You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
42 REAGIRANJA<br />
REAGIRANJA<br />
43<br />
Savjet Europe i<br />
zaštita ljudskih prava<br />
Zaštita i unapreivanje ljudskih prava je od<br />
osnovne važnosti za ulogu Savjeta Europe.<br />
Sa sjedištem u Strazbouru, Francuska,<br />
savjet radi na razvijanju zajednikih mjera<br />
za savladavanje problema s kojima se<br />
suoava društvo u zemljama lanicama<br />
Savjet Europe, prva europska<br />
organizacija, rođena je u Londonu<br />
četiri godine poslije Ujedinjenih<br />
naroda, u svibnju 1949. godine,<br />
na ruševinama barbarskih djela<br />
drugog svjetskog rata. Politička volja<br />
država osnivača da ostvare jedinstvo<br />
članica trebalo se usredotočiti na napore<br />
da ,,brane i unapređuju svoje<br />
zajedničke ideale i načela i poboljšaju<br />
društveni i ekonomski napredak”.<br />
Statut Organizacije izričito se zasniva<br />
na poštovanju ljudskih prava i vladavini<br />
prava. Ovo podrazumjeva zaštitu<br />
Bajram Haliti, diplomirani pravnik<br />
i unapređivanje dostojanstva i sloboda<br />
pojedinaca u okvirima prava, koja<br />
se mora neprekidno jačati. Statut ide<br />
dalje: predviđa da svako ozbiljno kršenje<br />
ljudskih prava od strane država<br />
članica predstavlja osnovu za njihovo<br />
suspendiranje ili isključenje. Povijesni<br />
korak učinjen je već 1948. godine Univerzalnom<br />
deklaracijom o ljudskim<br />
pravima, koja proklamira univerzalnost<br />
i nedeljivost ljudskih prava. Savjet<br />
Europe, sa svoje strane, pokazao<br />
je svoju privrženost ljudskim pravima<br />
usvajajući 1950. Europsku konvenciju<br />
o ljudskim pravima. Od tada je ratifikacija<br />
ove konvencije postala uvijet za<br />
članstvo u Organizaciji. Godine 1961.<br />
usljedila je Europska socijalna povelja<br />
kao pandan Konvenciji na polju ekonomskih<br />
i socijalnih prava. Prijem u<br />
članstvo za učvršćivanje demokracije,<br />
izazov je zbog kojeg je Savjet Europe<br />
udvostručio napore kako bi na njega<br />
odgovorio. Kao istinski sveeuropska<br />
organizacija, 2001. godine ima 43 države<br />
članice i ostaje otvorena za nove<br />
sve dok one zadovoljavaju uvjete da su<br />
demokratske države. Na polju ljudskih<br />
prava rad Savjeta Europe - svojim konvencijama<br />
ili na druge načine podrazumeva:<br />
• zaštitu građanskih i političkih prava<br />
putem mehanizama pojedinačnih<br />
žalbi, pri čemu zbog navodnih povreda<br />
može pokreniti istraga pred<br />
Europskim sudom za ljudska prava<br />
• zaštitu socijalnih i ekonomskih prava<br />
putem mehanizama Eurospke socijalne<br />
povelje<br />
• zaštitu osoba lišenih slobode putem<br />
sistema posjeta od strane Europskog<br />
komiteta za sprečavanje mučenja i<br />
nečovečnog ili ponižavajučeg postupanja<br />
ili kažnjavanja<br />
• zaštitu prava nacionalnih manjina<br />
putem Okvirne konvencije za zaštitu<br />
nacionalnih manjina<br />
• ostavrenje jednakosti žena i muškaraca<br />
(Nadzorni komitet za jednakost<br />
žena i muškaraca)<br />
• borba protiv rasizma, ksenofobije,<br />
antisemitizma i netolerancije<br />
• širenje slobode izražavanja i informiranja<br />
u medijima, slobodnu razmjenu<br />
ideja i prekograničeno komuniciranje<br />
Okvirna konvencija<br />
Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih<br />
manjina Savjeta Europe predstavlja<br />
prvi pravno obavezujući dokument<br />
posvećen zaštiti nacionalnih<br />
manjina u cjelini, ali su njene odredbe<br />
uglavnom programskog tipa i njihovo<br />
konkretno provođenje povjerava<br />
se nacionalnim zakonodavstvima.<br />
Okvirna konvencija, koja je stupila na<br />
snagu 1998. godine, prvi je sporazum<br />
čiji je cilj zaštita prava pripadnika nacionalnih<br />
manjina, problem koji je,<br />
na žalost, danas uvelike prisutan. Od<br />
pada komunističkog režima, etničke<br />
napetosti na europskom su kontinentu<br />
ponovno iznjele na površinu<br />
napetosti, često pračene nasiljem, a<br />
ponekad čak dobijajući oblik oružanog<br />
sukoba, posebno u bivšoj Jugoslaviji.<br />
Zaštita nacionalnih manjina je<br />
suštinska za stabilnost, demokratsku<br />
sigurnost i mir na kontinentu. Zasnovana<br />
na ovom principu. Okvirna<br />
konvencija teži da zajemči pripadnicima<br />
manjina potpunu i stvarnu jednakost-zajedno<br />
s uslovima koji će im<br />
dopustiti da izražavaju, sačuvaju i razviju<br />
svoj identitet u kontekstu poštovanja<br />
vladavine prava, teritorijalnog<br />
identiteta i nacionalog suvereniteta.<br />
Neki od principa sadržanih u Okvirnoj<br />
konvenciji:<br />
• Nediskriminacija<br />
• Unapredjivanje stvarne jednakosti<br />
izmedju nacionalnih manjina i većinskog<br />
stanovništva<br />
• Unapredjivanje uslova koji su potrebni<br />
za očuvanje i razvoj kulture<br />
nacionalnih manjina kao i za očuvanje<br />
i razvoj kulture nacionalnih manjina<br />
kao i za očuvanje njihove vere,<br />
jezika i tradicija.<br />
• Sloboda okupljanja, udruživanja,<br />
izražavnja, misli, savesti i veroispovesti<br />
• Pristup medijima i pravo na primanje<br />
i emitiranje programa<br />
• Sloboda obrazovanja<br />
• Prekogranični kontakti i suradnja<br />
• Učestvovanje u ekonomskom, kulturnom<br />
i društvenom životu<br />
Prema Okvirnoj konvenciji za zaštitu<br />
nacionalnih manjina svaki pripadnik<br />
nacionalne manjine ima pravo slobodno<br />
birati da se prema njemu ophode<br />
ili ne ophode kao takvom i ne smije<br />
doći u nepovoljan položaj zbog takvog<br />
opredeljenja ili uživanja prava vezanih<br />
za to opredjeljenje. Strane ugovornice<br />
po Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih<br />
manjina preuzimaju obavezu<br />
da pripadnicima nacionalnih manjina<br />
jamče ravnopravnost pred zakonom i<br />
jednaku zakonsku zaštitu. U tom smislu,<br />
zabranjuje se bilo kakva diskriminacija<br />
na osnovi pripadnosti nacionalnoj<br />
manjini. Ne zadovoljavajuće stanje<br />
manjina u mnogim sferama njihova<br />
privatnog, društvenog, ekonomskog i<br />
javnog života često se obrazlažu kršenjem<br />
ljudskih prava zagarantiranih<br />
mnoštvom međunarodnih povelja,<br />
deklaracija, konvencija i ukorijenjenim<br />
nacionalnim ustavima europskih<br />
zemalja. Uprkos tome stanje manjina,<br />
u koje spada i zajednice <strong>Roma</strong>, smatra<br />
se ugroženim u mnogim europskim<br />
zemljama, bez obzira na činjenicu da<br />
su njihove zemlje potpisnice međuna-<br />
ROMANO AIPE<br />
ROMSKA ISTINA<br />
ROMANO AIPE<br />
ROMSKA ISTINA
Change language