta dovođenja električne 

energije i predstavljajući potencijalnu 

opasnost za djecu. Na naš 

komentar upućen predstavnicima 

lokalne vlasti da je nevjerojatno da 

je taj kabel koštao onoliko koliko 

je lokalna zajednica za projekat 

dobila, odgovor bi bio slijeganje 

ramenima i slični izrazi koji govore 

dovoljno. Redovno se spominje 

kako postoje značajna sredstva za 

Rome te da romske udruge same 

trebaju aplicirati za ta sredstva. 

Međutim situacija je takva da svaki 

natječaj Europske Unije koji se 

bavi Romima zahtijeva postojanje 

jasne suradnje između Roma 

i lokalne uprave i samouprave, što 

osim spremnosti na suradnju znači 

i određena materijalna sredstva 

od strane lokalne zajednice, a čak 

i kada lokalna zajednica ne treba 

dati nikakva sredstva, ponovno se 

uskraćuje suradnja s Romima. 

Dakle, koristi se birokracija kako 

bi se onemogučilo da se stvarna 

sredstva namijenjena Romima 

utroše na Rome. Birokracija ponekad 

odabere projekat koji odgovara 

samoj birokraciji, primjerice, 

da lokalna zajednica plati 

troškove vrtića za romsku djecu 

pa onda te troškove prebaci na Europsku 

Uniju iako bi sama lokalna 

zajednica trebala platiti izdatke 

iz vlastitog proračuna. U previše 

slučajeva birokracija ne prihvaća 

konkretne projekte koje predlažu 

romske udruge, a koji bi riješili 

ili barem poboljšali osnovne probleme 

večine Roma, poput uvjeta 

stanovanja, legalizacija romskih 

naselja, raznih komunalnih i drugih 

infrastrukturalnih zahvata, 

izgradnja škola, igrališta, poboljšanje 

zdrastvene skrbi, i puno drugih 

bitnih detalja. 

Romska zajednica nije pasivna 

Romi kao zajednica nisu pasivni 

u smislu da nisu u stanju definirati 

što im treba da bi mogli realno 

stvariti ciljeve integracije u 

društvo. Planovi, prijedlozi, sve 

je to odavno napisano i uvedeno 

u birokratski sustav – u konačnici, 

mi kao udruga bili smo jedan 

od inicijatora prvog nacionalnog 

programa za Rome u Republici 

Hrvatskoj te smo aktivno sudjelovali 

u pisanju novog Nacionalnog 

plana koji sada kaže i da je 

riječ o integraciji Roma u društvo. 

Neke romske udruge imaju 

dobre suradnike i dobre aktiviste 

tako da i u suradnji s renomiranim 

europskim institucijama poput 

primjerice sveučilišta izlaze s 

kompletnom dokumentacijom na 

natječaje Europske Unije. U javnosti 

se stalno spominje kako Romi 

ne znaju napisati projekte, kako su 

nespretni s praćenjem pravila natječaja. 

Da, ima i toga ali, ima profesionalno 

odrađenih natječaja za 

koje nikada ne dobijemo odgovore 

dali smo uopće prošli, te onda tek 

kroz potrebne partnere u projektima 

saznamo da je prijedlog odbijen, 

ne zato što je bilo grešaka, 

već uopće ne postoje objašnjenja 

zašto neki projekat nije prošao. 

Situacija s materijalnim sredstvima 

je takva da je izuzetno teško, 

skoro nemoguće išta realizirati, 

odnosno realiziraju se projekti u 

kojima birokracija može potrošiti 

čak 90% ili više dodijeljenih 

sredstava, na samu sebe. Ostatak 

se troši na Rome kao publiku, koji 

su nužni kako bi dali legitimitet 

cijeloj aktivnosti. Budimo realni, 

znači, Romi su potrebni kao alibi 

odnosno publika kojoj je možda 

plačen dolazak na predstavu i 

ponekad sendvič i sok. Statistički 

podaci pokazuju svašta i lako je 

sakriti istinu kroz brojke i izjave te 

medijske priloge o velikom trudu i 

sredstvima potrošenima na Rome. 

Takva situacija nije samo u Republici 

Hrvatskoj, znamo od aktivista 

iz drugih zemalja Europe da je 

takva situacija vrlo česta i drugdje. 

Danas se spominje da živimo u 

doba gospodarske depresije i da je 

nužno da svi štedimo. Na Romima 

i na ostaloj sirotinji se naravno 

počelo odmah štedjeti, a samim 

time je u Republici Hrvatskoj dovedeno 

u pitanje i sam opstanak 

onih romskih udruga koje imaju 

stvarne rezultate, a ne samo reklamne 

poruke, brošuru i lijepu priču. 

Imamo razloga sumnati kako 

se aktivnim romskim udrugama s 

rezultatima, namjerno uskračuju 

sredstva te da se po starom običaju 

nagrađuju romski aktivisti i 

udruge koje služe svrsi propagande, 

dakle, pred kamerama i u novinama 

je sve u redu, a ono, riječ 

je o pričama. 

U svakom slučaju, pred svima 

nama su vrlo teška vremena i ne 

znamo koliko dugo će trajati. Vidljiva 

gospodarska kriza koja biva 

sve dublja, dramatičan porast nezaposlenosti 

(u Hrvatskoj je stopa 

nezaposlenosti među mladima 

prešla 50% što je skoro jednako 

kao u Španjolskoj), rastuće siromaštvo 

i bijeda oko nas koje pogađa 

sve veći broj ljudi, te porast 

mržnje prema svakome, a time i 

prema Romima, vrlo su bitni pokazatelji 

vremena u kojem živimo. 

Završio bi izlaganje optimizmom. 

U smislu demokracije, Romi u Republici 

Hrvatskoj imaju zakonski 

zagarantirane preduvjete za razvoj, 

oporavak, rast i život dostojan čovjeka. 

Iako još ima nedostataka 

primjerice po pitanju statusa državljanstva, 

ali zakonski okvir postoji. 

Dakle ostaje otvoreno pitanje 

svih drugih bitnih elemenata koji 

su potrebni za uspješnu integraciju 

Roma u društvo i konzumiranje 

demokracije. Većina tih pitanja vezana 

je uz materijalna sredstva potrebna 

da se isto ostvari. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

12 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

13 

Dekada Roma bez Roma 

Na sjednici održanoj 

25. rujna ove 

godine u Hotelu 

Westin, zapoelo 

je od Makedonije 

sveano preuzimanje 

predsjedanja 

Desetljea za Rome 

2005-2015, te je 

narednih godinu dana 

Republika Hrvatska 

predsjedatelj važnog 

projekta koju su 

popisale mnoge 

europske zemlje s 

ciljem poboljšanja 

status Roma. 

Dekada za uključivanje Roma 

kreirana je naporom Europskih 

vlada kako bi se poboljšao socijalni 

i ekonomski status te socijalno 

uključivanje Roma. Navedena inicijativa 

koja uključuje vlade, lokalne i ne vladine 

udruge, kao i romsko civilno društvo, slabom 

je organizacijom kao i ne pozivanjem 

romskih aktivista pokazala nezainteresiranost 

hrvatske vlade za riješavanjem pitanja 

vezana uz problematiku Roma. Za razliku 

od potpisivanja dekade 2005. godine 

na kojoj je sudjelovao tadašnji Premijer 

republike Hrvatske na sjednici održanoj u 

hotelu Wesin nije se pojavio niti premijer 

kao niti jedan ministar sadašnje vlade. 

Kako sudjelovati 

kad nije osiguran niti smještaj 

U razgovoru s pojedinim predstavnicima 

Roma, a moramo napomenuti kako ih je 

bila nekolicina od ukupno 170 romskih 

udruga u Hrvatskoj, mnogi su naveli kako 

bi rado sudjelovali na dvodnevnoj sjednici, 

ali zbog udaljenosti i ne osiguravanja 

troškova smještaja nisu u mogućnosti doći 

na sjednicu. Mnogi predstavnici također 

su naveli kako im nije jasno kako je u vremenu 

recesije i krize sjednica organizirana 

u raskošnom Hotelu od 5 zvjezdica, a 

istovremeno predstavnicima Roma nije 

omogućen smiještaj tijekom dvodnevne 

sjednice. Smatramo kako je predsjedanje 

Republike Hrvatske “Dekadom Roma” vrlo 

bitan korak k napretku rješavanja mnogobrojnih 

pitanja vezana uz Rome te se iskreno 

nadamo kako će usprkos lošoj organizaciji, 

njeno sprovođenje biti kvalitetnije 

i plodnije. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

14 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

15 

Predsjednie Nacionalne kordinacije 

Romske nacionalne manjine RH 

Ispred Vijeća Romske nacionalne 

manjine grada Slavonskoga 

Broda i u ime Udruge roma 

Rumunjskog podrijetla « Ludari» 

Brodsko Posavske Županije moja 

malenkost kao predsjednik istih 

zapanjen sam činom Vlade Republike 

Hrvatske. Nisam se nadao 

kako će s njihove strane doći oluja 

i nevrijeme. Mislio sam kako će 

bar ova vlast odraditi svoju zadaću 

kako treba te da neće biti manipulacije 

i korupcije kao u prošloj 

vlasti. Birali su i postavljali kako 

su koga htjeli; njima podobne i 

korisne za iskorištavanje. I šta 

sada slijedi Možda bi bilo dobro 

da napišemo peticiju protiv donešenih 

odluka jer nije cijelokupno 

razriješeno ni povjerenstvo 

kao ni Dekada Roma. Osobe na 

tim pozicijama nisu pravovaljano 

odabrane već su postavljene manipulacijom 

g. Veljka Kajtazija. Neobrazovane 

ljude postavo je sam g. 

Kajtazi koji je izglasao i postavio 

uvjet kako za pojedina radna mjesta 

izabrana osoba mora imati najmanje 

srednju stručnu spremu, 

a koliko sam dobio informacije u 

povjerenstvu i kao i u Dekadi za 

Rome imaju polupismene osobe 

koje nemaju čak ni osam razreda 

osnovne škole. Iako imam završenu 

srednju stručnu spremu 

posjedujem potvrdu (ali ne mogu 

dobiti svjedodžbu) nisam se usudio 

prijaviti na natječaj za kanditada 

povjerenstva nacionalnog 

programa za Rome, no sada vidim 

kako ih je saborski zastupnih takove 

postavio u navedenim tijelima 

pa ovom prigodom pozivam 

i Vladu Republike Hrvatske da se 

očituje pod kojim kriterijima su ti 

kandidati izabrani i tko ih je odabrao 

i postavio u tim tjelima. Da 

stvar bude gora, večina postavljenih 

je iz Zagreba te troje iz vijeća 

nacionalne manjine Zagreba koji 

nemaju lokalnog iskustva. Vlada 

je donijela kriterij da moraju biti 

Vijeća romske nacionalne manjine, 

a postavljeni ljudi iz udruga i 

osobe koje nemaju ni udruge već 

su podobni jer su podupirali Kaj- 

tazija na izborima u kandidaturi 

za saborskoga zastupnika. Ovo je 

čista diskriminacija, manipulacija 

i diktatura koju naša vlada Republike 

Hrvatske podupire jer g. 

Veljko Kajtazi je član HNS-a, koji 

ga je pratio i podupirao te na izborima 

njihovim autobusima radili 

promiđbu Veljku Kajtaziju. 

Zašto su onda objavili natječaj da 

se prijave i da zadovoljavaju kriterij 

pa da se odaberu osobe koje 

će zastupati i boriti se za interes 

romske populacije, a ne za svoj 

interes i biti nečije marionete. Također 

su se trebale odabrati osobe 

koje imaju dugogodišnje iskustvo 

te su upoznati s Romskom problematikom 

pa da se postave u navedena 

tijela jer o tome ovisi cijela 

naša budućnost kao i ishođenje 

naših prava i reguliranje istih te 

realizacija nacionalnog programa 

za Rome i Dekada Roma. Pojedini 

prethodni članovi u četiri godine 

nisu odradili svoju zadaću, a Brodsko 

Posavska županija od toga nije 

dobila ništa zbog Radosavljević 

Nenada i Đorđeta Mitrović koji se 

na terenu nisu borili za realizaciju 

i provedbu nacionalnog programa 

za Rome već su se borili isključivo 

za sebe i za svoj džep. Zar da i 

ove četiri godine budemo u mraku 

G. Kajtazi koji je u kampanji 

čvrsto obećavao da će ishoditi da 

Brodsoposavski Romi dobiju pravo 

na priključke vode i struje gdje 

za to postoji investirana mreža da 

dobiju i pravo njihova korištenja, 

nije izvršio obećanje, već se samo 

bori za taj svoj jezik kojeg nije 

priznala niti jedna romska zajednica 

osim njegova prateća ekipa 

kojom manipulira centar za provedbu 

integracije. Veljku Kajtaziju 

mora biti sve od značaja što 

se tiče unapređenja i ostvarivanja 

prava za romsku manjinu, jer Slavonski 

Brod je bure baruta koje se 

ne može koristiti prava koja su mu 

omogućena. Naime lokalna razina 

ne omogućava korištenje istih 

prava, a saborski zastupnik k tome 

niti ne traži njihovu realizaciju. 

Smatram kako bi trebao iskoristi 

poziciju u kojoj se nalazi jer je u 

izvršnoj vlasti odnosno u stranačkom 

sistemu te može u Saboru 

iznijeti probleme omogućiti njihovu 

realizaciju te da tako koristimo 

tu poziciju kako bi se ostvarila 

prava za romsku nacionalnu manjinu 

prioritetom na ranjivu skupinu 

koja zbog takvih ljudi koji 

su na položajima i pri nekim državnim 

uredima i instituciji koče 

i ometaju široj Romskoj zajednici 

izvan Zagreba ostavrenje svojih 

prava. Ti pojedinci predstavljaju 

nas i ometaju da dobijemo ono 

što nas slijedi, te se takmiče u ostarenju 

onoga što oni predlažu i što 

je njima od osobnog značaja, a ne 

Romima kao zajednici. Savjetu za 

nacionalne manjine vuče novac za 

svoje potrebe i potrebe onih kojima 

isti manipulira i sl. U razno 

Ministarstva stavio je svoje ljude 

; «CPI» i Kali sare, evo sada i u 

Vladi. Ovako više ne može! Ovo 

treba podignuti na EUROPSKI 

SUD ZA LJUDSKA PRAVA jer 

je g. Kajtazi i sam Rom koji se je 

do nedavno taio deklarirati kao 

Rom i sramio se je svoje nacije te 

proglasio cijelu romsku manjinu 

trgovcima i prodavačima cigareta 

i kao i košarima. Zar takav da 

predstavlja nas rome a, uz to se 

ne bori za romska prava i prava 

nacionalnih manjina jer on treba 

predstavljati još 11 nacionalnih 

manjina, a ne samo Anu Dalipovsku 

i CPI tu je još 11 predstavnika 

s predsjednicima nacionalnih manjina, 

100 romskih udruga koje se 

trude ostvariti prava svoje romske 

zajednice. U protivnom ne bude li 

to saborski odradio i štitio cjelokupni 

interes nacionalne manjine 

tražit ću njegovu ostavku s pozicije 

saborskog zastupnika jer nije 

sposoban biti predstavnik Roma 

u Republici Hrvatskoj. G. Veljko 

Kajtazi javno je rekao kako će surađivati 

samo s legitimnim predsjednicima 

Roma, a to je predsjednik 

VRNM, a ne s pojedincima, 

a upravo to radi. U Slavonskom 

Brodu stalno nam nameće vatru, 

pregovara s pojedincima koje nisu 

u funkcijama nitko i ništa te se 

osobe predstavljaju pred izvršnom 

vlašću kao saborski suradnici ili 

njegovi zamjenici. Odrađuje radne 

sastanke za građevinske radove 

opet s istim ljudima (Darkom Nikolić 

,Nenad Nikolić i njima sličnima) 

umjesto da moja malenkost 

kao predsjednik Vijeća pregovaram 

i dogovaram te da sa mnom 

surađuje on izabire one koji su ga 

podupirali na izborima. Od njegovog 

izabiranja do danas još me 

nije nikako kontaktirao niti pitao 

da li je u Slavonskom Brodu išta 

riješeno, a kamoli da me pozove 

na sastanak te porazgovaramo o 

problemima Roma, te da pri tome 

realizira i putne troškove, a ne da 

trošak puta do Zagreba snosim 

osobno. Ma kakav je to saborski 

zastupnik Ne priznajem ga više 

kao takovoga! Jednom prigodom 

u Zagreb rekao sam mu: poštujem 

tvoju funkciju htio ja to ne htio ti 

si saborski zastupnik, a zato i ti 

moraš moju skemljiju (skemljija je 

u nas rumunja Ludari mala stolica 

tronožac) jer g. Kajtazi je rekao da 

moramo njegovu fotelju priznati, 

na što je on odgovorio; u pravu 

si, ali zašto čini suprotno Zato 

ga više ne cijenim i ne priznajem 

dok god ne bude radio valjano za 

čitavu manjinu i priznavalo pluralitet 

i znao raspoznati tko je tko i 

koju funkciju vrši. 

