HRVATSKE ŠUME 28 (1.12.1993)

SA SASTANAKA U DIREKCIJI1. prosinca 1993.NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA(I OSTALI PROBLEMI)Prva stvar na koju želim upozori­Davnom poduzeću, koja je danasdosegla iznos od 31 milionDM — rekao je tijekom zajedničkogdijela sastanka Proizvodne i Komercijalneslužbe u Javnom poduzeću mr.Ivan Mrzljak, pomoćnik direktora zagospodarenje šumama. — Zbogmnogo isporučene robe koja nije naplaćenUpravni odbor je prije mjesecdana donio odluku o obustavi isporukedrvnih sortimenata kupcima koji neplaćaju redovno. Tako je obustavljenaisporuka nekim od većih kupaca ipočele su rasti zalihe. Možemo se samozapitati koja grana, koje poduzećemože izdržati takav način prodaje,U Direkciji su 24. studenog održana čak tri sastanka: sastanak šefovaproizvodnih odjela, komercijalnih odjela i planskih (razvojnih) odjela izUprava iDirekcije. Teme na sastancima do ovog su trenutka bile nisu slične: stigle. Da ostvareno bi to u ovoj i planovi zati je nenaplaćena realizacija u spriječili — predstavnici »Croatiad-slijedeću godinu.rva« intervenirali su u Ministarstvugospodarstva, ali nisu rekli koliko duguju»Hrvatskim šumama«. Ne možemodozvoliti obezvrjeđivanje sirovinei molim vas da sve priprema za izvozizvršite kvalitetno i na vrijeme. Ni stranimkupcima ne smijemo prodavatipo cijenama nižim od onih na svjetskomtržištu. Mislim da smo do sadamnogo toga postigli i da moramo tražitired, jer zbog malih propusta čestodolazi do velikih nesporazuma, kojidovode »Hrvatske šume« u teške situacije...Zajednički dio sastanka Proizvodnei Komercijalne službe odnosio se jeProdaja 28.000 nf drvnih sortimenata izvršit će se putemlicitacije u kojoj će, uz strane, ravnopravno sudjelovati i domaćikupci, a realizirana sredstva će se uplatiti direktno u proraćunRepublike Hrvatske, dogovoreno je na sastanku predstavnikaVlade, odnosno nadležnih ministarstava, predstavnika»Croatiadrva« i predstavnika JP »Hrvatske šume«.Ova sredstva namijenjena su obnovi u Republici Hrvatskoj.odnosno — tko može čuvati robu zapoduzeća koja nemaju novaca zakupnju sirovine? Plaće naših djelatnikasu neredovno isplaćivane, a uukupnim su troškovima pale na tek 15posto. U mnogim poduzećima onedanas iznose i do 100 posto troškova.Ponekad smo bili širokogrudni imnogima davali sirovinu unatoč dugovima,jer smo znali da obustava njihoveproizvodnje znači i neisplaćivanjeplaća. I u »Hrvatskim šumama« imaoko deset tisuća djelatnika i moramoznati da se i ti ljudi nalaze u vrlo teškojsituaciji. U posljednje vrijeme većiniuprava je preostalo samo to danazivaju Direkciju i mole pomoć pri isplatiplaća. Dedino što možemo odgovoritije — novaca nema. Događa setakođer da nema novaca ni za onenajosnovnije stvari: naftu, benzin isve ono što je neophodno da bi seodržala proizvodnja. Preostalo nam jejedino da tražimo odobrenje da seneka plaćanja izvrše u stranoj valuti...Da bismo osigurali sredstva koja sunam neophodna tražili smo odobrenjeza dodatni izvoz ukupno 28.000m 5 drvnih sortimenata. Dobili smo određenausmena obećanja, ali dozvoleHRVATSKE ŠUME PRED SABOROMAPEL ZA OČUVANJE ŠUMAna ukupnu situaciju u poslovanju»Hrvatskih šuma«, odnosno na problemes kojima se susreću i jedna idruga služba u posljednjim mjesecimaove godine. Inače, tog dana su uDirekciji održana čak tri sastanka:sastanak Proizvodne službe, sastanakKomercijalne službe i sastanakPlanske službe. Na svakom od njih biloje govora o različitim aspektimaproblema u poslovanju u ovoj i slijedećojgodini, posebno o onom što jeostvareno i onom što se planira slijedećegodine.Vjerojatno je najzanimljiviji bio sastanakkolegija komercijalista, službe ukojoj se prelamaju svi oni problemikoji se pojavljuju u proizvodnji i poslovanju.Sastanak su komercijalistizapočeli analizom provođenja zaključakas prošle sjednice. Dedan od najznačajnijihje bio: zabrana svake nabaveosnovnih sredstava, bilo da seradi o opremi ili investiciji, bez obzirana rebalans Plana investicija, bez prethodnepismene odluke direktorapoduzeća...Na dnevnom redu komercijalistanašle su se točke poput: izvršenjeplana prodaje u ovoj godini i planprodaje za slijedeću godinu, ali imnogi problemi vezani uz kompjuterskuobradu, prikupljanje i obradupodataka i slično. Ipak, najviše govoraje bilo o nenaplaćenim (dospjelim)potraživanjima. Spominjani su mnogikupci s velikim dugovanjima. Neki odnjih su ipak uspjeli platiti, s nekima jesklopljen ugovor o dinamici isplatedospjelih dugovanja, nekima su na žiro-račune»sjeli« akceptni nalozi, a snekima se nije moglo uraditi ništa drugodo sudskog puta za rješavanjaproblema.Mnogo je govora bilo i o načinu radau komercijali, posebno o izradi idostavljanju dokumentacije vezaneuz prodaju, posebno onu za izvoz.Dodatni se izvoz, na primjer, pripremavrlo detaljno: direktor je osnovaoKomisiju za obavljanje nadzora nadizvozom šumskih proizvoda, koja jeobjavila ponudu u sredstvima javnoginformiranja i već prikupila 28 ponudarazličitih izvoznika, među kojima imavrlo ozbiljnih, tradicionalnih i specijaliziranih,ali i malih privatnih poduzećakoja se bave svim i svačim i pojavilisu se s dosta neozbiljnim ponudama.Uprave će morati detaljno dokumentiratisvaku pošiljku, počev, od dokumentacijevezane uz svaku sječu, dodokumentacije koja konačno stiže nacarinu. O ozbiljnosti priprema svjedočei podaci i o tarifnim stavkama naželjeznici koje su komercijalisti (uzmnoge obrasce i upute) dobili nasjednici.Treba naglasiti i da su dozvole zaredovni izvoz celuloznog, rudnog iogrijevnog drveta dobivene, ali je nasastanku naglašeno