Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu

Sveučilište u Splitu 

Odjel za humanističke znanosti 

PRIJEDLOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA 

Hrvatski jezik i književnost 

Pročelnik Odjela za humanističke znanosti Rektor Sveučilišta u Splitu 

Prof. dr. sc. Joško Božanić Prof. dr. Ivan Pavić 

Split, 15. travnja 2005.

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M 

Preddiplomski studij: Kroatistika 

Sveučilište u Splitu 

Odjel za humanističke znanosti 

Radovanova ulica 13, HR-21000 Split 

Telefon: + 385 21 488 486 

Telefaks: + 385 21 489 582 

http: //www.ohz.unist.hr/

P R E D D I P L O M S K I S T U D I J : K R O A T I S T I K A 

1. Uvod 

Razlozi za pokretanje studija 

Prije pokretanja studija humanističkih znanosti u Splitu 2001. godine, istražena je i dokazana 

društvena potreba za nastavnicima i stručnjacima kroatistima u najvećoj hrvatskoj županiji, 

Splitsko-dalmatinskoj i susjednim područjima koja gravitiraju Splitu. Preddiplomski studij 

koncipiran je tako da obuhvaća sve temeljne sadržaje iz područja lingvistike i književnosti te 

onima koji steknu titulu prvostupnika pruža mogućnost za rad u kulturnim i upravnim 

institucijama, u nakladništvu, medijima i turizmu. 

Razlozi za pokretanje studija: 

Široko humanističko obrazovanje nužno je za rad u kulturnim i drugim ustanovama koje na tržištu 

rada ne nalaze stručnjake ovog profila. Preddiplomski studij preduvjet je za nastavak obrazovanja 

na diplomskom studiju za nastavnike, kojih također nema u dovoljnom broju na tržištu rada, ali i za 

buduće znanstvenike. 

Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama: 

Studijski sadržaji i metodološki pristupi na razini su suvremenih znanstvenih i pedagoških 

postignuća. 

Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta (posebno onih iz zemalja Europske 

unije): 

Program studija hrvatskog jezika i književnosti na preddiplomskoj razini usporediv je sa srodnim 

kroatističkim studijima na sveučilištima u Republici Hrvatskoj, što će omogućiti nesmetanu 

pokretljivost studenata. 

Studij hrvatskog jezika i književnosti na inozemnim sveučilištima nije usporediv s istovrsnim 

studijem na hrvatskim sveučilištima, jer se hrvatski jezik i književnost studira u okviru studija 

slavistike (takav, primjerice, realizira Oddelek za slovanske jezike in književnosti Filozofske 

fakultete Univerze v Ljubljani). To je sigurno jedan od važnijih razloga zašto strani studenti dolaze 

na hrvatska sveučilišta želeći steći sveobuhvatnija znanja iz kroatistike, a koja im omogućava studij 

hrvatskog jezika i književnosti na tim sveučilištima, među kojima je i Odjel za humanističke 

znanosti Sveučilišta u Splitu. 

2


Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa 

Odsjek za hrvatski jezik i književnost od akademske godine 2001./2002. provodi dvopredmetni studij 

hrvatskog jezika i književnosti na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. 

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata 

Temeljem ugovora o međusveučilišnoj suradnji ustanovit će se shema studentske pokretljivosti. 

Namjera je potpisati ugovore sa svim hrvatskim sveučilištima (u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Osijeku) te s 

jednim europskim: Univerzom v Ljubljani. 

Ostali elementi i potrebni podaci 

- Trajanje jednog nastavnog sata na Svučilištu u Splitu je 45 min. Jedan ECTS predstavlja 30 sati 

ukupnog rada studenta. 

- Studenti prve i druge godine studija imaju pravo upisa vannastavne sportske aktivnosti, ukupno 30 

nastavnih sati po semestru. Program ove aktivnosti bit će prezentiran studentima prije početka svake 

akademske godine. 

3


2. Opći dio 

Vrsta studija Preddiplomski/dvopredmetni studij 

aziv Hrvatski jezik i književnost 

ositelji Predlagači Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu 

Trajanje 3 godine 

ECTS 90 

Izvođači Odsjek za hrvatski jezik i književnost 

Uvjeti za upis Završena četverogodišnja srednja škola i položen prijemni ispit 

Kompetencije 

koje se stječu 

završetkom 

studija 

Mogućnosti 

nastavka studija 

Stručni ili 

akademski naziv 

ili stupanj koji se 

stječe završetkom 

studija 

Student stječe jezičnu i komunikacijsku kompetenciju i znanje iz 

književnosti koji mu omogućavaju rad u kulturi (izdavačke kuće, knjižnice, 

muzeji), medijima i turizmu. 

Oni koji su ispunili uvjete za upis, mogu upisati diplomski studij hrvatskog 

jezika i književnosti na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u 

Splitu ili na nekom drugom studiju u Hrvatskoj ili inozemstvu (prema 

shemi studentske pokretljivosti). 

Prvostupnik kroatistike 

* Ako se predlaže objedinjeni preddiplomski i diplomski dio, navesti razloge. 

4


3. Opis programa 

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta 

I. semestar 

Kod aziv predmeta astava * ECTS 

HZH001 

Obvezni: 

Fonetika i fonologija 

Obvezni: 

15+45 

HZH003 Teorija književnosti 

Obvezni: 

15+30 

HZH004 Teorija jezika 

15+30 

UKUPO: 45+105 

150 

*Predavanja+Seminari/Vježbe/Konzultacije 

**Obvezni/fakultativni: 

HZY001 Engleski jezik za potrebe studiranja 

Fakultativni: 

0+30 

HZY002 Tjelesna i zdravstvena kultura 

0+30 

**Za one koji ne studiraju engleski ili talijanski jezik obvezan predmet/inače fakultativan. 

II. semestar 


HZH101 

Obvezni: 

Morfologija i tvorba riječi 

Obvezni: 

15+45 

HZH102 Hrvatska usmena književnost 

Obvezni: 

15+30 

HZH103 Starocrkvenoslavenski jezik 

15+30 

UKUPO: 45+105 

150 


Fakultativni: 

HZY003 Osnove latinskoga jezika 

ili jedan predmet s popisa izbornih predmeta neke druge studijske 

grupe ili drugog fakulteta 

15+15 

5 

5 

5 

5 

15 

2 

5 

5 

5 

15 

2


III. semestar 


HZH201 

Obvezni: 

Sintaksa 

Obvezni: 

15+45 

HZH202 Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse 

Obvezni: 

15+30 

HZH203 Svjetska književnost 

15+30 

UKUPO 45+105 

150 


IV. semestar 


HZH301 

Obvezni: 

Povijest hrvatskoga jezika 

Obvezni: 

15+30 

HZH302 Hrvatska književnost katoličke obnove i romantizma 

Obvezni: 

15+30 

HZH303 Leksikologija i onomastika 

15+45 

UKUPO 45+105 

150 


6 

5 

5 

5 

15 

5 

5 

5 

15


V. semestar 


HZH401 

HZH402 

HZH403 

Obvezni: 

Dijalektologija 

Obvezni: 

Hrvatska književnost predrealizma, realizma i moderne 

Obvezni: 

Suvremeni književni praktikum 

7 

15+30 

15+30 

0+60 

UKUPO 30+120 

150 


Fakultativni: 

HZY004 Slavenski jezik (poljski, ruski, slovenski...) 

VI. semestar 

15+15 


HZH501 

Obvezni: 

Hrvatska suvremena književnost 

**Izborni: 

30+30 5 

HZH104 Govorništvo 

15+30 5 

HZH002 Pravopisna i gramatička norma 

15+30 5 

HZH504 Poglavlja iz hrvatske dramske književnosti 

15+30 5 

HZH505 Završni rad 

Mentorski 5 

Završni rad na preddiplomskom dvopredmetnom studiju = 

sati (+5 

10 ECTS (5 bodova po studijskom predmetu) 

0+5 = 10) 

UKUPO 45+65 15 

*Predavanja+Seminari/Vježbe/Konzultacije/Mentorstvo 110 

**Studenti biraju jedan izborni predmet. 

5 

5 

5 

15 

2


3.2. Opis predmeta 

aziv predmeta Fonetika i fonologija 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH001 

Predavanja + Vježbe/Konzultacije 

Obvezni predmet 

Predmet temeljne razine 

Godina 1. Semestar I. 

ECTS 

(uz odgovarajuće 

obrazloženje) 

astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 

60 nastavnih sati (45 kontakt sunčana sata) = 1,50 ECTS 

105 sunčanih sati samostalnog rada studenta = 3,50 ECTS 

Dr. sc. Joško Božanić, izv. prof. 

Mr. sc. Jagoda Granić, viši predavač 

Anita Runjić-Stoilova, asistentica 

Intelektualne vještine u smislu razlikovanja osnovnih jedinica jezika i 

govora. Stečena znanja iz opće fonetike dostatna su za razumijevanje 

govornoga ponašanja na različitim jezicima. Razumijevanje fonoloških 

pojava primjenom općelingvističkih spoznaja. 

Nema ih 

Određenje govora. Govorna signalizacija. Percepcija govora. Akustička 

fonetika. Artikulacijska fonetika. Dioba glasova. Fon i fonem. Razlikovna 

obilježja. Fonološki sustav. Distribucija fonema. Govorni dijelovi: 

prozodijska sredstva i govorni članci. Slog (struktura i distribucija). 

Naglasak. Hrvatski naglasni sustav. 

Brozović, D.(1991). Fonologija hrvatskoga književnog jezika. U R. Katičić 

(ur.) Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog 

jezika (379-452). Zagreb: HAZU-Globus. 

Malmberg, I. (1995). Fonetika. Zagreb: Ivor. 

Moguš, M. (1971). Fonološki razvoj hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Škarić, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnog jezika. U R. Katičić (ur.) 

Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika 

(61-377). Zagreb: HAZU- Globus. 

Turk, M. (1992). Fonologija hrvatskoga jezika. Rijeka: Izdavački centar 

Rijeka. 

Bakran, J. (1996). Zvučna slika hrvatskoga jezika. Zagreb: IBIS Grafika. 

Garde, P. (1993). aglasak. Zagreb: Školska knjiga. 

Guberina, P. (1967). Zvuk i pokret u jeziku. Zagreb: Zavod za fonetiku 

Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Horga, D. (1996). Obrada fonetskih obavijesti. Zagreb: Hrvatsko filološko 

društvo. 

Jakobson, R. & Halle, M. (1988). Temelji jezika. Zagreb: Globus. 

Jelaska, Z. (2004). Fonološki opisi hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, 

naglasci. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 

8


Oblici 

provođenja 

nastave 

ačin provjere 

znanja i 

polaganja ispita 

Jezik poduke i 

mogućnosti 

praćenja na 

drugim jezicima 

ačin praćenja 

kvalitete i 

uspješnosti 

izvedbe svakog 

predmeta i /ili 

modula 

Vuletić, B. (1980). Gramatika govora. Zagreb: GZH. 

Predavanja i vježbe koje se nastavljaju na predavanja. 

Kontinuirane provjere praktičnoga znanja na vježbama. 

Kolokviji. 

Ispit: pismeni (ako kolokviji nisu pozitivni) i usmeni (pročitana literatura) 

Hrvatski jezik 

Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima. 

9


aziv predmeta Teorija književnosti 

Kod HZH003 

Vrsta Predavanja + Seminari/Konzultacije 


Razina Predmet temeljne razine 


ECTS 



5 ECTS 


117 sati samostalnog rada studenta = 3,90 ECTS 

astavnik Dr. sc. Helena Peričić, docent 

Mr. sc. Miranda Levanat, predavač 

Kompetencije Student dobiva uvid u osnovne segmente teorije književnosti kao grane 

koje se stječu znanosti o književnosti, odnosno discipline o načelima književnoga 

oblikovanja. Sposoban je pristupiti književnom djelu s psihološkog, 

psihoanalitičkog, semiološkog/semiotičkog, antropološkog stajališta. Time 

stječe temelje za bilo koji filološki studij odnosno izučavanje (neke 

nacionalne) književnosti. 

Preduvjeti za Nema ih. 

upis 

Sadržaj Priroda književnosti i proučavanje književnosti. Poetika i retorika. Znanost 

o književnosti; njezine glavne grane (teorija književnosti, povijest 

književnosti, književna kritika). Struktura književnog djela. Stilistika. 

Stilske figure. Versifikacija. Klasifikacija književnosti. Književni rodovi i 

vrste. Poezija. Proza. Drama. Smjerovi istraživanja književnosti. Povijesni 

pregled razvoja teorije književnosti od Aristotela do danas. 

Preporučena Biti, V. (1997). Pojmovnik suvremene teorije književnosti. Zagreb: MH. 

literatura Beker, M. (1979). Povijest književnih teorija. Zagreb: SNL. 

Solar, M. (1976). Teorija književnosti. Zagreb: ŠK. 

Škreb, Z. i Stamać, A. (1983). Uvod u književnost. Zagreb: Globus. 

Dopunska Antoš, A. (1972). Osnove lingvističke stilistike. Zagreb. 

literatura Beker, M. (1986). (1999). Suvremene književne teorije. Zagreb: SNL. 

Genette, G. (1986). Figure. Beograd: Vuk Karadžić. 

Kravar, Z. (1993). Tema: Stih. Zagreb: ZAZNOK. 

Pavličić, P. (1993). Stih i značenje. Zagreb. 

Stamać, A. (1983). Teorija metafore. Zagreb: Cekade. 

Škreb, Z. (et al.). (1986). Rečnik književnih termina. Beograd: Nolit. 

Tomaševski, B. V. (1972). Teorija književnosti, Beograd: SKZ. 

Wellek, R. i Warren, A. (1965). Teorija književnosti. Beograd: Nolit. 

Wellek /Velek/, R. (1966). Kritički pojmovi. Beograd: Vuk Karadžić. 

Žmegač, V. (1957). Umjetnost riječi. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 

Oblici 

Predavanja i seminari 

provođenja 

nastave 

ačin provjere Praćenje sudjelovanja studenata na predavanjima i seminarima; ocjena 

znanja i književnoteorijskog znanja i uvida u pročitanu literaturu na pismenom i/ili 

polaganja ispita usmenom ispitu; konzultacije usmene ili putem e-maila. 

Jezik poduke i Hrvatski jezik (prema potrebi i engleski jezik) 

mogućnosti 

10


praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava 

unutar i izvan Odjela. 

11


aziv predmeta Teorija jezika 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH004 

Predavanja + Seminari/Konzultacije 


Predmet temeljne razine. 


ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Stojan Vrljić, docent 



Stečene lingvističke spoznaje pridonose razumijevanju jezika i jezičnih 

funkcija. Aktualni interdisciplinarni pristup jeziku s naglaskom na 

principima opće lingvistike. Poznavanje metajezika – nužno za daljnja 

istraživanja jezika i njegove strukture. 

Nema ih 

Definicije jezika. Podrijetlo jezika. Nastanak i razvoj pisma. Klasifikacija 

jezika. Povijest lingvistike. Jezik-kultura-društvo. Jezik i mišljenje. Jezik i 

metajezik. Struktura jezika. Jezični znak. Lingvističke discipline. 

Lingvistički pravci (suvremene lingvističke teorije). Hibridne lingvističke 

discipline (sociolingvistika, psiholingvistika, forenzična lingvistika 

matematička lingvistika, računalna lingvistika,…). Formalizacije u 

lingvistici. Perspektive teorije jezika. 

Aronoff, M. & Rees-Miller, J. (Eds.). (2003). The Handbook of Linguistics. 

Oxford: Blackwell. 

De Saussure, F. (2000). Tečaj opće lingvistike. Zagreb: ArTresor naklada – 

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 

Glovacki-Bernardi, Z. et al. (2001). Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Škiljan, D. (1994). Pogled u lingvistiku. Rijeka: Benja. 

Škiljan, D. (1976). Dinamika jezičnih struktura. Zagreb: Studentski centar 

Sveučilišta u Zagrebu. 

Bugarski, R. (1984). Jezik i lingvistika. Beograd: Nolit. 

Chomsky, N. (2000). ew Horizons in the Study of Language and Mind. 

Cambridge: Cambridge University Press. 

Chomsky, N. (2001). The Architecture of Language. Oxford: Oxford 

University Press. 

Chomsky, N. (1991). Jezik i problemi znanja. Zagreb: SOL. 

Chomsky, N. (1979). Gramatika i um. Beograd: Nolit. 

De Saussure, F. (2002). Écrits de linguistique générale. Paris: Gallimard. 

Guillaume, G. (1988). Principi opće lingvistike. Zagreb: Globus. 

Hjelmslev, L. (1980). Prolegomena teoriji jezika. Zagreb: GZH. 

Kačić, M. (2000). Jezikoslovna promišljanja, Zagreb: Pergamena. 

12


Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Katičić, R. (1971). Jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. 

Lyons, J. (1984). Language and Linguistics. Cambridge: Cambridge 

University Press. 

Malmberg, B. (1979). Moderna lingvistika. Beograd: Slovo ljubve. 

Martinet, A. (1982). Osnove opće lingvistike. Zagreb: GZH. 

Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus. 

Yule, G. (1996). The Study of Language. Cambridge: Cambridge University 

Press. 

Widdowson, H.G. (1996). Linguistics. Oxford: Oxford University Press. 

Predavanja i diskusije. 

Vrednovanje eseja. 

Ispit: usmeni (pročitana literatura). 



Suradnja s nastavnicima koji podučavaju srodne predmete. 

13


aziv predmeta Engleski jezik za potrebe studiranja 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZY001 

Vježbe/Konzultacije 




ECTS 

astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


Jezik poduke 


kvalitete i 

uspješnosti 

izvedbe 

predmeta 

2 ECTS 



Bisera Plančić, predavač 

Od studenta se očekuje: da može samostalno razumjeti različite vrste 

tekstova prilagođavajući način čitanja različitim svrhama čitanja te da može 

razlikovati stilove i registre tekstova; da može prilagoditi vlastiti izričaj 

različitim situacijama u svakodnevnom i akademskom okruženju; da može 

pratiti i razumjeti predavanja na engleskom jeziku iz područja struke. 

Očekuje se da može primijeniti vještine i strategije za samostalno učenje. 

Nema ih 

Različiti tekstovi iz područja struke su okvir koji pruža mogućnosti za 

razvijanje vještina kao što su: razumijevanje teksta i pravljenje bilježaka, 

parafraziranje, citiranje, pisanje sažetaka; slušanje i pravljenje bilježaka; 

prikladno usmeno izražavanje u svakodnevnom i akademskom okruženju. 

Razvijanje vještina i strategija za samostalno učenje i kritičko ocjenjivanje 

vlastitog rada i napretka. Razvijanje jezične svjesnosti. 

Temeljni udžbenik kao npr: Seal, B. Academic Encounters. Cambridge: 

CUP. 

Različiti autentični tekstovi i interna skripta. 

Poglavlja (odabrana na temelju potreba studenata) iz: 

Hewings, M. (2004). Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP. 

McCarthy, M. & O’Dell, F. (2002). English Vocabulary in Use (Advanced). 

Cambridge: CUP. 

Pristup učenju i podučavanju kao procesu. Tijekom nastave (vježbe i 

konzultacije) potiče se maksimalno sudjelovanje studenata kroz različite 

aktivnosti (rješavanje zadataka u grupi, rad u paru, itd.). Načelo suradnje i 

podrške u podučavanju i učenju. 

(1) Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave. (dijagnostički testovi i 

testovi postignuća). (2) Ispit: pismeni (zadaci koji provjeravaju 

razumijevanje različitih tekstova) i usmeno izlaganje na temu iz područja 

struke. 

Engleski jezik 

Kvaliteta nastave se provjerava anonimnim upitnikom za studente. 

Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode 

brigu o kvaliteti nastave. 

14


aziv predmeta Morfologija i tvorba riječi 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH101 




Godina 1. Semestar II. 

ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 



Dr. sc. Živko Bjelanović, red. prof. 

Mr. sc. Nataša Paradžik, asistentica 

Studenti stječu sposobnost razlikovanja morfoloških i tvorbenih odlika 

leksema oblikovanih u skladu s jezičnim standardom od leksema s 

nestandardnim obilježjima, vještinu oblikovanja riječi u skladu s normom, 

morfološkom i tvorbenom, u odsječnom i nadodsječnom dijelu izraza te 

pronalaženja rješenja služeći se literaturom. 

Studenti ovladavaju zakonitostima u načinu oblikovanja i načinu tvorbe 

riječi u hrvatskom jeziku, programskim sadržajima predmeta usavršavaju 

svoj osjećaj za morfološke i tvorbene modele hrvatskog jezičnog standarda. 

Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

Morfologija kao dio gramatike. Morfem. Vrste morfema. Morfem, morf i 

alomorf. Morfemska, morfološka i tvorbena analiza govornog lanca. Oblici 

riječi: leksem i aloleks. Vrste riječi: punoznačne i nepunoznačne. Imenice: 

gramatičke kategorije: rod, broj i padež. Vrste deklinacije. Vrsta A: odlike 

padežnih oblika i prozodemske osobine imenica m. r. i sr. r. Vrsta E: odlike 

padežnih oblika (posebno D, V, L jd. i G mn.) i prozodemske osobine. Vrsta 

I: odlike padežnih oblika (posebno I jd. i G mn.) i prozodemske osobine. 

Pridjevi: podjela po značenju i obliku. Deklinacija neodređenih i određenih 

pridjeva. Upotreba neodređenog i određenog vida. Stupnjevanje. Tvorba 

komparativa i superlativa. Prozodemske osobine pozitiva, komparativa i 

superlativa. Glagoli. Glagolske kategorije: vid, lice, stanje, prijelaznost, 

način, vrijeme. Glagolski oblici: jednostavni i složeni. Glagolske osnove: 

infinitivna i prezentska. Glagolski nastavci: tvorbeni i flektivni. Glagolske 

vrste. Nesloženi gl. oblici (inf., prez., aor., imperf., imperat., gl. prid. i pril., 

pom. gl.). Složeni gl. oblici (fI, fII, perf., plperf., kI, kII). Zamjenice: 

upotreba, podjela po funkciji i po značenju; deklinacija osobnih, posvojnih, 

pokaznih i upitnih zamjenica. Posebnosti u oblikovanju i upotrebi 

neodređenih zamjenica. Duži i kraći, naglašeni i nenaglašeni oblici. 

Zamjenice u naglasnim cjelinama. Brojevi: promjena glavnih i rednih 

brojeva. Brojevne imenice. Brojevni pridjevi. Prilozi: značenje, 

stupnjevanje, složeni prilozi. Prijedlozi: služba, sastav, značenje, oblici. 

Veznici: pravi i nepravi. Uzvici. Čestice. 

Tvorba riječi kao dio gramatike. Tvorba riječi u odnosu na morfologiju, 

leksikologiju i etimologiju. Tvorbeni odnosi: izravni i neizravni. Motivirane 

i nemotivirane riječi. Preobličivanje. Tvorbeni načini. Modeli opisa. 

Sufiksalna tvorba. Dijelovi sufiksalne tvorenice. Vrste osnova. Sufiksi po 

15


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

izrazu (nesloženi i složeni), po značenju (neobilježeni i obilježeni) i po 

plodnosti (plodni i neplodni). Pojave na granici morfema. Sufiksalna tvorba 

imenica: imenice za muške osobe, za ženske osobe, i za muške i za ženske 

osobe, imenice za životinje, za biljke, za stvari; mjesne imenice, mislene 

imenice; etnici; imenice s obilježenim značenjem (umanjenice, 

hipokoristici, uvećanice, pogrdnice). Sufiksalna tvorba pridjeva: opisnih (s 

općim i posebnim značenjem) i posvojnih (na -ov, -ev, -in, -ski). Sufiksalna 

tvorba glagola: imperfektivizacija, iterativizacija, deminucija, pejoracija. 

Kompozicija kao način tvorbe. Ostali tvorbeni načini u pregledu. 

Barić, E., Lončarić, M. (1995). Tvorba riječi. U Barić, E. (...). Hrvatska 

gramatika. (str. 285-389). Zagreb: Školska knjiga. 

Pavešić, S., Lončarić, M., Zečević, V., Barić, E. (1990). Morfologija. U 

Barić, E. (...). Gramatika hrvatskoga književnog jezika. (str. 45-190). 

Zagreb: Školska knjiga. 

Pavešić, S., Lončarić, M., Zečević, V., Barić, E. (1995). Morfologija. U 

Barić, E. (...). Hrvatska gramatika. (str. 96-284). Zagreb: Školska 

knjiga. 

Babić, S. (1986). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb: 

JAZU-Globus. 

Babić, S. (1996). Tvorba riječi. U Težak, S., Babić, S. Gramatika 

hrvatskoga jezika. (str. 141-194). Zagreb: Školska knjiga. 