Prema tome draga moja braćo i 

sestre, otrgnemo se iz sna, probudimo 

se jer nam je Bog dao oči 

da vidimo, uši da čujemo, um da 

razumijemo, srce da osjetimo, 

slobodnu volju da ne budemo manipulirani 

i ničiji robovi i marionette. 

Mi nismo ničije vlasništvo 

da se s nama trguje i da budemo 

pod ničijom komandom. 

S poštovanjem, 

ROBERT RADIĆ 

Predsjednik Vijeća 

Romske Nacionalne manjine Slavonskog 

Broda 

te Predsjednik URLRP 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

16 DOGAĐAJI 

DOGAĐAJI 

17 

Primjer nehumanog tretmana 

romske obitelji 

Unapuštenu i derutnu baraku 

u gradskom vlasništvu 

na u ulici Trešanja 10B, 

14. rujna ove godine bespravno 

je uselila obitelj Muharemi. Majka 

Indira rođena 1984. u Zagrebu 

i otac Damir, rođen 1981. u 

Italiji, s troje malodobne djece 

Antonio (rođ. 2007.) koji boluje 

od Downova sindroma, Valentina 

(rođ. 2010.) te Arijana (rođ. 

2011.). Gospođa Muharemi je u 

drugom stanju s četvrtim 

djetetom. Praksa 

bespravnog useljenja 

prijavljena je nadležnim 

tijelima ali s obzirom 

da je bio vikend, 

nitko od strane Gradske 

vlasti ili policije nije 

bio nazočan. Dana 17. 

rujna. gđa. Muharemi 

osobno je otišla u Gradsko 

poglavarstvo Grada 

Zagreba te prijavila 

useljenje u napuštenu i 

derutnu baraku u vlasništvu 

Grada Zagreba. 

U skladu sa zakonskom 

procedurom, policija je 

izašla na teren i napravila zapisnik. 

Kako je baraka bez struje i vode, 

u posve derutnom i napuštenom 

stanju samo za otpad iz barake i 

njene okolice bila su potrebna tri 

kamiona. Navečer tijekom čišćenja 

barake dok je suprug otišao 

po pelene, gđu. 

Muharemi je 

“pajserom” fizički 

napao susjed 

. Tom je priliko 

gđu. Muharemi 

napadač odgurnuo 

pri čemu je 

ona lupila u zid, 

te je pajserom 

počeo razbijati 

stvari u vlasništvu 

obitelji Muharemi 

koje je 

zatekao u baraci. Osim osobnih 

stvari, podivljali susjed razbijao je 

i knaufni krov, tako da sada baraka 

i prokišnjava. Isti fizički napad 

desio se u nazočnosti djece koja su 

naravno pretrpjela veliki šok. Gđa 

Muharemi iste je večeri završila u 

bolnici Zajčeva, gdje su utvrdili 

uranjene trudove dobivene usljed 

stresa ali je isto večer puštena na 

kućnu njegu obzirom da vodi brigu 

o troje malodobne djece. Policijska 

ophodnja iz Policijske postaje 

Dubrava također je došla na 

mjesto incidenta, no nije reagirala. 

U skladu sa zakom, Policija uvijek 

mora zaštiti majku i djecu, a ne 

biti pasivni promatrač koji samo 

utvrđuje događaje. Ovo nije jedini 

primjer u kojem građani agresivnim 

metodama, fizičkim napadima 

baziranima na rasnoj mržnji, 

uzimaju zakon u svoje ruke. 

Pitamo postoji li namjera provođenja 

zakona, počevši od Ustava 

Republike Hrvatske ili živimo u 

zemlji u kojoj svaki nasilnik može 

činiti što i kako ga je volja Ujedno 

se pitamo da li je takva praksa 

uobičajena kada je riječ o Romima 

kao žrtvama. 

Romi su se vratili u 

Škabrnju: Bojimo se, ali 

nemamo izbora 

Mještani su Rome u Škabrnji vrijeali i 

tjerali. Zbog toga je u svibnju nekoliko 

romskih obitelji napustilo to podruje. 

Sada su se vratili. Kažu da nemaju izbora 

Više romskih obitelji koje 

su se početkom svibnja 

odselile, sada su se vratile 

u Škabrnju. Kažu kako su se 

morali vratiti jer novca nemaju, a 

ovu zemlju su kupili. Kažu i kako 

im nije svejedno i da se boje no i 

da nemaju drugog izbora. Podsjetimo 

kako su Romske obitelji iz 

Škabrnje odselile nakon prosvjeda 

mještana koji su Rome vrijeđali 

te su čak oko njih podigli žičanu 

ogradu. 

Policija je zbog toga incidenta 

podnijela nekoliko kaznenih prijava, 

a državno odvjetništvo po- 

Zastupnik Kajtazi radi za sebe, a na 

štetu Roma 

Predstavnici romskih zajednica 

iz Primorsko-goranske i Istarske 

županije izrazili su nezadovoljstvo 

radom Veljka Kajtazija, saborskog 

zastupnika svih Roma, za kojeg 

smatraju da neodgovorno izvršava 

povjerene mu dužnosti od strane 

romske nacionalne manjine. 

Tražimo od nadležnih institucija da 

reagiraju na povrijeene zakonske odredbe 

od strane gospodina Veljka Kajtazija, 

upozoravaju iz Zajednice Romsko jedinstvo 

i Svjetske organizacije Roma 

Prema riječima Surije 

Mehmetija iz Zajednice 

Romsko jedinstvo 

PGŽ i Fadila 

Hrustića iz Svjetske 

organizacije Roma, 

Kajtazi nije poštovao 

zakonske upute 

o javnom natječaju 

za izbor članova povjerenstva 

koji je raspisao 

Ured za nacionalne 

manjine Vlade 

RH. – Kajtazi je odbacio 

kandidacijsku 

dignulo je optužnicu protiv Luke 

Škare, načelnika Škabrnje, kojom 

ga terete za rasnu i drugu diskriminaciju. 

Romi se nadaju kako 

ovoga puta više neće biti sukoba 

no policija je već prijavila jednog 

mještana zbog remećenja javnog 

reda i mira jer je Romima na njihov 

teren postavio kamenje i prijeteći 

rekao kako im neće dozvoliti 

put preko svog terena. 

listu Ureda, na kojoj su bili i naši 

kandidati, te je bez kriterija izabrao 

članove među ljudi koji nisu 

Romi, niti su bili kandidirani od 

strane Vijeća romske nacionalne 

manjine u Hrvatskoj. Tražimo od 

nadležnih institucija da reagiraju 

na povrijeđene zakonske odredbe 

od strane Kajtazija, što njemu 

ide na ruku, a ostalim Romima 

na štetu. Mora znati da ne može 

omalovažavati svoje Rome i javno 

ih vrijeđati, umjesto da im pomogne 

u obrazovanju i zapošljavanju, 

kazali su Mehmeti i Hrustić. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

18 DOGAĐAJI 

DOGAĐAJI 

19 

Eskalaciju sukoba 

sprijeili su policajci 

Iako je situacija bila na rubu incidenta 

na sreu do njega nije došlo 

50-tak mještana Gornjeg Hrašana u Meimurskoj županiji 18. 

rujna tono u podne poelo je u prosvjed zbog dolaska romske 

djece u podrunu školu u njihovu selu. Zbog skuenosti prostora 

u matinoj školi Macinec odlueno je da 60-ak djece, od kojih 44 

romske nacionalnosti, školu pohaa u prostorijama podrune 

škole u Gornjem Hrašanu. No mještani se tome protive i traže 

da se djeca smjeste u druge okolne škole, a ne u njihovu 

Nova netrpeljivost između Hrvata 

i Hrvata romske nacionalnosti 

u Međimurju. Mještani 

Za romske osnovnoškolce odlazak u školu 

pretvorio se u pravu dramu 

Gornjeg Hraščana i roditelji djece koja 

pohađaju područnu školu u tom mjestu 

organizirali su naime prosvjed jer ne žele 

u svoju školu primiti 54 nova predškolca, 

od čega 44 mališana romske nacionalnosti. 

Za prosvjed su doznali i roditelji 

romske djece pa je došlo do međusobnog 

vrijeđanja i omalovažavanja sa prosvjednicima. 

Iako je jednosatni prosvjed cijelo 

vrijeme bio na rubu incidenta, eskalaciju 

sukoba spriječilo je desetak policajaca. 

Školarci šestogodišnajci koji su autobusom 

stigli na nastavu iz obližnjeg Macinca 

i romskog naselja Parag, u Područnu 

školu Gornji Hraščan na kraju nisu ušli 

te su nakon sat vremena vraćeni kući. 

Mještani Gornjeg Hraščana tvrde da 

prosvjed nisu organizirali zbog Roma 

nego zato jer je područna škola u njihovom 

mjestu premala da bi mogla 

primiti 54 nova učenika. 

- Do sada je školu pohađalo 33 učenika 

i to u dvije smjene, a sada bi ih trebalo 

biti više od dva puta više. Škola ima 

samo dvije učionice, od kojih je jedna 

sada pregrađena na dvije učionice 

veličine malo veće kupaonice, a djeca 

imaju samo jedan sanitarni čvor i malu 

kuhinjicu koja nije dostatna ni za djecu 

koja su do sada pohađala školu. Djeca 

ne mogu učiti u takvim uvjetima i to 

je jedini razlog zašto smo organizirali 

prosvjed - rekli su nam roditelji koji 

su se predstavili kao 

«zabrinuti roditelji“. 

Na prosvjed koji su organizirali 

u dvorištu 

Područne škole Gornji 

Hraščan stigli su i 

roditelji romske djece 

koja bi trebala pohađati 

predškolu u toj ustanovi. 

Oni pak smatraju 

da mještani Gornjeg 

Hraščana pokušavaju 

provesti segregaciju i 

da ne žele njihovu djecu 

u svojoj školi samo zato jer su romske 

nacionalnosti. Atmosfera je ubrzo 

postala naelektrizirana, a teške riječi 

počele su padati s obje strane. - Brzo 

su zaboravili da je škola tijekom ljeta 

obnovljena samo zato da bi se povećao 

kapacitet škole, kako bi i naša djeca mogla 

pohađati školu. Danima pozivaju na 

linč, rekli su da će, ako romska djeca 

budu pohađala školu, spaliti školu skupa 

sa našom djecom unutra. Pa to su 

djeca od šest godina i nisu nikome ništa 

kriva - ustvrdio je Dida Oršuš iz romskog 

naselja Parag. 

Ravnateljica OŠ ‘Dr. Ivan Novak’ 

Božena Dogša rekla je pak kako su 

u Gornjem Hrašćanu stvoreni uvjeti 

za održavanje jednosmjenske nastave 

u prijepodnevnim satima, dok bi se 

predškola za Rome održavala u poslijepodnevnim 

satima. Mještani su ustrajali 

da se romska djeca smjeste u druge 

okolne škole, a ne u njihovu. Kažu da 

nemaju ništa protiv Roma, već samo 

žele zaštititi svoju djecu s obzirom na 

to da, kako tvrde, romska djeca u školu 

dolaze s manjim predznanjem i bez 

higijenskih navika. 

Sukob su pokušali primiriti načelnik 

općine Nedelišće Mladen Horvat i 

međimurski župan Ivan Perhoč koji su 

pozvali sukobljene strane na sastanak i 

pregovore. Pozvali su mještane Gornjeg 

Hraščana da puste djecu u školu, a 

predstavnike Roma da se odazovu na 

sastanak u Međimurskoj županiji kako 

bi se pokušala riješiti situacija. U svom 

naumu nisu uspjeli. Mještani Gornjeg 

Hraščana ustvrditi su da će nastaviti 

prosvjedovati tako dugo dok se 54 

nova predškolca ne premjeste u neku 

drugu školu, a predstavnici Roma ustvrdili 

su pak da, ako njihova djeca ne 

budu mogla pohađati školu u Gornjem 

Hraščanu, da će sva romska djeca iz 

naselja Parag početi bojkotirati nastavu. 

“U redu, ako ne puste 

našu djecu u školu, 

onda ni jedno romsko 

dijete na području 

Međimurja od sutra 

više neće ići u školu” - 

naglasili su predstavnici 

romskih prosvjednika 

na odlasku. Na terenu 

je i bila i policija no do 

fizičkog sukoba između 

mještana i Roma nije 

došlo. Zbog Osnovne 

škole u Macincu prije 

dvije i pol godine Hrvatska je izgubila 

tužbu za segregaciju na Europskom 

sudu za ljudska prava u Strasbourgu. 

Šest mjeseci nakon presude u 

rujnu 2010., počeo je projekt obvezne 

predškole za 200 romske djece, koji 

su pokrenuli Međimurska županija s 

Ministarstvom obrazovanja, znanosti 

i sporta. Predškole su ocijenjene vrlo 

pozitivno, a novčanu potporu im je dao 

i Roma Education Fund iz Budimpešte. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

20 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

21 

Europska komisija protiv rasizma 

objavila je novo izvješe o Hrvatskoj 

ECRI je tijelo za ljudska prava Vijea 

Europe, sastavljeno od neovisnih 

strunjaka, koje prati probleme 

rasizma, diskriminacije s osnove 

etnikog porijekla, boje kože, 

državljanstva, vjere ili jezika (rasna 

diskriminacija), kao i ksenofobiju, 

antisemitizm i nesnošljivost, 

priprema izvješa i daje preporuke 

državama lanicama. 

Council of Europe Anti-Racism 

Commission to prepare report on Croatia 

ECRI is a human rights body of 

the Council of Europe, composed 

of independent experts, which 

monitors problems of racism, 

discrimination on grounds of ethnic 

origin, citizenship, colour, religion 

and language, as well as xenophobia, 

antisemitism and intolerance, 

prepares reports and issues 

recommendations to member States. 

Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti 

(ECRI) 25. rujna ove godine objavila 

je svoje četvrto izvješće o Hrvatskoj. G. Jenö 

Kaltenbach, predsjednik ECRI-a, rekao je da usprkos 

pozitivnom razvoju događaja postoje pitanja koja su 

razlog za zabrinutost, kao što je utjecaj koji na međuetničke 

odnose ima podzastupljenosti pripadnika 

nacionalnih manjina u javnoj upravi i na sudovima, 

osobito nizak broj Srba u policiji na lokalnoj razini, 

te činjenica da mnogi Romi još uvijek nemaju isprave 

o osobnom identitetu ili državljanstvu. 

Od prethodnog ECRI-eva izvješća u novom je Kaznenom 

zakonu definiran zločin iz mržnje, a mržnja 

kao motiv može biti otegotna okolnost u određivanju 

kazne. Zakon o zabrani diskriminacije iz 2008. godine 

određuje Pučkog pravobranitelja kao središnje 

tijelo za suzbijanje diskriminacije. Uloženi su značajni 

resursi u rješavanje nejednakosti s kojima su 

suočeni Romi. Svoj su romskoj djeci sada na raspolaganju 

mogućnosti predškolskog odgoja. Poduzimaju 

se mjere za prestanak postojanja odvojenih razreda 

samo za Rome. 

Međutim, stopa romskih učenika koji odustaju od 

školovanja je još uvijek visoka. Integracija predstavlja 

problem za izbjeglice. Nastava jezika osigurana je 

samo u dva za to ovlaštena centra. Pristup zaposlenju 

i stambenom zbrinjavanju je težak. Neki od nedostataka 

brige za maloljetne migrante bez pratnje 

su nepostojanje odgovarajućeg liječničkog pregleda, 

testiranja procjene dobi, evidentiranja i praćenja. 

ECRI je u svojem izvješću dao jedan broj preporuka 

vlastima, od kojih slijedeće tri traže prvenstvo u 

provedbi, a ECRI će se njima ponovno baviti za dvije 

godine: 

Treba osigurati odgovarajuću izobrazbu za suce i policiju 

o primjeni odredbi novog Kaznenog zakona o 

suzbijanju rasizma i rasne diskriminacije kao i o Zakonu 

o zabrani diskriminacije. 

Treba poboljšati Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći 

tako da ranjivim skupinama ne bude zanijekan pristup 

pravdi. 

Treba usvojiti sveobuhvatnu strategiju za sve migrante, 

tražitelje azila i izbjeglice, pri čemu treba obratiti 

osobitu pozornost na maloljetnike bez pratnje. 

A 

delegation of the European Commission 

against Racism and Intolerance (ECRI) visited 

Croatia from 7 to 10 November 2011 

as the first step in the preparation of a monitoring 

report. During its visit, ECRI’s delegation gathered 

information on the implementation of the recommendations 

it made to the authorities in its previous 

report of 2005 and discussed new issues that 

had emerged since. 

The delegation held meetings in Zagreb with representatives 

of all relevant ministries, other competent 

authorities and human rights NGOs. 

Following this visit, ECRI will adopt a report in 

which it will make a fresh set of recommendations 

on measures to be taken by the authorities 

to address racism, racial discrimination, xenophobia, 

anti-semitism and intolerance in the country. 

Among these, three will be revisited two years after 

the publication of the report as part of an interim 

follow-up procedure. 