da sve potrebena domaćem tržištu moraju biti zadovoljene.Mnoga pitanja šefova komercijalau upravama pokazala su da u ovomtrenutku ima i podosta drugih problema,od onih vezanih uz isporuku i naplatudrvnih sortimenata HV-u, doonih malih: kako primjeniti cjenik sporednihšumskih proizvoda prilikomprodaje novogodišnjih drvaca?Da obrada tržišta i obrađivanja kupaca,posebno bonitet kupaca postajejednim od najvažnijih pitanja kojimase bave komercijalisti pokazuje jošjedan od zaključaka sa sastanka: nemaprodaje bez barem dva bjankoakceptna naloga (sredstva za osiguranjeplaćanja)!V. H.ZABILJEŽENO NA SKUPŠTINI SINDIKATASINDIKAT NUE HOBI,VEĆ ODGOVORAN POSAO...Doministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva dr JosipVukelić u kratkom je obraćanju sudionicima skupštine istakaoda je sindikat u proteklom razdoblju radio kvalitetno, da jebilo i ima problema i nesporazuma različite naravi koje će sindikat,uvjeren je, i na ovoj skupštini istaći i rješavati. U svom radušumarski bi sindikat ubuduće više pažnje trebao posvetiti pitanjimastruke, obrazovanja u šumarstvu, uključiti se u razrješavanjasvojevrsnog pritiska visokoobrazovanih stručnjaka da»žive u Zagrebu i oko njega, a najšumovitiji dijelovi ostaju bezstručnjaka...« Znači, djelovati u pravcu da se šumari vrate šumi.Dragutin Lesar, predsjednik Saveza samostalnih sindikataHrvatske, ustvrdio je da su razdvajanjem od drvaraca stvorenipreduvjeti za razvoj sindikata šumaraca, »što je dug proces« Biloje važno, rekao je on, sačuvati organizaciju u ratnim uvjetimai dobro je što se išlo na održavanja ove skupštine, »jer život svakodnevnopred nas postavlja nove zahtjeve i probleme i sindikatse mora prilagođavati novim uvjetima«.U nastavku izlaganja Lesar je govorio o ulozi i poziciji SavezaSSH (u čiju porodicu spada i HSS), koji nije podlegao stranačkimpritiscima već »ostao interesna organizacija«. Bilo je pokušaja,rekao je on, uništavanja ne samo ovog već i cjelokupnogsindikalnog pokreta, poznatim metodama, lijepljenjem etiketa.Bilo je »mnogo toga protiv nas, a uz nas — radništvo«.— Članstvo očekuje jak, borben i sposoban sindikat koji ćeznati kako doći do onog što želi. Stoga posao u sindikatu nije hobi,već izuzetno težak i odgovoran, rekao je Lesar. Savez SSH nikadnije išao u borbu ili nešto zahtijevao, a da i sam nije predlagao.Da bi potkrijepio ovu tvrdnju, on je podsjetio na slučaj sasocijalno radnim zakonima protiv čijeg se usvajanja Savez borio,predlagao izmjene i dopune, no kada ni to nije prošlo, tektada se pristupilo organiziranju prosvjednih zborova po gradovimate izvanrednog Sabora Saveza SSH... Podsjećajući na onošto sindikat čeka u budućnosti, na borbu u kojoj sindikat morapostati socijalni partner u dogovorima i pregovorima, predsjednikLesar posebice je spomenuo važnost kolektivnih ugovora zajavna poduzeća. Ali, ne jednog za sve javne djelatnosti već posebnogza šumarstvo, »jer ne može jedan kolektivni ugovor biti iza INU, elektroprivredu...«Mr Ivan Mrzljak, zamjenik direktora Hrvatskih šuma svijestanje i zna da problema ima »i unutar struke i poduzeća i napodručju Lijepe naše«. I premda šumarstvo nije profitabilnagrana, ono može puno pomoći i dati domovini. Pritisnuti težinomrata, koji osjećaju naši prognanici ali i naši djelatnici kojiginu na dodirnim točkama s najgorim neprijateljem od vremenaprodora janjičara na ovo područje, rekao je mr Mrzljak, šumariimaju veliki zadatak — da očuvaju šume. Kako? Da buduna raznim mjestima, »a naša radna mjesta su šume«! MrMrzljak je u nastavku izlaganja naglasio da se ne može dozvolitida struka bude hobi, a sporedne zarade glavni zadatak i posao...U tri godine djelovanja poduzeća Hrvatske šume, dodao jeon, radilo se, bilo je problema i propusta, no »onoga što smo utom razdoblju napravili ne trebamo se stidjeti.« Bojnik IvicaGrčič, jedan od inicijatera osnivanja šumarskog sindikata i odvajanjaod drvaraca istakao je da je ponosan na ulogu šumarstvau domovinskom ratu. Jedan dio šuma, rekao je, ostao jepod okupacijom i potpuno je, prema saznanjima, devastiran.Kad jednom dođe mir, milom ili silom, »imat ćemo puno posla«...Šumarski sindikat i dalje treba voditi brigu o našim ljudima,ranjenicima, majkama i djeci poginulih, kako je to i dosadčinio, treba nastojati sve te ljude, borce, vratiti u normalan život...Dr Joso Gračan, direktor Instituta Jastrebarsko poručio jesudionicima skupština da se založe i djeluju na očuvanju produktivnesposobnosti šuma, da te šume ostanu jedne od najboljeočuvanih i najljepših u Evropi — jer to i jesu!Ivan Puškar, šumar i bivši sindikalni radnik podsjetio je daje »mudrom poslodavcu potreban sindikat jer mu je u interesuda radnici budu zadovoljni...Vilim Muhvič iz Delnica, jedan od inicijatora osnivanja šumarskogsindikata, prisjetio se dana osamostaljenja sindikata,ali i njihove značajne uloge i pružanja pomoći našim borcima udomovinskom ratu.m. MrkobradNa zastupničkim klupama Hrvatskog Sabora10. studenog našli su se slijedećidokumenti:— Izvješće o radu Davnog poduzeća»Hrvatske šume« za 1992., kao i o poslovanju u1992. g.