Pavešić, S., Težak, S., Babić, S. (1991). Oblici hrvatskoga književnog 

jezika. U Babić, S. (...). Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga 

književnog jezika. (str. 285-389). Zagreb: HAZU-Globus. 

Predavanja (frontalna/uz sudjelovanje studenata). 

Vježbe (pismeno/usmeno). 

Rješavanje zadataka u grupi. Konzultacije. 

Znanje se provjerava trima kolokvijima i godišnjim ispitom. 

Ispit se polaže pismeno i usmeno (s vrednovanjem kolokvija). 

Usvajanje programa predmetni nastavnik prati posebnim zadacima u 

služenju literaturom, gramatičkom i leksikografskom, na vježbama 

usporedbom nestandardnih i standardnih jezičnih elemenata u oblikovanju 

odsječnih i nadodsječnih vrijednosti leksika, pretežno na tekstovima pisaca 

zavidne jezične kompetencije. 


Anketiranje studenata. 

Razgovor (analiza, usmena) uspješnosti rada. 

16


aziv predmeta Hrvatska usmena književnost 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH102 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 

45 nastavnih sati (33 kontakt sunčanih sati) = 1,10 ECTS 

117 sati samostalnog rada studenta = 3,90 

Dr. sc. Marko Dragić, docent 

Upoznavanje temeljnih obilježja usmene književnosti. Upoznavanje 

najznačajnijih djela hrvatske i svjetske usmene književnosti. Sagledavanje 

povijesti i poetike Hrvatske usmene književnosti. Osposobljavanje 

studenata za doživljaj i razumijevanje estetskih, etičkih, spoznajnih i drugih 

vrijednosti ostvarenja usmene književnosti. Poseban je akcent Hrvatske 

usmene književnosti u čuvanju jezika, poetike, običaja i hrvatskog 

nacionalnog identiteta. 


Povijest i poetika svjetske i hrvatske usmene književnosti. Nazivoslovlje i 

vrste. Umjetničke, lingvo-stilističke, teorijske i didaktičke značajke. 

Hrvatsko usmeno stvaralaštvo: lirika, epska poezija, pripovijetke, bajke, 

basne, predaje, legende, retorički oblici, teatrologija, poslovice. Hrvatska 

usmena književnost u europskom kontekstu. Interferencije usmene i pisane 

književnosti. 

Botica, S. (1994). Biserno uresje: izbor hrvatske usmene ljubavne lirike. 

Zagreb: Školske novine. 

Bošković-Stulli, M. (1997). Usmene pripovijetke i predaje. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Kekez, J. (1998). Usmena književnost. U A. Stamać i Z. Škreb (ur.). Uvod 

u književnost. Zagreb: Globus. 

Kekez, J. (1988). Prva hrvatska rečenica: pogledi na suodnos usmene 

i pisane hrvatske književnosti (izbor naslova). Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Mimica, I. (1978). Otvorenost stvaranja: rasprave i članci iz usmene 

književnosti. Split: Čakavski sabor. 

Bošković-Stulli, M. i Zečević, D. (1978). Usmena i pučka književnost. U 

M. Bošković-Stulli i D. Zečević. Povijest hrvatske književnosti. 

Zagreb: Liber, Mladost. 

Božanić, J. (1992). Komiške facende: poetika i stilistika usmene 

nefikcionalne priče Komiže. Split: Književni krug. 

Čubelić, T. (1990). Povijest i historija usmene narodne književnosti. 

Zagreb: Ante i Danica Pelivan. 

Delorko, O. (1979). Zanemareno blago: o hrvatskoj narodnoj poeziji. 

17


Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Zagreb: Nakladni zavod MH. 

Dragić, M. (2001). Od Kozigrada do Zvonigrada, Hrvatske povijesne 

predaje i legende iz Bosne i Hercegovine. Baška Voda: Mala 

nakladna kuća Sveti Jure, Mostar: ZIRAL. 

Predavanja, seminari (terensko-istraživački rad), prikazivanje filmova i 

dokumentarnih programa. 

Pisanje i obrana seminarskih radova. Terenski zapisi. 

Provjera znanja pismenim testom i usmeno. 


Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, konzultacije sa 

studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odjela. 

18


aziv predmeta Starocrkvenoslavenski jezik 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH103 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

5 ECTS 



Dr. sc. Milan Mihaljević, znan. savjetnik 

Katarina Granić, asistentica 

Studenti su kroz ovaj predmet upoznati s najstarijim slavenskim književnim 

jezikom i najvažnijim tekstovima na tom jeziku te su osposobljeni za 

samostalan pristup najstarijim slavenskim književnim tekstovima i jezično 

razumijevanje i tumačenje tih tekstova. 

Studenti su upoznati s najvažnijim vidovima strukture 

starocrkvenoslavenskog jezika čije je značenje za kulturu i književnost svih 

slavenskih naroda, pa tako i Hrvata, toliko da je nemoguće zamisliti 

profesora bilo kojega slavenskog jezika bez barem osnovnih znanja o tom 

jeziku. 

Studenti su u ovom predmetu upoznati i sa slavenskim pismima (glagoljica, 

ćirilica). 

Ujedno je kod njih razvijena i sposobnost proučavanja jezične prošlosti i 

jezika općenito te im se pomaže u razvoju istraživačke radoznalosti. 


Sadržaj I. Povijest starocrkvenoslavenskog jezika: početci slavenske 

pismenosti - djelovanje sv. Ćirila i Metoda i značenje njihova djela za 

slavenske narode. Najvažniji ćirilometodski izvori. Postanak i razvoj 

slavenskih pisama. Pitanje prvenstva među pismima. Teorije o postanku 

glagoljice: ćirilometodska, jeronimska, gotska. Postanak i razvoj ćirilice. 

Periodizacija najstarijega slavenskog književnog jezika. Jezik kanonskih 

staroslavenskih spisa. Glagoljski i ćirilski rukopisi. Crkvenoslavensko 

razdoblje i redakcije crkvenoslavenskog jezika. 

II. Gramatički ustroj starocrkvenoslavenskog jezika: Fonološki sustav. 

Samoglasnici starocrkvenoslavenskog jezika, njihov razvoj i samoglasničke 

smjene (alternacije): prijevoj, razvoj jerova i nosnih samoglasnika, itd. 

Suglasnički sustav i njegov razvoj: palatalizacije, jotacija, metateza likvida, 

proteza, itd. 

Morfologija: sklonidba (deklinacija) imenica, zamjenica, pridjeva i 

brojeva, stupnjevanje pridjeva, sprezanje (konjugacija) glagola, tvorba 

riječi. 

Osnovna sintaktička svojstva starocrkvenoslavenskog jezika: 

participske konstrukcije, razvoj hipotakse i utjecaj grčkoga i latinskoga 

jezika, dativ apsolutni, adnominalni dativ itd. 

19


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Bratulić, J. (1985). Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela. 

Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 

Damjanović, S. (2003). Staroslavenski jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna 

naklada. 

Damjanović, S. (2004). Slovo iskona: Staroslavenska/starohrvatska čitanka. 

(drugo izdanje). Zagreb: Matica hrvatska. 

Mihaljević, M. (2002). Slavenska poredbena gramatika: I. Uvod i 

fonologija. Zagreb: Školska knjiga. 

Damjanović, S. i ost. (2004). Mali staroslavensko-hrvatski rječnik. Zagreb: 

Matica hrvatska. 

Hamm, J. (1974). Staroslavenska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 

Hamm, J. Staroslavenska čitanka. Zagreb: Školska knjiga (bilo koje 

izdanje). 

Katičić, R. (1996). Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice. Croatica, 42- 

-44, 185-199. 

Štefanić, V. (1963). Tisuću i sto godina od moravske misije. Slovo, 13, 5- 

-42. 

Predavanja, seminari, terenska nastava, konzultacije. 

1. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi); 

2. Pismeni i usmeni ispit, prezentacija seminarskog rada, pismeno izvješće o 

terenskom istraživanju. 


Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu, 

rezultati longitudinalnih praćenja, međunarodna supervizija, … 

20


aziv predmeta Osnove latinskog jezika 

Kod HZY003 

Vrsta 


Fakultativni predmet 



ECTS 



2 ECTS 



astavnik Dr. sc. Loredana Kun, docent 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Usvajanjem osnovnih gramatičkih struktura latinskog jezika student je 

osposobljen za razumijevanje i analizu latinskih tekstova te za 

komparativnu analizu latinskih i talijanskih gramatičkih struktura. 

Nema ih 

Uvod - latinski jezik: vremenski i prostorni okvir. Fonologija (abeceda, 

izgovor, naglasak). Morfologija - vrste riječi i kategorije promjenljivosti. 

Sintaksa (sintaksa padeža, sintaksa glagola, sintaksa rečenice). 

Gortan, V. & Gorski, O. & Pauš, P. (noviji pretisci). Elementa Latina. 


Gortan, V. & Gorski, O. & Pauš, P. (1966). Lingua Latina I. i II. Zagreb: 

Školska knjiga. 

Gortan, V. & Gorski, O. & Pauš, P. (noviji pretisci). Latinska gramatika. 


Tekavčić, P. (1970). Uvod u vulgarni latinitet, Zagreb : Sveučilište u 

Zagrebu. 

Predavanja (uz sudjelovanje studenata), seminari, konzultacije, samostalna 

zadaća. 

Tijekom nastave se potiče maksimalno sudjelovanje studenata kroz različite 

aktivnosti i zadatke. 

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave, pismeni ispit. 


Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 

Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode 

brigu o kvaliteti nastave. 

Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika 

odsjeka/voditelja katedre, itd. 

21


aziv predmeta Sintaksa 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH201 




Godina 2. Semestar III. 

ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

5 ECTS 


105 sati samostalnog rada studenata = 3,50 ECTS 


Razvijen osjećaj prema sintaksi kao “armaturi jezika”. Pri tome posebno 

razvijen osjećaj za usku povezanost logičkog i gramatičkog u jeziku. 


Definicija rečenice; izreka, diskurs, rečenične preoblike, povezivanje 

rečenica u diskurs, obavijesno ustrojstvo rečenice, sadržajno ustrojstvo 

rečenice, gramatičko ustrojstvo rečenice; predikat, predikatne riječi, 

predikatne kategorije: lica, vida, vremena, načina; subjekt, kongruencija 

subjekta s predikatom; priložna oznaka, prijedložni izraz kao priložna 

oznaka, priložne oznake u padežnim izrazima; objekt, direktni objekt, 

indirektni objekt, prijedložni objekt; preoblike gramatičkog ustrojstva 

rečenice: nijekanje, pitanje, usklik, poticaj, pasiv, obezličenje; jednostavne i 

jednostavno proširene rečenice, sklapanje rečenica: sklapanje nizanjem 

(rečenični niz, isključne, zaključne rečenice), sklapanje spajanjem 

(sastavne, suprotne, rastavne), sklapanje uvrštavanjem prema mjestu 

uvrštavanja: predikatne, subjektne, objektne, atributne, adverbne; zavisne 

rečenice po sadržaju svog uvrštavanja: predikatne, subjektne, objektne, 

atributne, adverbne; zavisne rečenice po sadržaju svog uvrštavanja: 

odnosne, mjesne, načinske, vremenske, uzročne, namjerne, posljedične, 

pogodbene, dopusne, izrične, zavisnoupitne, zavisnopoticajne; upravni 

govor, neupravni govor, slobodni neupravni govor; atribucija; pridjevski 

atribut, imenički atribut, prijedložni izraz kao atribut, apozicija, red riječi. 

Studenti trebaju steći sposobnost analize sadržajnog, gramatičkog i 

obavijesnog ustrojstva rečenice; ovladati metodom preoblikovanja 

rečeničnog ustrojstva; spoznati odnose među članovima rečeničnog 

ustrojstva, identificirati vrste jednostavnih i složenih rečenica prema tipu 

parataksnog ili hipotaksnog odnosa ili prema tipu sklapanja rečenice; steći 

osjećaj za ritam rečenice, red riječi, položaj enklitike, za organizaciju 

nadrečenične cjeline. 

Katičić, R. (1991). Sintaksa hrvatskoga književnog jezika: nacrt za 

gramatiku. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 

Pranjković, I. (1984). Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb: 

Hrvatsko filološko društvo. 

Pranjković, I. (1993). Hrvatska skladnja. Zagreb: 

22


Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Silić, J. (1994). Od rečenice do teksta: Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 

Težak, S. i Babić, S. (1994). Rečenica. U Gramatika hrvatskoga jezika. 


Katičić, R. (1986). ovi jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. 

Peti, M. (1990). Sintaksa. U E. Barić, M. Lončarić, D. Malić, S. Pavešić, M. 

Peti, V. Zečević i M. Znika. Gramatika hrvatskoga jezika, poglavlje 

Sintaksa (str. 391-599). Zagreb: Školska knjiga. 

Simeon, R. (1969). Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva. I-II. 

Zagreb: Matica hrvatska. 

Vrljić, S. (2000). Jezik naš hrvatski. Split: Logos. 

Predavanja (frontalna i uz sudjelovanje studenata). 

Seminari. 

1. Praćenje sudjelovanja studenata na predavanjima i seminarima. 

2. Kolegijalna evaluacija. 

3. Pročitana djela. 

Konačna ocjena se temelji na uvidu u sve komponente. 



unutar i izvan odjela. 

23


aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Hrvatska književnost srednjega vijeka i renesanse 

HZH202 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Antun Pavešković, znan. suradnik 

Stjecanje temeljitih saznanja o srednjovjekovnoj književnoj kulturi i o 

književnosti renesanse. Kao budući predavač ili kao istraživač student se 

upoznaje sa srednjovjekovnom književnošću kao specifičnim korpusom u 

odnosu na europsku književnost od renesanse nadalje. 

U izučavanju renesanse student se osposobljuje uočiti specifičnost ovoga 

iznimno kompleksnog razdoblja koje predstavlja drastičan lom s 

prethodnim književnim praksama. 


Početci hrvatske srednjovjekovne književnosti u okvirima utilitarnog 

književnoestetskog modela. Žanrovi srednjovjekovne književnosti. Pojava 

svjetovne književnosti u srednjem vijeku. 

Hrvatska renesansa kao jedinstveni književni fenomen. Krugovi hrvatske 

renesansne književnosti. Razdoblja. Glavni stvaratelji. Žanrovi. Manirizam 

kao specifičan vid renesansnog senzibiliteta. Hrvatska protestantska 

renesansna književnost. 

Hercigonja, E. (1975). Srednjovjekovna književnost. Zagreb: Liber – 

Mladost. 

Kombol, M. (1961). Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda. 


Novak, S. P. (1996). Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Antibarbarus. 

Novak, S. P. (1997). Povijest hrvatske književnosti II. Zagreb: Antibarbarus. 

Batušić, N. (1978). Povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb: Školska knjiga. 

Bučar, F. (1910). Povijest hrvatske protestantske književnosti za 

reformacije. Zagreb: Matica hrvatska. 

Fališevac, D. (1989). Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: 

Sveučilišna naklada Liber. 

Fališevac, D. (1989). Hrvatska srednjovjekovna proza. Zagreb: Sveučilišna 

naklada Liber. 

Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske renesansne književnosti. Zagreb – 

Ljubljana: Nakladni zavod Matice hrvatske – Cankarjeva založba. 

Franičević, M. (1983). Povijest hrvatske renesansne književnosti. Zagreb: 

Nakladni zavod Matice hrvatske. 

24


Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Georgijević, K. (1969). Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u 

sjevernoj Hrvatskoj i Bosni. Zagreb: Matica hrvatska. 

Katičić, R. (1998). Litterarum studia. Zagreb: Matica hrvatska. 

Kolumbić, N. (1980). Hrvatska književnost od humanizma do manirizma. 

Zagreb: Znanje. 

Medini, M. (1902). Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. 


Novak, S. P., Lisac, J. (1984). Hrvatska drama do narodnog preporoda, 

I-II. Split: Logos. 

Pavić, A. (1871). Historija dubrovačke drame. Zagreb: JAZU. 

Perillo, F. S. (1978). Hrvatska crkvena prikazanja. Split: Čakavski 

sabor. 

Štefanić, V. (ur.). (1969). Hrvatska književnost srednjega vijeka. Zagreb: 

Zora – Matica hrvatska. 

Vodnik, B. (1913). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska. 

Sva izdanja srednjovjekovnih i renesansnih književnih djela. 

Predavanja, seminari, konzultacije, seminarske vježbe tekstološke i 

književne interpretacije. 

Provjera seminarskih radnji. Usmeni ispit. 


Studentska evaluacija. Razmjena iskustava s kolegama. 

25


aziv predmeta Svjetska književnost 

Kod HZH203 





ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Helena Peričić, docent 

Mr. sc. Miranda Levanat, predavač 

Kompetencije 


Gordana Galić, asistentica 

Student stječe uvid u razvitak književnosti zapadnoga civilizacijskog kruga, 

upoznaje egipatsku, mezopotamsku, starohebrejsku književnosti... 

suvremenu književnost kako bi dobivena saznanja mogao primijeniti na 

izučavanje i razumijevanje književnopovijesnih pojava nazočnih u 

hrvatskoj književnosti, a koje su vrlo često neodvojive ili čak posljedice 

pojava u stranim nacionalnim književnostima. 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Nastava ovoga kolegija pružit će globalni uvid u najznačajnije svjetske 

književnosti i djela koja su odredila epohe i stilske formacije. 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Pregled svjetske književnosti zapadnoga kruga od orijentalnih i antičkih 

izvora staroga vijeka do suvremenih strujanja s posebnom pozornošću na 

pojavama i piscima koji su imali udjela i u formiranju hrvatske književnosti 

Hergešić, I. (1967). Književni portreti. Zagreb: Stvarnost. 

Košutić Brozović, N. (1994). Čitanka iz stranih književnosti, 1, 2, Zagreb: 


Solar, M. (2003). Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden marketing. 

Slamnig, I. (1999). Svjetska književnost zapadnoga kruga. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Auerbach, E. (1979). Mimesis. Beograd: Nolit. 

Bahtin, M. (1979). Problemi poetike Dostojevskog. Beograd. 

Beker, M. (1995). Uvod u komparativnu književnost. Zagreb: SNL. 

Blažina, D., Malić. Z., Užarević, J. (ur.). Književna smotra. Zagreb: 

Hrvatsko filološko društvo. 

Čale, F. (ur.). (1971 i dalje). Povijest svjetske književnosti, 1-7, Zagreb: 

Mladost. 

D’Amico, S. (1972). Povijest dramskog teatra. Zagreb: Nakladni zavod 

MH. 

Flaker, A. (1979). Stilske formacije. Zagreb: Liber. 

Friedrich, H. (1969). Struktura moderne lirike. Zagreb: Stvarnost. 

Solar, M.(1980). Ideja i priča. Zagreb: Znanje. 

Solar, M. (1982). Suvremena svjetska književnost. Zagreb: Školska knjiga. 

Šoljan A. (1980). Sto najvećih djela svjetske književnosti. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

26


Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Predavanja (frontalna/uz sudjelovanje studenata)/ seminari (analiza 

tekstova iz primarne i sekundarne literature; izrada seminarskog rada. 

U okviru seminara studenti su dužni izraditi seminarski rad dok sam 

predmet polažu, a sklopu pismenog i usmenog ispita. 

Ocjena rada studenata temelji se na uvidu u četiri sljedeće komponente: 

Praćenje sudjelovanja i ocjena rada studenata na seminarima; pročitana 

literatura; usmena interpretacija odabranog književnog djela; pismena i 

usmena provjera obaviještenosti o književnopovijesnim pojavama, 

razdobljima, stilskim formacijama itd. 

Hrvatski i engleski jezik 



27


aziv predmeta Povijest hrvatskog jezika 

Kod HZH301 




Godina 2. Semestar IV. 

ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Diana Stolac, izv. prof. 

Marijana Tomelić, asistentica 

Kompetencije Student upoznaje ishodište hrvatskoga jezika te odnose među narječjima u 

koje se stječu procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja. 

Razumije hrvatske književne tekstove svih razdoblja i jezičnu analizu na 

fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini; postaje osposobljen 

za provedbu egzaktne lingvostilističke interpretacije spomenutih tekstova; 

razumije književne poruke i nezaobilazna je pretpostavka za sve vrste 

interpretacija (književnih, povijesnih, filozofskih i dr.). 

Preduvjeti za 

upis 


Sadržaj Program obuhvaća dvije cjeline: povijest hrvatskoga jezika kao 

Preporučena 

gramatičkoga sustava i povijest hrvatskoga jezika kao jezika pismenosti. 

Prva cjelina obuhvaća proučavanje historijske gramatike. Analiza se temelji 

na prikazu zakonitosti u evoluciji hrvatskoga jezika. U tu se svrhu posebno 

obrađuju povijesna fonologija i morfologija, a pregledno historijska tvorba i 

sintaksa. U povijesnoj se fonologiji proučava razvoj vokalnoga, 

konsonantnoga i naglasnoga sustav, a u povijesnoj morfologiji razvoj 

gramatičkih kategorija, povijest paradigmatskih i sintagmatskih odnosa, 

povijest morfema u imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva i glagola, 

postanak priloga, razvoj prijedloga i prefiksacije, postanak i funkcija 

veznika. Iz povijesne tvorbe razmatra se način sufiksacije i oblici najčešćih 

sufiksa, a iz cjelokupnosti povijesne sintakse izdvajaju se načini na koji su 

se gradile rečenice (red riječi, atribucija itd.). 

Druga cjelina obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga književnog jezika i 

značajki standardizacijskih procesa. Povijest hrvatskoga književnog jezika, 

u prožimanju s poviješću književnosti, promatra kulturološku i stilističku 

stranu jezika. Polazi se od periodizacije književnoga jezika na tri 

predstandardna i tri standardna perioda. U okviru predstandardnih perioda 

proučava se hrvatski pisani jezik od prvih pisanih spomenika do sredine 18. 

st. Problematizira se razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. 

U okviru standardnih perioda proučava se hrvatski pisani jezik od sredine 

18. st. do danas. 

Malić, D. (1995). Povijesne jezične promjene. U Hrvatska gramatika. 

literatura 

Zagreb: Školska knjiga, 9-38 i 601-635. 

Moguš, M. (1971). Fonološki razvoj hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Moguš, M. (1993). Povijest hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Globus. 

Vince, Z. (2002). Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Matica 

28


Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

hrvatska. 

Vončina, J. (1988). Jezična baština. Split: Književni krug. 

Damjanović, S. (2002). Slovo iskona. Zagreb. 

Jonke, Lj. (1965). Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Matica hrvatska. 

Jurišić, B. (1944; pretisak 1992). acrt hrvatske slovnice: glasovi i oblici u 

povijesnom razvoju. Zagreb: Matica hrvatska. 

Lisac. J. (1996). Hrvatski dijalekti i jezična povijest. Zagreb: Matica 

hrvatska. 

Lukežić, I. (1999). Razvoj i uspostava hrvatskoga jezika u starijim 

razdobljima. Fluminensia, 1-2, 101-142. 

Katičić, R. (1998). a kroatističkim raskrižjima. Zagreb: Hrvatski studiji. 

Moguš, M. i Vončina, J. (1969). Latinica u Hrvata. Radovi Zavoda za 

slavensku filologiju, 11, 61-81. 

Predavanja; seminari. 

Nastava se organizira u obliku predavanja, na kojima se studenti upoznaju 

sa sadržajem kolegija, te seminara, na kojima se rješavaju konkretni jezični 

zadaci na tekstovima starije hrvatske pismenosti. 

Mogu se organizirati radionice i zadavati samostalne zadaće i samostalna 

istraživanja. 

Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga 

procesa. Svaki se od programom predviđenih zadataka vrednuje i sastavni je 

dio konačne ocjene. Studenti su dužni aktivno sudjelovati na seminarima i 

predavanjima, te izraditi seminarski zadatak kojim pokazuju poznavanje 

stručne literature, kompetenciju u dijakronijskim istraživanjima i 

kompetenciju u pristupu jeziku hrvatske pismenosti u različitim 

razdobljima. Pismeni i usmeni ispit. 



rezultati longitudinalnih praćenja, evaluacija predloženih i provedenih 

seminarskih i istraživačkih zadataka, skupljanje povratnih informacija 

(nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na 

konkretnome kolegiju, međunarodna supervizija. 

29


aziv predmeta Hrvatska književnost od katoličke obnove do romantizma 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH302 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Antun Pavešković, znan. suradnik 

Upućivanje u građu hrvatske književnosti od baroka do romantizma. 

Naglasak na kontinuitetu, usuprot uobičajenim podjelama na stariju i noviju 

hrvatsku književnost. 


Barok kao stilska formacija. Gundulić kao središnje mjesto hrvatskoga 

baroka. Melodrama 17. st., pokret akademizma u 18. st. Razvoj 

sjevernohrvatske književnosti. Racionalizam, pseudoklasicizam i 

predromantizam. Književnost preporoda kao mješavina stilskih postupaka. 

