Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu
Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu
Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
P R E D D I P L O M S K I S T U D I J : K R O A T I S T I K A<br />
aziv predmeta Povijest hrvatskog jezika<br />
Kod HZH301<br />
Vrsta Predavanja + Seminari/Konzultacije<br />
Obvezni predmet<br />
Razina Predmet temeljne razine<br />
Godina 2. Semestar IV.<br />
ECTS<br />
(uz odgovarajuće<br />
obrazloženje)<br />
5 ECTS<br />
45 nastavnih sati (33 kontakt sunčanih sati) = 1,10 ECTS<br />
117 sati samostalnog rada studenta = 3,90 ECTS<br />
astavnik Dr. sc. Diana Stolac, izv. prof.<br />
Marijana Tomelić, asistentica<br />
Kompetencije Student upoznaje ishodište hrvatskoga jezika te odnose među narječjima u<br />
koje se stječu procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja.<br />
Razumije hrvatske književne tekstove svih razdoblja i jezičnu analizu na<br />
fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini; postaje osposobljen<br />
za provedbu egzaktne lingvostilističke interpretacije spomenutih tekstova;<br />
razumije književne poruke i nezaobilazna je pretpostavka za sve vrste<br />
interpretacija (književnih, povijesnih, filozofskih i dr.).<br />
Preduvjeti za<br />
upis<br />
Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u <strong>Splitu</strong>.<br />
Sadržaj Program obuhvaća dvije cjeline: povijest hrvatskoga jezika kao<br />
Preporučena<br />
gramatičkoga sustava i povijest hrvatskoga jezika kao jezika pismenosti.<br />
Prva cjelina obuhvaća proučavanje historijske gramatike. Analiza se temelji<br />
na prikazu zakonitosti u evoluciji hrvatskoga jezika. U tu se svrhu posebno<br />
obrađuju povijesna fonologija i morfologija, a pregledno historijska tvorba i<br />
sintaksa. U povijesnoj se fonologiji proučava razvoj vokalnoga,<br />
konsonantnoga i naglasnoga sustav, a u povijesnoj morfologiji razvoj<br />
gramatičkih kategorija, povijest paradigmatskih i sintagmatskih odnosa,<br />
povijest morfema u imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva i glagola,<br />
postanak priloga, razvoj prijedloga i prefiksacije, postanak i funkcija<br />
veznika. Iz povijesne tvorbe razmatra se način sufiksacije i oblici najčešćih<br />
sufiksa, a iz cjelokupnosti povijesne sintakse izdvajaju se načini na koji su<br />
se gradile rečenice (red riječi, atribucija itd.).<br />
Druga cjelina obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga književnog jezika i<br />
značajki standardizacijskih procesa. Povijest hrvatskoga književnog jezika,<br />
u prožimanju s poviješću književnosti, promatra kulturološku i stilističku<br />
stranu jezika. Polazi se od periodizacije književnoga jezika na tri<br />
predstandardna i tri standardna perioda. U okviru predstandardnih perioda<br />
proučava se hrvatski pisani jezik od prvih pisanih spomenika do sredine 18.<br />
st. Problematizira se razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja.<br />
U okviru standardnih perioda proučava se hrvatski pisani jezik od sredine<br />
18. st. do danas.<br />
Malić, D. (1995). Povijesne jezične promjene. U Hrvatska gramatika.<br />
literatura<br />
Zagreb: Školska knjiga, 9-38 i 601-635.<br />
Moguš, M. (1971). Fonološki razvoj hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica<br />
hrvatska.<br />
Moguš, M. (1993). Povijest hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Globus.<br />
Vince, Z. (2002). Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Matica<br />
28