— Izvješće Komisije Zastupničkog doma Saboraza ocjenu rada DP »Hrvatske šume«— Odgovor Upravnog odbora na to izvješće— Sažetak izvješća o kontroli zakonitosti poslovanjaza 1991., 1992. i 1993. kod »Hrvatskihšuma«Zastupnike je s poslovanjem »Hrvatskih šuma«,te s provedenim kontrolama i ostalim relevantnimpodacima upozorio dr. Joso Vukelić, pomoćnikministra za poljoprivredu i šumarstvo, a uraspravi na saborskim odborima i na sjednici Županijskogdoma sudjelovalo je više zastupnika,koji su postavljali pitanja o mogućnosti restrukturiranja,pretvorbe vlasništva i denacionalizaciji,kao i odgovornosti za izvoz trupaca, odnosnoNa prošlom zasjedanju Sabora pojavili su se i materija/i vezani uzJavno poduzeće »Hrvatske šume«. Tom je prilikom rasprava tekzapoče/a: naime, Vlada je obvezana da dostavi cjelovito izvješće oproblematici hrvatskih šuma, poduzetim radnjama, te nalazimanadležnih državnih tijela..događanja vezana uz zaustavljanje devet vagonasa drvnim sortimentima na ranžirnom kolodvoruu Zagrebu.Ipak, sve ovo nije bilo dovoljno i od Vlade jezatraženo cjelovito izvješće...Županijski dom je tom prilikom utvrdio apelzbog uništavanja šuma na okupiranom dijeluHrvatske i uputio ga Zastupničkom domu, kakobi ga ovaj prihvatio i uputio Europskoj zajednici itajniku OUN. Pročitao ga je dr. Zdravko Tomac.Apel glasi:»Ekološka ravnoteža i očuvanje prirode izaštita prirodnih svjetskih bogatstava zajedničkaje obveza svih ljudi svijeta i svih državasvijeta članica Ujedinjenih naroda, a osobitomeđunarodnih institucija i organizacija. RepublikaHrvatska je međunarodno priznatadržava u svojim granicama i suočena sa agresijomi okupacijom dijela svoga teritorija nakojem srpski agresor sustavno uništava ipljačka ne samo nacionalno bogatstvo Hrvatske,nego i prirodna bogatstva svjetske zajednice.Sustavno se uništavaju Plitvička jezerakoja su pod zaštitom UNESCO-a i čuvenehrastove šume koje spadaju u sam vrh riznicesvjetskih prirodnih bogatstava. RepublikaHrvatska u cilju traženja mirnog rješenja raspletaove tragedije izazvane osvajačkim ratomSrbije, prihvatila je mirovne snage UNvjerujući da će one onemogućiti daljnju agresiju.Nažalost, usprkos nazočnosti mirovnihsnaga u Hrvatskoj se na okupiranim područjimanastavljaju etnička čišćenja i istjerivanjaHrvata, te se pljačkom i uništavanjem Plitvičkihjezera i hrvatskih šuma uništava ne samonacionalno bogatstvo Hrvatske, nego i svjetskobogatstvo od neprocjenjive vrijednosti.Zastupnici Županijskog doma Sabora ogorčenisu na neučinkovitost međunarodnih institucijakoje mirno gledaju kako se sustavnouništavaju prirodna bogatstva, osobito slavonskihrast kao jedinstvena prirodna vrijednost.Zastupnici hrvatskog Sabora očekuju daćete poduzeti hitne mjere kako bi se spasiliod uništavanja Plitvička jezera i hrastove šumekoje su ne samo hrvatsko nacionalno bogatstvonego i dio svjetskog prirodnog bogatstva«.y_ u #

1. prosinca 1993.€Na kraju zajednički snimak za uspomenu svih koji su sudjelovali u obaranju ovog orijaša - od sjekača do šumarskih inženjera.Obaranje je pratio i gradonačelnik Vinkovaca Dražen Švageljsa svojim suradnicimaFotoreportažni zapis sa nedavneakcije spašavanja rijetkih spomenikaSpuno pažnje i obimnih priprema obavljalo se rušenje ovog slavonskog starca, kako bišto bezbolnije prizemljio i ostao u svojoj cijelosti i debljini, a debeli sloj slame trebao jeublažiti udarac u zemljuPripreme za sječu trajale su dugo iza uspješno obavljanje ovog odgovornog poslazahtijevalo se veliko sjekačko iskustvo i znanjeUnazad stotinu godina Slavonija jejoš bila više od 60 posto pokrivenašumom. Posebno su bile bogate slavonskešume hrasta lužnjaka u starosti300 do 400 godina. Danas je taj postotakšumovitosti gotovo prepolovljen, a odstarih hrastovih šuma više ni traga —ostala su samo pojedinačna stabla(šumski predjel Južno Radiševo skupinaod 10 stabala, nedaleko od Drenovaca,općina Županja i jedan manji rezervat(Prašnik kod Okučana) koji je takođerznatno prorijeđen i to je sve! Oba spomenutaobjekta su zakonom zaštićena.Slavonija je u doba Turske bila rijetkonaseljena zemlja. Slavonska šuma hrastalužnjaka se skoro dva stoljeća razvijalaBez značajnijeg utjecaja čovjeka. S obziromna to da je šuma prirodna tvorevinas osobitim svojstvima da se može samaobnoviti i širiti, to njezino svojstvo došloje do punog izražaja tijekom ta protekladva stoljeća. Upravo zbog toga smo još uXVIII vijeku imali razvijenu prašumuslavonskih hrastika. Šume su uvijekpredstavljale najveće prirodno bogatstvoSlavonije. One su postepeno došle sve višedo izražaja, jer se drvo počelo koristitiza gradnju kuća i čitavih sela. Početakznačajnije eksploatacije slavonskih šumapada u 1752. godinu kada je počelo prvopalenje pepeljika za potašu, na područjudjekovačkih šuma (Bičanić, 1951.). Eksploatacijaslavonskih šuma, u smislu korišćenjagrađevinskog drva počinje 1830.godine kada se u Slavoniji počela izrađivatibačvarska grada. Od 1830. do 1861.eksploatacija slavonskih šuma tekla jesporije. Otkako je 1861. godine izgrađenaželjeznička pruga Sisak — Trst, počela seeksploatacija šuma u Slavoniji intenzivnijekoristiti.Nakon što su prve količine grade slavonskehrastovine doprle u svijet( Njemačka, Francuska, Engleska, Rusijai dr.) počela je jagma za slavonskimhrastom i »slavonska hrastovina« postajepojam kvalitete i visoke vrijednosti.Vlastodršci su tu konjunkturu iskoristilii počeli šume prodavati na licitaciji —tko da više.Procjenjuje se da je 1870. godine bilojoš u Posavini oko 130.000 katastarskihjutara starih Slavonskih hrastika da bikrajem 1925. godine ostalo još samo9.330 katastarskih jutara (5.364 ha) s okoSLAVONSKI ORIJAŠI

1. prosinca 1993.NESTAJU •=••••"• # • flOlujno nevrijeme učinilo je svoje - polomilo jeposljednje grane ovom više od 380 godinastarom hrastu lužnjakuS/eču ovog gorostasa obavi/isu vrlo uspješno sjekači Antun Aleksić, Nedeljko Matić iIvan čengić - radnici Šumarije Gunja uz pratnju stručnih djelatnika Šumarije i Upravešuma VinkovciZub vremena učinio je svoje. Više od 380 godina stari hrast lužnjak,kojem su oluje pokidale i posljednje grane, nije imao više šanse daP re2;: bi takve primjerke slavonskt i ijjzaTudučegeneracije