Romantizam kao jedna od struja narodnog preporoda. 

Kravar, Z. (1975). Studije o hrvatskom književnom baroku. Zagreb: 

Nakladni zavod Matice hrvatske. 

Novak, S. P. (1999). Povijest hrvatske književnosti, knj. 3. Zagreb: 

Antibarbarus. 

Šicel, M. (1979). Pregled novije hrvatske književnosti. Zagreb: Sveučilišna 


Živančević, M. (1975). Ilirizam. U Goldstein, S., Mirić, M. ... (ur.). Povijest 

hrvatske književnosti, knj. 4. (str. 7-218). Zagreb: Liber – Mladost. 

Barac, A. (1954). Književnost ilirizma. U knjizi Hrvatska književnost od 

Preporoda do stvaranja Jugoslavije. (str. 149-161). Zagreb: JAZU. 

Batušić, N. (1978). Povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb: Školska knjiga. 

Čičin-Šain, Ć. (1952). Ilirska akademija u Splitu, njeno vrijeme i sjedište. 

Split: Muzej grada Splita. 

Deanović, M. (1933). Odrazi talijanske akademije "degli Arcadi" 

preko Jadrana. U Trpinac, Đ. (ur.). Rad JAZU, knj. 248. 

(str. 1-99). Zagreb: JAZU. 

Deanović, M. (1935). Odrazi talijanske akademije "degli Arcadi" 

preko Jadrana. U Trpinac, Đ. (ur.). Rad JAZU, knj. 250. 


Duda, D. (1998). Priča i putovanje. Zagreb: Matica hrvatska. 

Fališevac, D. (1989). Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: 

Sveučilišna naklada Liber. 

Flaker, A., Pranjić, K. (1978). Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. 

Zagreb: ZZK Filozofskog Fakulteta – Liber. 

Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Nakladni zavod 

Matice hrvatske, Ljubljana: Cankarjeva založba. 

30


Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Georgijević, K. (1969). Hrvatska književnost od 16. do 18. st. u sjevernoj 

Hrvatskoj i Bosni. Zagreb: Matica hrvatska. 

Jelčić, D. (2002). Hrvatski književni romantizam. Zagreb: Školska knjiga. 

Kombol, M. (1961). Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda. 


Kravar, Z. (1993). akon godine MDC. Dubrovnik: Matica Hrvatska. 

Matić, T. (1945). Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda. 

Zagreb: HAZU. 

Medini, M. (1902). Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. 


Prohaska, D. (1909): Ignjat Đorđić i Antun Kanižlić. Studija o baroku u 

našoj književnosti. U Trpinac, Đ. (ur.). Rad JAZU, knj. 178. 


Šidak, J. (1988). Hrvatski narodni preporod – ilirski pokret. Zagreb: 


Šojat, O. (1977). Pregled hrvatske kajkavske književnosti od polovine 16. 

do polovine 19. stoljeća... U Špoljar, K. (ur.). Hrvatski kajkavski 

pisci (str. 7-70). Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. 

Živančević, M. (1988). Ivan Mažuranić. Novi Sad: Matica srpska, Zagreb: 

Globus. 

Predavanja. Seminari. Konzultacije. Seminarska istraživanja studenata. 

Kontinuirane konzultacije i provjere seminarskih radnji tijekom semestra. 

Ocjena konačne verzije seminarske radnje. Usmeni ispit. 


Anketiranje studenata i konzultacije o njihovim sugestijama i željama. 

Evaluacija konzultiranjem s kolegama na Odsjeku. Konzultiranje s 

nastavnicima istih ili srodnih područja u drugim sredinama. 

31


aziv predmeta Leksikologija i onomastika 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH303 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

5 ECTS 



Dr. sc. Živko Bjelanović, red. prof. 

Katarina Granić, asistentica 

Studenti stječu sposobnost služenja leksikom u raznolikim kontekstima, s 

neprenesenim i prenesenim značenjem, s nijansama u značenjskom 

predznaku leksičkih jedinica, bogate svoj rječnik u aktivnom i pasivnom 

obliku, stječu vještine u opisu leksika, općeg i posebnog. 

Studenti otkrivaju zakonitosti u strukturi leksika, općeg i posebnog, i stječu 

spoznaje o načinima tvorbe leksema u tvorbenim gnijezdima. 


Leksikologija kao jezikoslovna disciplina. Leksikologija i leksikografija. 

Leksikologija i tvorbe riječi. Leksikološki sustav – otvoren sustav. Jezični 

znak: odnos označitelj i značenje, označitelj i označenik. Monosemija i 

polisemija. Vrste značenja: etimološko, realno, asocijativno. Leksemi i 

frazemi. Raslojenost leksika: vremensko, područno, funkcionalno. Leksički 

slojevi: opći i posebni, posuđenice i način prilagodbe, sinonimi, antonimi, 

homonimi, paronimi, dijalektizmi, provincijalizmi, arhaizmi, neologizmi. 

Purizam i jezična kultura. Putevi bogaćenja rječnika: aktivnog i pasivnog. 

Rječnik u užem i rječnik u širem smislu. Vrste rječnika u užem smislu: po 

veličini, po vrsti leksika, po namjeni, po načinu obrade. Oblikovanje 

leksikografskog članka, odrednica i eksplikacijski blokovi. Hrvatska 

leksikografija od početaka do danas. 

Onomastika kao jezikoslovna disciplina. Onomastički znak kao jezična, 

povijesna, antropološka, etnološka i sociološka činjenica. Onomastički i 

neonomastički znak, razlike iz odnosa označitelj, označenik, značenje. 

Onomastičke vrste. Toponimija. Toponim i mikrotoponim. Toponim i 

toponomastički apelativ. Važnost toponima za onomastičku komunikaciju. 

Razlike u shvaćanju značenja toponima. Vrijeme nastanka i podrijetlo 

hrvatskih toponima. Vrste toponima (ekonimi, oronimi, hidronimi, 

kozmonimi). Motivacija u nastanku toponima. Tvorba toponima: sufiksalna 

tvorba (u pregledu plodne tvorenice), prefiksalne tvorenice, prefiksalno- 

-sufiksalne tvorenice, kompozitne tvorenice, eliptični toponimi, 

toponomastičke sintagme. Etnonimija. Toponim i etnonim (etnik). 

Značenjski sadržaj etnonima. Tvorbena struktura etnonima: osnova 

(etalonska, pokraćena, proširena), sufiks (nesloženi i složeni, plodni i 

neplodni) i morfemska granica (alternirana i nealternirana osnova). 

Sufiksalna tvorba etnonima: muških i ženskih. Antroponimija. Vrste 

antroponima. Osobna imena: hrvatska osobna imena po podrijetlu i po 

32


Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

vremenu nastanka. Modeli tvorbe: sufiksalna tvorba (plodne tvorenice, 

ostale u pregledu), neobilježene i obilježene sufiksalne tvorenice, 

hipokoristična i kompozitna tvorba. Prezimena: pojava prezimena u 

hrvatskom antroponimikonu. Tvorba prezimena: sufiksalne prezimenske 

tvorenice (tvorbena struktura, vrste osnova i vrste sufiksa), prezimena 

nastala konverzijom. adimci: osobni i obiteljski (morfološke i tvorbene 

odlike). Imenska formula. Ktetici: posebna onomastička vrsta, način tvorbe. 

Melvinger, J. (1984). Leksikologija. Osijek: Pedagoški fakultet u Osijeku. 

Putanec, V. (1976). Esej o jezičnom znaku i onomastici te o antroponimiji u 

Hrvatskoj (predgovor). U Putanec, V., Šimunović, P. (ur.). Leksik 

prezimena SR Hrvatske (str. V-XIV). Zagreb: Institut za jezik. 

Samardžija, M. (1995). Leksikologija hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Šimunović, P. (1995). Hrvatska prezimena. Zagreb: Golding marketing. 

Bjelanović, Ž. (1988). Teorijske osnove. U knjizi Antroponimija Bukovice. 

(str. 31-47). Split: Književni krug. 

Filipović, R., Finka, B., Tafra, B. (ur.). (1993). Rječnik i društvo (zbornik 

radova). Zagreb: HAZU. 

Maretić, T. (1886). O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. 

Rad, 81, 6-146 i 82, 62-154. 

Šimunović, P. (1986). Zemljopisna imena kao spomenička baština 

materijalne i duhovne kulture. U knjizi Istočnojadranska toponimija. 

(str. 13-34). Split: Logos. 

Vince, Z. (1978). Leksikografi i leksikografska djela. U knjizi Putovima 

hrvatskoga književnog jezika. (str. 60-66, 154-163, 247-266, 536-552, 

558-575, 593-602). Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 

Predavanja (frontalna/uz sudjelovanje studenata). 

Seminari (konzultacije, praćenje izrade, čitanje i rasprava). 

Znanje se provjerava dvama kolokvijima i godišnjim ispitom. 

Godišnji se ispit polaže usmeno (s vrednovanjem kolokvija). 

Usvajanje programa nastavnik prati konzultacijama za izradu seminarskog 

rada, analizom seminarskih radova na satu seminara i posebnim zadacima u 

pronalaženju literature i služenju njome. 


Anketiranje studenata. 

Razgovor (analiza, usmena) uspješnosti rada. 

33


aziv predmeta Dijalektologija 

Kod HZH401 




Godina 3. Semestar V. 

ECTS 



5 ECTS 



astavnik Dr. sc. Josip Lisac, red. prof. 

Marijana Tomelić, asistentica 

Kompetencije Student upoznaje genezu triju hrvatskih narječja, njihove dijalekte, jezične 

koje se stječu karakteristike - izoglose pojedinih narječja i pojedinih govora, odnos 

dijalekta i standardnog jezika; razvija odnos prema dijalekatnom idiomu i 

njegovu leksiku kao kulturnoj baštini hrvatskoga naroda; stječe spoznaju o 

identitetu hrvatskoga jezika utemeljenu na njegovu tronarječnom karakteru. 

Student postaje osposobljen za osnovnu analizu dijalektološkog teksta. 

Preduvjeti za Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

upis 

Sadržaj Osnova programa obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga jezika, 

odnosno raslojavanje južnoslavenskog prajezika na jezične grupe - 

slovensku, čakavsku, kajkavsku, zapadnoštokavsku, istočnoštokavsku i 

torlačku. Polazi se od osnovnih značajki štokavskoga, kajkavskoga i 

čakavskoga narječja. Daju se zakonitosti u evoluciji hrvatskog jezika. 

Preporučena Brozović, D. (1960). Tri razdoblja u razvitku hrvatske dijalektologije. 

literatura 

Radovi FF, 1, Zadar. 

Saussure, de F. (2000). Zemljopisna lingvistika. Tečaj opće lingvistike. 

Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 

Lisac, J. (1999). Hrvatski govori, filolozi, pisci. Zagreb: Matica hrvatska. 

Preece, W. E. (ur.). Encyclopaedia Britannica. Dialect, 5, 678-701. 

Dopunska Brozović, D. (1985). Suvremeno štokavsko narječje kao plod 

literatura 

konvergentnog jezičnoga razvoja. U Finka, B., Moguš, M. (ur.). 

Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, (str. 59-71). Zagreb: JAZU. 

Brozović, D. (1960). O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji 

hrvatsko-srpskih dijalekata. U Ivić, P. (ur.). Zbornik za filologiju i 

lingvistiku, 3, (str. 68-88). Novi Sad: Matica srpska. 

Brozović, D. (1970). Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezičnog prostora, 

U Mikić, P. (ur.). Radovi FF, 8, (str. 5-32). Zadar. 

Ivšić, S. (1936). Jezik Hrvata kajkavaca, 48, Zagreb: Ljetopis JAZU. 

Junković, Z. (1972). Kritika Ramovševe teze. Jezik Antuna Vramca i 

podrijetlo kajkavskog dijalekta. Rad JAZU, 363, Zagreb. 

Lisac, J. (1996). Koji su dijalekti hrvatski?, Hrvatski dijalekti i jezična 

povijest (str. 9-21). Zagreb: Matica hrvatska. 

Lukežić, I. (1999). Razvoj i uspostava hrvatskog jezika u starijim 

razdobljima. Fluminensia, 1-2, 101-142. 

Oblici 

Nastava se organizira u obliku predavanja na kojima se studenti upoznaju sa 

provođenja sadržajem kolegija, te seminara na kojima se rješavaju jezični zadaci na 

nastave 

tekstovima pisanim dijalektom. 

34



znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga 

procesa. Studenti aktivno sudjeluju na predavanjima i seminarima te 

izrađuju seminarski rad kojim pokazuju svoju kompetenciju u pristupu 

hrvatskim narječjima. Seminarski rad se predaje u pismenom obliku, a 

njegova tema dogovara se individualno u konzultaciji s profesorom. 

Polaganje ispita provodi se pismeno i usmeno. 



evaluacija predloženih i provedenih seminarskih zadataka. 

35


aziv predmeta Hrvatska književnost predrealizma, realizma i moderne 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH402 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 


5 ETCS 



Dr. sc. Marko Dragić, docent 

Studenti usvajaju detaljna znanja o hrvatskoj književnosti 1850. - 1914. 


Okvirni program: Hrvatska književnost predrealizma, realizma i moderne u 

povijesnom kontekstu. Periodika, kritika, feljtonistika i književna povijest 

od 1850. do 1914. god. Mjesto književnosti u stvaranju moderne hrvatske 

nacije. Šenoin opus, kao i opusi hrvatskih pisaca realizma i moderne. Stilski 

pluralizam moderne. Programi književnosti predrealizma, realizma i 

moderne. Poezija, novela, pripovijest, roman, pučki igrokazi, drama, 

kazalište, zabavna književnost. 

Barac, A. (1938). Hrvatska književna kritika, knj. 34. Zagreb: Djela JAZU. 

Nemec, K. (1998). Na pragu moderne. U K. Nemec. Povijest hrvatskog 

romana, II (str. 255-269). Zagreb: Znanje. 

Frangeš, I. (1987). Protorealizam, Realizam, Moderna. U J. Bratulić, 

I. Buzjak i I. Frangeš. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: NZMH, 

Ljubljana: Cankarjeva založba. 

Pavletić, V. (1965). Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća. Zagreb: 

Stvarnost. 

Šicel, M. (1975). Hrvatska moderna: kritika i književna povijest, knj. 71. 

Zagreb: Zora, Matica hrvatska. 

Brešić, V. (ur.). (1997). Autobiografije hrvatskih pisaca. Zagreb: AGM. 

Frangeš, I. (1967). Studije i eseji. Zagreb: Naprijed. 

Šegedin, P. (ur.). (1956). Antologija hrvatske proze. Beograd: Nolit. 

Šicel, M. (1979.) Pregled novije hrvatske književnosti. Zagreb: Sveučilišna 


Žmegač, V. (1997). Duh impresionizma i secesije. Hrvatska moderna. 

Zagreb. 

Predavanja, seminari, prikazivanje filmova i dokumentarnih programa. 

Pisanje i obrazlaganje seminarskih radova. 

Provjera znanja pismenim testom i usmeno. 

36



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 



rezultati longitudinalnih praćenja. 

37


aziv predmeta Suvremeni književni praktikum 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH403 

Seminari/Konzultacije 




ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 



Dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, red. prof. 


Studenti su u izravnom kontaktu s tekstovima ovladali najvažnijim znanjima 

o hrvatskoj književnosti od dvadesetih godina XX. stoljeća do danas, a pri 

tomu uvježbali svoje pismeno interpretiranje tih tekstova s antropološkog, 

psihološkog i drugih stajališta. Studenti za svaki seminar pisati kraće eseje, 

zatim će redovito pripremati diskusije, a u semestru barem tri puta 

organizirat će se susreti sa suvremenim hrvatskim književnicima. 


Pjesništvo XX. stoljeća i njegov odnos prema jeziku. Analize opusa 

Šimića, Šopa, Ujevića, Cesarića, Tadijanovića, Kovačića, Slamniga, 

Dragojevića, Petraka, Severa i dr. Pitanja književne disidencije i tipovi 

odnosa književnika prema totalitarizmima: Slučajevi Vide, Ivšića, Radice, 

Gotovca, Marune... Tematski krugovi u proznoj književnosti analizirani na 

opusima Krleže, Marinkovića, Šoljana, Kaleba, Fabrija, Tribusona, Ugrešić 

i Jergovića. Dramska književnost i njezina scenska sudbina na primjerima 

dramskih djela Begovića, Matkovića, Šnajdera i Kaštelan. Rat u suvremenoj 

književnosti. Od Krležine novelistike do romana Mlakića. Povijesni roman i 

njegove mijene od Nehajeva do Aralice. Primitivizam kao književni sadržaj. 

Princip ženskog u suvremenoj književnosti. Polemika i hrvatski književni 

život. Novinarstvo i književnost. 

Donat, B. (1998). Društvo žrtvovanih pjesnika. Zagreb. 

Milanja, C. (2002). Hrvatsko pjesništvo od 1950.-do 2000. Zagreb. 

Nemec, K. (1995). Povijest hrvatskog romana. I-III, Zagreb: Znanje: ŠK. 

Pogačnik, J. (2002). Backstage: Književne kritike. Zagreb. 

Visković, V. (1988). Pozicija kritičara. Zagreb. 

Čegec, B., Mićanović, M. (1995). Strast razlike: tamni zvuk praznine. 

Panorama hrvatskog pjesništva 80-tih i 90-tih godina. Quorum, 2- 

-3, Zagreb. 

Donat, B., Zidić, I. (1975). Antologija hrvatske fantastične proze i 

slikarstva. Zagreb. 

Lozica, I. (1996). Folklorno kazalište. Zagreb. 

Mrkonjić, Z., Pejaković, H., Škunca, A. (1992). aša ljubavnica tlapnja. 

Antologija hrvatskih pjesama u prozi. Zagreb. 

Pogačnik, J. (2001). Prodavaonica tajni. Izbor iz hrvatske fantastične proze. 

38


Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Zagreb. 

Seminar, gostovanja suvremenih hrvatskih književnika. 

1. Praćenje sudjelovanja studenata na seminarima; 

2. Ocjena eseja o odabranim poglavljima suvremene hrvatske književnosti; 

3. Usmena interpretacija odabranog teksta; 

4. Pročitana literatura. 

Ocjena se temelji na uvidu u sve četiri navedene komponente znanja. 




39


aziv predmeta Slavenski jezik 

Kod HZY004 


Fakultativni predmet 



ECTS 



2 ECTS 



astavnik Dr. sc. Małgorzata Ćavar 

Kompetencije 


Student se upoznaje s osnovama izabranoga slavenskoga jezika te usvaja 

osnove jezične norme. Upoznaje se s fonološkim, morfološkim i 

sintaktičkim značajkama te ograničenim leksikom izabranoga slavenskoga 

jezika. 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj Izabrani slavenski jezik u odnosu na druge jezike slavenske jezične 

porodice. Uvod u studij izabranoga slavenskog jezika. Grafija. Osnove 

fonetike i fonologije. Osnove morfologije. Osnove sintakse. Red riječi. 

Preoblike rečenice (pitanje, nijekanje…). Osnovna pravopisna načela. 

Preporučena Određuje se posebno za svaki izabrani slavenski jezik. 

literatura 

Dopunska Određuje se posebno za svaki izabrani slavenski jezik. 

literatura 

Oblici 

Predavanja, seminari, radionice, Internet. 

provođenja 

nastave 

ačin provjere Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga 

znanja i procesa. 

polaganja ispita Polaganje ispita provodi se pismeno i usmeno. 

Jezik poduke i Hrvatski jezik 

mogućnosti 

praćenja na 


ačin praćenja Studentska evaluacija, kontinuirano skupljanje povratnih informacija 

kvalitete i (nastavnik - student; student - nastavnik), definiranje standarda kvalitete na 

uspješnosti konkretnome kolegiju... 



modula 

40


aziv predmeta Hrvatska suvremena književnost 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH501 



Predmet srednje razine 

Godina 3. Semestar VI. 

ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 





Studenti su razvili osjećaj za vrijednosti i značaj hrvatske književnosti XX. 

st. Usvajaju sve važnije činjenice o povijesti suvremene hrvatske 

književnosti te upoznaju veliki broj izvornih književnih djela. Svladavaju 

glavninu postojeće povijesne i kritičke građe o hrvatskoj književnosti XX. 

stoljeća. Analiziraju djela svih važnijih pisaca toga razdoblja i to u rasponu 

od J. P. Kamova i M. Krleže, preko R. Marinkovića i P. Šegedina, A. 

Šoljana i V. Gotovca, od V. Zuppe i V. Barbijerija do A. Tomića i T. 

Bajsića. Studenti se upoznaju s društvenim okolnostima u kojima su 

nastajala analizirana književna djela, a informiraju se i o srodnim kretanjima 

u svjetskim književnostima istog razdoblja. 


Periodizacija hrv. književnosti XX. stoljeća. Politička zbivanja i njihov 

odraz na pisca i čitanje, na književne institucije i duhovna kretanja. Utjecaj 

europskih književnosti na hrvatske književnike. Avangardna književnost 

ranog XX. st. Krleža u europskom obzoru. Socijalna književnost tridesetih 

godina. Artizam. Nacionalizam i njegove granice. Najave egzistencijalizma. 

Sukob na ljevici i pojava novog naraštaja koncem tridesetih godina. 

Književnost za vrijeme II. svj. rata. Pisci u funkciji političke propagande. 

Nova strujanja u pedesetim godinama. Književna kritika i njezina 

dezideologizacija u pedesetim i šezdesetim godinama XX. stoljeća.. A. 

Šoljan. Suvremena poezija. Fantastičari. Utjecaj strukturalizma i 

destrukturalizma na kritiku i liriku. Ženska književnost. Disidentska 

književnost. V. Gotovac. Ratna i antiratna proza u devedesetim. 

Detoni-Dujmić, D. (1998). Ljepša polovica književnosti. Zagreb: MH. 

Flaker, A. (1983). Proza u trapericama. Zagreb: Liber. 

Gašparović, D. (1977). Dramatica krležiana. Zagreb: Cekade. 

Milanja, C. (2000). Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma. Zagreb: MH. 

Milanja, C. (2002). Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Zagreb: MH. 

Novak, S. P. (2004). Povijest hrvatske književnosti, III-IV. Split: Slobodna 

Dalmacija. 

Bagić, K. (1996). Poštari lakog sna. Proza Quorumova naraštaja (1984.- 

-1996.), Quorum, 2-3. 

Brešić, V. (1997). Autobiografije hrvatskih pisaca. Zagreb: AGM. 

Čale Feldman, L. (1989). Brešanov teatar. Aspekti Brešanove dramaturgije. 

Zagreb: HDKKIT. 

41


Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

Maroević, T. (1996). Uskličnici. Četvrt stoljeća hrvatskog pjesništva 1971.- 

-1995. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 

Nemec, K. (1997). Antologija hrvatske novele. Zagreb: Naklada Pavičić. 

Pavičić, J. (2000). Hrvatski fantastičari. Jedna književna generacija. 

Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta. 

Pejaković, H. (1997). Antologija suvremene hrvatske poezije. Zagreb: DHK. 

Sabljak, T. (1995). Teatar Janka Polića Kamova. Zagreb: Matica hrvatska. 

Stamać, A. (1977). Slikovno i pojmovno pjesništvo. Zagreb: Liber. 

Šicel, M. (2002). Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, 2. 

Zagreb: Disput. 

Šimpraga, D., Štiks, I. (1999). 22 u hladu. Antologija nove hrvatske proze 

90-tih. Zagreb: Celeber. 

Tenžera, V. (1997). Šok običnosti: kritika - kronika hrvatskog pjesništva. 

Rijeka: Otokar Keršovani. 

Predavanja, seminar, susreti s književnicima, izleti. 

Praćenje sudjelovanja studenata na seminarima; ocjena eseja; interpretacija 

odabranog djela; pročitana literatura. 

Ocjena se temelji u uvidu u sve četiri navedene komponente znanja. 




42


aziv predmeta Govorništvo 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH104 

Predavanja + Seminari/Vježbe/Konzultacije 

Izborni predmet 



ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 

5 ECTS 





Osposobljenost za sudjelovanje u javnoj komunikaciji. Uvjeriti druge u ono 

što govorimo (persuazivnost). Argumentacija. Upoznavanje s retoričkim 

vrstama i figurama. Govorenje oslobođeno straha od govora. 


Povijest retorike. Temelji govorništva. Obrazovanje govornika. Suvremeno 

govorništvo. Retorika, poetika i stilistika. Ideologija u govoru. 

Konvencionalni govor. Neverbalna komunikacija. Strah od govora. Govor i 

elektronički mediji. 

Boban, V. (2003). Počela javne komunikacije. Zagreb: DAN d.o.o. 

Grafocentar. 