In its 2005 report, ECRI expressed concern inter 

alia about the lack of comprehensive civil and administrative 

law provisions as well as an independent 

specialized body to combat racism and racial 

discrimination. ECRI recommended that the authorities 

strengthen their efforts to provide police 

officers, lawyers, prosecutors and judges with training 

in the application of the laws on racism and racial 

discrimination. 

In the same report, ECRI further noted allegations 

of discrimination against ethnic Serbs in public 

sector employment and in the judiciary; difficulties 

faced by returning refugees and displaced persons, 

particularly concerning housing; prejudice 

and intolerance against Roma as well as segregation 

of Roma children in schools; and inadequate 

and inappropriate reception conditions for asylum 

seekers. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

22 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

23 

Nakon dvodnevnog zasjedanja 

Europskog foruma 

Roma i Putnika usvojen je 

set preporuka Vijeća Europe (VE) 

kao i država članica Europske unije 

između ostalog i rezolucija kojom se 

pozva Odbor ministara i Europskog 

vijeća da usvoje Europsku povelju 

za prava Roma. Povelja bi tako trebala 

postati pravno obvezujući instrument 

prisiljavajući nacionalne 

vlade i međunarodne organizacije 

da poštuju prava Roma. Plenarna 

skupština foruma Europskih Roma i 

Putnika također poziva i države članice 

Europske Unije da 2. kolovoza 

proglase Europskim danom sjećanja 

na žrtve Holokausta, kako bi se 

sačuvala sjećanja na romske žrtave. 

Delegati Vijeća Europe, uključujući 

predstavnike sedam glavnih međunarodnih 

romskih organizacija 

sastali su se u Palais de l’Europe u 

Strasbourgu kako bi razmotrili situaciju 

Roma u Europi. Razgovarali su 

o diskriminaciji u području obrazovanja, 

stanovanja, zdravstva i zapošljavanje. 

Nekoliko je delegata istaknulo 

kako postojeći instrumenti za 

zaštitu ljudskih prava i anti-diskriminacija 

nisu pravilno primijenjeni 

nad Romima. Također su izrazili 

kritike na činjenicu da su političke 

inicijative usmjerene na rješavanje 

nepovoljnog položaja Roma često 

ne primjenjuju na stvarne potrebe 

namijenjene njenim korisnicima. 

Hrvatski delegat Ibrahim Gušani je 

izlaganje pročitao i dao prijedloge i 

odluke da ERTF-a i Vijeće Europe 

reagira na činjenično stanje navedeno 

u njegovu govoru. 

Rudko Kawczynski, 

predsjednik Europskog 

Foruma Roma i Putnika (ERTF) 

Za probleme hrvatskih Roma 

znaju i u Strasbourgu 

Poetkom kolovoza održan je Forum 

Europskih Roma i putnika WETF, a RH je 

ispred Romske zajednice predstavio g. Gušani. 

Osim Hrvatske na sjednici su sudjelovali 

predstavnici veine europskih zemalja 

te predstavnici BiH, Makedonije, Malte, 

Moldavije, Rusije, Srbije i Turske. Uz ostale 

europske predstavnike sjednici je nazoio 

i njezin glavni tajnik g. Thorbjörn Jagland, 

a sjednicu je otvorio predsjednik ERTF-a g. 

Rudko Kawczynski. Romano aipe vam u 

cjelosti prenosi govor Romskog predstavnika 

g. Ibrahina Gušanija održan u Strasburgu 

Poštovane sestre Romkinje i 

brao Romi, poštovane dame i 

gospodo, 

Želim vam ugodno zasjedanje puno 

sreće i zdravlja u ime naše Mreže 

romskih udruga Hrvatske Slavonski 

Brod i naše Nacionalne koordinacije 

vijeća romske nacionalne manjine 

u RH. I u moje ime kao delegata 

i predsjednika MRUHSB i Koordinacije 

vijeća Roma u RH Ibrahima 

Gušani. 

Mi u Hrvatskoj imamo isto problema 

kao i druge zemlje u RH ima 140 

romskih udruga koji se bave s romskim 

pitanjima i problemima, a kada 

bi radili za romsku zajednicu bilo bi 

manje problema , ali na nesreću naš 

saborski zastupnik g.Veljko Kajtazi 

prema svima nama Romima koji se 

bavimo romskom problematikom i 

pitanjima Roma vrši veliku diskriminaciju 

na rad Roma. Romski saborski 

zastupnik ne želi nikoga od 

Roma pored sebe ili suradnju s romskim 

liderima nego ima sve ne-rome 

i to iz srpske nacionalne manjine u 

RH koji su dobro plaćeni od strane 

države RH. Tako g.Veljko Kajtazi saborski 

zastupnik otvara nove udruge 

i organizacije ljudima koji nemaju 

pojma o romskoj populaciji, a niti o 

problemima s kojima susreće romska 

nacija. surađuje s njima jer oni 

ne poznaju materiju Roma jer sa starijim 

organizacijama ne surađuje jer 

radi se o tome da ne može manipulirati 

s njima i provoditi svoj interes 

jer oni poznaju jako dobro potrebu i 

probleme Roma u Hrvatskoj. 

Hrvatska je ove godine 

predsjeda Dekadom Roma 

Republika Hrvatska je ove godine 

preuzela predsjedanje Dekadom 

Roma za 12 zemalja dok je naš saborski 

zastupnik bio u Republici 

Makedoniji i usprkos tome imenovan 

je za zamjenika upravnog organizacionog 

odbora za rad Decade 

Roma što znaći da pored sebe nema 

profesionalnog kadra da se romima 

omogućuje kvalitetan rad za poboljšanje 

života Roma preko Decade. Tek 

sada će Decada Roma zaosati u radu, 

a puno naših Roma u romskim naseljima 

nemaju najosnovije potrebe za 

život, a to su voda i struja, nemaju 

asfaltirane ceste, nemaju urbanizaciju 

i legalizaciju, žive katastrofalno u 

jednoj sobi po 10 i više osoba , a naš 

saborski zastupnik ne želi im pomoći 

da imaju osnovne uvijete za život. 

Kajtazi pomaže odabranima 

G. Kajtazi je sebi osnovao grupu s 

kojom kao radi ali nikome tko nije 

glasao za njega na prošlim izborima 

ski zastupnik ne želi čekati standardnizaciju 

i romsku ABECEDU. On 

ima svoj Romsko-Hrvatski rječnik 

i na temelju toga je predložio da se 

usvoji i priznaje Dan romskog jezika 

u svijetu. U njegovom riječniku zaboravljeni 

su svi drugi autori: g.Rade 

Uhlik, Jusuf Šaip, Rajko Djurić, Baj- 

ne pomaže. U Republici Hrvatskoj 

imamo Svjetski dan romskog jezika, 

koje je priznat samo od strane Hrvatskog 

Sabora dok ga ostale zemlje 

nisu priznale, na odluku i prijedlogu 

g.Veljka Kajtazija bez pitanja nas 

kao lidera ili Roma. Predstavnici 

Roma žele da se prvo napravi standardnizacija 

romskog jezika na čelu 

s gospodinom dr.Rajkom Djurićem i 

našom Sarajevskom grupom čiji sam 

član za standardnizaciju. Naš saborram 

Haliti, Marcel Courtiade i još 

puno drugih autora koji su dali svoj 

doprinos pisanju romskih rječnika 

i knjiga, te rada na romskom jeziku. 

Naš saborski zastupnik ne želi da se 

Svjetski dan Roma 8.travanja slavi 

u svim regijama Hrvatske već samo 

u Zagrebu kod njega na centralnoj 

manifestaciji te da se njemu daje novac 

za proslavu u svojoj organizaciji 

centru za provedbu integracija u 

EU i Kali Sara, a druge organizacije 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

24 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

25 

izolira u financiranju Svetskog dana 

Roma jer smatra kako Romi žive 

samo u Zagrebu kako što smatra da 

je samo on Rom, a mi 

nismo Romi. G. Kajtazi 

već 20 godina radi sa 

svojom organizacijom 

Roma, a niti u jednom 

naselju nije jedan običan 

kamen nasadio da 

bi Romi imali koristi 

od toga te je i živio na 

romskoj grbači evo 20 

godina, a danas kada 

je saborski zastupnik 

ne želi pomoći nama 

romima iako ima sve u 

svojim rukama. 

Aplauzi dok se Romska 

zajednica unazauje 

Puno naših lidera i aktivista koji se 

bave s pitanjima Roma apeliraju i 

žele napraviti veliki protest pred vladom 

RH i peticijom tražiti njegovu 

ostavku jer ne predstavlja Rome već 

samoga sebe i ne surađuje s nikim. 

Ne želi slušati prijedloge ili mišljenja 

Roma kako bi se nešto pokrenulo već 

je sebi stvorio romski klan od nekoliko 

ljudi koji nita ne žele čak ni pomoći 

Romima. G. Kajtazi želi takve 

da mu aplaudiraju dok se romska 

zajednica unazađuje. 

Prije svega nekoliko mjeseci bio je 

otvoren javni natječaj ispred ureda 

za ljudska prava i prava nacionalnih 

manjina pri Vladi RH, te prijavili su 

se osobe koje minimalno imaju srednju 

stručnu spremu i višegodišnje 

iskustvom u romskoj zajednici i ured 

za ljudska prava i prava nacionalnih 

manjina je nas izabrao prema kriteriju 

koje zadovoljavamo. Naš saborski 

zastupnik je donio svoj spisak 

s ljudima da mi ne možemo biti u 

povjerenstvu za Rome već one ljude 

koje je on izabrao van natječaja i sa 

svega 7.razreda osnovne škole te koji 

nemaju iskustva s romskom zajednicom. 

Molimo da reagirate vi ispred 

vijeća Europe, a i ERTF-a na Vladu 

RH i na sabor RH da ne može jedan 

saborski zastupnik Roma sve odluke 

o Romima donositi sam bez romskih 

ski zastupnik rekao je da su to Duhovi 

i da ga ne interesira što Romi 

imaju problema. Romski lideri koji 

su legalno i legitimno 

izabrani, upozoravaju 

na njegov nerad i želju 

da se romske zajednice 

odvajaju, jer ne želi 

međusobno jedinstvene 

Rome. 

Molim vas da nam pomognete 

kako bi se ovo 

zaustavilo jer saborski 

zastupnik je ušao u jedan 

labirint iz kojeg 

nema izlaza na pravi 

put, a romska zajednica 

se unazađuje dok naši Romi žive 

jadno i bijedno; kuće su u lošem 

stanju, kopaju po kantama za smeće 

tražeći komad kruha, skupljajući 

staro željezo, bakar, aluminij, a sada 

im saborski zastupnik i to zabranjuje 

jer je otvorio firmu jednom ne romu 

za sakupoljanje sekundarne sirovine 

i svim romima kaže da moraju odvoziti 

staro željezo, bakar kod njegovog 

čovjeka jer je umješan i naš 

saborski zastupnik u profit staroga 

željeza. 

Vlada nedovoljno upoznata s 

problemima Roma 

Hrvatske institucije su napravile 

svoj mali dio posla za Rome, ali naša 

Vlada RH nije dovoljno upoznata s 

problematikom Roma pa pitaju saborskog 

zastupnika koji njih krivo 

usmjerava te se susrećemo svakim 

danom u diskriminaciji , ali sramotu 

koju čini Rom nad Romima 

jer radi za svoj interes i svoj vlastiti 

cilj, a romima se pokazuje kao veliki 

aktivist, a na žalost je lažni Romski 

aktivist. Puno naših mladih Roma 

ima završenu srednju školu , i za njih 

se ne trudi pronaći posao , svi kažu 

kako Romi nemaju škole to je živa 

laž imamo 4-5 osoba koji su završili 

fakultet i magistra koji nemaju posla, 

4. koji pohađaju fakultet te se njima 

ne plaća studenske domove, imamo 

Roma koji je završio Policijsku akademiju 

je kod kuće jer nema posla, 

to su problemi koje saborski zastupnik 

treba odraditi ali na žalost od 

njega ništa. 

U školama nailazimo na velike diskriminacije 

u Međimurskoj regiji 

gdje ne-romi ne žele da njihova 

djeca pohađju školu s romskom djecom. 

Nailazimo na učitelje odnosno 

profesore koji romskoj djeci daju 

neprolaznu ocjenu u 7. razredima te 

onda romska djeca prekidaju školovanje 

jer padaju razred pa ne žele 

daljnje školovanje jer izgube volju i 

moral. 

Imamo slučaj gdje 

je romska obitelj 

u mjestu Škabrnja 

istjerana sa svog kupljenog 

zemljišta jer 

lokalni mještani ne 

žele Rome. Obitelj 

je bila maltretirani te 

su oko njih sagradili 

žicu i crvenu traku, 

a na čelu s načelnikom 

općine Škabrnje. 

Romska obitelj 

pretpjela je strah i 

depresiju od prijetnje da njih budu 

zapalili ako se ne pokupe da odu te 

su pod pratnjom policije na kraju 

napustili mjesto Škabrnja. Posjetio 

sam tu obitelj s centrom za mirovne 

studije iz Zagreba te smo im prikupili 

humanitarnu pomoć 300 Eura 

kako bi barem preživi mjesec dana. 

Uzeli smo njihove akte te je njihov 

predmet poslan na Europski sud za 

ljudska prava. 

Hrvatski službenici 

diskriminiraju Rome 

U Hrvatskim uredima: matični 

ured, policija ,škole itd. nailazimo 

na osobe koje diskriminiraju romsku 

manjinu kada dođu zatražiti 

rodni list ili državljanstvo kojeg 

mogu izdati odmah istog trena, već 

galame na njih i istjeraju ih van iako 

su čekali red i kažu im da dođu za 

3 do 7 pa i više dana. Veliki broj 

Roma nema riješeno statusna pitanja 

državljanstva i više od 20 godina, 

a žive u RH , ako ima suprug 

nema supruga ili obratno pa čak u 

nekim obiteljima nitko nema državljanstvo 

pa čak ni djeca. Vlada RH 

nije upoznata s problemima Roma 

te pitaju romskog zastupnika, koji 

ih usmjerava u krivom smjeru i koristi 

šansu za svoje projekte i ciljeve 

koje nije postigao prije, a naše 

organizacije nisu financirane od 

strane Ureda za ljudska prava i prava 

nacionalnih manjina, Savjeta za 

nacionalne manjine čiji je saborski 

lidera koji su legitimno izabrani isto 

kao i on od strane Roma za predstvaljanje 

Roma. 

Saborski zastupnik g.Veljko Kajtazi 

organizira komemoracije i sam donesi 

odluke bez Roma da se ide na 

romsko groblje Uštice –Jasenovac 

gdje je ubijeno 16 000 Roma za vrijeme 

drugog svjetskoga rata. Predložili 

smo da se u spomen području 

Jasenovac komemoracija održava 

30. rujna jer je upravo u rujnu i veljači 

1942. g. ubijeno najviše Roma. 

Spomen područje je prihvatilo naš 

prijedlog ali ga je saborski zastupnik 

odbio i uprkos svima nama organizirao 

komemoraciju sam 2. kolovoza 

kada je bio holokaust na Rome u 

Auschwitzu i Birkenau gdje je ubijeno 

3 000 Roma. Smatramo kako to 

nije u redu jer Jasenovac nema veze 

sa Auschwitzom. Od toga dana kada 

je organizirana komemoracija od 

strane saborskog zastupnika g.Veljka 

Kajtazija u Jasenovac i pričao protiv 

Ustaštva; kako su Ustaše klali u drugom 

svjetskom ratu, a to rade i sada. 

To je očito nekoga dirnulo u srce pa 

su se organizirale grupe po gradovima: 

Sisak, Kutina, Karlovac, Nova 

Gradiška te ne-romske grupe idu u 

romska naselja i napadaju Rome pucajući 

iz pušaka i ubijajući njihove 

pse. Romi u strahu ne spavaju noćima 

kao i njohova djeca. Naš saborzastupnik 

član savjeta, te usmjerava 

da se naši projekti ne finaciraju 

od strane ministarstva jer mi nismo 

njegovi ljudi. Prema zakonu RH, mi 

na ustavni zakon RH o nacionalnim 

manjinama imamo pravo na vijeća 

nacionalnih manjina gdje romska 

nacija bira legitimnim glasanjem 

svoje predstavnike regija, gradova, 

općina i ispred svojih regija smo 

formirali 30.travnja Nacionalnu koordinaciju 

vijeća romske nacionalne 

manjine kako bi bolje surađivali 

i napravili veći pomak za romsku 

naciju, te pregovarali sa Vladom 

RH i saborom te ministarstvima, 

da se rješe pitanja Roma. Na žalost 

22.svibnja smo predali u ministarstvu 

Uprave da dobijemo rješenje za 

koordinaciju na što reagira i ne dozvoljava 

saborski zastupnik da nam 

se izdaje rješenje jer smo mi njemu 

smetnja jer smo se u povijesti ujedinili 

Romi: Gurbeti , Rumunji , 

Bajaši , Lovari , Ludara te želi da se 

to rasformira i traži od onih koji su 

u koordinaciju da se vrši pritisak i 

prijetnja na njima da se isključe , jer 

njemu je to smetnja jer zajedno smo 

jači od jednog saborskog zastupnika. 

