Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu

More documents

Recommendations

Info

P R E D D I P L O M S K I S T U D I J : K R O A T I S T I K A Preporučena literatura Dopunska literatura Oblici provođenja nastave ačin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima ačin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula vremenu nastanka. Modeli tvorbe: sufiksalna tvorba (plodne tvorenice, ostale u pregledu), neobilježene i obilježene sufiksalne tvorenice, hipokoristična i kompozitna tvorba. Prezimena: pojava prezimena u hrvatskom antroponimikonu. Tvorba prezimena: sufiksalne prezimenske tvorenice (tvorbena struktura, vrste osnova i vrste sufiksa), prezimena nastala konverzijom. adimci: osobni i obiteljski (morfološke i tvorbene odlike). Imenska formula. Ktetici: posebna onomastička vrsta, način tvorbe. Melvinger, J. (1984). Leksikologija. Osijek: Pedagoški <strong>fakultet</strong> u Osijeku. Putanec, V. (1976). Esej o jezičnom znaku i onomastici te o antroponimiji u Hrvatskoj (predgovor). U Putanec, V., Šimunović, P. (ur.). Leksik prezimena SR Hrvatske (str. V-XIV). Zagreb: Institut za jezik. Samardžija, M. (1995). Leksikologija hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. Šimunović, P. (1995). Hrvatska prezimena. Zagreb: Golding marketing. Bjelanović, Ž. (1988). Teorijske osnove. U knjizi Antroponimija Bukovice. (str. 31-47). Split: Književni krug. Filipović, R., Finka, B., Tafra, B. (ur.). (1993). Rječnik i društvo (zbornik radova). Zagreb: HAZU. Maretić, T. (1886). O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad, 81, 6-146 i 82, 62-154. Šimunović, P. (1986). Zemljopisna imena kao spomenička baština materijalne i duhovne kulture. U knjizi Istočnojadranska toponimija. (str. 13-34). Split: Logos. Vince, Z. (1978). Leksikografi i leksikografska djela. U knjizi Putovima hrvatskoga književnog jezika. (str. 60-66, 154-163, 247-266, 536-552, 558-575, 593-602). Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. Predavanja (frontalna/uz sudjelovanje studenata). Seminari (konzultacije, praćenje izrade, čitanje i rasprava). Znanje se provjerava dvama kolokvijima i godišnjim ispitom. Godišnji se ispit polaže usmeno (s vrednovanjem kolokvija). Usvajanje programa nastavnik prati konzultacijama za izradu seminarskog rada, analizom seminarskih radova na satu seminara i posebnim zadacima u pronalaženju literature i služenju njome. Hrvatski jezik Anketiranje studenata. Razgovor (analiza, usmena) uspješnosti rada. 33
P R E D D I P L O M S K I S T U D I J : K R O A T I S T I K A aziv predmeta Dijalektologija Kod HZH401 Vrsta Predavanja + Seminari/Konzultacije Obvezni predmet Razina Predmet temeljne razine Godina 3. Semestar V. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje) 5 ECTS 45 nastavnih sati (33 kontakt sunčana sata) = 1,10 ECTS 117 sati samostalnog rada studenta = 3,90 ECTS astavnik Dr. sc. Josip Lisac, red. prof. Marijana Tomelić, asistentica Kompetencije Student upoznaje genezu triju hrvatskih narječja, njihove dijalekte, jezične koje se stječu karakteristike - izoglose pojedinih narječja i pojedinih govora, odnos dijalekta i standardnog jezika; razvija odnos prema dijalekatnom idiomu i njegovu leksiku kao kulturnoj baštini hrvatskoga naroda; stječe spoznaju o identitetu hrvatskoga jezika utemeljenu na njegovu tronarječnom karakteru. Student postaje osposobljen za osnovnu analizu dijalektološkog teksta. Preduvjeti za Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>. upis Sadržaj Osnova programa obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga jezika, odnosno raslojavanje južnoslavenskog prajezika na jezične grupe - slovensku, čakavsku, kajkavsku, zapadnoštokavsku, istočnoštokavsku i torlačku. Polazi se od osnovnih značajki štokavskoga, kajkavskoga i čakavskoga narječja. Daju se zakonitosti u evoluciji hrvatskog jezika. Preporučena Brozović, D. (1960). Tri razdoblja u razvitku hrvatske dijalektologije. literatura Radovi FF, 1, Zadar. Saussure, de F. (2000). Zemljopisna lingvistika. Tečaj opće lingvistike. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Lisac, J. (1999). Hrvatski govori, filolozi, pisci. Zagreb: Matica hrvatska. Preece, W. E. (ur.). Encyclopaedia Britannica. Dialect, 5, 678-701. Dopunska Brozović, D. (1985). Suvremeno štokavsko narječje kao plod literatura konvergentnog jezičnoga razvoja. U Finka, B., Moguš, M. (ur.). Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, (str. 59-71). Zagreb: JAZU. Brozović, D. (1960). O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih dijalekata. U Ivić, P. (ur.). Zbornik za filologiju i lingvistiku, 3, (str. 68-88). Novi Sad: Matica srpska. Brozović, D. (1970). Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezičnog prostora, U Mikić, P. (ur.). Radovi FF, 8, (str. 5-32). Zadar. Ivšić, S. (1936). Jezik Hrvata kajkavaca, 48, Zagreb: Ljetopis JAZU. Junković, Z. (1972). Kritika Ramovševe teze. Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta. Rad JAZU, 363, Zagreb. Lisac, J. (1996). Koji su dijalekti hrvatski?, Hrvatski dijalekti i jezična povijest (str. 9-21). Zagreb: Matica hrvatska. Lukežić, I. (1999). Razvoj i uspostava hrvatskog jezika u starijim razdobljima. Fluminensia, 1-2, 101-142. Oblici Nastava se organizira u obliku predavanja na kojima se studenti upoznaju sa provođenja sadržajem kolegija, te seminara na kojima se rješavaju jezični zadaci na nastave tekstovima pisanim dijalektom. 34
Page 1 and 2: Sveučilište u Splitu Odjel za hum
Page 3 and 4: P R E D D I P L O M S K I S T U D I
Page 33: P R E D D I P L O M S K I S T U D I
Page 85 and 86:
P R E D D I P L O M S K I S T U D I
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
show all

Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?