1. prosinca 1993.U POSLJEDNJI ČASIVANSKA — Posljednje količine žiraiz velike ovojesenske akcije unašanesu u šumu u šumariji Ivanska u petak,12. studenog. Već dan kasnijesve je bilo pod debelim snježnim pokrivačem!Ne događa se takva »igra vremena«često, teško se i prisjetiti nečegsličnog. Prvi snijeg zatekao je, moglobi se reći iznenadio, i lišće na drveću.Ili bar dobar dio, tako da srno drugidan imali još jednu neobičnu sliku —lišće na snijegu koje je palo zajednosa kasnijom susnježicom i kišom.U šumariji Ivanska u posljednji sučas posijali žir i napunili rasadnik. Inž.Snježana Došen kaže: »Skupili smo120 tona od čega smo 93 unijeli u šumua ostatak u rasadnik. Posljednjeradove imali smo u Srednjem brdu, uodjelu 20A i B gdje smo radili s tri rasipača,kako bi posao dovršili na vrijeme.Ovdje smo na 17 ha posijali 17tona žira...« Tekst i snimci:M. MrkobradDA LI STE IZRAČUNALI?UZGOJNI RADOVI DOVRŠENIŠumarija Ivanska, Srednje brdo, odjel 20 A: inž. Snježana Došen »na licumjesta«, kod unašanja žira rasipačem.U OVOGODIŠNDOD AKCDI OTKUPA ŽIRA UPOŽEGI...SAKUPIJENOVISE OD PLANAIako je u jesenskoj kampanjisakupljanja žira požeškaUprava šuma predvidjelasakupiti oko 160 tona ovogšumskog sjemena, planiranu količinupremašila je za oko 23 postoili za gotovo četrdeset tona.Hrasta lužnjaka otkupljeno je128 tona, kitnjaka 70 tona iliukupno 198 tona, što čini nepunihdvadeset vagona žira navedenihvrsta hrastova.S obzirom na to da je cijena pojednom kilogramu iznosila 1,2DEM, sakupljačima je ukupnoisplaćeno preko 237 000 DEM.Rasadnik »Cernik« otkupio je 30tona lužnjaka i 2,5 tona kitnjakaa »Hajderovac« 5 tona lužnjaka i13 tona kitnjaka. Za unošenje usastojine planirano je 93 tonelužnjaka i 55 tona kitnjaka. I poredprebačaja planirane količinežira, nedostajat će još oko 10tona lužnjakova sjemena..A U VINKOVCIMAGledajući statistički, najviše žirahrasta lužnjaka sakupljeno jeu šumariji Nova Gradiška (87 tona)a najmanje u Velikoj (svega420 kg). Obratno je, što je zanimljivo,kod kitnjaka, kojeg je najvišesakupila šumarija Velika (20tona) a najmanje Nova Gradiška(2400 kg).Treba istaći da je većina sjemenasakupljena na područjuUprave šuma Požega a tek neznatandio otkupljen je sa našičkogpodručja i to 5648 kg kitnjakaili oko 3 posto sveukupne količine.U nekoliko odjela novogradiškogpodručja, u g. j. »Podložje-—Ključevi« (posavske nizinskešume) na površini 57 ha izvršenoje podsijavanje žirom lužnjaka ustodvadeset godina starim sastojinama.Pri tome je korišten rasipača na taj način je podsijano 17tona ovog sjemena. i. Tomićjy itaii rezultate vrijednih, stručnih i.LY ^odgovornirPdjelatnika JP »Hrvatskeffi šume« u organizaciji skupljanja žira-^ta^-sjemena naših najvrijednijih vrstahrasta lužnjaka i kitnjaka, za mene to nijebilo obično štivo. Pažljivo prebirući rečenice,tone žira sam pretvarao u brojke sjemenkii hektare koji su u jednostavnoj iproširenoj biološkoj reprodukciji mogu stim sjemenkama pošumiti, odnosno kolikoje tu potencijalnih biljaka.Trebalo je iskoristiti godinu uroda žira.Za neke je bila godina dobrog a po nekimaslabog uroda, a sama akcija možemo rećivrlo uspješna. Posebno je značajna ako segodinama mora čekati urod žira. U normalnimuvjetima biološki periodicitet urodaje sedam godina, ali su vrlo česti klimatskii drugi poremećaji sa većim ili manjimposljedicama gdje nisu moguće značajnijeintervencije na njihovom otklanjanjupa svaki urod žira treba maksimalnoiskoristiti.Naslov akcije otkupa žira u listu Hrvatskešume nije mi skrenuo posebnu pažnju,iako je za mnoge bio »bombastičan«. Akcijunisam izražavao ni u HRD-ovima ni uNEOSTATAK RADNE SNAGERadnik »Cernik« jedan jeod dva rasadnika požeškeUprave šuma. U posljednjevrijeme obavljase na njegovim površinama jesenjasjetva žirom hrastova lužnjakai kitnjaka. Tako će biti posijano35.000 kg lužnjaka i oko 25000kg kitnjaka. Trenutno je izvršenooko 3000 kg.Osim navedenih aktivnosti, intenzivnose radi na vađenju sadnicanavedenih vrsta hrastova.Predviđeno je da se izvadi 15.000kitnjakovih i 3000 lužnjakovihsadnica.U svrhu zaštite žira protivsmrzavice, tijekom studenog iprosinca na posijane plohe bitće postavljena kukuruzovina ilipiljevina.Iako je već ove godine trebaopočeti s radom, u suvremeno izgrađenomplasteniku još nije započetos proizvodnjom, zbog nedostatkafinancijskih sredstava.Prema riječima Stanka Mikića,voditelja rasadnika, proizvoditće se kontejnerski šumski sadnimaterijal poljskog jasena i hrasta.Kapacitet plastenika je 2000kontejnera ili 60.000 sadnica apredviđena su dva godišnja turnusa.Pored navedene namjene,postoji mogućnost proizvodnjehortikulturnih sadnica, a prostorplastenika može poslužiti iza deponiranje žira. Inače, uovom značajnom rasadničkomUPRAVA SUMA POŽEGADEM-ovima već u sjemenkama. Istina,knjiški sam došao do ogromnog broja sjemenkiu otkupljenim tonama žira. Kolegesu zasigurno pri otkupu u svojim upravamana otkupnim mjestima kontrolirajućikvalitetu i mjereći količinu došli do egzaktnihpokazatelja i vjerovatno potvrdiliknjiške prosječne rezultate.Da li ste izračunali koliko će iznići mladihbiljaka hrasta u rasadnicima i na šumskimpovršinama »Hrvatskih šuma«? Nijeto moguće, ali je jedino sigurno da će diljemHrvatske naši vrijedni stručnjaci znalačkiupotrijebiti već dio uloženog truda ižir zasijati tamo gdje je najpotrebnije. Obnovitće se sastojine gdje to prirodno nijeizvršeno u većini slučajeva iz objektivnihrazloga. Sada je za očekivati da će biti onajminimum 3-5 mladih biljaka osnovne vrstepo metru kvadratnom u obnovi sastojine.Osigurane su i dovoljne količine žira za rasadničkuproizvodnju.Ovakvim.pristupom i ulaganjem »Hrvatskihšuma« u obnovu svoga kapitala netreba se brinuti za budućnost hrastovih iinih šuma.I. TolićDogovor prije nastavka posla — upravitelj Šumarije Josip Gašpar sagrupom suradnika analiziraju učinak rasipača žiraobjektu djelomično će biti riješeni problem zagrijavanja.