Molimo Vijeće Europe da kontaktira 

Vladu RH i Hrvatski sabor 

kako da se donesu odluke za bolji 

rad udruga za Rome i svim romima 

da se poboljša stanje i kvaliteta života, 

te da budu financirani od strane 

ministarstva i Vlade RH i da se 

pita Romska koordinacija vijeća za 

odluke koje se donesu, 

a ne saborski zastupnik 

sakuplja i nađe ljude na 

ulice i tjera njih da potpisuju, 

a oni ne znaju šta 

potpisuju te to odnese 

u državne institucije i 

kaže evo Romi su donijeli 

odluku evo potpisa 

ne znajući da su to potpisali 

ljudi s ulice. Molimo 

Vijeće EU , ERTF-a, 

pučkog pravobranitelja, 

Predsjednika Republike 

Hrvatske g. I. Josipovića, premijera 

g. Z.Milanovića i ostale dužnosnike 

da se očituju na naše dopise koje šaljemo 

u Vladi RH i Sabor RH, a nikada 

ne odbijemo nikakav odgovor 

niti pozitivan, a niti negativan. 

Želimo da Decada Roma funkcionira 

u što boljoj suradnji s romskim 

udrugama i oragnizacijama, a ne 

samo s dvoje troje njih koji imaju 

udruge po njegovoj direktivi, koji 

ne rade za Rome već za sebe, a pored 

njih budu stradale i druge zemlje 

radi njih. 

Želimo vam puno sreće i zdravlja i 

uspjeha u radu. 

Lijep pozdrav, 

Predsjednik MRUHSB I 

NKVRNMRH 

Ibrahim Gušani 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

26 OBRAZOVANJE 

OBRAZOVANJE 

27 

Besplatni seminari 

Udruga Roma Grada Zagreba 

i Zagrebačke županije 

kao organizacija civilnog 

društva koja promovira izgradnju 

civilnog društva te se zalaže za interese 

romske nacionalne manjine 

u Republici Hrvatskoj u svom radu 

surađuje s čitavim nizom institucija 

Republike Hrvatske, različitih 

Organizacija Civilnog Društva u 

Republici Hrvatskoj te zemljama 

Europske Unije, međunarodnim 

fondacijama i organizacijama koje 

se bave pitanjima od značaja za razvoj 

civilnog društva i demokracije 

te različitih institucija Europske 

Komisije i Europske Unije. U skladu 

sa navedenim, zaprimili smo informaciju 

od strane Agencije za mobilnost 

i programe Europske Unije, 

Gajeva 22, Zagreb o rasporedu 

besplatnih seminara radi pripreme 

potencijalnih korisnika za sudjelovanje 

u aktivnostima Programa za 

cjeloživotno učenje u povodu objave 

Natječaja za 2013. godinu. Isti 

poziv u svom izvornom obliku u 

cjelosti objavljujemo u ovom broju 

časopisa Romano Čaćipe: 

Brisel, 23. studenog, 2011. - Kroz 

program Erasmus za sve, novi europski 

program za obrazovanje, 

usavršavanje, mlade i sport koji 

predlaže Komisija, 5 milijuna osoba, 

što je gotovo dvostruko više 

nego do sad, imat će priliku studirati 

ili se usavršavati u inozemstvu. 

Među njima je gotovo 3 milijuna 

studenata u visokom školstvu 

te učenika i polaznika programa 

strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. 

Osim toga, studenti 

magistarskih studija će također 

imati koristi od novih jamstava 

za pozajmice osiguranih u suradnji 

s Europskom investicijskom 

bankom. Sedmogodišnji program 

Erasmus za sve započinje 2014. 

godine s planiranim proračunom 

od 19 milijardi eura. Video možete 

pogledati na: http://ec.europa.eu/ 

commission_2010-2014/vassiliou/ 

“Ulaganje u obrazovanje i usavršavanje 

je najbolja investicija koju 

možemo napraviti za budućnost 

Europe. Studiranje u inozemstvu 

usavršava vještine, osobni razvoj 

i prilagodljivost pojedinca čime 

omogućava lakše zapošljavanje. 

Želimo da puno više korisnika 

iskoristi EU podršku za studiranje 

i usavršavanje. Također, želimo 

više investirati u poboljšanje kva- 

litete obrazovanja i usavršavanja 

na svim razinama, kako bismo bili 

među najboljima u svijetu, osigurali 

više poslova, rast i razvoj.” 

rekla je Androulla Vassiliou, povjerenica 

za obrazovanje, kulturu, 

višejezičnost i mlade. 

Predloženi program Europske komisije 

Erasmus za sve omogućava: 

financijsku potporu za 2.2 milijuna 

studenata u visokom obrazovanju 

za studiranje i usavršavanje u 

inozemstvu (u usporedbi s 1.5 milijuna 

u sadašnjim programima) 

ova brojka uključuje 135 000 studenata 

koji bi primili financijsku 

potporu za studij u zemljama koje 

još nisu članice EU, kao i studente 

iz zemalja koje još nisu članice EU, 

a studirali bi u EU 

• da 735 000 učenika i polaznika 

programa strukovnog obrazovanja 

i osposobljavanja provede 

dio obrazovanja i usavršavanja u 

inozemstvu (u usporedbi sa 350 

000 u sadašnjim programima) 

• da milijun nastavnika i profesora, 

trenera i osoba uključenih u 

rad sa mladima primi financijsku 

podršku za podučavanje ili 

vođenje treninga u inozemstvu 

(u usporedbi sa 600 000 u sadašnjim 

programima) 

• da 700 000 mladih pohađa 

stručne prakse u poduzećima u 



• da 330 000 studenata magistarskih 

studija imat će koristi od 

jamstava za pozajmice za financiranje 

studija u inozemstvu 

• da 540 000 mladih volontira ili 

sudjeluje u razmjenama mladih 

(u usporedbi s 374 000 u sadašnjim 

programima) 

• da 34 000 studenata primi financijsku 

podršku za ‘združeni studij’ 

koji uključuje barem dvije 

ustanove visokog obrazovanja u 



• da 115 000 ustanova ili organizacija 

uključenih u obrazovanje, 

usavršavanje i/ili aktivnosti mladih 

dobije financijsku podršku 

za ostvarivanje više od 20 000 

strateških partnerstava kako bi 

implementirali i promicali razmjenu 

iskustava i znanja 

• da 4 000 obrazovnih institucija 

i poduzeća osnuje 400 ‘saveza 

znanja’ i ‘saveza sektorskih vještina 

radi povećanja zapošljivosti, 

inovacija i poduzetništva. 

O programu Erasmus za sve 

Erasmus za sve bi okupio sve sadašnje 

europske i međunarodne 

programe i inicijative za obrazovanje, 

usavršavanje, mlade i sport 

(Program za cjeloživotno učenje: 

Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, 

Grundtvig; Mladi na djelu, 

Erasmus Mundus, Tempus, 

Alfa, Edulink i program bilateralne 

suradnje), tako zamjenjujući sedam 

postojećih programa jednim. 

Time će se povećati učinkovitost, 

pojednostaviti proces prijave, kao 

i reducirati dupliciranje i fragmentiranje. 

Komisija predlaže povećanje 

od otprilike 70% u usporedbi 

sa trenutnim sedmogodišnjim 

budžetom, kojim bi se alociralo 19 

milijardi Eura za nove programe od 

2014 do 2020. Ova brojka uključuje 

buduća predviđanja inflacije kao 

i troškove predviđene međunarodnom 

suradnjom. Novi program će 

se fokusirati na dodanu EU vrijednost 

i sustavni utjecaj kroz podršku 

za tri tipa akcija: mogućnosti učenja 

za pojedince u EU i izvan EU; 

institucionalna suradnja između 

obrazovnih ustanova, organizacija 

mladih, poduzetnika, lokalnih i regionalnih 

vlasti i udruga; i podrška 

reformama u zemljama članicama 

kako bi modernizirale sustave obrazovanja 

i usavršavanja te promicale 

inovacije, poduzetništvo i 

zapošljivost. Dvije trećine financiranja 

bit će utrošeno na financijsku 

podršku mobilnosti sa ciljem 

poboljšanja vještina i znanja. 

Ciljana struktura novog programa 

- zajedno sa značajno povećanim 

investicijama - znači da će 

EU biti u mogućnosti pružiti više 

prilika za studente, praktikante, 

mlade, nastavno osoblje, osobe 

koje rade sa mladima i druge, da 

poboljšaju vještine, osobni razvoj i 

zapošljivost. Erasmus za sve će također 

promicati istraživanje i podučavanje 

o europskim integracijama 

te pružati podršku sportskim 

udruženjima. Od 2007. godine, 

prosječno 400 000 osoba godišnje 

primilo je financijsku podršku 

Europske unije za studij, usavršavanje 

i volontiranje u inozemstvu. 

Prema prijedlogu Komisije, ovaj 

će iznos biti skoro udvostručen, 

tj. iznositi gotovo 800 000 eura (u 

2010. godini u 27 država članica 

dodijeljeno je 560 000 financijskih 

potpora, za detalje molimo vidite 

Privitak 1). 

Sljedeći koraci 

Ovaj prijedlog je trenutno u fazi 

rasprave Europskoga vijeća (27 

zemalja članica) i Europskoga parlamenta, 

koji će donijeti konačnu 

odluku o financijskom okviru za 

2014-2020. 

Više informacija potreažite na: 

stranice Androulle Vassiliou, 

povjerenice za obrazovanje, 

kulturu, višejezičnost i mlade 

http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/vassiliou 

te 

stranice Europske komisije 

http://ec.europa.eu/education/ 

index_en.htm 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

28 DOGAĐAJI 

DOGAĐAJI 

29 

Tikne Roma ano muzei 

Romane čhave kotar nakhutno bihigienako bešipasko 

than vizitime Pedagoško muzei ano 

Uzun Mirkovo, ani organizacia Sekretariateski 

vaš socialno arakhibe. Čhave kotar bešipasko than Kijevo 

thaj Makiš lundjarde e vizita beogradesko muzeji, 

adjahar idž sine ano jekhtuno «skolako muzei», sar kokore 

anavde ole. Odote dikhle sar sine ano nakhlo vakti 

skolake klupe thaj angluno drom dikhle abakus, thaj 

aver skolake materialia sar so siton kerde zaradie save 

Romska djeca iz nekadašnjeg nehigijenskog naselja 

obišla su Pedagoški muzej u Uzun Mirkovoj, 

u organizaciji Ministarstva za socijalnu zaštitu. 

Mališani iz naselja Kijevo i Makiš nastavila su s obilaskom 

beogradskih muzeja, pa su posjetili i jedinstveni 

„školski muzej”, kako su ga sami nazvali. Tamo su vidjeli 

kako su nekada izgledale školske klupe i prvi put se upoznali 

s abecedom, drvenim računarom, ali i prepariranim 

životinjama koje se i danas koriste na satovima biologije. 

Djevojčice i dječaci su se smijali kada su čuli da su se deca 

ini avdive sikavenape ani biologia. O čhaja thaj o čhave 

hasandile kana ašunde kaj o čhave ano skole kana na 

kamle te ašunen sinolen doš te haćaren adjahar so tradime 

olen o sikave te bešen gujnenca pedo kolomoki, a 

kaj savatoa sa skolake čhave halje maribe, sar ini kaj sine 

phanibe vaš sikljovne save na kamle rndono te keren 

skolake bukja. Tikni Sunita Bajrić sine but biadžukardi 

akale metodenca thaj vakargja kaj olaki sikavni Julijana 

nane adjahar but holjami. «Amen siam lošale ini so 

avdive siamen kompjuteria ani skola», vakargja Sunita 

pali vizita ano Pedagoško muzie thaj savi prastaba geli 

ani skola aver amalenge kotar štarto klasi te mothavol 

sar o sikavne dende doš e sikljovnenge save na kamle 

te sikljon. Neve avriskolake aktivnostja ani orgnaizacia 

Sekretariateski vaš socialno arakhibe e čhavengo adžukarela 

oen ano paraštuj, kana ka vizitinen ini Askeriako 

muzei ano Beogradi. 

Mali Romi u muzeju 

u školama odgajala štapom i kažnjavala klečanjem na kukuruzu, 

a da su subotom sva školska djeca dobijala batine, 

kao i da je postojao zatvor za učenike koji redovno ne 

pišu domaću zadaću. Mala Sunita Bajrić se na glas čudila 

ovim metodama i rekla da njezina učiteljica Julijana nije 

ovako stroga. "Mi smo sretni i što danas imamo kompjutere 

u školi", rekla je Sunita i posle posjete Pedagoškom 

muzeju otrčala u školu ostalim učenicima iz četvrtog razreda 

ispričati kako su učitelji nekada bili mučitelji i kako 

je pohađanje škole bilo jako bolno. 

Finska organizra radionicu 

Kreativni pristup borbi protiv 

diskriminacije Roma 

Aktivisti Udruge Roma Grada Zagreba i Zagrebačke 

županije pozvani su na ovogodišnji 

seminar i radionice na temu “Kretivn 

pristup borbi protiv diskriminacije Roma” koja će 

se održavati od 12. do 17. studenog 2012. u Helsinkiu, 

Finska. Na žalost poradi nedostatka materijalnih 

sredstava (unatoč traženju od lokalnih 

institucija, uključivo Ureda za nacionalne manjine 

da sudjeluju s 25% troška, nismo dobili čak ni odgovore 

na naše upite, iako punih 20 godina aktivno 

djelujemo i surađujemo u raznim područjima, uključujući 

promociju ljudskih prava) te nismo bili 

u mogućnosti odazvati se pozivu no pratit ćemo 

događanja i djelovati putem Interneta i obavijestiti 

čitatelje o zaključcima navedene konferenicje. 

Ini o Roma semnina 

dive bipedozoralipa 

I Romi 

obilježavaju 

dan nenasilja 

Na dan rođenja Mahatme Gandija, začetnice 

ideje o nenasilnom otporu, 2. listopada obilježen 

je Međunarodni dan nenasilja. "To je 

prilika da se svi zamislimo nad količinom fizičkog, 

verbalnog, emocionalnog i drugih oblika nasilja koje 

susrećemo na svakom koraku. Široko je rasprostranjeno 

nasilje u obitelji, nasilje u školama, nasilje na 

stadionima, nasilje koje se koristi u rješavanju sukoba 

Ano dive bijanibe Mahatma Gandi, dženo 

idejako kotar bipedozoralipasko sikavibe 

e bijekhipasko, 2. oktobarea semnimo 

Maškarthemutno dive e bipedozoralipasko. 

«Odova sine legaripe savore te gndina pedo fizičko, 

verbalno, emocionalno thaj aver forme e 

pedozoralipaske save dikha ano sakova badžako. 

Baro pedozoralipe ani familai, amalipasko 

pedozoralipe ano skole, ano stadionia, 

pedozoralipe e ano reslibe konfliktja pi 

buti, ano kafane, po droma, ani trafika», 

vakardo kotar ria e paćavibaske dže- 

Kancelanosko 

vaš š arakhibe 

jekha jekh polia. 

«Odoleske e bi trumiba 

musaj te la 

zorali promocia e 

kulturaki ski, bipedozoralipaski, 

jekhipaski thaj 

tehnipa- 

toleranciaki,savore, i,savore, a 

ulavde o čhave thaj ter- 

ne, te sikava sar konflitja maškar ulavde džene 

thaj grupe šaj te resenpe tehno dromea, dijalogea, 

vakeriba, te sikava olen sar pedo nacioanlno 

ulavibe, religia, kulturako soji, politikako ulavibe, 

seksualno orijentacia, šaj te djivdina khupatna, 

ani Srbia savi sitoj amaro khupatno kher», 

vakargja Paćavibasko dženo vaš arakhibe jekha 

jekh polia. 

na poslu, na ulici, u prometu", upozoreno je iz Kancelarije 

povjerenika za zaštitu ravnopravnosti. "Zato 

bez odgađanja moramo započeti s jakom promocijom 

kulture mira, nenasilja, solidarnosti i tolerancije, da 

sve, a posebno djecu i mlade, naučimo kako da sukobe 

među pojedinacima i grupama rješavaju mirnim 

putem, dijalogom, pregovaranjem, da naučimo kako 

tako raznoliki po nacionalnoj pripadnosti, vjeri, kulturnom 

porijeklu, političkom opredjeljenju, seksualnoj 

orijentaciji, možemo živeti zajedno, i harmonično, 

u Srbiji koja je naša zajednička kuća", podsjetila je na 

sajtu Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

30 DOGAĐAJI 

DOGAĐAJI 

31 

Kukasti križ na romskoj 

kui u Kragujevcu 

Na kući romske obitelji Raitović, 

u Branskoj ulici u 

kragujevačkom naselju 

Beloevac, nacrtan je kukasti križ 

s prijetećom porukom “smrt”. Raitovići 

su jedina romska obitelj u 

tom kraju, a prije 12 godina doselili 

se iz Vranja. Vlasnik kuće Ivica 

Raitović, koji živi sa suprugom i 

dvoje dece, rekao je Radio televiziji 

Kragujevac da sumnja kako je prijeteću 

poruku ostavio susjed, koji 

ih je i prethodnoga dana vređao i 

Nacistikano trušul 

hramimo pedo romano 

kher ano Kragujevac 

Pedo kher e romana familiako 

Raitović, ano Branjsko 

drom ano kragujevacesko 

bešipasko than Beloevac, hramimo 

nacistikano trušul, e rizikoske akhariba 

“meribe”. Raitović sitoj jekhtuni 

romani familia ano odova than, a 

anglo 12 berša ale kotar Vranje ano 

Kragujevac. Manginutno e kheresko 

Ivica Raitović, savo djivdinela odote 

para romna thaj duj čhavencas, vakargja 

vaš Radio televizia Kragujevac 

kaj siole dondo kaj rizikosko 

Održana 4. sjednica 

Vijea Romske nacionalne manjine 

30. listopada održana je 4. sjednica Vijeća Romske nacionalne 

manjine Grada Zagreba pri čemu je praćena 

birokratska forma, a i rečeno je mnogo toga. Naredna 

2013. godina trebala bi pokazati koliko i što će konkretno 

isto Vijeće uistinu i učiniti. Prema riječima sa 

sjednice trebalo bi se krenuti u konkretne obilaske 

romskih naselja i rješavanja problema vezanih uz 

svakodnevicu romske populacije na području Grada 

akharibe mukla 

kojšija, savo nakhle dive čalavgja 

olen thaj denga olen riziko e meriba. 

