STUDIA MEDITERRANEA - Filozofski fakultet u Splitu

14. Marijana Tomelić, znanstvena novakinja - Filozofski fakultet, Sveučilište u
Splitu
Suradnici (strani)
15. Prof. dr.sc. Wachtel, Andrew – Northwestern University, USA
16. Prof. dr.sc. Cocco, Emilio – Universita di Teramo, Italija
17. Dr.sc. Kuzmanić, Tonči – Mirovni Inštitut, Ljubljana, Slovenija
18. Dr.sc. Vlasta Jalušič – Mirovni Inštitut, Ljubljana, Slovenija
19. Prof. dr.sc. Pamela Ballinger – Bowdoin College, Brunswick, USA
20. Cavezzi, Gabrielle – Instituto di Ricerca delle Fonti per la Storia della civilta'
Marinara Picena, S. Benedetto del Tronto, Italija
21. Prof. dr. sc. Steven Krauwer – Faculty of Arts and the Humanities, Utrecht Institute
of Linguistics OTS, Universiteit Utrecht, Nizozemska
22. Prof. dr. sc. Maria Lucia de Nicolò – Dipartamento di Storie e Metodi per la
Conservazione dei beni Culturali, Facoltà di conservazione dei Beni Culturali,
Universita di Bologna – Sede di Bologna, Italija
5.1.1.6.2. Adrias kolpos: identitet i ekonomije Ilira i Grka na srednjodalmatinskom otočju
Voditelj: Dr. sc. Branko Kirigin, Arheološki fakultet u Splitu
Sažetak
Kada je i kako počeo formativni period povijesnog doba u Hrvatskoj? Antički su Grci
na tlu Hrvatske prvo stupili u vezu s ilirskim zajednicama na srednjodalmatinskim
otocima. Projekt treba odgovoriti na pitanja kada, kako i zbog čega se to zbilo, odnosno
utvrditi pozadinu grčke kolonizacije Hvara i Visa u 4. st. pr. Kr. Na ta pitanja
dosadašnja istraživanja ne nude pouzdane odgovore jer se ta problematika nije
kontinuirano proučavala, ni blizu kao u ostalim regijama na Jadranu.
Sistematski terenski pregled međunarodnih projekta «Hvar – arheologija mediteranskog
prdjela» (1982. – 1997.), «Jadranski otoci» (1987. – 1996.) i projekta 0258004 (2004. –
2007.) kojima sam inicijator i jedan od voditelja, omogućuje izbor ključnih nalazišta
koja bi dala odgovore na postavljena pitanja. Naime, pokazalo se da površinski terenski
pregled (registrirano je preko 2000 nalazišta) nije dovoljan da bi se dobili traženi
odgovori. Ti odgovori mogući su ako se primjeni holistička metodologija, to jest
integrirana istraživačka strategija: geofizika, totalna stanica + GPS, stratigrafska
iskopavanja (+ uzorci za C-14 datiranje, paleobotanički i paleozoološki materijal), GIS,
CAD i 3D modela.
Projekt vremenski obuhvaća period željeznog doba (protohistorija), a prostorno otoke:
Drvenik Veli i Mali, Trogir, Čiovo, Šolta, Brač, Hvar, Vis, Biševo, Svetac, Palagruža,
Sušac, Lastovo, Korčula i zapadni dio poluotoka Pelješca. Sondažna iskopavanja
obavila bi se u šest naselja (na Šolti, Braču, Hvaru i Visu), a sistematski terenski pregled
na otocima Drveniku i Čiovu.
Takva istraživanja omogućila bi:
16