— Da bismo sve poslove izvršavalikvalitetno i na vrijeme,trebamo imati svakodnevno i do50 uposlenih. Budući da imamomanje radnika, poslove ipakobavimo, ali nešto izvan planiranogroka — ističe Stanko Mikić.U pomoć pritekne nerijetko iHrvatska vojska. Tako su nedavnonjih tridesetorica puna tri danaradili na zasipavanju posijanogžira.I. TomićPOTREBE DALKako nas je informirao Stručni suradnik za uzgajanje šumadipl. ing. šum. Ivo Šumanovac za potrebe biološke reprodukciješuma, a u svrhu dopune prirodnoj obnovi sastojinana području Uprave šuma Vinkovci planirano je bilo u ovojsezoni sakupiti oko 35 vagona žira hrasta lužnjaka. S obzirom na veličinupovršina sjemenskih sastojina izlučenih na području ove uprave(oko 4.500 hektara) to ne bi bio veliki zadatak, međutim urod žirahrasta lužnjaka u većem^lijelu Spačvanskog bazena je slabiji, doksu sjeverozapadni dijelovi Uprave imali bolji urod, tako da je sakupljenosvega 15 vagona žira.Najviše žira sakupila je šumarija Vinkovci (5,5 vagona), Cerna(3,5 vagona), te šumarija Strizivojna (3 vagona).Sva navedena količina sakupljenog žira već je unesena u sastojinei dio u rasadnik »Zalužje« (oko 2 vagona).Zbog slabijeg ovogodišnjeg uroda žira, Uprava šuma Vinkovci,je bila primorana kupiti osam vagona žira od Uprave šuma Bjelovari Uprave šuma Koprivnica.Budući je periodicitet uroda u posljednjih 25 godina praćenjemutvrđen u intervalima svake dvije do tri godine (prema podacima izknjiga evidencija) nije se pristupilo nabavci potrebnih količina sastrane iz drugih područja, jer u proteklom vremenu nije bilo problemau izvršenju radova na obnovi šuma predviđenih u osnovamagospodarenja gospodarskih jedinica ove Uprave šuma.Odaziv sakupljača bio je više nego dobar tako da je u Šumskombazenu Spačva sa područja Županije Vukovarsko-Srijemske svakodnevnona sakupljanju žira bilo stotinjak sakupljača.Ovogodišnje sakupljanje žira bilo je jedan od poslova koji jamčidobru zaradu tako da su sakupljači iz prognanih mjesta i nezaposlenibivši radnici mogli malo popraviti kućni budžet. Prikupljao se samozdravi žir, a za kilogram sakupljenog žira šumarija je plaćala1,20 DEM po kilogramu. Dvoje vrijednih sakupljača na dan mogli suda zarade i do 100 maraka.Zvonko PEIČEVIĆPOSUDE ZASDAVANUA ŽIRAU IŠČEKIVANJU PONIKAmotiku« pri čemu su uposleni i novogradiškisrednjoškolci te povremenaTijekom listopada novogradiškašumarija, koja je u sastavuradna snaga. Rovicom ili motikom načinise plići zasjek, stavi se u jamicupožeške Uprave šuma, radilaje u okviru šumskouzgojnih radovana poslovima podsijavanja ži­2-3 žira a onda se zemlja prigazi. Oko150 učenika radilo je na ovaj načinrom hrasta lužnjaka. U pojedinim odjelimadviju gospodarskih jedinicadva dana i podsijalo oko 24 tone sjemena.Priprema tla rađena je ručno.»Podložje-Ključevi« i »Gradiška brda«podsijano je gotovo 40 tona ovog Rasipač je dnevno rasipao oko 5šumskog sjemena na 118 ha.tona žira te je ukupno razbacao okoPrethodno je pomoću sitnilice (»tarupera«)pripremljeno tlo za podsijanjaču(amorfu) koja se kao grmlje20 tona. Nerijetko je nailazio na čivitvanje.Ovaj koristan stroj sasijeca i mjestimično pojavljivala u lužnjakovimsitni suvišno grmlje i korov a s noževimaulazi u tlo na dubinu 3 cm. Nakon ne .zastupljenosti nije odstranjivana.posavskim šumama, ali zbog neznat­toga rasipač žira raspoređuje ga naodređenu površinu da bi traktor s tanjuračomzavršio posao i omogućiolužnjakovom sjemenu sigurnije nicanje.Šumarija Nova Gradiška tako je načinilaznačajan posao popunjavanjadijela svojih lužnjakovih sastojina uokviru jednostavne biološke reprodati,Lišće sada može nesmetano padukcije.Sve predradnje i uvjeti su is­jer je žir u zemlji. Stoga je vrlovažno da se sjetva obavlja prije nošto lišće napušta lužnjakove krošnje.punjeni a tek treba mirno čekati idućugodinu kako bi se vidjeli rezultatiovog posla a to je formiranje hrastovogOsim rasipačem radilo se i »podponika.i. Tomić

1. prosinca 1993.IZ NAUKE I PRAKSEPREDNOSTII MANEŠUMARSKOGVITLAOVOGODIŠNJI RANISNDEG ODLUČIO»Mehanizacija šumarstva«dat je prikaz zanimljivogčlanka M. P.Folkema o šumarskim vitlima napoljoprivrednim traktorima. Autoru dijelu napisa ističe da se usvijetu upotrebljava oko 40 tipovavitala koji služe kao priključcina ove traktore, a većina ih je saskandinavskog poluotoka.Iz prakse je proistekla spoznajada maksimalni teret, koji seprivlači vitlom priključenim namanji poljoprivredni traktor, uidealnim terenskim uvjetima iznosi1 m 3 na 26 kw snage traktora.Prema tipu traktora koristese vitla s vučnom silom od 25 do60 kN, a njihova uporaba je pri iskorišćivanjušuma na manjimpovršinama tvrdih listača, gdjese zasebno izdvajaju furnirski ipilanski trupci. Također ih upotrebljavamou prorednim sječinama(proredama) jednodobnihmladih sastojina listača, četinjačai mekih listača, pri iskorišćivanjuogrjevnoga drva te prilikomprororeda u plantažama četinjača.U usporedbi s prikolicama i dizalicoms hvatalom, upotreba vitlaje ekonomičnija metoda radaza one koji već imaju poljoprivrednitraktor. Može se privućidrvo i na teškom i neravnom terenu,sa strmih padina, budućinema potrebe da traktor dođeneposredno do drva koje trebaprivući. Pri rušenju stablo možezapeti o stojeće stablo i tada opetvitlo dolazi do izražaja, jer povlačitakvo stablo na zemlju. 