“Sakova dive košelape amenca, 

čalavela amen thaj dela riziko 

kaj ka mudarel amen. Na džanav 

soske odova kerela. Nane ma khonik 

olea, njekh drom oleske khonik 

ni na kergum, ni na khuvgum 

ani oleski avlin”, vakargja Raitović. 

Ov vakargja kaj butipa e kojšijenca 

nanolen problemi, numa ini kaj 

akava nane angluno drom ulavde 

prijetio ubistvom. “Svaki dan nas 

maltretira, psuje i prijeti da će nas 

ubiti. Ne znam zbog čega to radi. 

Ne dugujem mu ništa, ništa mu 

nisam uradio, nikada mu nisam 

ušao u dvorište”, rekao je Raitović. 

On je kazao da s 

većinom suseda 

nemaju problema, 

ali i da ovo nije 

prvi put da su im 

pojedinci iz kraja 

prijetili i uznemiravali 

ih. Ranije nismo prijavljivali 

takve slučajeve, ali smo ovog 

puta obavijestili policiju i romske 

udruge, rekao je Raitović koji je 

dio svog objekta iznajmio za trgovinu. 

Raitković kaže kako je kuću 

i zamljište pošteno kupio, da on i 

njegova obitelj nikoga ne ugrožavaju 

i da žele mirno i u slozi živjeti 

sa susjedima. 

džene kotar odova than te čalaven 

olen thaj te dol olen riziko. Angle 

na registruingjam adjahar situacie, 

numa akava drom angjam policia 

thaj romane amalipe, vakargja Raitović. 

Raitović, savo kotor e kheresko 

denga vaš marketi, vakargja kaj 

kher thaj than paćaviba pokingja, 

kaj ov thaj oleski familia nikaste na 

uškavena thaj kaj mangena normalno 

thaj jekhipa te djivdinen e pere 

kojšijenca. 

Zagreba. Počevši od pitanja državljnastva, legalizacije 

naselja, jedinstvenog kulturnog centra Roma u Gradu 

Zagrebu, pitanja vezana uz školovanja i zapošljavanja, 

te mnoga druga otvorena i nerješena pitanja. Ponovno 

se čudimo i pitamo da li su viječnici na svojim 

pozicijama kako bi skrbili o svakodnevici Roma ili je 

ponovno riječ o formi kroz koju se iznad svega zadovoljava 

osobni interes sjedenja u foteljama. 

Kakvu vodu piju Romi u selu Barlovo 

blizu Kuršumlije 

Predsjednik općine Kuršumlija 

Radoljub Vidić najavio je 

da će u Zavod za zaštitu javnog 

zdravstva u Nišu biti poslata na 

analizu voda iz cisterni koja je data 

Romima u selu Barlov. Vidić je rekao 

i da općina Romima u Barlovu isporučuje 

flaširanu vodu za piće, kao i da 

će uskoro javiti rezultate analize vode 

iz cisterni. Crveni križ iz Kuršumlije 

omogućio je 4 cisterne za pitku vodu 

jer su u naselju u selu Barlovo presušili 

bunari iz kojih su se žitelji snabdijevali 

vodom. Javno komunalno preduzeće 

“Toplica” preuzelo je obavezu 

da svakodnevno u te cisterne dolijeva 

tekuću vodu, ali voda koja se doliva 

ima ukus benzina, kazao je Boško 

Ajdinović, koordinator kancelarije za 

romska pitanja u općini Kuršumlija. 

Predsednik općine Vidić odbacio 

je odgovornog komunalnog 

preduzeća za ovaj slučaj, 

rekavši 

da ono doprema vodu jednom cisternom 

u ugroženo naselje, a da 

se četiri male cisterne pune vodom 

u samom Barlovu. “Ako se nešto 

desilo, sigurno se desilo u samom 

ovom naselju, a ne u Komunalnom 

poduzeću. Policija je povela istragu 

tim povodom i utvrdit će šta se dogodilo”, 

rekao je Vidić. U selu Barlovo 

živi oko 110 Roma, od čega je 

polovina dece. Romi u tom naselju 

žive u vrlo teškim uvijetima, u oronulim 

kućama, od kojih je većina 

bez struje. Na sredini ovog naselje 

su bila dva bunara iz kojih su se svi 

stanovnici naselja opskrbljivali vodom. 

Savo pani pijena o Roma ano gav 

Barlovo paše Kuršumlija 

Prezidento komunako Kuršumlija 

Rodoljub Vidić 

vakargja kaj ano Instituti 

vaš arakhibe publikako sastipe 

ano Niš ka ovol bičhaldo ani analiza 

pani kotar cisterne savo dendo 

e Romenge ano gav 

Barlovo. Vidić 

vakargja ini kaj komuna e avdivesta 

e Romenge ano Barlovo ka 

dol šišenca pani vaš pijibe, sar ini 

kaj nadur ka mothaven rezultatja 

analizake kotar pani e cisternako. 

Lolo trušul kotar Kuršumlija 

arakhlja 4 cisterne e pajnea vaš pijibe 

soske ano bešipasko than ano 

gav Barlovo šukile bunaria kotar 

save dizutne lena sine pani vaš te 

pijen. Publikaki firma «Toplica» 

lela obligacia sakovadive 

ano odola cisterne te anol 

pijibasko pani, numa pani 

savo anelape ano on siole 

aramo pedo petroleji, vakargja 

Boško Ajdinović, 

koordinatori kancelariako 

vaš romane pučipe ani 

komuna Kuršumlija. Prezidento 

komunako Vidić, cidingja 

djevapibe komunalna firmako 

vaš akaja situacias, vakeriba kaj 

on anena pani jekha cisterna ano 

bešipasko than, a kaj štar tikne 

cisterne pherena pani ano Barlovo. 

“Te sine kaj diso ulo, sigurno 

sine ano akava bešipasko than, a 

na ano Komunalno firma. Policia 

kerga rodipe kotar odova thaj ka 

verifikuinol so sine odole pajnea”, 

vakargja Vidić. Ano gav Barlovo 

djivdinane paše 110 Roma, savenda 

kvaš siton čhave. Roma ano 

odova bešipasko than djivdnena 

ano but phare čhinadipe, ano čorole 

khera, ano save butipa nanolen 

elektrika. Ano akava bešipasko 

than sine duj bunaria kotar on lena 

sine pani vaš pijibe. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

32 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

33 

Razlike u životnim uvjetima uzrokuju 

poveane migracije 

Differences in living conditions cause 

increased migration 

Analizirajući konkretne mjere 

ovog složenog fenomena Damjanović 

je izjavio kako su 

noviji migracijski pritisci većim dijelom 

stvoreni znatnim razlikama u životnim 

uvjetima i ekonomskim mogućnostima 

u zemljama regije. Osim 

sukoba u određenim zemljama, gdje 

je veliki broj civila raseljen, i dalje se 

nastavlja raseljavanje zbog oružanih 

neprijateljstava. Vjeruje se kako se od 

1990. godine nedobrovoljne migracije 

koje su posljedica nepovoljnih političkih 

ciljeva nisu znatno doprinjele 

migracijama unutar regije. (Što se 

tiče nedobrovoljnih migranata, uključujući 

izbjeglice i raseljene osobe 

zbog ratnih uvjeta, potrebno je uzeti 

u obzir pouzdane izvještaje posebno 

o akutnom položaju Roma u bivšoj 

Jugoslaviji čiji je broj prije rata bio 

procijenjen na 1.500,000). Potrebno 

je primjetiti da različti međunarodni 

instrumenti, uključujući Konvenciju 

Ujedinjenih nacija koja se odnosi na 

status izbjeglica iz 1951. godine i njen 

protokol iz 1967. godine, reguliraju 

zaštitu određenih kategorija nedobrovoljnih 

migranata. 

U oblasti međunarodne migracije države 

učesnice bi trebale biti svjesne 

kompleksnih uzroka nedavnog porasta 

međuregionalnih migrgaciskih 

tokova, u koje spadaju faktori kao 

što su društveno-ekonomska diskriminacija 

i rasistički ili ksenofobični 

napadi koji mogu poticati migracije 

ugroženih grupa kao što su Romi. U 

svjetlu nadležnosti svake države je da 

regulira ulazak i boravak stranaca na 

svom teritoriju. KEBS takođe podvlači 

potrebu humanih mjera i postupka 

kada se radi o takvim pitanjima kao 

što su zahtjev za dobijanjem političkog 

azila ili ponašanje prema izbjeglicama. 

Diskriminacija u zapošljavanju, stanovanju 

i drugim sektorima takođe 

može utjecati na način na koji se sa- 

gledavaju istinske ekonomske mogućnosti 

i time doprinjeti migraciskim 

pritiscima. Romska zajednica iz 

Srbije nije potisnuta iz razloga : 

1. Političkih, 

2. Verskih, 

3. Rasnih, 

4. I drugih diskriminaciskih opcija, 

već isključivo iz ekonomsko-socijalnih 

razloga. 

Povodom uestalih 

protjerivanja Roma 

iz zemalja zapadne 

Europe u Beogradu 

se priopenjem 

za javnost oglasio 

Jovan Damjanovi 

predsednik 

Demoratske ljevice 

Roma i predsjednik 

Svjetske organizacije 

Roma 

Očekujem od Republike Srbije i njezinih 

ministarstava da će romskoj zajednici 

omogućiti povoljne kredite za 

mala i srednja poduzeća-plastenike, 

kao i bespovratne beneficije od strane 

države kako bi romska zajednica 

mogla ekonomski osnažiti, a ovakve 

poticajne mjere zaustavile bi veliki 

val migracija romske zajednice Republike 

Srbije u države Euope. Kako bi 

se spriječile migracije, cilj bi trebao 

biti: poboljšanje, kvalitete života, u 

zemljama koje proizvode migracije 

(i u oblastima unutar takvih zemalja) 

zbog samih takvih poboljšanja, ali i 

da bi se smanjio pritisak na međunarodne 

migracije. Kao prvi korak u 

pravcu bavljenja ozbiljnim problemima 

s kojima se suočavaju Romi, države 

učesnice trebale bi još jednom 

potvrditi sve svoje obaveze koje se 

tiču položaja Roma. Države učesnice 

bi naročitu pažnju trebalo posvetiti 

potrebi primene mjera dogovorenih 

i razrađenih u Dokumentu sa sastanka 

Konferencije o ljudskoj dimenziji 

iz Kopenhagena, glava IV, tačka 40. i 

svim njenim podtačkama. 

Jovan Damjanović 

Predsednik Svetske 

organizacije Roma 

Rromanipen 

Regarding the 

frequent deportations 

of Roma from 

Western Europe 

countries, Jovan 

Damjanovic – 

president of 

Democratic left 

of Roma and 

president of World 

Roma Organization 

announced with 

public announcement 

In that regard, Damjanoivc stated 

while analyzing concrete measures 

of this complex phenomenon 

that newer migratory pressures are 

in much part created with significant 

differences in life conditions and 

economic conditions between the 

countries of region. Except in specific 

countries of conflict, where there is 

settled great number of civilians, there 

is still displacement due to armed hostilities. 

It is most probably that since 

1990 involuntary migrations that are 

consequence of unfavorable political 

objectives haven’t contributed significantly 

to migrations within the 

region from east to west.(regarding 

involuntary migrants, including refugees 

and displaced persons due to war 

conditions, it is necessary to take into 

consideration reliable reports, especially 

about acute position of Roma 

in former Yugoslavia, whose number 

after war was assessed to 1.500.000). 

It is necessary to notice that different 

international instruments, including 

United Nations Convention that is related 

to the refugees’ status from 1951 

and its protocol from 1967, are regulating 

protection of specific categories 

of involuntary migrants. 

In the area of international migration, 

countries participators should 

become aware of complex causes of 

recent increase of inter-regional migratory 

flows, in which fall factors like 

the social-economic discrimination 

and racial or xenophobic assaults that 

may encourage migrations of groups 

like Roma. In light of jurisdiction of 

each country is to regulate entrance 

and residence of strangers on its territory. 

KEBS also highlights necessity 

of human measures and proceedings 

when it is about questions like the request 

for granting the political asylum 

or addressing the refugees. 

Discrimination in employment, housing 

and other sectors can also influence 

on way on which are perceived 

true economic possibilities and by that 

contribute to migratory pressures. 

Roma community from Serbia isn’t 

repressed from the following reasons: 

1 Political 

2. Religious 

3. Racial 

4. And other discriminatory options, 

but purely from economic-social reasons. 

I expect from state Republic of Serbia 

and its ministries that it will enable 

to Roma community favorable loans 

for small and medium companies 

(greenhouses), as well as non-refundable 

benefits from side of state so that 

Roma community could be economically 

strengthened, and these supporting 

measures would stop great wave of 

migrations of Roma community from 

Republic of Serbia to European countries. 

To prevent migrations, objective 

should be: to improve life quality in 

countries in which migrations are being 

produces (and in areas within such 

countries) for sake of such improvements, 

but also to decrease pressure 

to international migrations. As a first 

step in direction of dealing with serious 

problems with which are Roma 

being faced, countries participators 

should once again confirm all their 

obligations that are relevant to the position 

of Roma. 


ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

34 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

35 

STOP deportaciji Roma sa zapada 

Prema najpouzdanijim procenama 

u zemljama lanicama OEBS-a 

trenutno ima 12-15 miliona Roma, 

od kojih približno 12 miliuna boravi u 

centralnoj i istonoj Europi 

Kasnijim migracijama Romi 

su se proširili na ostali dio 

onoga što je sada poznato 

kao Europa, na euroazijski potkontinent 

i Sjevernu Ameriku. Dvadeset 

godina nakon pada čelične zavjese, 

Europa je pod rizikom da bude poma 

u odnosima prema većinskom 

stanovništvu, danas se i dalje 

suočavamo s dubokom diskriminacijom 

prema Romima koja nije ukorenjena 

samo u etničkom i kulturnom 

rasizmu ili anticiganizmu. 

Različiti oblici fatalnih reakcija 

etničkog i klasnog rasizma prema 

Romima ispoljavaju se širom Europe. 

Berlusconijeva vlada je u svibnju 

2008. u talijanskom Napulju izglasala 

izvanredno stanje u vezi nomadskih 

naselja i zajednica na teritoriju nekoliko 

regija, kako bi legitimirala uzi- 

Iako nemaju 

"domovinu" 

u regiji, Romi 

su imali dugu 

i jedinstvenu 

povijest kao 

sastavno 

stanovništvo 

skoro svakog 

društva u ovoj 

regiji, posebno 

u jugoitonoj 

i centralnoj 

Europi. Prema 

raspoloživim 

lingvistikim, 

antropološkim 

i povijesnim 

dokazima, Romi 

su potomci 

naroda koji 

su se doselili 

s indijskog 

potkontinenta 

kroz stoljetni 

proces koji ih 

je doveo do 

Vizantije prije 

otprilike tisuu 

godina, i do 

Balkana barem 

poetkom 

etrnaestog 

stoljea. 

dijeljena novim zidovima. Romi su 

u svakom pogledu među osobama 

koje su ostavljene izvan nove sigurnosti 

i blagostanja Europe. U mnogim 

zemljama Romi su proglašeni nelegalnim 

stanovnicima na svojoj 

imovini, protjerani izvan općinskih 

granica i ostavljeni izvan zajednica 

koje brinu za opće dobro. Romi imaju 

dugačku migracisku povijest i kao 

takvi, stoljećima su izloženi represiji. 

Europske države uvele su zakon 

protiv putujućih naroda (nomada, 

travellera) od sredine 15. stoljeća. 

Bez registriranog identiteta, mnogi 

Romi su potpuno odbačeni iz društva 

kao građani na čojem teritoriju žive. 

Bivajući kontinuirano premještani i 

raseljavani, oni su višestoljetni migranti 

čak i u okvirima granica jedne 

od država u kojoj su državljani. Pored 

optužbi, razočarenja i nesporazumanje 

otisaka prstiju romskoj populaciji. 