Kvintilijan, M. F. (1985). Obrazovanje govornika. Sarajevo: Veselin 

Masleša. 

Pease, A. (2002). Govor tijela, kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih 

kretnji. Zagreb: AGM. 

Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenoga govorništva. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Aristotel (1989). Retorika. Zagreb: Naprijed. 

Biškup, J. (1981). Osnove javnog komuniciranja. Zagreb: Školska knjiga. 

Bourdieu, P. (1992). Što znači govoriti. Zagreb: Naprijed. 

Gregory, H.(1990). Public Speaking for College and Career. New York: 

McGraw-Hill Publishing Company. 

Ivas, I. (1988). Ideologija u govoru. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 

Mladenov, M. (1980). ovinarska stilistika. Beograd: Naučna knjiga. 

Pupovac, M. (1990). Politička komunikacija. Zagreb: August Cesarec. 

Škarić, I. (1988). U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: Školska 

knjiga. 

Tudor, G. (1992). Kompletan pregovarač: umijeće poslovnog pregovaranja. 

Zagreb: MEP Consult. 

Seminari i vježbe. Radionice (retoričke vrste). Analize govora. 

Sudjelovanje studenata u različitim aktivnostima: pripremanje, sastavljanje i 

izlaganje govora. Javni nastup. Ocjena govorne izvedbe. 

Seminarski radovi. 

Ocjena govorne izvedbe. Kolokviji. 

Ispit: usmeni (pročitana literatura). 

43




mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 



44


aziv predmeta 

Kod 

Vrsta 

Razina 

Pravopisna i gramatička norma 

HZH002 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

Oblici 

provođenja 

nastave 


5 ECTS 

45 nastavna sata (33 kontakt sunčana sata) = 1,10 ECTS 



Mr. sc. Nataša Paradžik, asistentica 

Razvijen osjećaj za glasovne promjene u jeziku kao i osjećaj za 

pojedinačni izgovor glasova hrvatskoga jezika. Student ovladava normom 

hrvatskoga standardnog jezika, razlikuje standardni i nestandardni jezični 

oblik. 


Pravilno i nepravilno u jeziku; jezične pogreške i nedoumice na fonološkoj, 

morfološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj, leksičkoj i pravopisnoj razini; leksička 

slojevitost hrvatskoga standardnog jezika; način leksičkog bogaćenja; 

govorne vježbe; odnos između pravogovora i pravopisa u hrvatskom 

standardnom jeziku; oblikovanje različitih vrsta tekstova, kompozicijski 

složenije strukture (u govorenju i pisanju). 

Norma hrvatskoga standardnog jezika, standardni i nestandardni jezični 

varijeteti; prilagođavanje akcenta i modulacija normama standarda; standard 

u jeziku i standard u govoru. 

Brabec, I. (1984). Sto jezičnih savjeta: Zagreb: Školske novine. 

Rosandić, D. (1990). Pismene vježbe u nastavi hrvatskog jezika.. Zagreb: 


Težak, S. (1995). Hrvatski naš osebujni. Zagreb: Školske novine. 

Vrljić, S. (2000). Jezik naš hrvatski. Split: Logos. 

Babić, S., Brozović, D., Moguš, M., Pavešić, S., Škarić, I., Težak, S. 

(1991). Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog 

jezika.Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 

Jonke, Lj. (1965). Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Znanje. 

Pranjković, I. (1997). Jezikoslovna sporenja. Zagreb: Konzor. 

Silić, J. (1984). Od rečenice do teksta. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 

Velčić, M. (1990). Uvod u lingvistiku teksta. Zagreb: Školska knjiga. 

Vrljić, S. (1998). Konotativno i denotativno značenje riječi na odabranim 

primjerima. Filologija, 30/31, 369-378. 

Vježbe (usmene i pismene). Samostalna istraživanja studenata. 

Konzultacije (uključujući i one putem Interneta). Rješavanje zadataka u 

skupinama. 

1. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: testovi, domaći radovi 

45


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 



modula 

itd. 

2. Ispit: pismeni i usmeni. 


1. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa. 

2. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode 

brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave 

predstojnika odsjeka (voditelja katedre). 

3. Procjena na temelju objavljenih radova. 

46


aziv predmeta Poglavlja iz hrvatske dramske književnosti 

Kod 

Vrsta 

Razina 

HZH504 





ECTS 



astavnik 

Kompetencije 


Preduvjeti za 

upis 

Sadržaj 

Preporučena 

literatura 

Dopunska 

literatura 

5 ECTS 





Studenti na primjeru hrvatskih dramskih tekstova te sačuvanih kritika i 

drugih izvora iz svih epoha imaju uvid u okolnosti u kojima su nastajale i 

nastaju kazališne predstave, shvaćaju njihov odnos s društvenim 

okolnostima te dodire kazališnih predstava s drugim umjetničkim jezicima 

kao što su likovna i glazbena umjetnost, film i arhitektura. Poznaju 

suvremene kazališne institucije i njihovo funkcioniranje, proučavaju glavnu 

teatrološku literaturu, a detaljno analiziraju najvažniji dramski tekstovi iz 

hrvatske povijesti. 


Studenti će analizirati s najvećom pozornošću ove dramske tekstove: 

Anonim: Muka svete Margarite; Hanibla Lucić: Robinja; Mavro 

Vetranović: Posvetilište Abramovo; Marin Držić: Dundo Maroje; Anonim: 

Ljubovnici; Petar Kanavelić; Vučistrah; Vlaho Stulli: Kate Kapuralica; 

August Šenoa: Ljubica; Ivo Vojnović; Dubnrovačka trilogija; Milan 

Begović: Pustolov pred vratima: Miroslav Krleža; Aretej; Ivo Brešan: 

Predstava Hamleta u selu Mrduša donja, Slobodan Šnajder: Hrvatski Faus; 

Miro Gavran: Kreontova Antigona; Lada Kaštelan: Posljednja karika. 

Batušić, N. (1988). Hrvatska drama 19. stoljeća. Split: Logos. 

Mrduljaš, I. (1997). Dramski vodič od Vojnovića do Matišića, Hrvatska 

dramatika XX. stoljeća. Zagreb: DKKT. 

Novak, S. P., Lisac, J. (1984). Hrvatska drama do arodnog Preporoda. I- 

-II. Split: Logos. 

Senker, B. (2000.-2001). Panorama novije hrvatske drame, I-II. Zagreb: 

Disput. 

Batušić, N. (1978). Povijest hrvatskog kazališta. Zagreb: Školska knjiga. 

Čale, F. (1968). O književnim i kazališnim dodirima hrvatsko-talijanskim. 

Dubrovnik: Matica hrvatska. 

Čale Feldman, L. (1997). Teatar u teatru u hrvatskom teatru. Zagreb: 

DKKT. 

Foretić,D. (1989). ova drama. Sterijino pozorje. Novi Sad, Rijeka. 

Gašparović, D. (1977). Dramatica Krležiana. Zagreb: CKD. 

Hećimović, B. (1988). Antologija hrvatske drame. I-III., Zagreb: Znanje. 

Lozica, I. (1990). Izvan teatra. Teatrabilni oblici folklora u Hrvatskoj. 

Zagreb: DKKT. 

Mrkonjić, Z. (1985). Ogledalo mahnitosti. Zagreb: CKD. 

47


Oblici 

provođenja 

nastave 


znanja i 



mogućnosti 

praćenja na 



kvalitete i 

uspješnosti 


predmeta i/ili 

modula 

Novak, S. P. (1984). Planeta Držić. Zagreb: CKD. 

Švelec, F. (1968). Komički teatar Marina Držića. Zagreb: Matica hrvatska. 

Zuppa, V. (1989). Štap i šešir. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske. 

Predavanja, seminari, sudjelovanje u nastanku kazališnih predstava u 

Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu. 

1. Praćenje sudjelovanja studenata na seminarima; 

2. Ocjena eseja o odabranim poglavljima hrvatske dramske književnosti; 

3. Usmena interpretacija odabranog dramskog teksta; 

4. Pročitana literatura. 

Ocjena se temelji na uvidu u sve četiri navedene komponente znanja. 




48


3.3. Uvjeti i način studiranja 

Oblici ostvarivanja studija su: predavanja, seminari, vježbe, praktična nastava, konzultacije, 

mentorski rad, voditeljski rad, stručna praksa, terenska nastava te sudjelovanje studenata u 

stručnom i znanstvenom radu. 

Nastava i izvannastavne djelatnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture ustrojavaju se i 

izvode izvan satnice utvrđene prethodnim stavcima ovoga članka. 

Znanje studenata može se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave i na kolokvijima, a konačna se 

ocjena utvrđuje na ispitu. Izvedbenim planom nastave može se utvrditi da se neki oblici nastave 

provode bez ocjenjivanja ili da se ocjenjuju opisno. 

Ispitni rokovi su: ljetni, jesenski i zimski. Ispitni rok traje najmanje četiri tjedna i ima dva ispitna 

termina u trajanju (razmaku) od najmanje petnaest dana. U istom ispitnom roku student ima pravo 

polagati ispit iz istog predmeta nakon proteka vremena od petnaest dana od prethodnog polaganja. 

Ispiti se polažu iz svih predmeta koje je student upisao, a prema gradivu utvrđenom nastavnim 

programom. 

Ispitu može pristupiti student koji je zadovoljio sve propisane obveze utvrđene nastavnim 

programom. 

Ispiti su pojedinačni ili skupni, a mogu biti teorijski i/ili praktični. 

Ispiti se polažu praktično, pismeno ili usmeno, pismeno i usmeno, odnosno usmeno i praktično. 

Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog dijela. 

Ako se ispit sastoji od dva dijela, student koji položi jedan dio, a ne položi drugi dio, ne mora 

ponovno polagati dio koji je položio, osim u slučaju ponovnog slušanja predmeta. 

Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred 

nastavničkim povjerenstvom. 

Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini 

(semestru) ponovno upisati taj predmet. 

Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit na utvrđen način gubi pravo 

studiranja na studiju. 

Preddiplomski studij završava polaganjem svih ispita te izradom završnog rada u skladu sa 

studijskim programom. 

Po završetku sveučilišnog preddiplomskog studija studentu se izdaje svjedodžba kojom se 

potvrđuje završetak studija i stjecanje naziva prvostupnika. 

Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. 

Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici 

(puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) subvencionira se dijelom ili 

u cijelosti iz državnog proračuna ovisno o uspjehu koji je student postigao u razredbenom 

postupku, odnosno na pojedinoj godini studija. 

Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži 

specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti snosi sam student. 

49


Gost student je redoviti ili izvanredni student drugog sveučilišta koji upisuje dijelove studijskog 

programa na Sveučilištu sukladno posebnom ugovoru s drugim sveučilištima o priznavanju ECTS 

bodova. Status gosta studenta traje najdulje jednu akademsku godinu. Prava i obveze gosta 

studenta, način podmirivana troškova njegovog studija, eventualna mogućnost nastavka studija na 

Sveučilištu i druga pitanja vezana za status gosta studenta uređuje se ugovorom s drugim 

sveučilištima. 

Pohađanje nastave i položeni ispiti gosta studenta evidentiraju se Pravilnikom Odjela. 

Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrđene studijskim 

programom u skladu s Pravilnikom o studiju i drugim općim aktima visokog učilišta koje je 

nositelj studija ili sastavnice preko koje Sveučilište neposredno ustrojava ili izvodi pretežiti dio 

studijskog programa. 

Redoviti student može ponovno upisati istu godinu studija samo jedanput. 

Status redovitog ima student za vrijeme propisanog trajanja studija produženog za apsolventski 

staž. 

Ostalo prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studija 

Studenti mogu upisati sljedeće predmete: 

1. Umjetnička akademija - Studij povijesti umjetnosti 

Mr. sc. Joško Belamarić: Odabrana poglavlja iz dalmatinske umjetnosti 

Prof. dr. sc. Igor Fisković: Odabrane teme iz srednjovjekovne dalmatinske skulpture i 

slikarstva 

Prof. dr. sc. Željko Rapanić: Urbanističke teme 

2. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje 

Doc. dr. sc. Mirjana Bonković: Uvod u računarstvo 

3. Pravni fakultet 

Prof. dr. sc. Arsen Bačić: Europske integracije 

Prof. dr. sc. Arsen Bačić: Europsko javno pravo 

4. Ekonomski fakultet 

Prof. dr. sc. Ante Dulčić, prof. dr. sc. Lidija Petrić: Uvod u turizam 

Dr. sc. Stanko Geić: Kulturno - povijesno nasljeđe i turizam 

Doc. dr. sc. Nikola Glamuzina: Turistička geografija 

Vinko Bakija: Sociologija turizma 

Prof. dr. sc. Nevenka Čavlek: Turizam u suvremenim globalnim procesima 

Doc. dr. sc. Maja Fredotović: Turizam i okoliš 

50


3.5. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku 

PREDMET JEZIK 

Teorija književnosti hrvatski jezik s mogućnošću praćenja nastave kroz 

literaturu, konzultacije i/ili ispite na engleskom 

jeziku 

Teorija jezika hrvatski jezik s mogućnošću praćenja nastave kroz 


jeziku 

Engleski za potrebe studiranja engleski 

Govorništvo hrvatski jezik s mogućnošću praćenja nastave kroz 


jeziku 

Svjetska književnost hrvatski jezik s mogućnošću praćenja nastave kroz 


jeziku 

Suvremeni književni praktikum hrvatski jezik s mogućnošću praćenja nastave kroz 


jeziku 

51


3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova 

Prijenos ECTS bodova može se provesti između različitih sveučilišnih ili stručnih studija. 

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se pravilnikom Sveučilišta, odnosno ugovorom 

između sveučilišta. 

Ostalo prema Pravilniku o studiranju Sveučilišta u Splitu. 

3.7. ačin završetka studija 

Student je, nakon odslušanih i položenih svih programom propisanih predmeta, dužan napisati i obraniti 

završni rad. 

3.8. Uvjeti nastavka studija 

Nakon uvođenja studija prema Zakonu studenti koji ne dovrše studij prema starom studijskom 

planu i programu mogu nastaviti prema Zakonu i na njemu utemeljenom nastavnom programu. 

Visoko učilište koje je nositelj studija ili sastavnica preko koje Sveučilište neposredno ustrojava ili 

izvodi pretežiti dio studijskog programa Sveučilišta donijet će poseban opći akt kojim će utvrditi 

način nastavka studija za studente koji nisu završili studij prema starom studijskom planu i 

programu. 

Uvjeti pod kojima studenti što su prekinuli studij ili su izgubiii pravo studiranja na jednom 

studijskom programu određeni su Pravilnikom Odjela. 

52


4. Uvjeti izvođenja studija 

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa 

Studijski program se izvodi u prostorima Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu, 

Radovanova 13. 

4.2. Podaci o prostoru i opremi 

Odjel za humanističke znanosti smješten je u zgradi površine 1.466,99 m². Zgrada se sastoji od 

prizemlja i tri kata. U prizemlju zgrade (površina 368,19 m²) nalazi se aula, portirnica, studentska 

kantina, biblioteka s čitaonicom, studentska referada i sanitarni čvor. 

U aneksu prizemlja zgrade nalazi se velika predavaonica (površina 217,15 m²). Na prvom, drugom 

i trećem katu zgrade (ukupna površina 881,65 m²) nalazi se ukupno 6 predavaonica, Dekanat, 

kabineti nastavnika, računalna učionica (opremanje u tijeku*) i sanitarni čvorovi. 

Odjel je opremljen s 28 računala, 20 printera, 5 skenera, 3 prijenosna računala, 7 grafoskopa, 1 

projektorom, 3 radiokasetofona, 1 televizorom, 1 videorekorderom, 2 digitalna fotoaparata, 1 

razglasom, 1 diktafonom, 1 fotokopirnim aparatom i telefonskom centralom. 

*MZOŠ RH dodijelilo je Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu 10 PC računala za 

opremanje računalne učionice (Odluka MZOŠ-a od 5. travnja 2005., klasa: 650-02/05-03/28, URbroj: 

533-05-05-97). 

Sveučilište u Splitu predvidjelo je gradnju zgrade Filozofskog fakulteta u sklopu kojega će 

djelovati i sadašnji Odjel za humanističke znanosti. Urbanističkim planom uređenja Kampusa 

Sveučilišta u Splitu (prihvaćenog od Senata i Upravnog vijeća Sveučilišta i usvojenog od 

Gradskog vijeća grada Splita na sjednici održanoj 19. svibnja 2003.) pod točkom 9. se planira 

izgradnja zgrade Filozofskog fakulteta. Planirana sveukupna površina zgrade je 10.230 m², od 

čega se planira 3.555 m² prostorija za nastavu, 1.286 m² prostorija za znanstveni rad, 736 m² za 

upravu i administraciju, 440 m² društvenih prostorija za studente, 305 m² za tehnički i gospodarski 

prostor te 330 m² za ostale sadržaje. 

53


4.3. astavnici i suradnici 

Predmet astavnici i suradnici: 

Fonetika i fonologija Joško Božanić, Jagoda Granić, 

Anita Runjić-Stoilova 

Teorija književnosti Helena Peričić, Miranda Levanat 

Teorija jezika Stojan Vrljić, Jagoda Granić, Anita Runjić- 

-Stoilova 

Engleski jezik za potrebe studiranja Bisera Plančić 

Tjelesna i zdravstvena kultura Ivan Granić 

Morfologija i tvorba riječi Živko Bjelanović, Nataša Paradžik 

Hrvatska usmena književnost Marko Dragić 

Starocrkvenoslavenski jezik Milan Mihaljević, Katarina Granić 

Osnove latinskog jezika Loredana Kun 

Sintaksa Stojan Vrljić 

Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse Antun Pavešković 

Svjetska književnost Helena Peričić, Miranda Levanat, 

Gordana Galić 

Povijest hrvatskog jezika Diana Stolac, Marijana Tomelić 

Hrvatska književnost od katoličke obnove do romantizma Antun Pavešković 

Leksikologija i onomastika Živko Bjelanović, Katarina Granić 

Dijalektologija Josip Lisac, Marijana Tomelić 

Hrvatska književnost predrealizma, realizma i moderne Marko Dragić 

Suvremeni književni praktikum Slobodan Prosperov Novak, 


Slavenski jezik Małgorzata Ćavar 

Hrvatska suvremena književnost Slobodan Prosperov Novak, 


Govorništvo Jagoda Granić, Anita Runjić-Stoilova 

Pravopisna i gramatička norma Stojan Vrljić, Nataša Paradžik 

Poglavlja iz hrvatske dramske književnosti Slobodan Prosperov Novak, 


54


4.4. Podaci o nastavnicima 

astavnik Dr. sc. Joško Božanić 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail 

Osobna web-stranica 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu 

josko.bozanic@st.htnet.hr 

www.ohz.unist.hr/~jbozanic 

Rođenje: Rodio se 29. 10. 1948. u Komiži na otoku Visu. 

Obrazovanje: 1988. doktorat iz filologije (područje stilistike usmene književnosti) na studijskoj 

grupi Jugoslavenski jezici i književnosti – Komparativna književnost, Filozofski fakultet u 

Zagrebu; 1979. magisterij iz filologije (područje stilistike suvremene hrvatske književnosti) na 

Filozofskom fakultetu u Zagrebu; 1974. diploma studijske grupe Jugoslavenski jezici i 

književnosti i Komparativna književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Sveučilišno nastavno iskustvo: 2001. – 2005. izvanredni profesor na Odjelu za humanističke 

znanosti Sveučilišta u Splitu; kolegiji: Fonetika hrvatskoga jezika, Stilistika i Hrvatska 

maritimna kulturna baština; 2000. – 2005. izvanredni profesor na Visokoj učiteljskoj školi 

Sveučilišta u Splitu; kolegiji: Hrvatski jezik I (fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa), 

Hrvatski jezik II (leksikologija i leksikografija, onomastika, povijest hrvatskoga jezika, 

dijalektologija) Stilistika, Jezične vježbe; 1998. – 2000. izvanredni profesor na Fakultetu 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja; kolegiji: Hrvatski jezik I (fonetika i 

fonologija, morfologija, sintaksa), Hrvatski jezik II (leksikologija i leksikografija, onomastika, 

povijest hrvatskoga jezika, dijalektologija), Jezične vježbe; 1992. – 1998. docent na Fakultetu 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja; kolegiji: Kultura govora i pisanja, 

Hrvatski jezik I (fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa), Hrvatski jezik II (leksikologija i 

leksikografija, onomastika, povijest hrvatskoga jezika, dijalektologija), Jezične vježbe. 

Sveučilišne funkcije: 2001. – 2005. Pročelnik Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u 

Splitu. 

Projekti: Ars halieutica, projekt istraživanja i prezentacije hrvatske maritimne kulturne baštine 

(od 1987.). U sklopu ovog projekta predstavljena je hrvatska maritimna kulturna baštine na 

svjetskoj izložbi EXPO 98 u Lisabonu i na svjetskom festivalu mora BREST 2000 i BREST 

2004.; Multidisciplinarno istraživanje hrvatske pomorske baštine, Sekcija za pomorstvo HAZU 

(od 1995. godine).; Halieutika viškog arhipelaga – dijalektološko i maritimološko istraživanje, 

projekt u Ministarstvu znanosti, prosvjete i športa RH. 

Uredništvo: Glavni je urednik dijalektološkog časopisa »Čakavska rič« u Splitu. 

Član je uredništva časopisa »Cimbas« u San Benedetto del Tronto. 

Član uredništva časopisa „Adriatico/Jadran” Rivista di culture tra le due sponde, Pescara. 

Gostujući profesor: Uniadrion, Ravenna; York University, Toronto. 

Članstvo u društvima i institucijama: Društvo hrvatskih književnika (od 1988.); Ars halieutica, 

kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem, Komiža (od 1987.), utemeljitelj i 

voditelj; Književni krug u Splitu, Split, član Upravnog odbora: Istituto di Ricerca delle Fonti per 

la Storia della Civilta Marinara Picena, San Benedetto del Tronto, Italija; Komisija za 

istraživanje i očuvanje hrvatske brodograđevne baštine Znanstvenog savjeta za pomorstvo 

HAZU; European Maritime Heritage Congress, Amsterdam. 

Nagrade: Nagrada Grada Komiže – za sudjelovanje na Svjetskoj izložbi Expo 98 u Lisabonu, 

Komiža, 1999.; Histria – II. nagrada za poeziju, za knjigu Lingua Franca, Grožnjan, 1998.; 

Nagrada za najbolji tekst, za dramu U sjeni Green Hilla, Dani satire, Zagreb, 2001. 

Znanstvene i stručne knjige: 

1. Božanić, J., Salamon, V., Bobanac, N., Brusić, Z., Kisić, A., Fabijanić, M. (2001). 

Experience of the Boat – Wooden Shipbuilding Heritage in Croatia. Dubrovnik: 

Dubrovački pomorski muzej, Komiža: Ars halieutica. 

2. Božanić, J., Salamon, V., Bobanac, N., Brusić, Z., Kisić, A., Fabijanić, M. ... (2002). Iskustvo 

broda. Baština drvene brodogradnje u Hrvatskoj. Dubrovnik: Dubrovački pomorski 

muzej, Komiža: Ars halieutica, Zagreb: Durieux. 

3. Božanić, J. (2002). Facende otoka Visa. Prilog istraživanju leksika govorâ otoka Visa. Split: 

Književni krug. 

55


Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

4. Božanić, J. (2003). Terra incognita adriatica – Gajeta falkuša – barka iz dubina vremena. 

Komiža: Ars halieutica, CD-rom. 

5. Božanić, J. (2005). Viški facendijer – Stil, leksik, svijet facende otoka Visa XX. stoljeća. 

Književni krug, Split. 

Znanstveni članci: 

1. Božanić, J. (2001). Halieuticon. Treći program hrvatskog radija, 59, 15-103. 

2. Božanić, J. (2003). Terra nauta – La storia della Gaeta Falkusa Comisana. Cimbas, 24, 

17-52. San Benedetto del Tronto. 

3. Božanić, J. (2003). Metaliterarni karakter književnog djela Ranka Marinkovića. U Ž. 

Bjelanović, Š. Pilić (ur.). Zbornik Ivana Mimice. (str. 45-48). Split: Biblioteka Školskog 

vjesnika 1. 

4. Božanić, J. (2004). Lingvostilistička interpretacija zapisa nepoznatog pomorca iz 19. 

stoljeća o životu "maloga" na jedrenjacima. U Vidović, R. Život pod jedrima. (str. 289- 

331). Split: Književni krug. 

5. Božanić, J. (2005). Semiotic analysis of the oral stories from the island of Vis. U C. Brebbia 

(ur.). Maritime Heritage. Second International Conference on Maritime Heritage. 

Barcelona, Southampton, Boston: WITpress. (U tisku). 

Radovi navedeni u prethodnoj rubrici. 