1 samtraktor, ako zapne ili zaglibi, izvlačimopomoću vitla.U kombinaciji s poljoprivrednimtraktorom, vitlo upotrebljavamoza privlačenje cijelih stabalaili njihovih dijelova odnosnokoristimo stablovnu metodu kojatraži manji fizički napor. Značajnoje napomenuti da radeći s vitlompostižemo veći razmak izmeđušumskih vlaka (50—75 m)pa na taj način, gubimo manjeobrasle površine, za razliku odslučaja kad koristimo traktor sprikolicom i kada vlake morajubiti gušće (sortimentna metodarada).Ipak, i pored navedenih prednosti,poljoprivredni traktor s vitlomima i nekih mana. Takomaksimalni teret kojeg privlačido pomoćnog stovarišta iznosi 1do 2 m 1 a samo kod većih traktorai preko 3 m 3 . Ako je riječ o većimudaljenostima privlačenjado kamionskih cesta (od 500 do2000 m), ovo je nepovoljna količinadrvne mase u usporedbi s teretomod 5 m 3 ili više, koliko seprevozi prikolicom. Inače, najboljeiskorištenje poljoprivrednogtraktora s vitlom je pri udaljenostiprivlačenja ispod 500 metara.I. TOMIĆRadovi kasno počeli, apotom stali: građevinskamehanizacija kod ribnjakabroj Su Lipovljanima čekaGRAĐEVON; bolje dane, -* , . "•••Najnovije mjere Vlade skresale su investicije, noipak se radi. Prije prvog snijega bjelovarsko jeGrađevinarstvo dovršilo najnužnije radove uRibnjačarstvu Lipovljani te predale na uporabujednu šumsku cestu.Slijedeći nedostatak je u tomešto su trupci vučeni po tlu uprljania na stovarištima nerijetko dolazido zastoja zbog česte potrebepiljenja motornom pilom pa nizmalih postrojenja ne mogu prerađivatinečistu oblovinu. I naposljetku,vitlom se ne mogu tovaritikamioni ili to nije djelotvorno.BJELOVAR - Gradevinarcisu stali. Bilo bi dobroda je to privremeno jer dokraja godine još je dostavremena i moglo bi se mnogotoga napraviti. A to će,dakako, ovisiti o snijegu, kiši,temperaturi...Bjelovarska radna jedinicaGrađevinarstva takođerje »zatrpana snijegom«. Nerade, tek dio strojeva za-poslen je na raščišćavanjuprometnica. No bjelovarskisu gradevinarci ipak, u »petdo dvanaest« izbjegli i kompletnozatrpavanje i prekidanjeradova na velikomradilištu koje su preuzeli —na ribnjacima u Lipovljanima.Isto tako, u posljednjisu čas prije ovog prvog snijegapredali na uporabušumsku cestu Dugački gajSNIJEG NIJE PREPRKA— Jasenova u šumariji V.Pisanica.RIBNJAČARSTVO LI­POVLJANI je pred velikomrekonstrukcijom. Uplanu je bila obnova ribnjakabroj 3 ukupne površineod 191 ha, koji je zbog dotrajalostiizvan proizvodnje.Potrebno je kotu vodedovesti na prvobitnu razi-— Radovi sukvalitetnoobavljeni:inženjeri KarloKrejčir i MilanJasika izGrađevinarstvate inž. MirkoFrčo ispreddirekcije,prilikompreuzimanjaceste Dugačkif '-..,- *~: •... gaj—Jasenova.nu, visine 1,5 m. U ribnjakuje sada dosta zemlje, muljakoji je skupo vaditi i odvoziti.Planirana je stoga pregradnjaovog ribnjaka nanekoliko manjih što bi omogućiloi drugačiji način proizvodnje.No kasno je poče­Rekonstrukcija se odgađa do daljnjeg: inženjeri Milan Jasika, IvicaTomaz te poslovođa Nenad Oliverić na isušenom ribnjaku broj 3 uLipovljanima.lo, stalne kiše ometale suradove da bi najnovije mjereVlade skresale investicijei s rekonstrukcijom ribnjakase stalo. Preostali susamo ove jeseni najnužniji,ali i te kako važni radovi naizgradnji kanala, zapravodovršenje nasipa za odvodnikanal kako bi se moglaispustiti voda iz ribnjaka iići u izlov ribe.Mr Mijo Gašparović, pomoćnikupravitelja Ribnjačarstvakaže: »Jasno je dase ulaganje u proizvodnjuhrane ne vraća tako brzokao ulaganja u neke drugeoblasti. No isto tako je jasnoda su to strateški važneinvesticije...«Na nasipu kanala zateklismo, tri dana prije prvogvelikog snijega tri bagerakako pod nadzorom inž.Ivice Tomaza iz zagrebačkeuprave te poslovođe GrađevinarstvaNenada Oliverićadovršavaju posljednje metrenasipa. Inž. Milan Jasikakoji je došao obići radilišteUPRAVA ŠUMA DELNICESnijeg i niske temperature, koji su i za prilikeGorskog kotara preuranjene, učinile su višeteškoća u prometu na magistralnoj cesti Rijeka— Zagreb nego, na cestama područnih šumarijaove Uprave šuma. Opskrbljene vlastitim kamionima-ralicama,a poneka i univerzalnim »Unimog«-om,šumarije od prvog dana čiste svoje šumskeceste, pa zastoja u proizvodnji praktički i nema.U Šumariji Gerovo, ne samo da su otvorena svamisli da bi radovi mogli bitigotovi za dva dana. Jer ijednima i drugima se žuri:ribnjačarima da spase neštood ovogodišnje proizvodnje,građevinarcima, daizbjegnu kiše, veće hladnoće,snijeg...ŠUMSKA CESTA Jašenova— Dugački gaj u dužiniod 1,7 km gornjeg strojadovršena je također prijepočetka velikih hladnoća,odnosno snijega. Donji strojceste napravljen je znatnoranije, pred sedam godina,s grubim navozom kamenapočelo se još u kolovozu, dabi dovršni radovi bili obavljeniu studenom. Kamen senavaža s deponije koja je tunapravljena još početkomgodine. Cesta je dobre kvalitete,što su potvrdili i članovikomisije prilikom pregledai preuzimanja ceste.Tekst i snimci: M. M.šumska radilišta nego je od prvog dana sniježnih neprilikaprohodna i cesta za Lividragu, gdje je uz lovačkukuću locirano i novo ograđeno uzgajalište zadivlje svinje. Slično je i u šumarijama Crni Lug,Tršće, Mrkopalj i Klana, gdje je pred skorašnji lov namedvjede (prije njihova odlaska u zimski brlog) probijenacesta za Gumance i Suho radi dovoza mamca.A. F.

