Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu

P R E D D I P L O M S K I S T U D I J : K R O A T I S T I K A
aziv predmeta Sintaksa
Kod
Vrsta
Razina
HZH201
Predavanja + Seminari/Konzultacije
Obvezni predmet
Predmet temeljne razine
Godina 2. Semestar III.
ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
astavnik
Kompetencije
koje se stječu
Preduvjeti za
upis
Sadržaj
Preporučena
literatura
5 ECTS
60 nastavnih sati (45 kontakt sunčana sata) = 1,50 ECTS
105 sati samostalnog rada studenata = 3,50 ECTS
Dr. sc. Stojan Vrljić, docent
Razvijen osjećaj prema sintaksi kao “armaturi jezika”. Pri tome posebno
razvijen osjećaj za usku povezanost logičkog i gramatičkog u jeziku.
Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Splitu.
Definicija rečenice; izreka, diskurs, rečenične preoblike, povezivanje
rečenica u diskurs, obavijesno ustrojstvo rečenice, sadržajno ustrojstvo
rečenice, gramatičko ustrojstvo rečenice; predikat, predikatne riječi,
predikatne kategorije: lica, vida, vremena, načina; subjekt, kongruencija
subjekta s predikatom; priložna oznaka, prijedložni izraz kao priložna
oznaka, priložne oznake u padežnim izrazima; objekt, direktni objekt,
indirektni objekt, prijedložni objekt; preoblike gramatičkog ustrojstva
rečenice: nijekanje, pitanje, usklik, poticaj, pasiv, obezličenje; jednostavne i
jednostavno proširene rečenice, sklapanje rečenica: sklapanje nizanjem
(rečenični niz, isključne, zaključne rečenice), sklapanje spajanjem
(sastavne, suprotne, rastavne), sklapanje uvrštavanjem prema mjestu
uvrštavanja: predikatne, subjektne, objektne, atributne, adverbne; zavisne
rečenice po sadržaju svog uvrštavanja: predikatne, subjektne, objektne,
atributne, adverbne; zavisne rečenice po sadržaju svog uvrštavanja:
odnosne, mjesne, načinske, vremenske, uzročne, namjerne, posljedične,
pogodbene, dopusne, izrične, zavisnoupitne, zavisnopoticajne; upravni
govor, neupravni govor, slobodni neupravni govor; atribucija; pridjevski
atribut, imenički atribut, prijedložni izraz kao atribut, apozicija, red riječi.
Studenti trebaju steći sposobnost analize sadržajnog, gramatičkog i
obavijesnog ustrojstva rečenice; ovladati metodom preoblikovanja
rečeničnog ustrojstva; spoznati odnose među članovima rečeničnog
ustrojstva, identificirati vrste jednostavnih i složenih rečenica prema tipu
parataksnog ili hipotaksnog odnosa ili prema tipu sklapanja rečenice; steći
osjećaj za ritam rečenice, red riječi, položaj enklitike, za organizaciju
nadrečenične cjeline.
Katičić, R. (1991). Sintaksa hrvatskoga književnog jezika: nacrt za
gramatiku. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Pranjković, I. (1984). Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb:
Hrvatsko filološko društvo.
Pranjković, I. (1993). Hrvatska skladnja. Zagreb:
22