1. Božanić, J. (1984). Komiške facende. Čakavska rič, 1-2. 

2. Božanić, J. (1984). Književnik iz Los Angelesa, portret pjesnika. Viško ric, 1. 

3. Božanić, J. (1984). Proturječnosti proučavanja umjetnosti riječi. Mogućnosti, 6-7. 

4. Božanić, J. (1992). Komiške facende. Poetika i stilistika usmene nefikcionalne priče Komiže. 

Split: Književni krug. 

5. Božanić, J. (1993). Rupa u željeznoj zavjesi. Čakavska rič, 2. 

6. Božanić, J. (1994). Pjesništvo kao ljudski sinjal. Mogućnosti, 1/3, 194-195. 

Čakavska rič, XVII, 1, 43-60. 

7. Božanić J. (1997). Rupa u željeznoj zavjesi II. Čakavska rič, 1. 

8. Božanić, J. (1997). Rupa u željeznoj zavjesi III. Čakavska rič, 2. 

9. Božanić J. (1998). Lingvostilistička interpretacija facende Burba Frone Vlahov ol Cetiri 

Grada i komisko mladust. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Fonetika i fonologija 

25. 03. 1998. – izvanredni profesor 

56


astavnik Mr. sc. Jagoda Granić 

Ustanova 

zaposlenja 

Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu 

E-mail jgranic@pmfst.hr 

Osobna web-stranica U izradi 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

Rođena u Splitu, gdje je završila osnovnu i dvije srednje škole (jednu - glazbenu). Diplomirala 

opću lingvistiku i fonetiku i magistrirala iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi 

na doktoratu iz lingvistike. Od 1989. zaposlena na Sveučilištu u Splitu: na Fakultetu 

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, a kasnije na Visokoj 

učiteljskoj školi. Kao vanjska suradnica predavala Scenski govor i Fonetiku na Akademiji 

dramske umjetnosti u Zagrebu te Dramskom studiju GKL-a. Od osnutka Odjela za 

humanističke znanosti (2001.) predaje Teoriju jezika, Fonetiku i fonologiju, Sociolingvistiku i 

Govorništvo. Ostvarila dugogodišnju suradnju s HNK i drugim splitskim kazalištima kao 

jezična savjetnica u sedamdesetak predstava, a četiri godine bila stalna suradnica (fonetičarka) 

na HTV-u (Služba za jezik i govor).Predsjednica Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku 

(od 2003.), članica i Hrvatskog filološkog društva i Književnoga kruga. Organizatorica 

međunarodnih znanstvenih skupova HDPL-a 2004. i 2005. Urednica zbornika radova HDPL-a. 

Sudjelovala u više znanstvenoistraživačkih projekata, među kojima je međunarodni Tempus 

projekt Communicative Competence in Language Pluralistic Environment / Komunikacijska 

kompetencija u višejezičnoj sredini. Izlagala na dvadesetak međunarodnih znanstvenih 

skupova. Objavljuje znanstvenih radove iz teorijske lingvistike, sociolingvistike, 

psiholingvistike, semiologije i fonetike. 

1. Granić, J. (1999). Gradski idiomi i eksplicitna norma. U L. Badurina et al. (ur.),Teorija i 

mogućnosti primjene pragmalingvistike (str. 271-277). Zagreb-Rijeka: HDPL. 

2. Granić, J. (1999). Jezik i politike. U L. Badurina et al. (ur.), Teorija i mogućnosti primjene 

pragmalingvistike (str. 279-284). Zagreb-Rijeka: HDPL. 

3. Granić, J. (2002). Matematički i/ili kvazimatematički modeli jezika? U D. Stolac et al. (ur.), 

Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj (str. 185-191). Zagreb-Rijeka: HDPL-Graftrade. 

4. Granić, J. (2002). Sociolingvistička dimenzija komunikacijske kompetencije u višejezičnoj 

sredini / Sociolinguistic Dimension of Communicative Competence in Language 

Pluralistic Environment. U M. Kovačević, D. Pavličević-Franić (ur./eds.), 

Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini: prikazi, problemi, putokazi / 

Communicative Competence in Language Pluralistic Environment I.: Reviews, 

Problems, Guidelines (str. 79- 87, 171-172). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu-Naklada Slap. 

5. Granić, J. (2003). Idealne govorne izvedbe – idealni govornici i idealni slušatelji. Govor XX, 

br.1/2, 99-106. 

6. Granić, J. (2003). Savršeni bilingvizam – postoji li uopće? U D. Stolac (ur.), Psiholingvistika 

i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici (281-288). Zagreb-Rijeka: 

HDPL. 

7. Granić, J. (2003). Planiranje jezika u višejezičnoj zajednici/Language Planning in a 

Plurilingual Community. U M. Kovačević, D. Pavličević-Franić (ur./eds.), 

Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini: teorijska razmatranja, primjena / 

Communicative Competence in Language Pluralistic Environment II.: Theoretical 

Considerations and Practice. (136-147). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu-Naklada Slap. 

8. Granić, J. (ur.)(2005). Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zagreb-Split: 

HDPL. 

9. Granić, J. (2005). Releksikalizacija: metaznak u antijeziku. U J. Granić (ur), Semantika 

prirodnog jezika i metajezik semantike (str.277-289). Zagreb-Split: HDPL. 

10. Granić, J. (ur./ed.))(2005). Jezik i mediji – Jedan jezik : više svjetova / Language and the 

Media – One language : Many Worlds. Zagreb-Split: HDPL. 

11. Granić, J. (2005). Muške i ženske varijante jezika. U: D. Stolac et al. (ur.), Jezik u 

društvenoj interakciji. Zagreb-Rijeka: HDPL. (u tisku) 

Teorija jezika 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 1., 2., 3., 4., 6., 7, 8., 9., 10, 11. 

Fonetika i fonologija i Govorništvo 

a) Navedeno u Popisu radova pod r. br. 3. 

b) Ostali radovi koji se sadržajem odnose na izvođenje premeta: 

57


nastave 1. Granić, J. (1994). Standard u jeziku i standard u govoru, Govor, XI, 2, 83.-87. 

2. Granić, J. (1996). Javna komunikacija – jezična i/ili komunikacijska kompetencija. U 

M. Andrijašević, L. Zergollern-Miletić, (ur.). Jezik i komunikacija (str. 218-222). Zagreb. 

3. Granić, J. (1997). Komunikacijske vrijednosti govorenog i pisanog diskursa. U 

M. Andrijašević, L. Zergollern-Miletić, (ur.). Tekst i diskurs. (str. 39-43). Zagreb: HDPL. 

4. Granić, J. (1999). Gradski idiomi i eksplicitna norma. U L. Badurina et al. (ur.). Teorija i 

mogućnosti primjene pragmalingvistike (str. 1-277). Zagreb-Rijeka: HDPL. 

c) Ostale kvalifikacije za izvođenje nastave: 

- voditeljica jedne od radionica u okvru Tempus projekta 

- javna predavanja 

- voditeljica seminara i radionica o jeziku i govoru u elektroničkim medijima i u kazalištu 

(scenski govor), sudjelovala u Govorničkoj školi 

- organizacija međunarodnih znanstvenih skupova iz primijenjene lingvistike 

- urednica zbornika radova 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 09. 01. 2002. – viši predavač 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Fonetika i fonologija, Teorija jezika, Govorništvo 

58


astavnik Anita Runjić-Stoilova, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail arunjic@ohz.unist.hr 

Osobna web-stranica / 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Datum zadnjeg izbora u 

zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Rođena 20. 10. 1973. u Stuttgartu, Njemačka. Osnovnu školu završila u Trogiru, Jezičnu 

gimnaziju u Splitu. Studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu fonetiku i ruski jezik s 

književnosti. Diplomirala temom iz fonetike: Trajanje glasnika u normalnom govoru i govoru 

afazičara. Trenutačno u izradi magistarski rad "Asimilacije unutar govorne riječi" na 

Poslijediplomskom studiju lingvistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

1995. dobila Rektorovu nagradu za najbolji studentski rad "Utjecaj zaglušivanja na formante 

hrvatskih samoglasnika". Od 1995. dva puta na godinu mentorica na Govorničkoj školi - tečaju 

za nadarene srednjoškolce. Od 1999. do danas radi na HRT u Službi za jezik i govor kao 

fonetičarka. Od listopada 2004. zaposlena kao asistentica na projektu prof. dr. sc. Joška 

Božanića "Halieutika viškog arhipelaga - dijalektološko i maritimološko istraživanje" pri Odjelu 

za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. Radi u Croatici - školi hrvatskog jezika za 

strance. 

Sudjelovanje na skupu HDPL 2005. u Splitu radovima: Asimilacije u govoru televizijskih 

novinara i Govor hrvatske javne televizije kao prestižan. 

Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima: Istraživanja govora u Zagrebu 1995., 

1998. i 2004. te HDPL u Splitu 2004. 

Od 1995. do danas dva puta na godinu po tjedan dana radi kao mentorica na Govorničkoj školi - 

tečaju za nadarene srednjoškolce u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i 

Hrvatskog filološkog društva. 

2000. vodila dvotjednu retoričku radionicu za mlade političare Sretan grad u Velom Lošinju. 

/ 

Asistentica na predmetima: Fonetika i fonologija, Teorija jezika, Govorništvo 

59


astavnik Dr. sc. Helena Peričić 

Ustanova 

zaposlenja 

Odsjek za hrvatski jezik i književnost Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru 

E-mail helena.pericic@zd.t-com.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Rođena 1961. u Zadru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala 1985. komparativnu 

književnost i anglistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u Zagrebu; 1989. magistrirala; 

doktorirala 1997. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tijekom studija surađivala na Radio Zagrebu 

i na zagrebačkom Omladinskom radiju Stojedinici. Nakon završenog studija radila u Zagrebu 

među ostalim i kao profesor engleskoga jezika. Od 1991. zaposlena kao znanstveni asistent, a od 

1999. kao docent na Odsjeku za kroatistiku nekad Filozofskog fakulteta, a sada Sveučilišta u 

Zadru. Kao lektor hrvatskoga jezika radila 2002. na Zavodu za slavistiku i istočnoeuropske studije 

Karlova sveučilišta u Pragu. Od jeseni 2002. predaje i na Odjelu za humanističke studije 

Sveučilišta u Splitu. Predstojnica je Odsjeka za hrvatski jezik i književnost te zamjenica voditelja i 

predavač na poslijediplomskom studiju iz književnosti zadarskoga Sveučilišta. Povremeno 

gostuje na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu. Objavljuje znanstvene, stručne kao i 

literarne radove: poeziju, prozu, drame i dnevničke zapise. Surađivala u zadarskim listovima 

Fokus i arodni list (u kojem je tijekom Domovinskog rata bila kolumnist), u Vijencu, Zarezu, na 

III. programu Hrvatskoga radija te u raznim stručnim i znanstvenim časopisima. Početkom 

devedesetih bila je jedan od pokretača i urednika zadarskog časopisa za književnost i umjetnost 

Glasje. Tijekom rata u Zadru uređivala, vodila i pisala priloge u noćnoj radioemisiji (Donat FM) o 

književnosti i kulturi pod naslovom Usprkos. Od njegova osnutka, 1994., mentor je Studentskoga 

književnog kluba u Zadru, kojemu je uredila nekoliko pjesničkih zbirki. Godine 1995. objavila je 

knjigu svojih lirskih zapisa Pogledi (nešto kao nametljivi zapisi). Članica je Hrvatskog društva za 

anglističke studije (HDAS), Hrvatskog centra međunarodnog P.E.N-a, Hrvatskoga centra ITI – 

UNESCO, Hrvatskog centra UNIMA (Union Internationale de la Marionette) te Društva 

hrvatskih književnika. 

1. Peričić, H. (1999). Neke književnokomparatističke asocijacije nad djelom R. Jorgovanića. 

U N. Batušić (ur.). Dani hvarskog kazališta (Hrvatska književnost od preporoda do 

Šenoina doba) (str. 319-336). Split: Književni krug. 

2. Peričić, H. (1999). Vladoje Dukat kao posrednik britanske književnosti u hrvatskoj kritici 

1914.-1940. Zadar: Radovi filološkog razdjela Filozofskog fakulteta u Zadru, 36(26), 

233-242. 

3. Peričić, H. (1999). Joyce u hrvatskoj književnoj kritici (1919-1941).U S. Damjanović (ur.). 

Prvi hrvatski i slavistički kongres, 3 (str. 49-62). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 

4. Peričić, H. (1999). O prvom hrvatskom izravnom prijevodu Hamleta. U D. Sesar, I. Vidović (ur.). 

Drugi hrvatski slavistički kongres (str. 259-260). Zagreb-Osijek: Hrvatsko filološko društvo. 

5. Peričić, H. (1999). Emma, Emilia, Emily (komparatistička skica za povijest ženske žudnje). 

Zadar: Glasje, 6, 11/12, 167-177. 

6. Peričić, H. (2000). Tragedija Trogirski vojvoda Dmitrija Vasiljeviča Averkieva, U N. Batušić 

(ur.). Dani hvarskog kazališta, 26 (str. 292-300). Zagreb-Split: HAZU - Književni krug. 

7. Peričić, H. (2000). Iso Velikanović kao prevoditelj. U H. Sablić i M. Tomić i Grgurovac 

(ur.). Dani Josipa i Ivana Kozarca 1999 (str. 73-79). Vinkovci: Privlačica. 

8. Peričić, H. (2000). Hrvatska književnost u repertoaru zadarskoga Kazališta lutaka u 

devedesetim godinama. U B. Hećimović (ur.). Krležini dani u Osijeku 1999 (str. 253-258.). 

Zagreb-Osijek. 

9. Peričić, H. (2000). Ljubomir Maraković, zanemareni katolički kritičar i engleska književnost. 

Croatica, 30, 49-50, 109-125. 

10. Peričić, H. (2001). Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema 

Slamnigovim raspravama u časopisu Međutim). U Ban, B. (ur.). Književna revija, 1-2, 

65-67. 

11. Peričić, H. (2001). Uvod u Paljetkovo dramsko stvaralaštvo za odrasle. U B. Hećimović 

(ur.). Krležini dani u Osijeku 2000, 1 (str. 267-276). Zagreb-Osijek. 

12. Peričić, H. (2001). Talijanske dramske družine u Zadru koncem 19. i početkom 20. 

stoljeća. U N. Batušić (ur.). Dani hvarskog kazališta, 27 (str. 382-386). Zagreb-Split: HAZU 

- Književni krug Split. 

13. Peričić, H. (2001). O prvom hrvatskom izravnom prijevodu Hamleta. U D. Sesari, I. Vidović 

60


Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Bolt (ur.). Drugi hrvatski slavistički kongres, zbornik radova II (str. 245-250). Zagreb: 

Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet u Zagrebu. 

14. Peričić, H. (2002). Strani dramatičari u kritici M. C. Nehajeva, U N. Batušić (ur.). Dani 

hvarskog kazališta, 28 (str. 175-181). Zagreb-Split: HAZU - Književni krug Split. 

15. Peričić, H. (2002). Dunja Hebrang. U T. Macan (ur.). Hrvatski biografski leksikon, 5 

(str.470). (Gn-H). Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 

16. Peričić, H. (2001). Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema 

Slamnigovim raspravama u časopisu Međutim). Književna revija, 1-2, 65-67. 

17. Peričić, H. (2002). Orfej - mitski topos post/modernog promišljanja urbaniteta , deja-vua, 

šutnje… a i šire? (Pokušaj tumačenja Paljetkove Orfeuridike). Književna revija, 

42, 3-4, 89-94. 

18. Peričić, H. (2002). O jednom pionirskom komparatističkom i interdisciplinarnom prilogu 

našoj književnoj kritici (Vladimir Dvorniković o Hamletu). U N. Batušić (ur.). Dani 

hvarskog kazališta, 29 (str. 318-325). Zagreb-Split. HAZU - Književni krug. 

19. Peričić, H. (2003). Citatnost u Vieweghovu romanu Odgoj djevojaka u Češkoj. Književna 

smotra, 35, 130 (4), 47-52. 

20. Peričić, H. (2003). Posrednici engleske književnosti u hrvatskoj književnoj kritici u 

razdoblju od 1914. do 1940. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 

21. Peričić, H. (2004). Zašto G.B.Shaw? (O jednom primjeru iz sociologije književnosti. U 

N. Batušić(ur.). Dani hvarskog kazališta, 30 (str. 328-343). Zagreb-Split. HAZU - Književni 

328-343. krug. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 1., 2., 3., 4., 5., 16., 17., 19. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 23. 03. 1999. - docentica 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Teorija književnosti, Svjetska književnost 

61


astavnik Mr. sc. Miranda Levanat 

Ustanova 

zaposlenja 

Sveučilište u Splitu Odjel za humanističke znanosti 

E-mail miranda.levanat@zd.htnet.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođena 6. travnja 1966. u Rijeci. Osnovnu školu pohađala u Putnikovićima na poluotoku 

Pelješcu. Maturirala u Dubrovniku i stekla zvanje suradnika u kulturno-znanstvenim 

ustanovama. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirala komparativnu književnost i 

indologiju. Diplomirala 1993. s temom Dva Premchandova romana u kontekstu realizma uz 

mentorsko vodstvo prof. dr. Zdravke Matišić. Nakon toga radila kao profesorica hrvatskoga 

jezika u Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Zadru. 

Poslijediplomski studij iz lingvistike upisala 2000. godine na Filozofskom fakultetu Zadru. 

Magistarsku radnju pod naslovom Kategorija vida i ergativna konstrukcija (s posebnim osvrtom 

na hindski jezik), uz mentorsko vodstvo dr. Ranka Matasovića, obranila 2003. pred stručnim 

povjerenstvom čiji su članovi bili (uz mentora) dr. Dunja Brozović-Rončević i dr. Vjekoslav 

Ćosić. 

Aktivno koristi engleski jezik, a pasivno njemački, talijanski, hindski i sanskrt. 

1. Levanat, M. (2003). Ergativnost kao arealni fenomen. Suvremena lingvistika, 55/56. 

2. Levanat, M. (2003). Glagolski vid i ergativna konstrukcija u hindskome jeziku (u 

tisku SL-a). 

Naveden u Popisu radova. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 20. 10. 2004. - predavač 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Teorija književnosti, Svjetska književnost 

62


astavnik Dr. sc. Stojan Vrljić 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail / 



Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Rođen 28. 4. 1950. godine u Bogodolu (Mostar). Pučku školu polazio u Vođincima (Vinkovci) i 

na Širokom Brijegu, a gimnaziju na Širokom Brijegu. Diplomirao 1974. godine na Odsjeku za 

jugoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, magistrirao 1980. i 

doktorirao pri istom Sveučilištu u Zagrebu 1988. godine obranivši doktorsku radnju na temu 

“Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačkih verzija iz opusa Ive Andrića”. Radnjom je 

obuhvaćen korpus od 51 naslova Andrićevih proza, isto toliko njemačkih verzija, uključivši sva 

četiri reprezentativna romana – kronike te 47 pripovijedaka. 

Radio kao profesor hrvatskog jezika u Uskoplju i Bugojnu od 1974. do 1980. Od 1980. do 1984. 

godine predavao hrvatski jezik u Rottweilu (Städtische Volkshochscule Rottweil). Istovremeno 

predavao hrvatski jezik u okviru nacionalne grupe predmeta za srednju školu ondašnje 

jugoslavenske dopunske škole u Tuttlingenu (SR Njemačka). Po povratku iz inozemstva radi 

kao profesor materinskog jezika u Pedagoškoj akademiji u Mostaru gdje i danas predaje 

Stilistiku. Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru bio dekan do 2000. godine (izabran 

je dva puta zaredom). 

1991. godine objavljuje u nakladi Pedagoške akademije tadašnjeg Univerziteta “Džemal 

Bijedić” u Mostaru knjigu “Andrić u njemačkom”. Lingvističke i stiloanalitičke članke 

objavljivao u više stručnih, znanstvenih i književnih časopisa. Evo nekih od njih: “Književni 

jezik” (Sarajevo), “Most” (Mostar), “Riječ” (Mostar), “Hrvatsko slovo” (Zagreb), “Motrišta” 

(Mostar), “Osvit” (Mostar). Voditelj međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova u Mostaru 

Mostarski dani hrvatskog jezika 1997., 1998. i 1999. godine. Također, sudionik I. kroatističkog, 

slavističkog kongresa u Puli 1995., II. kroatističkog, slavističkog kongresa u Osijeku 1999. 

godine i III. kroatističkog, slavističkog kongresa u Zadru. 2000. godine objavljuje II. izdanje 

knjige "Andrić u njemačkom". Iste godine u nakladi Matice hrvatske iz Mostara i nakladnika 

Logos iz Splita objavljuje i drugu knjigu "Jezik naš hrvatski". Iz tiska upravo izlazi treća knjiga 

Andrić u ruskom. 

Od 1986. - 1992. bio član uredništva "Biltena" tadašnjeg Univerziteta "Džemal Bijedić" iz 

Mostara. Također, više godina bio član uredništva “Motrišta” (Mostar). Član Vijeća za normu 

hrvatskog standardnog jezika u Zagrebu. Glavni urednik zbornikâ radova: “Sto godina Antuna 

Branka Šimića” (Mostar, 1998.), “Popularna srijeda” (Mostar, 1999.) i “Mostarski dani 

hrvatskog jezika” (Mostar, 1999.) što se pojavljuju u nakladi Pedagoškog fakulteta Sveučilišta 

u Mostaru. 

1. Vrljić, S. (2000). Andrić u njemačkom. Mostar: Matica hrvatska, Split: Logos. 

2. Vrljić, S. (2000). Jezik naš hrvatski. Mostar: Matica hrvatska, Split: Logos. 

3. Vrljić, S. (2000). Jezik i stil u poeziji Veselka Koromana. Motrišta, 15, 95-103. 

4. Vrljić, S. (2000). "Jesen" S. Jesenjina u prijevodima. Motrišta, 16, 132-135. 

5. Vrljić, S. (2000). Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini. Hrvatski jezik u BiH - Zbornik 

radova Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 107–111. 

6. Vrljić, S. (2001). Predgovor. U S. Jelinić. Pokretač svega. Imotski: Matica 

hrvatska. Split: Hrvatsko kulturno društvo Napredak 

7. Vrljić, S. (2001).Jezična politika kao sredstvo usuglašavanja komunikativne i simboličke 

funkcije jezika u nacionalno nehomogenim zajednicama. (referat na međunarodnom 

znanstvenom skupu «Jezik i demokratizacija» u Neumu), Institut za jezik, Sarajevo,163- 

168. 

8. Vrljić, S. (2001). Prijevodni ekvivalent hrvatskih turcizama u njemačkom i ruskom jeziku. 

Filologija, 38/39, 273-284. 

9. Vrljić, S. (2003). Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije Matoševe «Utjehe 

kose». Motrišta, 26, 191-196. 

10. Vrljić, S. (2002). Frazemi i poredbeno jezikoslovlje (referat na III. kroatističkom, 

slavističkom kongresu u Zadru, listopad 2002.) (u tisku) 

11. Vrljić, S. (2003). Ivo Andrić u prijevodima. Motrišta, 28, 166-172. 

12. Vrljić, S. (2004). Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije Šimićeve pjesme 

«Ljubav». Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa V. Riječki filološki dani, 

63


Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Datum zadnjeg izbora u 

zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

579-584. 

13. Vrljić, S. (2004). Što je to u tekstovima Marka Marulića jezično inspirativnim i danas. 

Motrišta, 31, 136-158. 

14. Vrljić, S. (2003). Važno je imati stila. Motrišta, 28, 213-215. 

15. Vrljić, S. (2004). Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačke verzije pjesme "Ubili su 

ga ciglama" Ivana Slamniga. Zbornik HDPL-a Semantika prirodnog metajezika i metajezik 

semantike (u tisku). 

16. Vrljić, S. (2004). Kaštelanova Tvrđava koja se ne predaje. Govor (u tisku). 

17. Vrljić, S. (2005). Andrić u ruskom. Mostar: Matica hrvatska Mostar, Split: Logos (u tisku). 

Navedeno u Popisu radova. 

Aktivno sudjelovanje na mnogim znanstvenim skupovima: Hrvatski jezik u BiH, 2000. u 

Mostaru, Jezik i demokratizacija 2000. u Neumu, III. međunarodni leksikološko-leksikografski 

znanstveni skup u Zagrebu (studeni 2001.), IV. međunarodni znanstveni skup Istraživanja 

govora u Zagrebu 2001., III. kroatistički, slavistički kongres u Zadru (listopad 2002.), 

Međunarodni znanstveni skup u Mostaru u listopadu 2002., V. riječki filološki dani (studeni 

2002.), Marulićevi dani u Splitu (travanj 2004.), HDPL u Splitu (svibanj 2004.), Istraživanja 

govora u zagrebu (studeni 2004.). 