1. prosinca 1993.LJUDI I TEHNIČKA SREDSTVAPROTUPOŽARNA ZAŠTITA U UŠ SPLITŠumski požari u Dalmaciji su i ove godine uništili mnoge zelene površine. ŠtoUprava šuma Split poduzima kako bi spriječila uništavanje šuma na područjukojim gospodari?Šuma nakon požara, dugi niz godina se ne može u potpunosti oporavitiOvog smo ljeta na područjuMakarske imali tri požara— komentirao je FilipŠabić, stručni suradnikza zaštitu od požara u Upravišuma Split — od čega su dvaizazvana iskrenjem električnihvodova, a treći je izazvao počiniocprotiv kojeg je podnesena krivičnaprijava. Kuhao je kavu ušumi...U ovim požarima stradale suuglavnom privatne površine, alisu (iako manjim dijelom) zahvaćenei površine pod državnimšumama.— Vrijeme je prilikom izbijanjaprva dva požara u Makarskojbilo izuzetno nepovoljno —kaže Filip. — Jednom je puhaojugo, a drugi puta bura. Trećipožar je buknuo na nepristupačnomterenu. Ipak, požari su navrijeme uočeni i poduzete su svemjere koje je bilo moguće poduzeti.Veći su požari proteklog ljetazabilježeni i na Braču, Šibeniku,Zadru.... Ovogodišnje će ljeto uDalmaciji biti zapamćeno po ratnimokolnostima, suši i požarima.Požari su djelomično posljedicaprva dva elementa.— Požara je uvijek bilo i bit ćeih — nastavlja Filip. — Ne postojemjere koje ih mogu sasvim isključiti.Mnogo smo toga učinilida bismo ih spriječili. Vidan napredakje postignut u posljednjetri godine: izgrađeno je oko 450km protupožarnih prosjeka selementima šumskih cesta, štonam je omogućilo dovoženjeprotupožarne tehnike i na manjeotvorena područja, štampalismo propagandni materijal (plakate,letke), imali smo i dobrusuradnju sa sredstvima javnoginformiranja i slično. Do nedavnosu različite općine imale različitistupanj zaštite od požara (uskladu s mogućnostima koje suimale), što je sada riješeno. Poprvi puta u zadnjih 50-tak godinaozbiljno se je radilo na uzgojui zaštiti šuma, čišćenju nekihpovršina i pošumljavanju s biljnimvrstama otpornijim na požare.Proradio je i sistem UKV--veza... Uprava šuma poduzimasve preventivne i uzgojne mjerekoje može poduzeti. Vrlo je značajnai služba protupožarnogpromatranja i ophodarska službakoje djeluju na terenu... Zapravo,najveći broj požara nastajena površinama koje nisu gospodareneu »Hrvatskim šumama«.Vatra se (zbog suše i vjetra)vrlo lako prenosi i naše službeteško djeluju istovremeno i naprivatnim i na državnim površinamakoje su u biti nedjeljive.U Upravi šuma Split postoje 54osmatračnice, s kojih se pratistanje u dvije ili tri smjene (ovisnoo procjeni opasnosti od požara).U prošle dvije i ovoj godiniradilo je i 140 protupožarničkihrajona (lugarije), a tu su i 15—24ophodarske ekipe s jednim dodva čovjeka koje obilaze teren.Tijekom ljeta oko 300 djelatnikaUprave (što stalnih, što kroz gradansko-pravniodnos) direktnoradi na zaštiti šuma od požara,dakle u više od 30.000 norma dana.Broj požara i štete od njih bibile znatno veće da ovi ljudi tijekomljeta ne spriječe desetkeslučajeva iz kojih su mogli nastativeliki požari. Nije riječ samoo deponijama smeća, s kojihnajčešće kreću požari, ili o zapuštenimpoljoprivrednim površinama,riječ je i o divljemkampiranju, nemarnom odnosuprema šumi i mnogočemu drugom.Riječ je o 565 tisuća ha kojimagospodari UŠ Split na vrlodugačkom području uz obalu.Mnogo toga može se uraditi ipreventivno, kroz programe i osnovegospodarenja i stalnu briguo šumi, formiranjem mješovitihsastojina na manjim kompleksima,redovitim proredamai čišćenjima i koječemu drugome,što je u Upravi postala praksa,posebno zadnjih godina. Apraksa je pokazala i to da je vatrugotovo nemoguće zaustaviti uvelikim kompleksima šuma. Takođerje pokazala da prilikom»požarne oluje« vatra preskačegotovo neshvatljive razdaljineod 300 i više metara. Svaki se većipožar događa onda kad pušejači vjetar — kažu Dalmatinci...U Upravi kažu da se za svaku šumutočno zna tko što i kada morauraditi, jer je Program mjerazaštite od požara ovdje vrlo značajani detaljan. Međutim, problemaima mnogo:— Ozbiljno se osjeća nedostataksuvremenih tehničkih sredstava— smatra stručni suradnikza zaštitu od požara — od UKV--veza do aviona. Lani smo imalisamo 54 UKV-stanice. Nadam seda ćemo ove godine doći do 160,što bi nam znatno pomoglo usprečavanju širenja požara. Nedovoljnosu opremljene i vatrogasneslužbe, kako profesionalnejedinice, tako i dobrovoljne.Nedostaje nam i ophodarskihvozila za ekipe koje moraju obilazititeren i pratiti stanje, jerone često uspijevaju ugasiti početnepožare. U dosadašnjoj supraksi najbolje efekte pokazaliprotupožarni avioni i nadam seda će »Hrvatske šume« zajedno sostalim institucijama u Republicii to riješiti i da ćemo slijedećihgodina imati zaista kvalitetnuzaštitu od požara — dodao je Filip.Tekst: V. HRKALOVIĆSnimke: F. ŠABIĆTIMSKIM RADOM DO USPJEHAU ŠUMARIJI MAKARSKABaško Polje je do prije nekolikogodina bilo jedno od najprivlačnijirumjesta na jadranskojobali. Posebnost mu je davalaborova šuma koja je rasla u okolini isamom mjestu. Prije nekih 7 godinaveliki požar je progutao šumu i ostalaje golet.Danas je Baško Polje jedno od najvećihradilišta u Upravi šuma Split,posebno u Šumariji Makarska. Riječje o čišćenju, pošumljavanju i njezigotovo 500 ha površine. Ove su godineradovi vršeni u Donjem BaskomPolju, gdje se je pošumljavalo uglavnomalepskim borom. Dugotrajne sušesu smanjile uspjeh pošumljavanja,pa su jesenas unošene sadnice cedra,pinjole, alepskog bora...