Ovaj zakon uvelike podseća 

na anti-romske zakone iz srednjeg 

vijeka, kao i na najmračnji period 

europske povijesti 20. stoljeća. Ovaj 

dekret, stvarajući posebne odredbe 

zasnovane na etničkoj pripadnosti, 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

36 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

37 

krši osnovna prava iz italijanskog 

Ustava u vezan za jednakost pojedinaca. 

Sakupljanje otisaka prstiju 

Roma pod dekretom je grubo kršenje 

člana 14. Europske Konvencije o 

ljudskim pravima. Situacija s migrantima 

u Italiji je problematična, a 

katastrofalne aktivnosti koje poduzima 

fašistička desnica prema Romima 

dostižu svoj vrhunac u spaljivanju 

čitavih naselja, uništavanju imovine 

i nasilnim izbacivanjima Roma 

izvan pojedinih gradova u Italiji. 

Najdrastičniji ovakvi primjeri bili su 

u Livornu, Rimu, Napulju i Milanu 

od 2006. pa sve do danas. Kako bi 

se bolje razumjele nedavne pravne 

promjene u Italiji, korisne su neke 

pozadinske informacije. Talijanski 

migracioni zakon (Akt 286/1998), 

zasnovan je na godišnjim kvotama 

za one koji žele raditi u Italiji. Ove 

kvote oduvijek su bile daleko manje 

nego što su bile potrebe. Ljudi koji 

nisu pod kvotom ostaju ilegalni, jer 

je sistem vrlo rigidan. Štoviše, jako je 

lako za legalnom strancu postati ilegalan: 

na primjer, ako je on bez posla 

onda kada je neophodno da obnovi 

svoju dozvolu, njemu se daje rok od 

6 mjeseci da pronađe posao, u protivnom 

gubi radnu dozvolu i može 

biti protjeran. U praksi, vrlo je teško 

promijeniti nečiji status iz ilegalnog 

u legalni; tako puno migranata ostaje 

bez neophodnih dokumenata, 

prihvatajući jako loše radne i životne 

uvjete. 

U Finskoj je porušeno naselje koje su 

Romi izgradili, emigrirajući iz Rumunjske 

u Helsinki kako bi pronašli 

bolju egzistenciju. Grubi zakoni EU 

ne dozvoljavaju Romima da se nastane 

i rade na alternativan način 

ili da se „ne uklope» u EU realnost. 

Najstrašnije slike dolaze iz Slovačke i 

Češke, gdje se od kraja 2008. godine 

dešava prava hajka na Rome. Pucanje 

i ubijanje romskih obitelji od strane 

još uvijek neidetificiranih osoba 

nacističkih gardi primjer je najgoreg 

rasističkog lova na ljude u srcu Europe. 

Trenutno se u Francuskoj dešava 

vrlo ozbiljan napad protiv osnovnih 

elemenata kulture ljudskih prava, 

posebno u vezi s pravnim položajem 

migranata, posebice Roma. Kod 

samog Sarkozija riječ je bila o tome da 

se pokušavao prikazati kao političar 

koji je brige građana Francuske ozbiljno 

shvćao. On je na taj način 

želio skrenuti pažnju s brojnih skandala 

svojih ministara koji su narušili 

ugled njegove vlade. Predsjedniku 

Sarkoziyu kao tadašnjem predsedniku 

države, reputacija je bila na jako 

niskom nivou. Francuzi su tada bili 

nezadovoljni njegovom politikom. 

U očitoj nesposobnosti da probleme 

u društvu riješi političkim putem, 

Vlada u Parizu je 2010. godine posegnula 

za simboličnim mjerama koje 

bi trebale pokazati njeno odlučno 

djelovanje. „Van s kriminalnim, 

prosjačkim i neradničkim elementima,“ 

– tako glasi suština odluke o 

deportaciji Roma u Bugarsku i 

Rumunjsku. Politika 2010. godine 

i danas posmatra jednu 

određenu nacionalnu grupu 

na tako strog način fatalno 

podsjeća na strahote 

rasizma i fašizma. Vlada 

je 2010., kao i sada 

u Parizu odlučila 

ukloniti «Kampove» 

u kojima su 

živjeli Romi u 

Francuskoj. 

P r o b l e m 

Roma nije moguće riješiti davanjem 

džeparca u iznosu od 300 eura. 

Romi koje Francuska sada vraća 

u Rumunjsku i u Bugarsku nakon 

određenog vremena će se ponovo pojaviti 

u Parizu i drugim francuskim 

gradovima. A to je njihovo pravo jer 

EU svim svojim građanima garantira 

slobodu kretanja. Najava deportacije 

Roma iz Francuske držala nas je u 

uverenju kako se radi samo o još jednoj 

u nizu šovinističkih provokacija 

nekog od desničarskih medija. Sada 

kada je Vlada Francuske poduzela 

konkretne aktivnosti i učinila 

nepojmljivo – deportirala 

građane koji imaju 

državljanstvo druge 

članice Europske 

U n i j e , 

s a m o 

zbog njihove etničke pripadnosti, 

proizvela je zaprepašćenje svih onih 

koji znaju šta su ljudska prava, šta 

je slobodan protok ljudi i roba. To 

naročito zabrinjava i 

plaši jer se radi i o 

državljanima 

članica Europske 

Unije 

u ovom 

slučaju Bugarske 

i Rumunjske. 

Mi smo, naravno, 

jako zabrinuti 

zbog bilo 

k a k v o g 

o b l i k a 

diskrim- 

inacije. Naša ideja je uvek bila da 

promoviramo punu integraciju romske 

populacije u Europi. Podsjećamo 

kako su Romi, poput ostalih Europljana, 

u potpunosti građani Europe, 

i imaju pravo kretanja bilo gde u Europi. 

Oni mogu studirati i raditi kao 

bilo tko drugi. To su njihova prava 

- prava koja moraju poštovati sve 

članice Europske Unije. Neočekivano 

jasna i oštra prva reakcija UN i Brissela 

upućuje na gotovo sigurne nove, 

konkretne korake Komisije i Savjeta, 

koji bi trebali podsetiti Francusku, 

ali i ostale europske članice koje se 

spremaju na slične korake, kako su 

ljudska prava univerzalna i da pravo 

na kretanje i život ne može za jedne 

biti garantirano, a drugima, voljom 

predsednika, naprasno oduzeta. 

Povjerenica EU za pravosuđe i ljudska 

prava Viviane Reding ocijnila 

je kako Francuska ‘mora 

poštovati propise o slobodi 

kretanja i o slobodi izbora 

mjesta boravka europ- 

skih građana. Ove mjere nikako ne 

ugrožavaju slobodu kretanja građana 

EU-a kako je određeno ugovorima. 

Sarkozy je 2010. godine planirao, 

podsticao, naredio, počinio ili na 

drugi način pomagao i podržavao da 

njegova policija prekomjernom uporabom 

sile, po betonu i prašini pariskog 

predgrađa La Courneuve (regija 

San-Deni na Seni) razvlači, vuče, 

rasteže, gura i udara, između ostalih, 

pretežno žene, među njima i neke sa 

djecom u naručju, druge s potomstvom 

u stomaku i nemoćne starce. 

Zbog postojanja pravne osnove za 

podizanje optužnice protiv Nicolasa 

Sarkoziya, kao predsednik udruženja 

građana „Novinsko-informativna 

agencija Roma“, predlažem da se preispita 

sva potrebna 

arhivska dokumentacija 

o 

z l o č i n i m a 

nad Romima 

u Francuskoj 

i inicira 

pokretanje 

pravnog postupka 

protiv Nicolasa 

Sarkozija pred 

Međunarodnim krivičnim 

sudom u Haagu. Za počinjene 

zločine protiv čovječnosti ne 

postoji nikakvo opravdanje. 

Bajram HALITI, 

diplomirani pravnik 

ROMANO AIPE ROMSKA ISTINA ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

38 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

39 

Prijedlog za pokretanje utvrivanja 

krivine odgovornosti protiv bivšeg 

francuskog predsjednika 

Nakon nedavne policijske racije na nekoliko romskih kampova diljem 

Lille i Lyona i protjerivanju Roma iz Francuske teritoriju, najveća europska 

Romska pravna organizacija uputila je pismo francuskom predsjedniku 

François Hollandeu, tražeći od njega da zaustavi “demontažu” 

Romskih logora te da pronađe dugoročno rješenje vezana uz probleme 

ilegalnih logora. Pismo su potpisali g. Rudko Kawczynski, predsjednik 

Europskog foruma Roma i Putnike (ERTF), koji također poziva francuskog 

predsjednika da olakša integraciju Roma migranata u Francuskoj 

te da uklloni prepreke na tržištu rada za Rumunje i Bugare. 

Prema ERTF-u, trenutna akcija 

francuske vlade u suprotnosti 

predsjednika Hollande predanost 

iz njegove predizborne kampanje da se ne 

protjera romske obitelji bez predloženog 

alternativnog smještaja. 

U svom pismu predsjedniku Hollande, 

predsjednik ERTF sa žaljenjem je istaknuo 

kako je socijalistička vladina politikaspram 

romskim pitanjima ogledal prethodne 

uprave: “Kao što je obećao u predizbornoj 

kampanji, potrebno je sustavno pronaći 

alternativni smještaj prije policijske intervencije”, 

napisao je Kawczynski .Europski 

Forum Romia i Putnika (ERTF) ima poseban 

partnerski ugovor s Vijećem Europe 

koji okuplja glavninu europskih međunarodni 

romskim nevladinim udrugama 

i više od 1 500 nacionalnih organizacija 

Roma i Putnika iz većine država članica Vijeća 

Europe. Povjerenici EU za pravosuđe i 

građanska prava Viviane Reding 

Na sjednici Predsedništva udruženja građana 

„Novinsko-informativne agencija 

Roma“, razmatrana je mogućnost pokretanja 

postupka za utvrđenje krivične odgovornosti 

protiv francuskog predsednika 

Nicolasa Paul Stéphane Sarközy de 

Nagy-Bocsa. 

Francuske su vlasti, na osnovu odluke predsednika 

Nicolasa Paul Stéphane Sarközy de 

Nagy-Bocsa, 30.08.2010 godine, uskratile 

gostoprimstvo stotinama Roma porijeklom 

iz Rumunjske i Bugarske i donijele 

odluku da ih se deportira u matične države: 

Republiku Bugarsku i Republiku Rumunjsku, 

čime je predsednik Sarkozy povrijedio 

slobodu kretanja građana. Sarkozy 

je planirao, podsticao, naredio, počinio ili 

na drugi način pomagao i podržavao da 

njegova policija prekoračenom upotrebom 

sile, po asfaltu i prašini pariskog predgrađa 

La Courneuve (regija San-Deni na Seni) 

razvlači, vuče, rasteže, gura i udara, između 

ostalih, pretežno žene, među njima i neke s 

djecom u naručju, druge s potomstvom u 

stomaku i nemoćne starce. 

„Gospođo Vivien Reding, zbog postojanja 

pravne osnova za podizanje optužnice 

protiv Nicolasa Sarkozija, kao predsednik 

udruženja građana „Novinsko-informativne 

agencije Roma“ predlažem Vam da 

preispitate svu potrebnu arhivsku dokumentaciju 

o zločinima nad Romima u 

Francuskoj i inicirate pokretanje pravnog 

postupka protiv Nicolasa Sarkozija pred 

Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu. 

Za počinjene zločine protiv čovječnosti 

ne postoji nikakvo opravdanje. 

Gospođo Vivijen Reding, time bi ste dokazali 

objektivnost suda i činjenicu da 

niko ne može biti iznad zakona, pa čak 

ni bivši predsednik Republike Francuske 

Nicolas Paul Stéphane Sarközy de Nagy- 

Bocsa. Radi se o sudbini 12 do 15 miliona 

ljudi. Riječ je o najvećoj manjini u Europi. 

Podsjećam Vas kako je to još jedan razlog 

više da se u Europi poštuju prava na slobodu, 

nediskriminaciju i osnovna ljudska 

prava, i da sve mjere moraju biti u skladu 

sa pravom i Ustavom EU. 

Niko ne može biti protjeran iz neke države 

samo zato što je Rom. Romima koji dolaze 

iz zamalja članica EU, dakle iz Rumunjske 

i Bugarske, zagarantirana je sloboda kretanja 

Ugovorom o Europskoj uniji, kao i svim 

ostalim građanima EU, koja uključuje i pravo 

da izaberu mjesto boravka. Protjerivanja 

su moguća samo kada neko ugrožava javni 

red ili predstavlja teret za socijalni sustav 

zato što nema sredstva za život. Protjerivanja 

na nacionalnoj osnovi i pripadnosti 

manjini predstavljaju tešku povredu principa 

nediskriminacije zagarantiranih člankom 

19 stavak 1. Ugovora Europske unije. 

Aktom proterivanja, Republika Francuska 

je izvršila i povrede prava EU, zbog čega 

ste Vi, kao povjerenica za pravosuđe i građanska 

prava, jedna od pozvanih da na ove 

povrede adekvatno reagirate. 

Bajram Haliti, 

diplomirani pravnik 

Svjetska organizacija Roma Romanipen 

apelira na pronalaženje rješenja za 

Romske emigrante u Francuskoj 

Povodom iseljavanja više od 

300 Roma iz francuskih 

kampova u blizini Lila, Liona 

i Pariza, Svetska organizacija 

Roma s velikim žaljenjem zaključuje 

kako poduzete mjere francuskih 

vlasti ne predstavljaju diskontinuitet 

s uvelike kritiziranim postupcima 

administracije s predsjednikom 

Nikolasom Sarkozijem na čelu, 

koja je 2010. godine proterala oko 

10.000 Roma iz Francuske. 

Apeliramo na trenutnog predsednika 

Francuske François Hollandea 

ispoštuje obećanja dana 

tijekom predizborne kampanje te 

da ne provodi iseljavanja i rušenja 

kampova bez prethodnog rješavanja 

stambenog pitanja dotičnih 

obitelji. Također, podsjećamo kako 

u svom pismu iz ožujka ove godine 

upućeno RomEurope, okrivljuje 

politiku prethodnog francuskog 

predsjednika Nicolasa Sarkozya I 

njegovu politiku prema Romima 

za stvaranje situacije neprihvatljive 

neizvesnosti za romske zajednice u 

toj zemlji. 

Ono što je neophodno učiniti na 

nivou lokalnih zajednica je sistematsko 

rješavanje pitanja alternativnog 

smeštaja romskih obitelji 

prije nego što su one iseljene, kako 

ne bi bile dovedene u nezavidan 

položaj. 

Svjetska organizacija Roma pozdravlja 

ideju koju je predstavio 

francuski ministar unutrašnjih 

poslova Manuel Valls o smanjenju 

ograničenja na zaposlenje za 

državljane Bugarske i Rumunjske 

obzirom da veliki broj Roma u 

Francuskoj dolazi upravo iz te dvije 

europske države koje su članice Europske 

unije. . 

Predsjednik 

Svjetske organizacije Roma 


Francuski predsjednik Francois Hollande ne 

ispunjava obeanja iz predizborne kampanje. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

40 REAGIRANJA 

DOGAĐAJI 

41 

KESTJONARO VASH I THEMATIKA 

SAVI AVELA ANDI AVUTNI ROMANE 

DZJUVLEANGI KONFERINTZA 

Pathivale Manusha, 

I Finlanda ka kerel i 4to Europaki 

Romane Dzjuvleangi Konferitza 

savi ka avela ando 2013. I konferintza 

ka avela kerdi kethanes le 

Konsilosa la Europako ande jekh 

pashutni buthj Romane Dzjuvleantza 

Drakhina. E maj vazne organizatorja 

e Konferentzjake kotar 

in Finlanda si o Advisory Board 

vash Romane Buthja thaj o Konsilo 

vash Gendero Barabaripe kotar 

o Ministero vash Sochjalo Buthja 

thaj Sastipe thaj vi Romane NGOurja, 

thaj aver zorale ministerja 

thaj vazne institutzje. I Romane 

dzjuvleangi konferintza kamel te 

zorarel o kapasiteto thaj i kethani 

buthj mashkar e Romane Dzjuvleange 

Drakhina thaj te zutisarel o 

kethano barearipe vash o Europako 

Aktzjako Plano vash Romane 

Dzjuvlea. Ka te aven e Europake 

Romane Dzjuvleange drakhina 

thaj aver vazne partenerja ando 

procheso savo kerel preparatzja 

vash i konferintza thaj so te avel 

kerdo andi konferintza tume san 

akharde te den palpale pe pushimata 

kotar o kestjonaro vash kodola 

save avena i prjoriteto thematika 

thaj e maj importantno 

vathjarimata andi konferintza. 

O kestjonaro kamel te kidel sea e 

phenimata vash i thematika thaj 

e fundamentale problemurja ka 

te arakhel kodola kethane mangimata 

thaj jekh buthjarimos stratedziko 

vash e Romneange Polisje 

andi Europa. Pushas tumendar te 

phenen savi thematika dikhen la 

tume sar prjoriteto thaj te phenen 

e importantno problemurja kotar 

i thematika save tume dikhen 

len sar prjoriteto. Avela mishto te 

dikhen pe sea e pushimta angleder 

te den palpale-pushimos. O palpale-pushimos 

ka lel 20-30 minutja. 