Predgovor knjizi "Pokretač svega" Snježane Jelinić, Imotski, 2001. 

26. 04. 2004. g. - docent 

Teorija jezika, Sintaksa, Pravopisna i gramatička norma 

64


astavnik Bisera Plančić 

Ustanova 

zaposlenja 

Pomorski fakultet u Splitu 

E-mail bisera.plancic@pfst.hr 

Osobna webstranica 

Kratki životopis 

(opis kretanja u 

struci) 

Popis radova u 

zadnjih 5 godina 

Radovi i ostalo što 

nastavnika 

kvalificira za 

izvođenje nastave 

Datum zadnjeg 

izbora u zvanje 

Predmet(-i) koje 

izvodi 

http://www.pfst.hr 

Diplomirala engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1980. Od 1995. 

zaposlena na Pomorskom fakultetu u Splitu kao predavač za engleski jezik na Nautičkom 

odsjeku. Prije toga radila kao prevoditelj, nastavnik u srednjim školama i honorarni suradnik 

u školama stranih jezika. 

1. Plančić, B. (2004), O pristupu vokabularu u nastavi engleskog jezika za pomorce, Strani 

jezici, 33. god. Zagreb. 

2. Plančić, B. i Zanchi Ž. (2004), Engleski jezik u obrazovanju pomoraca, Strani jezici, 33. 

god. Zagreb 

09. 05. 2000., predavač 

Engleski jezik za potrebe studiranja 

65


astavnik Ivan Granić, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 

Fitnes centar "Champion GYM" - zaposlen 

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - vanjski suradnik 

E-mail ivan.granic@fesb.hr , ivan.granic@st.htnet.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođen 1971 godine. Završio Srednju medicinsku školu u Splitu. Diplomirao na Prirodoslovnomatematičkom 

fakultetu u Splitu na Odsjeku za fizičku kulturu radnjom "Utjecaj jednog 

kineziološkog tretmana na neke faktore snage". Odslušao poslijediplomski studij na 

Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Radim u struci od 1991. godine. Sedam godina asistent na 

katedri Tjelesne i zdravstvene kulture na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. 

Dvije godine instruktor plivanja u obuci neplivača. Pet godina trener u Veslačkom klubu 

"Gusar". Dvije godina profesor fizičke kulture u osnovnoj školi. Voditelj izbornog programa 

rekreativnih aktivnosti u srednjoj školi. Pet godina voditelj i instruktor u fitness centru. Voditelj 

Sveučilišnih posada i ekipa u različitim sportskim disciplinama. Položen stručni ispit. 

1. Hraste, M., Granić, I. (2003). Utjecaj treninga na neka antropološka obilježja mladih 

vaterpolista U V. Findak (ur.) Metode rada u području edukacije, sporta i sportske 

rekreacije; 12. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske (str. 223-226). Rovinj: 

Hrvatski kineziološki savez. 

2. Granić, I., Hraste, M. (2004). Kvantitativne promjene na nekim faktorima snage pod 

utjecajem kineziološkog tretmana. U V. Findak (ur.), Vrednovanje u području edukacije, 

sporta i sportske rekreacije; 13. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske (str. 98-102). 

Rovinj: Hrvatski kineziološki savez. 

3. Granić, I., (2005). Razlike plućne ventilacije studenata: nepušača, pasivnih pušača i pušača. 

U V. Findak (ur.), Informatizacija u područjima edukacije, sporta i sportske rekreacije; 

14. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske . Rovinj: Hrvatski kineziološki savez (u 

tisku) 


Radno iskustvo u radu na Sveučilištu u nastavi i studentskom sportu. 

Specijalizacija na dodiplomskom studiju iz atletike. 

Sudjelovanje na ljetnim školama.2003, 2004. 

Sudjelovanje na 2. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji «Kinezologija za 21. stoljeće» 

Stručno pedagoška usavršavanja. 

Sudjelovanje na veslačkoj akademiji – trenerska škola. 

Sudjelovanje na fitness-konvencijama 2003, 2004, 2005. 

Sudjelovanje na međunarodnom znanstvenoj konferenciji Split 2005. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje / 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Tjelesna i zdravstvena kultura 

66


astavnik Dr. sc. Živko Bjelanović 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail / 

Vanjski suradnik na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođen 1933. g. (Đevrske, Županija šibensko-kninska). Gimnaziju završio 1953. u Šibeniku i 

Filozofski fakultet, grupu Hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenska književnost, u Zagrebu 1958. 

Radio kao profesor Gimnazije, Učiteljske škole i Pedagoške akademije u Šibeniku od 1958. do 

1967. Lektor za hrvatsko-srpski jezik u Milanu (1967-1969). Profesor Pedagoške akademije u 

Puli od 1969. do 1974. Od 1974. do umirovljenja 2003. profesor Pedagoške akademije, 

Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja te Visoke učiteljske škole u 

Splitu. 

Magistrirao 1978. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao na Filozofskom 

fakultetu u Zadru 1986. Izabran u zvanje docenta 1988, u zvanje izvanrednog profesora 1996. 

Posljednji izbor u zvanje redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje 

jezikoslovlje, bio je 17. VII. 1999. 

Nositelj teme Izrada sadašnjeg antroponimijskog korpusa na šibenskom otočju unutar 

projekta »Povijest hrvatskog ili srpskog jezika i njegovi dijalekti«, nositelj teme Antroponimija 

splitske regije unutar projekta »Splitska regija 1980-1941« te glavni istraživač projekta 

»Rječnik splitskih prezimena«. 

Bjelanović, Ž. (2000). Tvorbena i značenjska struktura antroponima na -uša. Riječ, VI, 2, 7-16. 

Bjelanović, Ž. (2001). Hipokoristici u ovostoljetnim hrvatskim gramatikama. U D. Sesar, I. 

Vidović (ur.). Drugi hrvatski slavistički kongres (str. 333-339). Zagreb: Hrvatsko 

filološko društvo. 

Bjelanović, Ž. (2001). Korpus i raspodjela antroponima tipa Përa. U P. Šimunović (ur.). Folia 

onomastica Croatica, knj. 10 (str. 33-58). Zagreb: HAZU. 

Bjelanović, Ž. (2003). Antroponimi. Tromeđe motivirani prirodnom sredinom (u 17. i 18. 

stoljeću). U D. Roksandić ... (ur.). Triplex confinium (1500-1800), Ekohistorija (str. 265- 

277). Split: Književni krug, Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu. 

Navedno u Popisu radova. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 17. 07. 1999. – redoviti profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Morfologija i tvorba riječi, Leksikologija i onomastika 

67


astavnik Mr. sc. Nataša Paradžik 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail natasa.paradzik@ohz.unist.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođena u Makarskoj, 19. 7. 1975. godine. Osnovnu školu i opću gimnaziju završila u 

rodnom gradu. 

Diplomirala na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 12. 7. 2001. godine 

s temom STIL IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ pod vodstvom mentora Krunoslava Pranjića, prof. 

emeritusa. Rad je predložen za rektorovu nagradu. 

Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 21. 12. 2004. godine s temom 

LINGVISTIČKA I STILISTIČKA ANALIZA ŠUME STRIBOROVE IVANE BRLIĆ- 

-MAŽURANIĆ pod vodstvom mentora Krunoslava Pranjića, prof. emeritusa. 

Zaposlena na Odjelu za humanističke znanosti u Splitu, izvodi nastavu iz "Jezičnih vježbi" 

na III. godini i seminar iz "Stilistike" na IV. godini prevoditeljskog smjera (Anglistika 

Talijanistika) te nastavu hrvatskog jezika za strance u novopokrenutoj školi Croatica unutar 

Odjela. 

Asistentica prof. dr. sc. Jošku Božaniću na projektu HALIJEUTIKA VIŠKOG 

ARHIPELAGA – DIJALEKTOLOŠKO I MARITIMOLOŠKO ISTRAŽIVANJE. 

Paradžik, N. (2002). Doktorska disertacija Hubrechta Petera Houtzagersa o čakavskom govoru 

sela Orlec na otoku Cresu (prikaz). Čakavska rič, XXX., 1-2, 543-546. 

Paradžik, N. (2004). Lingvistička i stilistička analiza "Šume Striborove" Ivane Brlić-Mažuranić 

(magistarski rad). Zagreb: Filozofski fakultet. 


Datum zadnjeg izbora u zvanje 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

/ 

Asistentica na predmetu Morfologija i tvorba riječi, Pravopisna i gramatička norma.. 

68


astavnik Dr. sc. Marko Dragić 

Ustanova 

zaposlenja 

Federalna novinska agencija BiH 

E-mail markodragic@fena.ba 

Osobna web-stranica U izradi. 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

Rođen 10. srpnja 1957. u Gmićima (Poljana na Makljenu), općina Prozor-Rama. U Prozoru 

završio osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zadru studij hrvatskoga jezika 

i književnosti te latinskoga jezika s pregledom rimske književnosti. Na Filozofskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu završio poslijediplomski znanstveni i doktorski studij. 2000. obranio 

disertaciju i stekao doktorat humanističkih znanosti (znanstveno polje – filologija). Radio kao 

srednjoškolski profesor u Prozoru (1980.–1988.). Od 1988.-1990. predsjednik Sindikalnog 

vijeća općine Prozor; 1990.-1993. načelnik Stanice javne sigurnosti Prozor. Od 1993. do 1995. 

obnašao dužnost pomoćnika te zamjenika ministra MUP-a Herceg-Bosne. Od 1995. do 2002. 

ravnatelj Hercegbosanske novinske agencije (HABENA), a od 2002. čelnik Federalne novinske 

agencije Bosne i Hercegovine (FENA). Bio član Predsjedništva HDZ-a BiH (1994.-1996.). Od 

1994. do 1998. član i predsjednik Upravnog odbora HPT HB. Predsjednik Nadzornog odbora 

Radija Herceg-Bosne. Pukovnik HVO-a. Izvanredni profesor na Pedagoškom fakultetu 

Sveučilišta u Mostaru. Docent na Odjelu za humanističke studije Sveučilišta u Splitu. 

Od 1976. godine bavi se zapisivanjem, sakupljanjem i izučavanjem usmene književnosti. 

Do sada u znanstvenim i stručnim publikacijama objavio 30 znanstvenih radova, 75 prikaza i 

recenzija. O njegovim je djelima napisano stotinjak prikaza i osvrta, nekoliko eseja i stručnih 

radova. Radovi su mu prevođeni na engleski i njemački jezik. 

Sudjelovao na 6 znanstvenih skupova kao i na II. hrvatskom slavističkom kongresu u Osijeku 

1999. godine te na III. Hrvatskom slavističkom kongresu u Zadru 2002. Bio predavač na 

Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku 2001. godine. 

Član Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Uredništva časopisa Matice hrvatske Mostar, 

Motrišta, Uredničkog vijeća 100 djela hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini. Također 

član Predsjedništva Matice hrvatske Mostar. 

Odlikovan Redom hrvatskoga trolista i Spomenicom domovinske zahvalnosti. 

1. Dragić, M. (2001). Od Kozigrada do Zvonigrada. (Hrvatske povijesne predaje i legende iz 

Bosne i Hercegovine II.). Baška Voda-Mostar-Zagreb: Mala nakladna kuća Sveti Jure i 

Zajednica izdanja ranjeni labud (ZIRAL). 

2. Dragić, M. (2001). Povijesne predaje o hercegu Stipanu Vukčiću Kosači. Motrišta, 20, 

67-77. 

3. Dragić, M. (2001). Srednjovjekovni bosanski vladari. Bosna Franciscana, 14, 197-211. 

4. Dragić, M. (2001). Predaje o blagu u Bosni i Hercegovini. Hrvatska misao, 19/20, 136-141. 

5. Dragić, M. (2001). Povijesne predaje o Roši Harambaši i Andrijici Šimiću. Hrvatska 

obzorja, 4, 969-974. 

6. Dragić, M. (2001). Hrvatske predaje i legende o sakralnim predmetima u Bosni i 

Hercegovini. U: Zbornik radova II, Drugog slavističkog kongresa (str. 541-548). Zagreb. 

7. Dragić, M. (2001). Mijat Tomić u povijesnim predajama. Gaudeamus, 3/4, 161-169. 

8. Dragić, M. (2002). Povijesne predaje o padu Bosne i Hercegovine. Motrišta, 23, 62-67. 

9. Dragić, M. (2002). Povijesne predaje i legende o franjevcima u Bosni i Hercegovini. 

Hrvatska misao, 22, 113-120. 

10. Dragić, M. (2003). Doktorska disertacija Ive Andrića. U: Zbornik Ivo Andrić i njegovo 

djelo (str. 197.-209). Mostar: Pedagoški fakultet. 

11. Dragić, M. (2003). Legende o propasti gavanovih dvora. U: Zbornik Ivana Mimice (str. 69- 

82). Split: Školski vjesnik. 

12. Dragić, M. (2003). Poetsko biserje Petra Gudelja. Motrišta, 27, 314-318. 

13. Dragić, M. (2003). Zbilja o knezovima Nakićima i Vučkovićima u Razgovoru ugodnom i 

tradiciji. Školski vjesnik, 3/4, 283-295. 

14. Dragić, M. (2004). Književna zbilja i fikcija u etiološkim predajama o lokalitetima. 

Motrišta, 30, 54-65. 

15. Dragić, M. (2004). Narodna vjerovanja o vrelima i interferencije u pisanoj književnosti. 

Hrvatska misao, 30/22, 136-147. 


Uz to i: 

69


nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

1. Dragić, M. (1992). Ramo moja (Hrvatske narodne lirske pjesme iz Rame). Sarajevo: 

Franjevački samostan Rama-Šćit i Matica hrvatska, ogranak Rama. 

2. Dragić, M. (1995). Tuj tunja, tu jabuka (Hrvatske narodne lirske pjesme iz Rame). Baška 

Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure. 

3. Dragić, M. (1996). Zakopano zvono (Predaje i legende u Šematizmu fra Petra Bakule). Baška 

Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure. 

4. Dragić, M. (1997). Duša tilu besidila (Hrvatske pučke molitvene pjesme iz Bosne i 

Hercegovine). Baška Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure. 

5. Dragić, M. (1999). Deset kamenih mačeva (Hrvatske predaje i legende iz Bosne i 

Hercegovine I..). Baška Voda: Mala nakladna kuća Sveti Jure. 

Urednik je u ediciji 100 djela hrvatske književnosti u BiH. 

Bio je predavač na Zagrebačkoj slavističkoj školi. 

Sudjelovao na raznim domaćim i međunarodnim znanstvenim simpozijima. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 26. 03. 2004. - docent 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Hrvatska usmena književnost, Hrvatska književnost predrealizma, realizma i moderne 

70


astavnik Dr. sc. Milan Mihaljević 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail 

Staroslavenski institut 

Zagreb 

mihalj@filolog.hfi.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Rođen 2. prosinca 1955. u Zagoričanima pokraj Livna. Doktorirao 1985. radnjom "Generativna 

fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika". Iste godine dobio međunarodnu 

Herderovu stipendiju i kao stipendist zaklade F. V. S. iz Hamburga specijalizirao slavistiku na 

Institutu za slavistiku Bečkog sveučilišta kod profesora Františeka Václava Mareša i Radoslava 

Katičića. Od 1979. stalno zaposlen u Staroslavenskom institutu. Od 1988. godine predaje na 

poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od utemeljenja 

poslijediplomskog studija kroatistike (2001.) i na tom studiju. Od 1991. voditelj projekta 

"Istraživanje hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika". Od 1992. član uredništva časopisa 

"Suvremena lingvistika". Od 1995. do 2001. profesor starocrkvenoslavenskog jezika na 

Filozofskom fakultetu u Puli Riječkog sveučilišta, a od 2001. do danas profesor istoga predmeta 

na Humanističkim studijima Splitskog sveučilišta. Od 1997. predaje slavensku poredbenu 

gramatiku na Odsjeku za kroatistiku, a od 1998. i generativnu gramatiku na Odsjeku za opću 

lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član organizacijskoga odbora 

znanstvenoga skupa "Staroslavenska akademija i njezino značenje" u Zagrebu i Krku od 18.-21. 

rujna 1992. i međunarodnoga znanstvenog skupa "Glagoljica i hrvatski glagolizam: Povodom 

100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50. obljetnice Staroslavenskog instituta" u Zagrebu i 

Krku 2.-6. listopada 2002. Više puta mentor, član ili predsjednik povjerenstva za obranu 

doktorske ili magistarske radnje. Kao gostujući profesor predavao u "Wiener 

Sprachgesellschaft" od 14.-16. svibnja 1996. te više puta u "Institut für Slawistik der Universität 

Wien" u Beču. Recenzent znanstvenih radova za različite časopise (Suvremena lingvistika, 

Filologija, Slovo, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Fluminensia, Jezikoslovlje, 

Čakavska rič, Slavic and East European Journal i dr.). Nagrađen nagradom HAZU za 2002. 

godinu. Član Matice hrvatske, Hrvatskoga filološkoga društva i American Association of 

Teachers of Slavic and East European Languages (AATSEEL). Uvršten u 17. izdanje 

(Millenium edition) knjige "Who's Who in the World 2000" u izdanju Marquis, New 

Providence, New Jersey, USA. 

1. Mihaljević, M. (2000). Dosadašnja čitanja darovnice slavnoga Dragoslava. Fluminensia 12, 

br. 1-2, 1-15. 

2. Mihaljević, M. (2000). Novljanski dvolist brevijara iz 14. stoljeća. Filologija, 34, 175-208. 

3. Mihaljević, M. (2000). Die Jer-Zeichen in den ältesten kroatisch-glagolitischen Fragmenten. 

In Miklas, Heinz (Hrsg.), Glagolitica: Zum Ursprung der slavischen Schriftkultur (str. 

150-163). Wien: Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften. 

4. Mihaljević, M. (2000). Dva glagoljska ostriška brevijara iz Kloštar Ivanića. U D. Pasarić, 

(ur.), Knjižnica franjevačkog samostana Kloštar Ivanić. (str. 156-161) Kloštar Ivanić: 

Franjevački samostan Kloštar Ivanić. 

5. Mihaljević, M., Mihaljević, M. (2000). Imperativ u nazivlju. U Diana Stolac (ur.), 

Riječki filološki dani 3, (str. 219-226). Rijeka: Filozofski fakultet. 

6. Mihaljević, M. (2001). Američka lingvistika. U Z. Glovacki-Bernardi i ost, Uvod u 

lingvistiku (str. 155-190). Zagreb: ŠK. 

7. Mihaljević, M. (2002). Minimalistički opis konstituentske strukture glagolskih skupina. U 

Diana Stolac (ur.), Riječki filološki dani 4. (str. 263-276). Rijeka: Filozofski fakultet. 

8. Mihaljević, M. (2002). Slavenska poredbena gramatika: I. Uvod i fonologija. Zagreb: ŠK. 

9. Mihaljević, M. (2002). The Structure of Croatian Alternative Questions. In Kosta, Peter/Jens 

Frasek (eds.), Current Approaches to Formal Slavic Linguistics (pp. 327-335). Frankfurt 

am Main: Peter Lang Verlag. 

10. Mihaljević, M. (2003). Veznik "da" u hrvatskoglagoljskim tekstovima. Slavia Meridionalis, 

4, 9-34. 

11. Mihaljević, M. (2003). Fonološki sustav najstarijih hrvatskoglagoljskih fragmenata. U 

Božilova, Rumjana (red.), Bъlgari i hъrvati prez vekovete (str. 43-57). Sofija: IK 

"Gutenberg". 

12. Mihaljević, M. (2004). Deklinacija imenica u najstarijim hrvatskoglagoljskim fragmentima. 

U M.-A. Dürrigl, M. Mihaljević, F. Velčić (ur.), Glagoljica i hrvatski glagolizam. (str. 

71


Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

625-636). Zagreb-Krk: Staroslavenski institut i Krčka biskupija. 

13. Mihaljević M. (2005). O subjektnim rečenicama uz obezličene glagole. U Ivo Pranjković 

(ur.), Od fonetike do etike: Zbornik o sedamdesetogodišnjici prof. dr. Josipa Silića. (str. 

199-206). Zagreb: Disput. 

Navedeno u Popisu radova 

Sudjelovao na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, među kojima i na: "International 

Congress held on the Eleventh Centenary of the Death of St. Methodius" u Rimu od 8.-11. 

listopada 1985.; "Summer School in Generative Grammar" u Dubrovniku 1989.; "Prvi hrvatski 

slavistički kongres" u Puli od 19.-23. rujna 1995. "First European Conference on Formal 

Description of Slavic Languages" u Leipzigu od 30. studenoga do 2. prosinca 1995.; 

"Internacionales Symposium Glagolitica - Zum Ursprung der slavischen Schriftkultur" u Beču 

od 28.-30. rujna 1996.; "Second European Conference on Formal Description of Slavic 

Languages" u Potsdamu od 20.-22. studenoga 1997.; "Drugi hrvatski slavistički kongres" u 

Osijeku od 14.-18. rujna 1999.; "Bъlgari i hъrvati prez vekovete" u Sofiji od 20.-22. svibnja 

2001.; "Glagoljica i hrvatski glagolizam: Povodom 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 

50. obljetnice Staroslavenskog instituta" u Zagrebu i Krku od 2.-6. listopada 2002. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 01. 09. 1999. - znanstveni savjetnik 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Starocrkvenoslavenski jezik 

72


astavnik Katarina Granić, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail katarina.granic@ohz.unist.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođena u Splitu 1970. godine. Godine 2000. diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zadru. 

Upisuje poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001. godine. U izradi 

radnja "Adrijatizmi u Klimantovićevu zborniku". Od rujna 2002. godine angažirana na Odjelu 

za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu kao asistentica na projektu dr. sc. Joška Božanića 

"Halieutika viškog arhipelaga, dijalektološko i maritimološko istraživanje". Na Odsjeku za 

hrvatski jezik i književnost godine 2002./'03. izvodi nastavu iz Jezičnih vježbi, a od 2003. 

seminar iz Starocrkvenoslavenskoga jezika. 

1. Granić, K. (2005). Od prapočela i alkemije do glagoljice. Čakavska rič (u pripremi) 


Sudjelovanje na skupu HDPL 2005. u Splitu radom Uloga medija u prihvaćanju, stvaranju i 

difuziji standarda. 

Tijekom 2004. godine sudjeluje u formiranju, a od siječnja 2005. i u radu škole hrvatskoga 

jezika za strance "Croatica". 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

Asistentica na predmetima Starocrkvenoslavenski jezik, Leksikologija i onomastika. 

73


astavnik Dr. sc. Loredana Kun 

Ustanova 

zaposlenja 

York University, Toronto, Canada 

E-mail loredanak@hotmail.com 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođena u Dubrovniku. Diplomirala 1979. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Jugoslavistiku i 

klasičnu filologiju te doktorirala filologiju 1991. Od 1979. do 1992. radila u Splitu kao 

profesorica hrvatskog, latinskog i grčkog jezika i književnosti. Godine 1993./'94. gostujuća je 

profesorica hrvatskog jezika na Sveučilištu u Torontu, a od 1996. kontinuirano zaposlena kao 

profesorica na Yorku. 

1. Kun, L. (2004). Poetika simbolizma, Split-Ženeva: HSD. 

2. Kun, L. (2004). Myth and Imagination in Ancient Greece and Rome, Toronto: York 

University. 

3. Kun, L. (2004). The Depiction of Women in the Mass Media and Ancient Greek Literature. 

Hawaii: Honolulu. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 1., 2., 3. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje Postupak izbora u zvanje docentice u tijeku 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Osnove latinskoga jezika 

74


astavnik Dr. sc. Antun Pavešković 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail 

Osobna web-stranica 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 

Rođen u Dubrovniku 15. travnja 1957. Polazi osnovnu školu i gimnaziju 1964.-1976. u 

Dubrovniku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982. diplomirao hrvatski jezik i 

književnosti. Studirao i vanjsku trgovinu te ruski jezik i komparativnu književnost. 

U Velenju (Slovenija) 1982. instruktor hrvatskoga jezika na tečaju za strane studente. 

Učitelj hrvatskog jezika i književnosti 1983./1984. u Osnovnoj školi Lučko kraj Zagreba. 

Od 1984. do 1991. stalno zaposlen kao spiker-voditelj Radio stanice Zagreb (sada: Hrvatski 

radio-studio Zagreb). Na istoj postaji honorarno je surađivao do 2000. godine. 

U Hrvatskom centru PEN-a 1992. honorarni suradnik pri uređivanju i tiskanju knjiga - posebnih 

izdanja časopisa i literarne serije Most/The Bridge na hrv., eng., španj., tal., franc. i njem. 

jeziku, namijenjenih uporabi na 59. svjetskom kongresu PEN-a u Dubrovniku. 

