Preddiplomski studij - Filozofski fakultet u Splitu

P R E D D I P L O M S K I S T U D I J : K R O A T I S T I K A
aziv predmeta Leksikologija i onomastika
Kod
Vrsta
Razina
HZH303
Predavanja + Seminari/Konzultacije
Obvezni predmet
Predmet temeljne razine
Godina 2. Semestar IV.
ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
astavnik
Kompetencije
koje se stječu
Preduvjeti za
upis
Sadržaj
5 ECTS
60 nastavnih sati (45 kontakt sunčana sata) = 1,50 ECTS
105 sati samostalnog rada studenta = 3,50 ECTS
Dr. sc. Živko Bjelanović, red. prof.
Katarina Granić, asistentica
Studenti stječu sposobnost služenja leksikom u raznolikim kontekstima, s
neprenesenim i prenesenim značenjem, s nijansama u značenjskom
predznaku leksičkih jedinica, bogate svoj rječnik u aktivnom i pasivnom
obliku, stječu vještine u opisu leksika, općeg i posebnog.
Studenti otkrivaju zakonitosti u strukturi leksika, općeg i posebnog, i stječu
spoznaje o načinima tvorbe leksema u tvorbenim gnijezdima.
Propisani Pravilnikom o studiranju Sveučilišta u Splitu.
Leksikologija kao jezikoslovna disciplina. Leksikologija i leksikografija.
Leksikologija i tvorbe riječi. Leksikološki sustav – otvoren sustav. Jezični
znak: odnos označitelj i značenje, označitelj i označenik. Monosemija i
polisemija. Vrste značenja: etimološko, realno, asocijativno. Leksemi i
frazemi. Raslojenost leksika: vremensko, područno, funkcionalno. Leksički
slojevi: opći i posebni, posuđenice i način prilagodbe, sinonimi, antonimi,
homonimi, paronimi, dijalektizmi, provincijalizmi, arhaizmi, neologizmi.
Purizam i jezična kultura. Putevi bogaćenja rječnika: aktivnog i pasivnog.
Rječnik u užem i rječnik u širem smislu. Vrste rječnika u užem smislu: po
veličini, po vrsti leksika, po namjeni, po načinu obrade. Oblikovanje
leksikografskog članka, odrednica i eksplikacijski blokovi. Hrvatska
leksikografija od početaka do danas.
Onomastika kao jezikoslovna disciplina. Onomastički znak kao jezična,
povijesna, antropološka, etnološka i sociološka činjenica. Onomastički i
neonomastički znak, razlike iz odnosa označitelj, označenik, značenje.
Onomastičke vrste. Toponimija. Toponim i mikrotoponim. Toponim i
toponomastički apelativ. Važnost toponima za onomastičku komunikaciju.
Razlike u shvaćanju značenja toponima. Vrijeme nastanka i podrijetlo
hrvatskih toponima. Vrste toponima (ekonimi, oronimi, hidronimi,
kozmonimi). Motivacija u nastanku toponima. Tvorba toponima: sufiksalna
tvorba (u pregledu plodne tvorenice), prefiksalne tvorenice, prefiksalno-
-sufiksalne tvorenice, kompozitne tvorenice, eliptični toponimi,
toponomastičke sintagme. Etnonimija. Toponim i etnonim (etnik).
Značenjski sadržaj etnonima. Tvorbena struktura etnonima: osnova
(etalonska, pokraćena, proširena), sufiks (nesloženi i složeni, plodni i
neplodni) i morfemska granica (alternirana i nealternirana osnova).
Sufiksalna tvorba etnonima: muških i ženskih. Antroponimija. Vrste
antroponima. Osobna imena: hrvatska osobna imena po podrijetlu i po
32