Ame pathjas ke tume ka phenen 

pala tumari experjentza thaj kodo 

ka zutil i analiza vash e reshimata. 

E palpale pushimata ka avena 

dikerde konfidentzjalo, thaj e reshimata 

kotar o kestjonaro ka avena 

prezentisarde bi te dzeanelpe 

o anav kasko so phendeas. Kathe 

arakhen o kestjonaro kerindoj kliko 

po maj tele linko. 

https://www.webropolsurveys. 

com/S/B6B7A2F869FE9A14.par 

(Romanes) 

https://www.webropolsurveys. 

com/S/9AB73588B79A1A0F.par 

(English) 

Ame rugis tumen te den maj dur 

kado mesazo thaj o linko karing 

o kestjonaro ande tumare 

drakhina (networkurja). O kestionaro 

arakhelpe vi po webpatrin 

e Konsilosko la Europako, dikh 

www.coe.int/en/roma-women. O 

kestjonaro si pe Anglikani shib. 

O kestjonaro ka avela sigo bishardo 

maj dur vi andi Romani shib. 

Rugis tumen te dzeanen ke shaj te 

hramosaren ando kestjonaro vaj 

Anglikanes vaj Romanes, numa 

na liduj. Te si vareso mangimos, 

ame pathjas ke tume ka den zutipe 

kodole Romane dzjuvlean save 

kamen te den palpale pushipe po 

kestjonaro numa na dzeanen Anglikanes 

vaj Romanes. Rugis tumen 

te den palpale pushimata po 

kestjonaro dzi ko 12to Septembrje 

2012. O kestjonaro avela phanglo 

po 13to Septembrje. E reshimata 

save inklena kotari i analiza po kestjonaro 

ka zutina dureder te kerelpe 

o konferentzjako programo. 

E reshimata kotar o kestjonaro ka 

avena prezentisarde ando preparatzjako 

kidipe savo avela kerdo 

kotar o Rumunjako Governo andi 

tomna e bersheski 2012. 

Najsaras tumenge vash tumari 

kethani amentza buthj. 

Hannele Syrjä 

Generalo Sekretaro 

Advisory Board vash Romane 

Buthja 

Ministero vash Sochjale Buthja 

thaj Sastipen 

Hannele Varsa 

Generalo Sekretaro 

Konsilo vash o Gendero 

Barabaripe 

Ministero vash Sochjale Buthja 

thaj Sastipen 

Miranda Vuolasranta 

Bareder Funktzjonaro 

Ministero vash Avreal o Them 

Buthja 

Srbija dobila odbor za 

ljudska i manjinska prava 

Skupština Srbije prvi puta ima Odbor 

koji će brinuti o ljudskim i manjinskim 

pravima, ali i ravnopravnosti 

spolova. Sedamnaest članova Odbora 

trebali bi se baviti zakonima kojima 

se uređuju ljudska i manjinska prava, 

nadgledati njihovo provođenje i 

upozoravati sa skupštinske govornice 

ukoliko dođe do kršenja ljudskih prava. 

Jedan od prvih slučajeva kojima se 

taj odbor bavio jesu civilne straže u 

Vojvodini. 

Meho Omerović, predsednik Odbora 

za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost 

spolova, kaže da je ta posebna 

stražarska služba organizirana u selima 

Montorošu i Čantaviru, te dodaje 

kako je «Pokret mađarske nade» taj 

koji traži uvođenje civilnih straža jer 

Subotičani žive u strahu. Na prijedlog 

člana Odbora Srđana Šaina, predsjednika 

Romske stranke, to skupštinsko 

tijelo je na sjednici odlučilo zatražiti 

informacije od MUP-a o stanju u tim 

lokalnim samoupravama. Šain navodi 

kako su se žitelji nekoliko mjesta na 

sjeveru Srbije samoorganizirali zbog 

krađa koje vrši nekolicina pripadnika 

romske nacionalnosti, i dodao kako je 

zabrinut, zbog iskustava iz zemalja u 

okruženju, da bi to moglo prouzrokovati 

međuetničke sukobe. U Odboru 

za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost 

spolova najavlju da će se u 

narednom periodu izrađivati mape 

kaona koje se bave manjinama, budući 

da postoji neusklađenost zakona. 

Cilj je utvrditi da li ima propusta koje 

treba ispraviti jer, dešava se da Zakon 

o nacionalnim manjinama daje određena 

prava a u krovnom zakonu takva 

prava ne postoje pa zbog toga postoji 

potreba za izmjenom postojećih zakona. 

Zaštitnik građana Srbije upozorio 

je na prošlotjedno neadekvatno iseljavanje 

Roma iz prostora privatnog preduzeća 

“Borac” na Novom Beogradu i 

na slabosti “Strategije za unapređenje 

položaja Roma” i akcionih planova za 

njeno provođenje. Zaštitnik je naveo 

da je većina iseljenih Roma već iseljavana 

iz neformalnih naselja i da je 

riječ o građanima koji su upućeni u 

lokalne samouprave u kojima imaju 

prebivalište i u kojima bi trebalo da 

ostvare prava planirana “Strategijom”. 

“Na žalost, lokalne samouprave, a ni 

nadležno Ministarstvo rada i socijalne 

Šerutnipaski vaš manušikane 

thaj minoritetenge hakaja 

Angluni buti e Šerutnipaski vaš manušikane 

thaj minoritetenge hakaja, thaj 

jekha jekh polia ka ovol pučipe civilno 

arakhibasko ani Vojvodina, formirime 

sebepi čoribe sar vakardo kerena 

o Roma. Arakhibe ka ovol olen baro 

riziko, mothavela prezidento Šerutnipasko 

Meho Omerović. 

Parlamenti Srbiako angluno drom ka 

ovol ole Šerutnipe savo ka arakhol 

manušikane thaj minoritetenge hakaja, 

numa ini jekha jekh polia. Dešuefta 

džene Šerutnipaske manglape 

te dikhen kanuni savea lačharenape 

manušikane thaj minoritetenge hakaja, 

te dikhol olesko realizuibe thaj te 

ovol vakardo ano parlamenti te sine 

kaj avela dži bipaćavibe manušikane 

hakajengo. Jekh e anglune situacienda 

sava šerutnipe adikargjape siton civilno 

arakhibe ani Vojvodina. 

Arakhibasko e dizutnengo Srbiako 

mothavela kotar nakhlokurkesko biadekvatno 

evakuišibe e Romengo kotar 

thana privato firma «Borac» ano Novi 

Beograd thaj kotar biphardi «Strategia 

vaš barjaripe pašljoibe e Romengo» 

thaj akciono plani vaš olako realizuibe. 

Arakhibasko e dizutnengo vakargja kaj 

butipa evakuišime Romengo već evakuišime 

jekh drom kotar biformalno 

bešipask thana thaj kaj lafi kotar dizutne 

save bičhalde ano lokalno kokorodirekcie 

ano save siolen registruimo 

bešipe thaj anos ave manglape te pheren 

hakaja planirime «Stretegia». «Ano 

pharipe, lokalno kokorodirekcia, a ni 

djevaptuno Minsitribe bukjako thaj 

Meho Omerovi predsjednik 

novoosnovanog odbora 

politike ne poduzimaju mjere kako bi 

ovi ljudi nakon iseljavanja imali uvjete 

potrebne za integraciju u lokalnu 

zajednicu», kaže se u izvješću Zaštitnika 

građana. On je istakao da je dao 

preporuke nadležnim organima javne 

vlasti u vezi s integracijom Roma raseljenih 

iz neformalnih naselja i očekuje 

njihovu punu primenu. 

Posebno je važno da se provede preporuka 

upućena nadležnom Ministarstvu 

da odredi način na koji će se 

provoditi iseljenja iz neformalnih naselja, 

kako bi se izbjegle situacije da se 

građani iseljavaju bez najave i uvažavanja 

njihovog dostojanstva i zaštite 

ljudskih prava, navodi se u izvještaju. 

socialno politikako na lena napja sebepi 

akala džene palo evakuišibe te ovol 

olen manglini integracia ani lokalno 

khupatni», vakargja ano mothovdipe 

Arakhibasko e dizutnengo. 

Ov phenga kaj denga turvinutnipe e 

djevaptune organenge publikaka thagarutnake 

ani relacie e integracia Romengi 

evakuišime kotar biformalno 

bešipaske thana thaj adžukarela olengo 

pherdo realizuibe. Ulavde semno te 

realizuinolpe turvinutnipe savo dendo 

kotar djevaptuno Ministribe te kerenpe 

formeano save ka oven evakuišime 

dizune kotar biformalno bešipaske thana, 

sebepi ta na oven situacie o dizutne 

te evakuišinenpe bi angle gatisaripa 

thaj vakeriba thaj arakhiba olenge hakajengo, 

vakardo ano mothvdipe. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

42 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

43 

Savjet Europe i 

zaštita ljudskih prava 

Zaštita i unapreivanje ljudskih prava je od 

osnovne važnosti za ulogu Savjeta Europe. 

Sa sjedištem u Strazbouru, Francuska, 

savjet radi na razvijanju zajednikih mjera 

za savladavanje problema s kojima se 

suoava društvo u zemljama lanicama 

Savjet Europe, prva europska 

organizacija, rođena je u Londonu 

četiri godine poslije Ujedinjenih 

naroda, u svibnju 1949. godine, 

na ruševinama barbarskih djela 

drugog svjetskog rata. Politička volja 

država osnivača da ostvare jedinstvo 

članica trebalo se usredotočiti na napore 

da ,,brane i unapređuju svoje 

zajedničke ideale i načela i poboljšaju 

društveni i ekonomski napredak”. 

Statut Organizacije izričito se zasniva 

na poštovanju ljudskih prava i vladavini 

prava. Ovo podrazumjeva zaštitu 

Bajram Haliti, diplomirani pravnik 

i unapređivanje dostojanstva i sloboda 

pojedinaca u okvirima prava, koja 

se mora neprekidno jačati. Statut ide 

dalje: predviđa da svako ozbiljno kršenje 

ljudskih prava od strane država 

članica predstavlja osnovu za njihovo 

suspendiranje ili isključenje. Povijesni 

korak učinjen je već 1948. godine Univerzalnom 

deklaracijom o ljudskim 

pravima, koja proklamira univerzalnost 

i nedeljivost ljudskih prava. Savjet 

Europe, sa svoje strane, pokazao 

je svoju privrženost ljudskim pravima 

usvajajući 1950. Europsku konvenciju 

o ljudskim pravima. Od tada je ratifikacija 

ove konvencije postala uvijet za 

članstvo u Organizaciji. Godine 1961. 

usljedila je Europska socijalna povelja 

kao pandan Konvenciji na polju ekonomskih 

i socijalnih prava. Prijem u 

članstvo za učvršćivanje demokracije, 

izazov je zbog kojeg je Savjet Europe 

udvostručio napore kako bi na njega 

odgovorio. Kao istinski sveeuropska 

organizacija, 2001. godine ima 43 države 

članice i ostaje otvorena za nove 

sve dok one zadovoljavaju uvjete da su 

demokratske države. Na polju ljudskih 

prava rad Savjeta Europe - svojim konvencijama 

ili na druge načine podrazumeva: 

• zaštitu građanskih i političkih prava 

putem mehanizama pojedinačnih 

žalbi, pri čemu zbog navodnih povreda 

može pokreniti istraga pred 

Europskim sudom za ljudska prava 

• zaštitu socijalnih i ekonomskih prava 

putem mehanizama Eurospke socijalne 

povelje 

• zaštitu osoba lišenih slobode putem 

sistema posjeta od strane Europskog 

komiteta za sprečavanje mučenja i 

nečovečnog ili ponižavajučeg postupanja 

ili kažnjavanja 

• zaštitu prava nacionalnih manjina 

putem Okvirne konvencije za zaštitu 

nacionalnih manjina 

• ostavrenje jednakosti žena i muškaraca 

(Nadzorni komitet za jednakost 

žena i muškaraca) 

• borba protiv rasizma, ksenofobije, 

antisemitizma i netolerancije 

• širenje slobode izražavanja i informiranja 

u medijima, slobodnu razmjenu 

ideja i prekograničeno komuniciranje 

Okvirna konvencija 

Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih 

manjina Savjeta Europe predstavlja 

prvi pravno obavezujući dokument 

posvećen zaštiti nacionalnih 

manjina u cjelini, ali su njene odredbe 

uglavnom programskog tipa i njihovo 

konkretno provođenje povjerava 

se nacionalnim zakonodavstvima. 

Okvirna konvencija, koja je stupila na 

snagu 1998. godine, prvi je sporazum 

čiji je cilj zaštita prava pripadnika nacionalnih 

manjina, problem koji je, 

na žalost, danas uvelike prisutan. Od 

pada komunističkog režima, etničke 

napetosti na europskom su kontinentu 

ponovno iznjele na površinu 

napetosti, često pračene nasiljem, a 

ponekad čak dobijajući oblik oružanog 

sukoba, posebno u bivšoj Jugoslaviji. 

Zaštita nacionalnih manjina je 

suštinska za stabilnost, demokratsku 

sigurnost i mir na kontinentu. Zasnovana 

na ovom principu. Okvirna 

konvencija teži da zajemči pripadnicima 

manjina potpunu i stvarnu jednakost-zajedno 

s uslovima koji će im 

dopustiti da izražavaju, sačuvaju i razviju 

svoj identitet u kontekstu poštovanja 

vladavine prava, teritorijalnog 

identiteta i nacionalog suvereniteta. 

Neki od principa sadržanih u Okvirnoj 

konvenciji: 

• Nediskriminacija 

• Unapredjivanje stvarne jednakosti 

izmedju nacionalnih manjina i većinskog 

stanovništva 

• Unapredjivanje uslova koji su potrebni 

za očuvanje i razvoj kulture 

nacionalnih manjina kao i za očuvanje 

i razvoj kulture nacionalnih manjina 

kao i za očuvanje njihove vere, 

jezika i tradicija. 

• Sloboda okupljanja, udruživanja, 

izražavnja, misli, savesti i veroispovesti 

• Pristup medijima i pravo na primanje 

i emitiranje programa 

• Sloboda obrazovanja 

• Prekogranični kontakti i suradnja 

• Učestvovanje u ekonomskom, kulturnom 

i društvenom životu 

Prema Okvirnoj konvenciji za zaštitu 

nacionalnih manjina svaki pripadnik 

nacionalne manjine ima pravo slobodno 

birati da se prema njemu ophode 

ili ne ophode kao takvom i ne smije 

doći u nepovoljan položaj zbog takvog 

opredeljenja ili uživanja prava vezanih 

za to opredjeljenje. Strane ugovornice 

po Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih 

manjina preuzimaju obavezu 

da pripadnicima nacionalnih manjina 

jamče ravnopravnost pred zakonom i 

jednaku zakonsku zaštitu. U tom smislu, 

zabranjuje se bilo kakva diskriminacija 

na osnovi pripadnosti nacionalnoj 

manjini. Ne zadovoljavajuće stanje 

manjina u mnogim sferama njihova 

privatnog, društvenog, ekonomskog i 

javnog života često se obrazlažu kršenjem 

ljudskih prava zagarantiranih 

mnoštvom međunarodnih povelja, 

deklaracija, konvencija i ukorijenjenim 

nacionalnim ustavima europskih 

zemalja. Uprkos tome stanje manjina, 

u koje spada i zajednice Roma, smatra 

se ugroženim u mnogim europskim 

zemljama, bez obzira na činjenicu da 

su njihove zemlje potpisnice međuna- 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

44 REAGIRANJA 

REAGIRANJA 

45 

rodnih dokumenata koji se odnose na 

stanje manjina. Odgovornost zemalja 

potpisnica i njihovih ustava za manjine 

smatra se ogromnom. Suočeni sa 

stanjem Roma u raznim jugoistočnim 

društvima, nevladine organizacije koje 

se bave i radom i brigom o Romima 

imaju povoda za kritiku. Ugroženost 

manjina nerjetko je posljedica nedopustivog 

nepoštovanja ljudskih prava, 

što se posebno odnosi na romsku zajednicu. 

Nameće se pitanje, da li razlog 

za takvo ponašanje spram manjina, u 

prvom redu s Romima, zaista leži u 

nedovoljnom poštovanju ljudskih prava. 

Ljudska prava, utvrđena međunarodnim 

i nacionalnim zakonima izraz 

su raznih osnovnih zahtjeva ljudskih 

bića da budu pošteđena od ograničavanja 

ili povreda od strane države ili 

javnosti prilikom obavljanja građanskih 

ili privatnih aktivnosti u raznim 

oblastima javnog ili privatnog života. 

Ljudska prava imaju za cilj omogućiti 

razne slobode koje su ljudima potrebne 

za ostvarivanje svojih želja, sposobnosti 

i mogućnosti. Na osnovu ovih 

karakteristika kao i individualnih sposobnosti 

i mogućnosti ljudskih prava 

garantiraju ove slobode koje i pojedinci 

grupe upražnjavaju putem svojih 

radnji, u svom osobnom ili javnom 

okruženju u kojem žive ili žele živjeti. 