Zaposlio se 1993. u HAZU na mjestu lektora Akademije i tajnika redakcije časopisa Forum. 

Magistrirao 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radnjom Dubrovački dramatik Pjerko 

Bunić Luković. Na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao 1998. radnjom Mavro Vetranović 

na tromeđi stilskih formacija. Od 1995. asistent, od 1999. viši asistent, a od 2002. znanstveni 

suradnik na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU u Zagrebu. 

Član je Društva hrvatskih književnika. Od 2003. urednik je u književnom časopisu Republika. 

Surađivao na projektu Sabrana djela Milana Begovića, glavnog istraživača prof. dr. Tihomila 

Maštrovića, redigirajući i dopunjujući XIX. svezak - korespondencija Milana Begovića, a 

priredio XX. i XXI. svezak (Pisma Milanu Begoviću, 1. i 2. dio). Surađuje na znanstvenom 

projektu Hrvatski književni povjesničari Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. 

Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima, a najviše na Akademijinu skupu Dani 

hvarskog kazališta. 2000. sudjelovao u radu međunarodne znanstvene radionice o 

plurilingvizmu u srednjoj Europi XVIII. stoljeća u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. 

Honorarni predavač kolegijā hrvatske književnosti na Odjelu za humanističke znanosti 

Sveučilišta u Splitu. 

1. Pavešković, A. (2000). Ivan Lovrić: The Review of Fortis or Croatocentrism in the Italian 

Language. U F. F. Petronio (ur.). Plurilingvizem v Evropi 18. stoletja (str. 205-221). 

Maribor: Slavistično društvo Maribor. 

2. Pavešković, A. (2000). Dubrovački Slovinac u kontekstu hrvatskog realizma. 

U Dani hvarskog kazališta. Zbornik, XXVI (str. 301-309). Zagreb – Split: HAZU. 

3. Pavešković, A. (2000). Topos "pravoga puta" u duhovnome pjesništvu Vetranovića, 

Dimitrovića i Nalješkovića. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 

XXXVIII (str. 165-184). Zagreb – Dubrovnik. 

4. Pavešković, A. (2001). Religijske komponente Vetranovićeve dramografije. U Religijske 

teme u književnosti. (str. 96-102). Zagreb: Filizofsko-teološki institut Družbe Isusove u 

Zagrebu. 

5. Pavešković, A. (2001). Književna publicistika Ive Pilara. Pilar, 1, 24-37. 

6. Pavešković, A. (2001). Moderna i tradicija. U Dani hvarskog kazališta, sv. XXVII 

(str. 37 – 46). Split: Književni krug, Zagreb: HAZU. 

7. Pavešković, A. (2001). Dramski žanrovi i žanrovski problemi drama Mavra Vetranovića. 

Krležini dani. Hrvatska dramska književnost i kazalište - inventura milenija. Prvi dio 

(str. 13-33). Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, 

Zagreb: Pedagoški fakultet. 

8. Pavešković, A. (2002). Turgenjev Asja - Leskovar Jesenski cvietci. U Dani hvarskog 

kazališta, sv. XXVIII (str. 48-59). Zagreb: HAZU, Split: Književni krug. 

9. Pavešković, A. (2002). Mirko Bogović i Pijerko Bunić Luković, dramatizatori bosanskoga 

rasula. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, sv. XL (str. 241-264). 

Zagreb – Dubrovnik. 

10. Pavešković, A. (2003). O "Požaru strasti" Josipa Kosora. Republika, LIX, 1, 37-49. 

11. Pavešković, A. (2003). Gavran mašina. Republika, LIX, 3, 34-45. 

12. Pavešković, A. (2003). Ivan Lovrić: Kritika Fortisa ili kroatocentrizam na talijanskome 

jeziku. Republika, LIX, 4, 59-68. (Skraćena i donekle prilagođena studija obj. 2002.) 

75


Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

13. Pavešković, A. (2003). Kosorove drame i mit. U Josip Kosor. Prilozi sa Znanstvenog 

kolokvija 2002. održanoga u sklopu 13. Pjesničkih susreta. (str. 13-20). Drenovci – Otok. 

14. Pavešković, A. (2003). Generativna antropologija. Republika, LIX, 9, 24-37. 

15. Pavešković, A. (2003). Temeljni pojmovi generativne antropologije. Republika, LIX, 9, 

79-85. 

16. Pavešković, A. (2004). Nasilje, jezik, metafora. Republika, LX, 2, 88-96. 

17. Pavešković, A. (2004). Lik Bl. Djevice Marije u propovijedima Bernarda Zuzorića. U 

V. Košić (ur.) Marija u propovijedima hrvatskih katoličkih obnovitelja (str. 71-85). 

Zagreb: Kršćanska sadašnjost i Hrvatski mariološki institut. 

18. Pavešković, A. (2004). Gundulićev "Osman" kao antropološki problem. Izvorni znanstveni 

rad. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 42, 9-44. 

0. Radovi navedeni u prethodnoj rubrici. 

1. Pavešković, A. (1986). Pijerko Bunić Luković. Dubrovnik, 1/2, 7-23 (tekst drame 24-43). 

2. Pavešković, A. (1987). Slikotvorstvo Pijerka Bunića Lukovića. Monografija. Dubrovnik: 

Biblioteka “D” časopisa “Dubrovnik”. 

3. Pavešković, A. (1989). Stazama komedije. Dubrovnik, 1/2, 121-125. 

4. Pavešković, A. (1990). Tematski blok prikaza u časopisu Most, 1-2. 

5. Novak, S. P., Pavešković, A. (ur.). (1991). Osman Ivana Frana Gundulića. Zagreb: MH. 

6. Pavešković, A. (1991). Les livres parus en Croatie au Cours du premier semestre 1990: 

selection de titres. Selektivna bibliografija. Most/The bridge, 3. 

7. Pavešković, A. (1992). Scelta di volumi pubblicati dalle case editrici croate dall'agosto 1991 

al marzo 1992. Selektivna bibliografija. Most/The Bridge/Il ponte, 3. 

8. Pavešković, A. (1993). Rječnik. U Banac, I., Novak, S. P., Sbutega, B. Stara književnost 

Boke. Zagreb: Hrvatski centar PEN-a. 

9. Pavešković, A. (1993). Tematski blok prikaza u specijalnoj publikaciji Place and Destiny. 

59th P. E. N. World Congress, Dubrovnik, Croatia, 19-25 April 1993. 

10. Pavešković, A. (1993). Tragom Čaline Talije. Dubrovnik, 5, 66-74. 

11. Pavešković, A. (1994). Slike, riječi, spomeni. Dubrovnik, 1/2, 12-20. 

12. Pavešković, A. (1996). Kako je Pjerko Bunić dramatizirao Osmana. Dubrovački horizonti, 

36, 34-42. 

13. Pavešković, A. (1997). Bavljenje Pjerka Sorkočevića Gundulićevim Osmanom. 

U Dani hvarskog kazališta. Zbornik (str. 272-280). Split: Književni krug. 

14. Pavešković, A. (1997). Značaj hrvatske dopreporodne drame i kazališta ... U Zbornik radova 

o Slavku Ježiću. Hrvatski književni povjesničari, sv. 2 (str. 59-67). Zagreb. 

15. Pavešković, A. (1997). Černyševski Žetićem pročitan. U Književnost u Osijeku od početaka 

do danas (str. 257-262). Osijek, 12.-14. VI. 1996. Osijek. 

16. Pavešković, A. (ur.). (1997). Marko Marulić: Judita. Molitva suprotiva Turkom. Vinkovci: 

Biblioteca Croatica, knj. 6. 

17. Pavešković, A. (1997). Tko je nama Vetranović? U Anali Zavoda za povijesne znanosti 

HAZU, u Dubrovniku, sv. XXXV (str.151-166). Dubrovnik. 

18. Pavešković, A. (1998). Begović u svjetlu korespondencije. U Recepcija Milana Begovića. 

Zbornik radova s međunarodnog znanstvenoga skupa (str. 395-399). Zagreb – Zadar. 

19. Pavešković, A. (1998). Dubrovnik u obzoru Fancevljeva znanstvenog interesa. U Franjo 

Fancev/Književni povjesničar i filolog (str. 153-164). Zagreb – Zadar. 

20. Pavešković, A. (1998). Pjerko Bunić Luković ... ovi tečaj, IV, 8/9/10, 237-253. 

21. Pavešković, A. (1999). Bogovićeva dramaturgija na tragu Puškina. U Dani hvarskog 

kazališta. Zbornik, XXV (str. 240-250). Split: Književni krug. 

22. Pavešković, A. (1999). Pelegrin Mavra Vetranovića. Forum, LXXI, 4/6, 645-664. 

23. Pavešković, A. (1999). Smisao Vetranovićeva književnog projekta. Dubrovački horizonti, 

39, 135-155. 

24. Pavešković, A. (2001). Članovi Odsjeka. U Kronika Zavoda za pov. hrv. knj., kaz. i glazbe 

HAZU, 8, 39-61. 

25. Pavešković, A. (2004). Moreplovčevi "Prigovori" postmodernizmu. Osvrt na pjesništvo A. 

Šoljana. ova Istra, sv. XXVII, 4, 54-57. 

26. Pavešković, A. (U tisku). Belizario Aliti Elpidija Antuna Gleđevića. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 18. 2. 2002. – znanstveni suradnik 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse, Hrvatska književnost od katoličke obnove do 

romantizma 

76


astavnik Gordana Galić, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail ggalic@ohz.unist.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Gordana Galic rođena 19. kolovoza 1972. godine u Splitu gdje završava osnovnu i srednju 

školu. 1998. godine diplomirala komparativnu književnost i etnologiju na Filozofskom fakultetu 

u Zagrebu. Na istom fakultetu upisuje 1999. godine poslijediplomski studij iz književnosti. 

2003. godine upisuje doktorski studij. Radila u srednjim školama i kao vanjski suradnik Visoke 

učiteljske škole u Splitu do 2002. godine kada postaje znanstvena novakinja na projektu 

Halieutika viškog arhipelaga - dijalektološko i maritimološko istraživanje kod prof. dr. sc. Joška 

Božanića. Na Odjelu za humanističke znanosti sudjeluje u nastavi, vodeći seminare iz sljedećih 

predmeta: Svjetska književnost, Hrvatska književnost ranog i zrelog srednjeg vijeka, Hrvatska 

renesansna književnost, Suvremeni književni praktikum I i II. Na Visokoj učiteljskoj školi u 

Splitu održavala je seminare iz predmeta Dječja književnost i Povijest književnosti. Sudjelovala 

u izradi projekta Tempus i Elaborata za studij Hrvatskog jezika i književnosti na Odjelu za 

humanističke znanosti. Sudjelovala na nekoliko znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj; 

objavila radove iz područja dječje književnosti, hrvatske književnosti i svjetske književnosti. 

Tijekom ljetnog semestra akademske godine 2004./2005. boravi u Norveškoj/Bergenu na 

istraživačkoj doktorskoj stipendiji (CMS, University of Bergen). 

1. Galić, G. (2002). Odgojno obrazovni potencijali manifestacije "Dani kruha" u sklopu 

promicanja tradicijske kulture. Živa baština. Zadar - Preko: Sveučilište u Splitu. Visoka 

učiteljska škola u Zadru, 53-64. 

2. Galić, G. (2002). Hadrijanovi memoari ili umijeće rekonstrukcije. Zbornik radova, 2 (str. 5- 

13). Zadar: Sveučilište u Splitu. Visoka učiteljska škola u Zadru. 

3. Galić, G. (2003). Kreativni poticaji poezije. U R. Javor (ur.). Poezija i djetinjstvo (str. 36-48). 

Zagreb: Knjižnice grada Zagreba. 

4. Galić, G. (2003). Na obali grad, u njemu dijete, a nad njima svetac zaštitnik. Od baštine za 

baštinu kulturološki aspekti predškolskog kurikula, Hvar, 205-212. 

5. Galić, G. (2003). Misterij sna i slutnje Ksavera Šandora Gjalskog. Zbornik radova. Zadar: 

Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. 

6. Galić, G. (2003). Kriteriji za vrednovanje slikovnice. Djetinjstvo razvoj i odgoj. . 

Zadar: Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja 

predškolske djece. 

7. Galić, G. (2004). Moralne vrijednosti Andersenove bajke "Mala sirena". U R. Javor (ur.). 

Književnost i odgoj. Zagreb: Knjižnica grada Zagreba. 

8. Galić, G.(2004). Dječje novine. U R. Bacalja (ur.). Dijete, odgojitelj i učitelj. Zadar. 

Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece. 

9. Galić, G. (2004). Odjeci viteške kulture u "Tundalovoj viziji". Zbornik radova, 2, Zadar: 

Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece 

/ 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

Asistentica na predmetima Svjetska književnost, Suvremeni književni praktikum,Hrvatska 

suvremena književnost, Poglavlja iz hrvatske dramske književnosti. 

77


astavnik Dr. sc. Diana Stolac 

Ustanova 

zaposlenja 

Filozofski fakultet u Rijeci 

E-mail diana.stolac@ri.t-com.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Diana Stolac rođena 1956. g. u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i gimnaziju te studij 

kroatistike i opće lingvistike na Filozofskom fakultetu; na poslijediplomskom studiju iz 

lingvistike magistrirala 1988. (Sintaksa genitiva u jeziku Tituša Brezovačkoga), doktorirala 

1996. (Padežni sustav u jeziku Tituša Brezovačkoga (sintaktostilistički nacrt)). Dvije godine 

bila lektor hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Pragu gdje je predavala Povijest 

hrvatskoga jezika, Hrvatsku dijalektologiju i Suvremenu sintaksu. Vanjski je suradnik 

Filozofskoga fakulteta u Puli i Odjela za humanističke znanosti u Splitu. Bila je zamjenik 

voditelja, a od 2004. godine voditelj je poslijediplomskoga studija Lingvistika s posebnim 

obzirom na dijalektologiju hrvatskoga jezika (sinkronijski i dijakronijski aspekt) na 

Filozofskome fakultetu u Rijeci. Sudjelovala na pedesetak hrvatskih i međunarodnih 

znanstvenih skupova te bila gost-predavač na filozofskim fakultetima u Varšavi, Ljubljani, 

Zagrebu i Osijeku. Objavila sedamdesetak znanstvenih radova s temama iz metodologije 

lingvističkih istraživanja, povijesti hrvatskoga jezika, hrvatskoga standardnog jezika, a posebno 

sintakse i leksikologije. 

Sudjelovala u izradi kurikuluma dodiplomskoga i poslijediplomskoga kroatističkog studija. 

Sudjeluje u radu poslijediplomskih studija Kroatistika - Hrvatski jezik na Filozofskome 

fakultetu u Zagrebu te Književnost i društveno-humanistički kontekst na Filozofskome fakultetu 

u Rijeci. Bila je suradnik na četirima znanstvenim projektima (Pedagoški fakultet Rijeka, 

HAZU i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb, Pedagoški fakultet Osijek). Sada je 

voditelj znanstvenoga projekta Povijest hrvatske sintakse na kojemu je pod njezinim 

mentorstvom obranjena jedna doktorska disertacija, dok je druga u izradi. Bila je mentor i član 

povjerenstva za obranu više magistarskih radnji, a sada je u tijeku izrada četiriju doktorskih 

disertacija pod njezinim mentorstvom. Kao mentor vodila je izradu četrdesetak diplomskih 

radnji na Filozofskom fakultetu u Rijeci i Puli te Visokoj učiteljskoj školi u Gospiću. Urednički 

je rad vezan uz znanstveni časopis za filološka istraživanja Fluminensia, zbornike Riječki 

filološki dani, zbornike radova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Sudjelovala u 

organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova Riječki filološki dani i međunarodnih 

strukovnih savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, kao predsjednik ili kao 

član organizacijskoga odbora 

1. Stolac, D. (2000). Gundulićev Osman i rječnik Ardelija Della Belle. U T. Maštrović (ur.). 

Albert Haler - Književni povjesničar, teoretičar i estetičar (str. 193-202). Zagreb. 

2. Stolac, D. (2000). Atributi u reklamama. U: S. Blažetin (ur.). Međunarodni kroatistički 

znanstveni skup, 4 (str. 35-40). Pečuh. 

3. Stolac, D. (2000). Odnos riječkih leksikografa 19. stoljeća prema filološkim školama. Riječki 

filološki dani, 3 (str. 425-438). Rijeka. 

4. Stolac, D. (2000). Matične knjige - izvor za filološka istraživanja. Rijeka: Vjesnik Državnoga 

arhiva Rijeka, 41-42, 361-368. 

5. Stolac, D. (2001). Dekodiranje reklamnih poruka. U L. Badurina, N. Ivanetić, B. Pritchard, 

D. Stolac (ur.). Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike. Zagreb - Rijeka, 

715-720. 

6. Stolac, D. (2001). Problemi stvaranja hrvatskoga računalnoga nazivlja. U K. Michalewski 

(ur.). Współczesna leksyka, II (str. 89-96). Łódź. 

7. Stolac, D. (2001). Mađarska riječ ország u hrvatskom jeziku. U M. Balowski(ur.). Studia 

nad współczesnymi językami i literaturami południowo- i zachodniosłowiańskimi (str. 

77-82). Opole. 

8. Stolac, D. - Holjevac, S. (2001). Kašićeva sintaksa. U D. Sesar (ur.). Drugi hrvatski 

slavistički kongres (str. 157-162). Zagreb. 

9. Stolac, D. (2002). Sintaktičke napomene u gramatici Tome Babića. U A. Jembrih (ur.). 

Zbornik o Tomi Babiću (str. 165-174). Šibenik - Zagreb: Hrvatski studiji i Gradska 

knjižnica Juraj Šižgorić. 

78


Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

10. Stolac, D. (2002). Sintaktostilistički pristup Marulićevoj Juditi. Colloquia Maruliana, 11, 

235-250. 

11. Stolac, D. (2002). Kumičićev prozni diskurs. U D. Jelči (ur.). Zbornik radova Eugen 

Kumičić - Život i djelo (str. 21-26). Mošćenička Draga - Brseč. 

12. Stolac, D. (2003). Kristijanovićev kajkavski prijevod Ezopovih basni. U A. Pintarić (ur.). 

Zlatni danci 4 - Basne (str. 45-61). Osijek. 

13. Stolac, D. (2003). Hrvatsko-francuska gramatika Šime Starčevića iz 1812. godine. U 

M. Samardžija(ur.). Lika i Ličani o hrvatskom jezikoslovlju (str. 91-102). Zagreb. 

14. Stolac, D. (2003). Naslovi u sportskoj rubrici "Novoga lista". U D. Munić (ur.). Sv. Vid , 

VIII (str. 233-251). Rijeka. 

15. Stolac, D. (2003). Podstil razgovornoga jezika - govor mladih. U S. Lukač(ur.). Hrvatski 

književni jezik (str. 191-199). Budimpešta. 

16. Stolac, D. (2003). Atribucija u Kneževićevoj Muci Gospodina našega Isukarsta iz 

1753. godine. U A. Jembrih (ur.). Zbornik o Petru Kneževiću (str. 59-66). Zagreb-Šibenik. 

17. Stolac, D. - Holjevac, S. (2003). Metodologija istraživanja dijalektalne sintakse. Hrvatski 

dijalektološki zbornik, 12, 137-147. 

18. Stolac, D. - Horvat Vlastelić, A. (2004). Slavenski genitiv kao problem kontrastivnih 

sintaktičkih opisa. U D. Stolac, N. Ivanetić, B. Pritchard (ur.). Suvremena kretanja u 

nastavi stranih jezika (str. 431-442). Zagreb-Rijeka, 

19. Stolac, D. (2004). Ekološke teme u hrvatskim srednjovjekovnim statutima. Ekologija u 

odgoju i obrazovanju, Gospić, 79-89. 

20. Stolac, D. (2004). Jezični elementi u funkciji (kvazi)znanstvenosti reklama. U V. Patráš 

(ur.). Súčasná jazyková komunikácia v interdisciplinárnych súvislostiach. (Contemporary 

Language Communication with Interdisciplinary Connections.). (str. 114-120). Banská 

Bystrica 

21. Stolac, D. (2004). Fran Pilepić. U I. Lukežić (ur.). Riječki filološki dani, 5 (str. 515- 

524). Rijeka. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 2., 5., 6., 14., 15., 20. 

Uz to i: 

Za kolegij Povijest hrvatskoga jezika 

Stolac, D. (1991). Sintaksa Bartola Kašića. Fluminensia, 3, 1-2, 77-81. 

Stolac, D. (1992). Della Belline napomene o sintaksi. Filologija, 19, 45-48. 

Stolac, D. (1992). Sintaktičke funkcije genitiva u jeziku Tituša Brezovačkoga. Rasprave Zavoda 

za hrvatski jezik, 18, 165-176. 

Stolac, D. (1993). Sintaktostilistika kajkavskoga književnog jezika. Croatica (Hrvatski prinosi 

na Međunarodnom slavističkom kongresu. Bratislava 1993), 37/38/39, Zagreb, 333-340. 

Stolac, D. (1996). Standardizacijski procesi u kajkavskom književnom jeziku. Filologija, 24-25, 

331-338. 

Stolac, D. (1996). Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas. Filologija, 27, 107-121. 

Stolac, D. (1997). Starija hrvatska leksikografija i mađarski jezik. U S. Blažetin (ur.). Hrvati i 

Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, 2 (str. 249-257). Pečuh. 

Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje (Božo Babić, njegovi prethodnici i nastavljači). 

Rijeka: Izdavački centar Rijeka. 

Stolac, D. (1998). Deklinacija imenica u gramatici Ignaca Kristijanovića. Radovi Zavoda za 


Stolac, D. (1998). Jezik starohrvatskoga molitvenika "Raj duše". U S. Gajda (ur.). Człowiek - 

dzieło - sacrum (str. 327-333). Opole. 

Stolac, D. (1999). Leksem beteg u starijoj hrvatskoj pisanoj baštini. U K. Gadany (ur.). 

emzetközi Szlavisztikai apok VI/ Slavistički dani, Szombathely, 217-222. 

1., 3., 4., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 16., 17., 18., 19., 21. 

Hrvatski književni jezik u 19. st. 

Stolac, D. (1996). Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas. Filologija, 27, 107-121 

Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje (Božo Babić, njegovi prethodnici i nastavljači). 

Rijeka: Izdavački centar Rijeka. 

Stolac, D. (1998). Deklinacija imenica u gramatici Ignaca Kristijanovića. Radovi Zavoda za 


Stolac, D. (1998). Sintaksa Adolfa Vebera Tkalčevića. U M. Turk (ur.). Riječki filološki dani, 

2 (str. 81-88). Rijeka. 

3., 11., 12., 13., 18., 21. 

Jezik reklama 

79


Stolac, D. (1991). Stvaralačka odstupanja od jezične norme u publicističkom stilu. Jezik i stil 

sredstava informisanja, Sarajevo, 41-44. 

Stolac, D. (1994). Boje u starijoj hrvatskoj frazeologiji i leksikografiji. Filologija, 22, 81-88. 

259-267. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 06. 03. 2001. - izvanredni profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Povijest hrvatskog jezika 

80


astavnik Marijana Tomelić, prof. 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail marijana.tomelic@st.htnet.hr 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Rođena 15. ožujka 1977. u Splitu gdje je završila osnovnu i srednju školu. 1995. godine upisuje 

studij kroatistike na Pedagoškom (sada Filozofskom) fakultetu u Rijeci. U suradnji s 

profesoricom dr. sc. Ivom Lukežić za predmet svoga diplomskog rada uzela dijalektološki opis 

splitske čakavštine. Diplomirala 2000. godine s temom Splitska čakavština u tekstovima Ivana 

Kovačića. Nakon završenog studija radila kao profesor hrvatskog jezika u srednjim školama u 

Splitu. Od 2001. godine Visoka učiteljska škola u Splitu povjerila joj vježbe iz hrvatskog jezika 

(kolegij Jezične vježbe II.). 2003. drži vježbe iz kolegija Jezična kultura na VUŠ-u u Splitu. 

Poslijediplomski studij kroatistike upisala 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Od 2002. zaposlena kao znanstvena novakinja na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u 

Splitu. Radi na projektu Halieutika viškog arhipelaga - dijalektološka i maritimološka 

istraživanja kod prof. dr. Joška Božanića. 2002./2003. držala vježbe iz kolegija Fonetika i 

fonologija, a od 2003. povjereni joj seminari iz kolegija Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska 

dijalektologija. Od ove godine sudjeluje u realiziranju nastave Hrvatski jezik za strance. 

Objavila nekoliko radova iz područja hrvatske dijalektologije. 

1. Tomelić, M. (2000). Splitska čakavština u tekstovima Ivana Kovačića. Čakavska rič, 

XXVIII, 1-2, 71-127. 