Ljudska prava imaju pravnu zaštitnu 

ulogu, tj. da štite od posebnog ili neposrednog 

zbrinjavanja države, bilo 

ono namjerno ili nenamjerno, putem 

zabrana, aktaelnih ograničenja ili prekršaja, 

a sadrže element kršenja ili prijetnju 

kršenja njihovih ljudskih prava. 

Ako se dublje pozabavimo ovim pitanjem, 

videt ćemo kako su ove zaštitne 

funkcije pojedinačnih ljudskih prava 

zaista samo zaštitne, tj. zamišljene su 

da spreče nezakonite radnje države 

usmerene protiv života, slobode i sigurnosti, 

privatnog i obiteljskog života, 

da spriječe mučenje, degradirajuće 

i ponižavajuće ponašanje, zabrane državne 

mjere uperene protiv slobode 

izražavanja i mišljenja, opredijeljenja 

i vjeroispovjesti kao i slobode mirnog 

okupljanja i udruživanja. U pogledu 

životnih uslova manjina, pogotovu 

Roma, ova brojna zagarantirana ljudska 

prava ne štite ih od nepriznavanja 

i zanemarivanja, s aspekta države ili 

javnosti to ne čine ni državna administracija 

ni zakonodavstvo. 

Razlog leži u preventivnom tj. negativnom 

karakteru ljudskih prava, što 

dovodi do zlouporabe od strabe državne 

vlasti. Ta prava ne obavezuju 

države potpisnice da djeluju pozitivno 

odnosno da uspostave socijalna i politička 

pravila koja bi omogućila njihovim 

građanima da ostvaruju i uživaju 

u svim slobodama koje se smatraju 

standardnim vrednostima kojima teži 

ljudsko društvo. Postoje neka manjinska 

prava na osnovu kojih manjine 

mogu ostvariti pravo živjeti svojim 

posebnim životnim stilom. Vlasti i to 

treba podržavati. Međutim, takve se 

koncesije odnose samo na neke specijalne 

manjine. 

S druge strane legalna podrška manjinama 

da živi normalnim načinom 

života u zemljama svog državljanstva, 

kao izbjeglice ili s boravkom ,,trpljenja” 

nije predmet ljudskih prava. Oni 

su samo zaštičeni nekom nedefiniranom 

klauzulom o ne-diskriminaciji. I 

ta nediskriminacija je samo preventiva, 

nikako podrška u smislu da se pozitivno 

potiče od strane države ili javnosti 

njihove domovine. Iz toga proizlazi 

kako ljudska prava ne mogu poslužiti 

kao zakonska osnova za stvaranje sveobuhvatnog 

okvira zakonodavnih ili 

administrativnih mjera za usaglašavanje 

životnog standarda ili u najmanju 

ruku da poboljšaju životne uvijete manjina. 

Oni ne zadovoljavaju potrebe i 

opravdane zahtjeve Roma. Nacionalni 

ustavni i administrativni sudovi, pa 

čak i Europski sud za ljudska prava, 

površno tumače ljudska prava. Ona bi 

u svojoj punoj implementaciji značila 

da se manjine podignu na takav nivo 

da postignu optimalne životne standarde. 

Član 14. Konvencije štiti od diskriminacije 

,,po bilo kojoj osnovi, na primjer 

spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovest, 

političko ili drugo opredeljenje, 

nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost 

s nacionalnom manjinom, 

siromaštvo, rođenje ili neki drugi status” 

u vezi s pravima zaštićenim Konvencijom 

i njenim protokolima. Dok 

su se ove osnove za nediskriminaciju 

često i uspešno koristile pred Sudom 

u raznim situacijama, jer ne pruža zaštitu 

protiv diskriminacije izvan onih 

prava koja su zaštićena Konvencijom i 

njenim protokolima. 

Standarde jednakosti trebaju 

uživati manjine isto kao i veina 

Standardne jednakosti, koje uživa 

većinski narod u jednoj državi, treba 

da uživaju i manjine. Taj se cilj može 

postići samo nacionalnim zakonima 

i socijalnim merama uz postojanje 

jake političke volje i ozbiljnom implementacijom 

zaključaka. Najpre se 

treba pozabaviti lokalnim nivoom i 

lokacijama koje čine životni prostor 

manjina, upravo se tu moraju preduzeti 

prvi koraci jer je tu verovatnoća 

uspeha najrealnija. Pridobijanje lokalne 

vlasti za saradnju je pravi pristup, 

pored saradnje sa državnim vlastima. 

Lokalne vlasti su prihvatanjem glavne 

evropske struje uspotavile lokalnu 

samoupravu. Najvažnije je da Jugositočna 

Europa prizna nove zakonske 

mogućnosti i politiku bavljenja manjinskim 

pitanjima, posebice Roma, 

i da donesu zaključke u vezi s rezultatima 

jedinica samouprave u korist 

romske manjine, njihovih individua 

i udruženja, nevladinih organizacija 

i lokalnih vlasti. Međunarodni zakonski 

standardi zaštite nacionalnih 

manjina se prije svega tiču ljudskih 

prava. Trebalo bi napomenuti kako je 

,,planirana perspektiva razmatranja” 

problem zaštite nacionalnih manjina 

dokazani preduvijet za djelotvornu 

politiku zaštite ljudskih prava. Ovo je 

,,državna perspektiva”. Istaknuo bih 

kako je međunarodna pravna nauka 

indirektno ukazala na suštinski značaj 

ovog predmeta kada je vođena debata 

o kolektivnoj naspram individualnoj 

prirodi manjinskog prava i problema 

njegovog definiranja, koji se u osnovi 

odnosi na implementaciju člana 

27 Međunarodne konvencije o zaštiti 

ljudskih prava. 

Uspješna politika ljudskih prava odnosi 

se na manjinski problem u datoj 

zemlji samo ako manjine učestvuju u 

jednom demokratskom konsenzusu, 

tj. ako oni prihvaćaju državu kao zakonodavnu, 

a to bi, za posledicu imalo 

jedno djelotvorno demokratsko riješenje 

manjinskog problema samo ako 

se postavi i dobije adekvatan odgovor 

na osjetljivo pitanje -,, Čija je država”. 

Drugim riječima: demokratsko 

riješenje manjinskog problema nije 

ostvarivo ako je multietničko društvo 

organizirano kao mono-etnička država 

etničkog većinskog naroda dok su 

svi ,,drugi” ,,dobrodošli gosti sve dok 

se pristojno ponašaju i poštuju gostoprimstvo 

državotvornog naroda!” U 

takvim slučajevima, država ispoljava 

neku vrstu ,, samoodbrambenog 

instikta /sindroma” prema ,,svojim” 

manjinama, zvanično ih proglašavajući 

za jednake, dok ih u praksi tretira 

kao ,,stalno potencijalnu prijetnju 

položaju države”. To je osnovni razlog 

koji objašnjava zašto nema mjesta za 

ustavnu stabilnost za implmentaciju 

međunarodnih standarda zaštite nacionalnih 

manjina. Drugim riječima, 

ustvana zaštita manjinskih prava ne 

može biti valjana budući da temeljna 

osnova-lojalnost zajedničkoj državi ne 

postoji. 

Samo integrirana multietnička i multikulturalna 

Jugoistočna Europa može 

donjeti demokratski Ustav Jugositočne 

Europe. To znači da etnocentrički 

princip većinskog etničkog naroda kao 

pouvoir conconstitutante (legitimna 

osnova za pokretanje postupka donošenja 

ustava) mora se napusti kako bi 

se isprobao novi tip građanskog koncepta 

koji bi se oslanjao na ustavni plan 

za demokratsku integraciju etničkih i 

kulturnih ,,drugosti” na ustavnom, državotvornom 

nivou. Kako Nužno je 

da ustav stvori takvu situaciju u kojoj, s 

ustavne točke gledišta, nema većinskog 

naroda i manjina, već svaka etnička 

grupa može sebe naći na različitom nivou 

vladanja u odgovarajućem položaju 

većinskog ili manjinskog naroda. 

Zalažem se da međunarodni standardi 

zaštite ljudskih prava, uključujući 

manjinska prava, budu inkorporirana 

u Ustavni zakon Zemalja Jugoistočne 

Europe. Kao prvo, zaštita ljudskih prava 

koja proizilaze iz opće prihvaćenih 

pravila međunarodnog zakona ili iz 

sporazuma koji su na snazi u zemljama 

Jugositočne Evrope trebaju se prihvatiti 

kao ustavom zaštićena prava. 

Kao drugo, ustavom zaštićena ljudska 

prava trebaju se tumačiti ,,u skladu s 

međunarodnim garancijama ljudskih 

prava koja su na snazi”, prije svega s 

Međunarodnom deklaracijom o ljudskim 

pravima i drugim međunarodnim 

sporazumima. Pored toga, interpretacija 

odredbi o ljudskim pravima 

uzima u razmatranje praksu međunarodnih 

tijela koja nadziru njihovu implementaciju. 

Ovo će biti od posebnog 

značaja za Europski sud ljudskih prava 

kada zemlje bivše Jugoslavije postanu 

članica Europe. 

U svjetlu međunarodno priznate potrebe 

da manjine imaju svoj glas u 

političkom životu zemlje postoji izlaz 

iz ,,dugovječnog začaranog kruga” 

manjinskog statusa: ,,ukinuti” stalni 

odnos između većine-manjine i transformisati 

ga u skladu s raznim nivoima 

upravljanja. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

46 ROMSKA BAŠTINA 

ROMSKA BAŠTINA 

47 

Legenda o 

kovanju avala 

ROMI OD ROENJA DO SMRTI 

Kutak aave erge obasja 

dokrajena voštena svijea 

dok sam napuštao utrobu majke. 

Pusta me raskrša uvrstiše, 

okovaše ciganskom sudbinom, 

i takvu mi dušu podariše. 

ROM KATAR BIJANDIPE I MERIPE 

An cahra o oško zasjajisarda 

e cikni voskoi memeli, 

kana mi dej bijandama 

the gasavo i xomeko dijama. 

AUTOR: Šemso Avdić 

Romi su prepoznatljivi po kovačkom zanatu. Zanimljivo 

je da je u percepciji naroda, i europskih 

i indijskih prema tom zanatu prisutan prezir 

i gnušanje. Taj se zanat doživljava đavolskim radom, 

infernalnim i prljavim. Uz taj zanat vezana je zanimljiva 

legenda o Romima. 

“Kad je Jošua ben Miriam (Isus) predan tamničarima da 

ga pribiju na križ, dva su rimska vojnika dobila dužnost 

da kupe četiri čavla te u tu svrhu dobiše 80 krajcara. Polovicu 

novca vojnici zapiju u krčmi. Kasnije s 40 krajcara 

odu do kovača židova te ga zatraže da iskuje četiri čavla 

za raspeće Jošue ben Miriama. Kovač se tome usprotivio 

te mu Rimljani zapališe bradu i probodoše ga kopljima. 

Tad odu do drugog židovskog kovača te mu dadoše isti 

zadatak. Kad mu 

rekoše koja je 

svrha čavala, čovjek 

stane. Tad se 

začu glas ubijenog 

kovača koji 

je molio drugog 

kovača da 

ne iskuje čavle. 

Ovaj ga posluša. 

Rimljani začuše 

glas i uplašiše 

se, ali ih to pijane, 

kakvi su bili, 

ne spriječi da 

ubiju i drugog 

kovača. Zatim 

oni odlaze izvan 

zidina Jeruzalema 

te tamo sreću 

Roma koji je 

upravo pred šatorom namještao nakovanj. Ponudiše mu 

40 krajcara te mu rekoše da iskuje četiri čavla. Rom je 

novac strpao u džep te krenuo s poslom. Kad je iskovao 

treći te počeo kovati četvrti čavao, Rimljani rekoše: ’S tim 

čemo čavlima pribiti Jošuu ben Miriama.’ Tad se začuše 

drhtavi glasovi upozorenja Romu da ne kuje četvrti čavao. 

Vojnici se prestrašiše i pobjegoše. Zadovoljan što je 

dobio novce, Rom nastavi kovati čavao. Zatim počeka 

da se čavao ohladi. Nali na njega vode, ali čavao ostade 

usijan, kao živo i krvavo tijelo. Koliko je god nalijevao 

vode na nj, čavao je i dalje ostajao usijan. U crnoj noći čavao 

svojim svijetlom obasjavaše veliku površinu pustinje. 

Rom užasnut natovari svoj šator na magarca te pobježe. 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA 

Četvrta figura 

je uvijek tamna 

i numinozna – 

uz tri Marije ide 

crna Sara, uz 

Kud god Rom otputovao, usijani čavao ga je uvijek pratio. 

Taj se čavao uvijek pojavljuje pred šatorima potomaka 

čovjeka koji je iskovao čavle za Isusa. Kad se pojavi, tad 

Romi bježe. Zbog toga Romi stalno bježe. I zbog toga je 

Isus pribijen s tri čavla. Četvrti čavao luta s jednog kraja 

svijeta na drugi.” (Clébert, 1967.) 

Ta se legenda odnosi na Rome kao kovače i izdajice Isusa 

Krista. Motiv izdaje Krista nametnut od strane drugih 

naroda. Taj grijeh izdaje Krista nametnut je kako 

Romima tako i židovima – židovi su ga dali razapeti, a 

Romi za raspeše čavle skovali. Unatoč tome ta je legenda 

ukorijenjena u romsku predaju, a spomen četvrtog čavla 

kod Roma izaziva strah. Motiv četvrtog čavla može 

se tumačiti kao podsvjesno usađena krivnja od koje 

oni bježe. Četvrti 

element kod 

Junga predstavlja 

sjenu, moralno 

neprihvatljive 

sadržaje. 

kršćansko trojstvo 

Antikrist, 

uz tri dobre vile 

iz "Pepeljuge" ide 

četvrta, zla. Četvrta 

funkcija je 

uvijek nadopuna 

prvim trima koje 

tvore cjelinu iz 

koje su neki sadržaji 

izbačeni. Najčešće su tri funkcije "svijetle", a četvrta 

"tamna". Ovdje je uz tri crna čavla četvrti – svjetleći, 

možda zato što Romi po zapadnjačkoj percepciji 

pripadaju svijetu izvrnutih vrijednosti, "svijetu tamnih 

stranaca". Također je prisutan i motiv vječnog lutalaštva 

koji Durand naziva motivom infernalnog trčanja kao 

imaginacijom nezaustavljivog tijeka vremena. On se 

može na vrlo sličan način, pronaći i u drugim njihovim 

legendama. Jedna nam kazuje da su Romi kao trgovci 

konjima lijepo primljeni u jednoj zemlji, pa su se u njoj 

naselili i počeli mirno živjeti – ali osvajač ih je otjerao 

iz nje. Nakon toga se oni više nigdje ne zaustavljaju, već 

neprestano trče. (Đurić, 1987.) 

Sin sam vjetra dima i tuge 

majka me iz hladne vode, u naruje uze 

sve mi uzeti mogu i smaragde i brilijante 

al’, nemogu ergu sudbinu ni moje suze. 

Tamo gdje je tabor blagosloveni vatrom obasjan 

uz pla violine samo mogu pronai sebe, 

za tebe Banja Luko ljepotice moja 

Romima i smrt bi slatka bila 

Samo da postanu dio tebe. 

ROBOVI SOPSTVENE SLOBODE 

Ako baciš kameni u jezersku vodu, 

koncentrini krugovi ponu da se šire, 

isto se dogodi kad ciganka rodi, 

i njoj tako djeca maštu uznemire. 

Po cijelom svijetu putevi ih vode, 

za lutanjima dugim, plae crno oko, 

dvore kad ima daju, bazene pred njima 

ubija ih nostalgija u duši duboko. 

Oi kada sklope sanjaju daljine; 

zakletva je njima erga, nebo, trava 

Cigani su robovi sopstvene slobode; 

i u svakom od njih sanjalica spava. 

ROMANO AIPE 

havoxo sem bahvaljako, the e thuveko 

o šudro paj, ande angali lijama 

golee sa šaj te len mandar, 

a nahi mi cahra te me asva. 

Okoring e jag maškar e cahre nek phabol 

kote man me šaj te arakhav 

Banjaluko šukarije tu san mo ternipe 

ni o meripe pharo ni avola, te avav ande tute. 

ROBUJRA KORKOXE PEE 

Te hudijan o bar, an jezersko paj 

e krugujra len te širinpe 

gadija hi kana i e Romni bijanol 

ande late e havoxe len te uznemirimpe. 

Po sasto them droma iaren len 

pala phiripe lungo, rovol kali jak, 

dvorcujra te den len, bazenujra anglal 

mudarol len o korkoxipe, ano i. 

Jakha kana phanden, suno dikhen an duripe, 

sovli hi lene, cahra, oblako e ar 

Xoma hi robujra korkoxe pee 

sa i jek lendar ando suno sovel. 

ROMSKA ISTINA

ISSN 1845-6413 

ROMANO AIPE 

ROMSKA ISTINA

download - Udruga Roma Zagreba

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?