2. Tomelić, M. (2002). Tradicionalna vjerovanja u usmenoj predaji. Čakavska rič, XXX, 1-2, 

461-473 

3. Tomelić, M. (2003). Zimski običaji na poluotoku Pelješcu. Čakavska rič, XXXI, 1-2, 83-96. 

4. Tomelić, M. (2004). Peliške smihurice. Čakavska rič, XXXII, 1, 145-155. 

5. Tomelić, M. (2004). Faust Vrančić i drugi (prikaz). Čakavska rič, XXXII, 1, 157-161. 

6. Tomelić, M. (2004). Peliške smihurice II. Čakavska rič, XXII, 2, 311-318. 

7. Tomelić, M. (2004). Novi doprinos hrvatskoj dijalektologiji (prikaz). Čakavska rič, 

XXII, 2, 335-337. 

8. Tomelić, M. (2004). Dijalektološka postignuća. (prikaz). Hrvatska misao, 33/24, 215-218. 

9. Tomelić, M. (u pripremi). Opis govora Pakoštane. 

Navedno u Popisu radova. 

Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima: HDPL 2004. u Splitu i X. 

znanstvenom skupu u organizaciji HAZU-a 2004. također u Splitu. 

Sudjelovanje na skupu Zadarski filološki dani 2005. radom Splitska čakavština Marka Uvodića 

Splićanina. 


Predmet(-i) 

koje izvodi 

Asistentica na predmetima Povijest hrvatskog jezika, Dijalektologija 

81


astavnik Dr. sc. Josip Lisac 

Ustanova 

zaposlenja 

E-mail jlisac@unizd.hr 

Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru 


Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Josip Lisac rođen 23. studenog 1950. u Turnima kod Delnica u Gorskom kotaru. Osnovnu i 

srednju školu završio u Delnicama, Filozofski fakultet (kroatistiku i filozofiju) u Zadru. 

Doktorirao na istom fakultetu disertacijom o goranskim kajkavskim govorima. Od 1978. 

asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru, od 1987. docent, od 1989. izvanredni profesor, od 

1997. redoviti profesor, od 2002. u trajnom zvanju redovitoga profesora za Povijest hrvatskog 

jezika i za Hrvatsku dijalektologiju. Predavao/predaje na više poslijediplomskih studija (Rijeka, 

Zadar, Zagreb) iz lingvistike. Voditelj poslijediplomskog studija jezikoslovlja na Sveučilištu u 

Zadru. Na tom je Sveučilištu i pročelnik Odjela za kroatistiku i slavistiku. Sudjelovao na 

međunarodnim projektima iz lingvističke geografije (Općeslavenski lingvistički atlas, 

Općekarpatski dijalektološki atlas). Surađivao/surađuje s časopisima u Hrvatskoj i izvan nje. 

Član uredništva Čakavske riči, Hrvatske književne baštine itd., a na Sveučilištu u Zadru 

pokrenuo časopis Croatica et Slavica Jadertina. Sudjelovao u radu velikog broja znanstvenih 

skupova i objavljivao u mnogim zbornicima radova. Objavio više knjiga, neke i priredio. Od 

2004. član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

1. Lisac, J. (2000). Jakov Pletikosa i njegov putopis. Osvit, 3-4, 5-15. 

2. Lisac, J. (2000). Lingvistički rad Blaža Jurišića. Dubrovnik, 11, 3-4, 357-362. 

3. Lisac, J. (2000). Hrvatski lingvist Mate Hraste. Čakavska rič, 28, 1-2, 49-55. 

4. Lisac, J. (2000). Hrvatski dijalekti. U E. Hercigonja (ur.). Hrvatska Europa. Kultura, znanost 

i umjetnost, 2 (str. 261-267). Zagreb: HAZU - Školska knjiga. 

5. Lisac, J. (2001). The language situation of Zadar. International Journal of the Sociology of 

Language. New York - Berlin: Mouton le Gruyler, 79-89. 

6. Lisac, J. (2001). Inojezični utjecaji u hrvatskim dijalektima. Hrvatska misao, 5, 18, 64-68. 

7. Lisac, J. (2001). Hrvatska narječja u kontaktu. Zbornik Zagrebačke slavističke škole. Zagreb, 

117-126. 

8. Lisac, J. (2001). Moliškohrvatski idiomi. Čakavska rič, 29, 1, 89-94. 

9. Lisac, J. (2001). Nacionalno u srednjojužnoslavenskim organskim i drugim idiomima. U 

Jezik i demokratizacija: Sarajevo: Institut za jezik u Sarajevu, 12, 95-100. 

10. Lisac, J. (2001). Dijalektne značajke dubrovačkog područja. Dubrovnik, 12, 3, 214-219. 

11. Lisac, J. (2001). Šibenčanin Faust Vrančić - o 450. obljetnici rođenja. Mogućnosti, 48, 7-9, 

74-81. 

12. Lisac, J. (2001). Fonološke značajke buzetskog dijalekta. Čakavska rič, 29, 2, 13-22. 

13. Lisac, J. (2002). Hrvatski književni jezik u 19. stoljeću. Hrvatska misao, 6, 22, 55-60. 

14. Lisac, J. (2002). Hrvatski junaci i njihov jezik. Osvit, 1-4, 5-10. 

15. Lisac, J. (2002). Kako je Bogoslav Šulek prepisao putopis Jakova Pletikose? Hrvatska 

književna baština, 1, 595-603. 

16. Lisac, J. (2002). Glasovi srednjočakavskoga dijalekta. Čakavska rič, 30, 1-2, 79-90. 

17. Lisac, J. (2002). Čakavski, kajkavski i štokavski glagolski sustav. U S. Botica (ur.). 

Zagrebačka slavistička škola (str. 64-69). Zagreb: Filozofski fakultet. 

18. Lisac, J . (2003). Osnovne štokavske značajke i hrvatski standardni jezik. Republika, 59, 5, 

86-90. 

19.Lisac, J. (2003). Slavonski dijalekt: između autohtonosti i utjecaja. Migracijske i etničke 

teme, 19, 1, 7-16. 

20. Lisac, J. (2003). Kajkavsko narječje i njegova proučavanja (s posebnim obzirom na rad 

Jakoba Riglera). Hrvatski seminar, 4, 107-117. 

21. Lisac, J. (2003). Zadarsko područje u povijesti hrvatskoga jezika i u povijesti hrvatske 

književnosti. Republika, 59, 12, 85-90. 

22. Lisac, J. (2003). Fonologija novoštokavskog ikavskog dijalekta. Rasprave Instituta za 

hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29, 173-180. 

23. Lisac, J. (2003). Banjski govor na Pašmanu. Čakavska rič, 31, 1-2, 27-31. 

24. Lisac, J. (2003). Bibliografija radova Franje Švelca. Hrvatski sjever, 8, 1-4, 97-106. 

82


Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

25. Lisac, J. (2003). Hrvatski dijalekti. U I. Golub (ur). Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i 

umjetnost, 3 (str. 451-459). Zagreb: HAZU - Školska Knjiga. 

26. Lisac, J. (2003). Leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima. Hrvatski 


27. Lisac, J. (2003). Hrvatski pisci 18. stoljeća i fra Jakov Pletikosa. Kačić, 35, 105-110. 

28. Lisac, J. (2003). Leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima. Hrvatski 


29. Lisac, J. (2004). Čakavština kao narječje i u hrvatskoj književnosti. Čakavska rič, 32, 1, 

5-11. 

30. Lisac, J. (2004). Fonološke značajke slavonskoga dijalekta. Obščeslavjanskij lingvističeskij 

atlas. Materialy i issledovanija 2001-2002. Moskva: Rossijskaja akademija nauk. Institut 

russkogo jazyka im. V. V. Vinogradova, 157-161. 

31. Lisac, J. (2004). "Najstariji dubrovački govor" i "Najstarija dubrovačka proza" Milana 

Rešetara. Dubrovnik, 15, 4, 176-182. 

32. Lisac, J. (2004). Usporedba govora Tkona i Ražanca. Čakavska rič, 32, 2, 167-171. 

33. Lisac, J. (2004). Kačić u hrvatskom jeziku 18. stoljeća. Hrvatska misao, 8, 33/24, 236-238. 

34. Lisac, J. (2004). Faust Vrančić i drugi. Šibenik: Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić". 

Navedeno u Popisu radova 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 28. 10. 2002. - redoviti profesor 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Dijalektologija 

83


astavnik Dr. sc. Slobodan Prosperov Novak 

Ustanova 

zaposlenja 


Yale University - Department for Slavic Languages and Literatures 

E-mail SPN@ohz.unist.hr Slobodan.novak@yale.edu 

Osobna web-stranica Mign.org 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

1973. godine diplomirao komparativnu književnost na filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1976. 

godine magistrirao na području slavenske filologije i povijesti drame. 1978. godine obranio 

doktorat iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Od 1977. do 1980. godine zaposlen kao docent, od 1980. do 1989. kao izvanredni profesor, a od 

1989. do 1997. kao redovni profesor hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Od 1981. do 1984. radi kao predavač slavenskih književnosti i hrvatskog jezika na Sveučilištu 

La Sapienza u Rimu. Od 2001. zaposlen kao redovni profesor slavenskih jezika i književnosti 

na Sveučilištu Yale, New Haven, Connecticut. Od 2004. redovni profesor hrvatske i talijanske 

književnosti na Odjelu za Humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. Tijekom karijere 

predavao, kao gostujući profesor, na više europskih sveučilišta: 1980.-1985. - Sveučilište u 

Rimu, La Sapienza, 1984., 1990. - Sveučilište u Budimpešti, 1987. - Sveučilište u Grazu, 

1987.-1995., 1999. - Sveučilište u Beču, 1992., 1994. - Sveučilište u Londonu, 1994. - 

Sveučilište u Pragu, 2003. - Sveučilište u Splitu. 

PROFESIONALNE DUŽNOSTI 

Predsjednik, Hrvatski P.E.N. Centar, 1990.-2000.; Član odbora, P.E.N. International, 1990.- 

2000.; Predsjednik, 59. Svjetski kongres, P.E.N. International, Dubrovnik, 1993.; Zamjenik 

Ministra Kulture, Hrvatska, lipanj 1990. -travanj 1992.; Izaslanik hrvatske Vlade, Konferencija 

UNESCO, 1991.-1992.; Predsjednik Kulturnog odbora Udruženja Alpe-Adria, 1990.-1992.; 

Predsjednik Odbora Dubrovačkog ljetnog festivala, 1990.-1992.; Ravnatelj Dubrovačkog 

ljetnog festivala, 2000.; Potpredsjednik Slavističkog odbora/Kongresa Hrvatske, 1990.-1994. 

Glavni i odgovorni urednik, Cicero (Časopis za umjetnost i kulturu), Zagreb, Hrvatska, 1998.- 

-1999.; Glavni i odgovorni urednik, Hrvatsko izdanje Lettre Internationale, 1991.-1999. (s 

raznim izdanjima u Parizu, Rimu, Berlinu, Varšavi, Pragu i Sofiji.); Glavni i odgovorni urednik, 

Vijenac (Hrvatski kulturni dvotjedni časopis), Zagreb, 1993.-1995.; Glavni i odgovorni urednik, 

Bridge/Most (publikacija na stranim jezicima Društva hrvatskih književnika), 1989.-1993.; 

Utemeljitelj i ravnatelj Mediteranskog instituta Grga Novak, Hvar, od 1998. 

NAGRADE 

2000. Nagrada grada Zagreba za knjigu Povijest hrvatske književnosti; 

1994. Strossmayerova nagrada za umjetnost i znanost za knjige objavljene povodom 59. 

Svjetskog Kongresa P.E.N-a; 

1987. Nagrada Grada Dubrovnika za knjigu Dubrovnik ponovljeni 

1980 Nagrada HAZU "Marko Fotez" za istraživanja na području povijesti evropskog teatra. 

JEZICI 

tečno govori engleski, latinski, talijanski i njemački jezik; čita/piše na francuskom, španjolskom 

i ruskom jeziku; čita druge slavenske jezike 

1. Novak, S. P. (1999). Povijest hrvatske književnosti, 3 - Od Gundulićeva “poroda od tmine” 

do Kačićeva “Razgovora ugodnog naroda slovinskoga” iz 1756. Zagreb: Antibarbarus. 

2. Novak, S. P. (2000). Kratka povijest avanturizma. Zagreb: Matica hrvatska. 

3. Novak, S. P. (2002). Zlatno doba: Marulić, Držić, Gundulić. Zagreb: HSN. 

4. Novak, S. P. (2003). Povijest hrvatske književnosti: Od Baščanske ploče do danas. Zagreb: 

Golden-marketing. 

5. Novak, S. P. (2003). Petar Zoranić, Zučnopojke. Zagreb: Matica hrvatska. 

6. Novak, S. P. (2003). Petar Kanavelić, Vučistrah. Tragikomedija. Zagreb: Matica hrvatska. 

7. Novak, S. P. (2004). Povijest hrvatske književnosti. I-I., Split: Marjan Tisak; Slobodna 

Dalmacija. 

8. Novak, S. P. (2004). Ugovor s tijelom. Antologija hrvatske književnosti ranog moderniteta 

I/I. Zagreb: Sysprint. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 1., 2., 3., 4., 7., 8. 

Uz to i: 

1. Novak, S. P. (1975). Dubrovački eseji i zapisi. Dubrovnik: CDDD. 

84


kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

2. Novak, S. P. (1977). Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića. Split: Čakavski sabor. 

3. Novak, S. P. (1979). “Vučistrah” i dubrovačka tragikomedija. Split: Književni krug. 

4. Novak, S. P. (1979). Komparatističke zagonetke. Osijek: ICR. 

5. Novak, S. P. (1981). Zašto se Euridika osvrnula. Zagreb: Znanje. 

6. Novak, S. P. (1984). Planeta Držić: Držić i rukopis vlasti. Zagreb: CKD. 

7. Novak, S. P., Lisac, J. (ur.). (1984). Hrvatska drama do arodnog preporoda, 1-2. Split: 

Logos. 

8. Novak, S. P. (1988). Kad su đavli voljeli hrvatski. Zagreb: Liber. 

9. Novak, S. P. (1989). Dubrovnik iznova. Zagreb: Liber. 

10. Novak, S. P. (1989). Gundulićev san: Katalog izložbe. Zagreb: Muzejski prostor. 

11. Novak, S. P., Valle, R. (ur.). (1989). Marin Držić, “Urotnička pisma”. Zagreb: Liber. 

12. Novak, S. P., Katičić, R. (ur.). (1989). Dva tisućljeća pisane riječi u Hrvatskoj. Zagreb: 

Liber. 

13. Novak, S. P. (1991). Hrvatski pluskvamperfekt. Zagreb: Mladost. 

14. Novak, S. P., Pavešković, A. (ur.) (1991). Ivan Gundulić, “Osman”. Zagreb: MH. 

15. Novak, S. P. (1994). Figure straha. Zagreb: Durieux. 

16. Novak, S. P. (1996). Povijest hrvatske književnosti, 1: Od početaka do Krbavske bitke. 

Zagreb: Antibarbarus. 

17. Novak, S. P. (1996). Stara književnost Boke. Zagreb: Slon. 

18. Novak, S. P. (1997). Povijest hrvatske književnosti, 2: Od humanističkih početaka do 

Kašićeve ilirske gramatike. Zagreb: Antibarbarus. 

19. Novak, S. P. (1997). Josip Torbarina, Komparatističke studije. Zagreb: Matica hrvatska. 

20. Novak, S. P. (1997). Hrvatska književnost do arodnog Preporoda. Zagreb: Školska knjiga. 

21. Novak, S. P. (1998). Sabo Bobaljević, “Pjesni razlike”. Zagreb: Matica hrvatska. 

22. Novak, S. P. (1998). Dinko Ranjina, Pjesni razlike. Zagreb: Matica hrvatska. 

23. Novak, S. P. (2001). Dubrovnik ponovljen. Zagreb: LMN. 

24. Novak, S. P. (2003). Petar Zoranić, Zučnopojke. Zagreb: Matica hrvatska 

25. Novak, S. P. (2003). Petar Kanavelić, Vučistrah. Tragikomedija. Zagreb: Matica hrvatska. 

Redatelj kazališnih predstava: 

26. (1985/1987). “Dundo Maroje” Split. 

27. (1985/1990). “Ecce homo”. Dubrovnik. 

28. (1991/1993). “Passion of Christ”. Split. 

29. (1990/2002). “Kako bratja prodaše Josefa”. Dubrovnik. 

Scenarist dokumentarnih filmova: 

30. “The decay of Dubrovnik”, 1986. 

31. “Ivan Gundulić”, 1989. 

32. “Dubrovačke ljetne igre” (‘Dubrovnik Summer Plays’), 1990. 

33. “Marin Držić”, 1990. 

Izložbe: 

34. “Two Thousand Years of Writing in Croatia”, Zagreb, Dubrovnik, Budapest, Stockholm, 

Berlin, 1985./1989. 

35. “La nave va”, Firenca, Zagreb, Dubrovnik 1987. 

36. “Gundulićev san”, Zagreb, Dubrovnik, 1989. 

37. “The Signs of Identity”, Beč, Zagreb, 1991. 

Organizator konferencija: 

38. “The Golden Age of Dubrovnik”, Dubrovnik, 1989. (200 sudionika) 

39. 59 th World Congress of the P.E.N. International, Dubrovnik, 1993. (480 sudionika) 

40. The First Mediterranean Conference, Split, 1997. (120 sudionika) 

Sudjelovanje na konferencijama: 

Književni kongresi i susreti, P.E.N. International: Palma de Mallorca, 1990; Paris, 1991; 

Vienna, 1991; Paris, 1992; Barcelona, 1992; Frankfurt, 1993; Santiago de Compostella, 1993; 

Munich 1993, Prague, 1994; Perth, 1995; Mexico, 1996; Munich, 1997; Warsaw, 1999; Berlin, 

2000, 2003. 

Datum zadnjeg izbora u zvanje 22. 04. 1997. - redovni profesor u trajnom zvanju 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Suvremeni književni praktikum, Hrvatska suvremena književnost, Poglavlja iz hrvatske 

dramske književnosti 

85


astavnik Dr. sc. Małgorzata Ćavar 

Ustanova 

zaposlenja 


E-mail mcavar@indiana.edu 

Osobna web-stranica http://mypage.iu.edu/~mcavar/ 

Kratki 

životopis 

(opis 

kretanja u 

struci) 

Popis 

radova u 

zadnjih 5 

godina 

Radovi i 

ostalo što 

nastavnika 

kvalificira 

za izvođenje 

nastave 

Dr. phil. (Sveučilište u Potsdam, Njemačka), 2004. 

Doktorski rad: Palatalization in Polish. An Interaction of Articulatory and Perceptual Factors. 

Mentori: Prof. Dr. Caroline Féry (Sveučilište u Potsdamu), Prof. Dr.T. Alan Hall (Sveučilište u 

Leipzigu, sada Sveučilište u Indiani). 

Dr.sc.; Nostrifikacija: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa; Zagreb, Hrvatska; veljača, 

2005. 

Stipendist na poslijediplomskom studiju Sveučilišta Humboldt u Berlinu, Graduiertenprogram 

der Humboldt Universität zu Berlin i Sveučilišta u Potsdamu na programu Ekonomičnost i 

kompleksnost u jeziku (Graduiertenkolleg: Ökonomie und Komplexität in der Sprache) (1999- 

2002). 

M. A., Diplomski studij anglistike za Magister Artium na Sveučilištu u Varšavi (Uniwersytet 

Warszawski): Odjel za anglistiku, studijski predmeti: lingvistika, engleska književnost i kultura. 

1997. 

Magistarski rad: Coronal Sounds and Palatalization. An Analysis of Polish and English. 

Mentor: Prof. Dr. Jerzy Rubach (Sveučilište u Varšavi i Sveučilište u Iowi). 

Obrazovanje za nastavnike stranih jezika, odjel za anglistiku na Sveučilištu u Varšavi, 1994-- 

1997. 

Docent (Adjunct faculty) lingvistike (fonetika i fonologija), Sveučilište u Indiani, Odjel za 

Lingvistiku (Linguistics Dept), od 2004. 

Docent (Visiting assistant professor), Sveučilište u Indiani, Odjel za Slavenske jezike i 

književnost (Dept. of Slavic Languages and Literatures), 2002-2004. 

Glavni i odgovorni urednik časopisa Journal of Slavic Linguistics, od 2002. 

Profesor za engelski jezik, Visoka škola za ekologiju i administraciju Wyższa Szkoła Ekologii i 

Zarządzania u Varšavi, 1995-1996. 

1. Ćavar, M. (u pripremi). Palatalization Effects as a result of articulatory - and perceptually - 

driven mechanisms. Warsaw - Poland: GLiP proceedings. 

2. Ćavar, M. and Hamann, S. (2003). Polish velar and coronal palatalization - its perceptual 

background. In Kosta, P. (eds). Investigations into Formal Slavic Linguistics. Frankfurt 

am Main: Peter Lang. 

3. Ćavar, M. (2004). Palatalization in Polish: An Interaction of Articulatory and Perceptual 

factors. Ph.D. Diss. (Mscr.) University of Potsdam. 

4. Ćavar, M. (u pripremi). Perceptual factors in the emergence of prepalatal affricates in 

Polish, 3, Ohio State University Working Papers in Slavic Studies. 

5. Ćavar, M. (2005). Alternating Environment in the Analysis of Derived-Environment Effects, 

5, Indiana University Linguistic Club Working Papers. 

6. Ćavar, M. (u pripremi). ATR in Polish. Indiana University Linguistic Club Working Papers. 

7. Ćavar, M. (2005). Feature Geometry and Palatalization in Polish and English. Mscr. 

Navedeno u Popisu radova pod r. br. 3. 

Uz to i: 

- magisterski rad iz fonologije: Coronal Sounds and Palatalizations: An Analysis of Polish and 

English. Warsaw University. 

- recenzirani radovi 

- postdiplomski studij (University of Potsdam, Humboldt Universitaet zu Berlin; Berlin- 

Potsdam) 

- diplomski studij (University of Warsaw, Varšava) 

Fonologija, Sveučilište u Indiani,. 2004 

Uvod u lingvistiku (fonologija, fonetika, morfologija, sintaksa, usvajanje jezika, historijska 

lingvistika, psiholingvistika) (predavanje za više od sto studenata), Sveučilište u Indiani., 2004, 

2005 

- istraživački rad: projekti u kooperaciji s Indiana University, Zentrum fuer Allgemeine 

Sprachwissenschaft, Polish Academy of Science o raznim aspektima fonetike, fonologije, 

86


Datum zadnjeg izbora u zvanje 2005. 

Predmet(-i) 

koje izvodi 

Slavenski jezik 

87


4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) 

Kompletan se studijski program izvodi u prostorima Odjela za humanističke znanosti. 

4.6. Optimalan broj studenata 

Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika je 60. 

4.7. Procjena troškova studija po studentu 

Procjena troškova studiranja po studentu iznosi 30.000,00 kn. 

4.8. ačin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa 

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa su višestruki: 

- studentskom anonimnom evaluacijom; 

- anketiranjem studenata; 

- konzultacijama sa studentima; 

- vanjskom evaluacijom - Agencije za praćenje izvrsnosti nastave; 

- evaluacijom predloženih i provedenih seminarskih zadataka; 

- razmjenom iskustava unutar i izvan Odjela; 

- kolegijalnom evaluacijom i refleksijom; 

- analizom uspjeha na ispitu (usmenog i praktičnog); 

- rezultatima dugoročnih praćenja; 

- longitudinalnim praćenjem studentskih i kolegijalnih evaluacija; 

- povremenim promatranjem i evaluacijom nastave predstojnika Odsjeka; 

- vrednovanjem rezultata nastupa na nastavnoj praksi. 

88


5. Ostale napomene 

Specifičnost našeg Odjela je u tome što je to nov studij koji navršava četiri godine svoga postojanja, a 

započela je procedura pretvaranja Odjela u filozofski fakultet. 

Pokrenuta je i inicijativa za izgradnju zgrade budućeg filozofskog fakuteta koja će udovoljavati svim 

standardima sveučilišnog studija na europskoj razini. 

Pri evaluaciji prijedloga naših programa valjalo bi imati na umu da nemamo dostatan broj vlastitih 

nastavnika budući da je Odjel formiran pred četiri godine i da smo zbog propisa na državnoj razini 

limitirani pri zapošljavanju potrebnih nastavnika u znanstvenim zvanjima. 

Uz pomoć Sveučilišta u Splitu i Ministarstva znanosti Republike Hrvatske od kojih očekujemo više 

radnih mjesta, uvjereni smo da u dogledno vrijeme možemo u potpunosti zadovoljiti zahtjevu za 

optimalnim brojem vlastitih nastvnika. 

89

Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?