— Šumarija Makarska gospodari scea 15.000 ha površine — kaže inž.Boris Šabić, upravitelj Šumarije — odčega je samo 7.000 ha obraslih površina.Iz toga proizlaze i naše obvezeu pošumljavanju, a iz svega onogšto smo naslijedili i što se događaoko nas ostale obveze. Pri tom mislimna čišćenja i pošumljavanja opožarenihpovršina, održavanje šuma kojeimaju status zaštitnih šuma ili parkaprirode i mnogo što-šta drugog...Šumarije u Dalmaciji zaista, imajunešto drugačije zadatke od onih uunutrašnjosti. U njihovim zadacima iskoriščivanješuma sudjeluje sa malimpostocima, jer i ono drvne mase kolikomogu posjeći ne mogu plasirati,jer se proizvodi_uglavnom celuloza iogrijevno drvo. Šumarija Makarska jeu tom pogledu u još težem položaju,jer su šume koje se nalaze izvan turističkogpodručja — šume u parkuprirode Biokovo!Dva ovogodišnja požara su u okoliniMakarske ostavila pustoš. DjelatnikeŠumarije zatekli smo na jednoj odopožarenih površina. Sjekli su oštećenastabla i čistili površinu koja ćeuskoro biti ponovno pošumljena. Štose može učiniti š nagorjelim stablima,pitamo inž. Šabića?— Koristimo ih kao ogrijevno drvo.Dobar dio takvog ogrijeva prodajemo»na panju«, a ostatak moramo samimicati iz šume. Naravno, ovakav ogrijevnije cijenjen kao »normalno« ogrijevnodrvo, ali šteta bi ga bilo ne iskoristiti...Ogrijev smo (u skladu s odlukomUpravnog odbora »Hrvatskih šuma«)osiguravali i za prognanike, ranjenepripadnike HV, obitelji poginulih...Makarani su ove godine radili mnogoi na protupožarnim vlakama, pa jeizgrađeno oko 15 km šumskih vlaka selementima šumskih cesti. I ostali suposlovi vezani uz zaštitu i uzgoj šuma:pošumljeno je 25 ha novih površina,očišćeno i iznjegovano oko 30 haitd. Dosta toga je.urađeno ako se uzmeu obzir da u Šumariji radi ukupno19 djelatnika.— Dio posla uradili smo sami, a dioje riješen kroz GPO ili su ga uradiliprivatnici — kaže upravitelj — ali sveono što smo postigli postigli smo zajedničkim,timskim radom. Dakle, uspjesisu zasluga svih djelatnika.V. H.Što se i kako radi u šumarijama Uprave šuma Split, odnosno u Dalmaciji,u uvjetima tako različitim od uvjeta u kontinentalnim šumarijama ?Opožarena površina u okolini Makarske na kojoj su ove jeseni započeti radovi čišćenja.

1. prosinca 1993.ZAKON O LOVU I UPRAVA ŠUMA SPLITOBAVEZA I IZAZOVZakon o lovu (čije se donošenje očekuje) na nov način regulira gospodarenje lovnim površinama, što je za Javno poduzeće jednaobveza, a za Upravu šuma Split i obveza i izazovUprava šuma Split jeprostorno najvećauprava i gospodarisa 550.685 ha državnihšumskih površina, štopredstavlja značajan preduvjetza bavljenje lovnomprivredom. Do danas, zausporedbu, na području oveUprave, šumarstvo je gospodarilosa tek 0,06 posto lovnepovršine, a ostalim su površinamagospodarila lovačkadruštva. Ukupno u Dalmacijiima 1.100.000 ha lovnih površina,a ustanovljeno je 69 lovištai isto toliko lovačkihdruštava sa oko 24.000 lovaca.Istina, u navedenim podacimasu i lovišta s privremenookupiranih područja, izvremena prije agresije naRepubliku Hrvatsku.Dosadašnji regularni sustavgospodarenja lovnimpovršinama nije dao očekivanerezultate u lovstvu. Valjaprije svega konstatiratida je sva divljač jadranskihkrških ekosustava (otoci,obala, zaleđe) ugrožena.'Živimou razdoblju kada se znatnosmanjuje životni prostordivljači. To je ono razdobljekada divljač intenzivno opadapo vrstama i brojnosti.Smanjenje šumskih prostora,tehnički razvoj i urbanizacija,a sada i ratni uvjetiporemetili su i remete ekološkuravnotežu. Formiranjemnovih ekosustava, neke vrstedivljači se sele i nestaju, dokse pojedine vrste prilagodavajuizmijenjenim uvjetima.Prema statistici, broj sitneautohtone divljači u Dalmacijigodišnje je padao po stopiod 6 posto u periodu od1960. g. do danas. Dakle, u lovištimadalmatinske regijeznatno je smanjeno brojnostanje divljeg zeca, jarebicekamenjarke i trčke. Utvrđenoje da je iz većine lovištana području Dalmacije potpunonestala trčka, a ostaleautohtone vrste su znatnoispod matičnog fonda, boljerečeno, prisutne su u neznatnombroju.Uzroci smanjenja fondadivljači su mnogobrojni. Ekološkifaktori su manji uzroktakvom stanju od ostalih elemenata.Napuštanjem obradivihpovršina u brdsko-planinskomdijelu Dalmacije,na primjer, smanjuje se prostorza divljeg zeca i jarebicukamenjarku, vrste koje supratitelji čovjeka i stoke, alise u tim izmijenjenim stanišnimuvjetima stvaraju mogućnostiuzgoja divokoze,muflona i drugih vrsta kojetraže apsolutan mir. Melioracijomdoline Neretve ikraških polja smanjuje seprostor za močvarice, ali seistovremeno stvara prostorza prepelicu, trčku i dr. Ovakvihprimjera ima mnogo inema sumnje: uz primjenustručnog i upornog rada -brojno stanje divljači će sepovećati.Zbog nedostatka stručnogkadra i kvalitetnih programarazvoja lovstva u većiniopćina i u lovačkim društvimaove regije, rad u lovstvuse odvijao stihijski, što je redovitoišlo na štetu divljači ilovstva uopće. Odnos općinai nadležnih službi u općinamaprema nagomilanim problemimau lovstvu nisu biliodgovarajući. Ustanovljenalovišta su bez posebnih analizadavana na gospodarenjelovačkim društvima. Osnovnidokumenti (poput lovnogospodarskeosnove i programagospodarenja) donošenisu bez saznanja o stvarnomstanju u lovištu i beznaučnih podloga, a općinskesu ih službe samo formalnopotvrđivale. Lovačka društva,bez materijalne podlogei lovnočuvarske službe,radeći amaterski samo pospješuju»prirodni« processmanjenja i nestanka pojedinihvrsta divljači u lovištima.Posljedica je cijepanje društvai ilegalno stvaranje novihlovišta, a uz to i nestručanrad ide i bezvlašće.Ima i svijetlijih primjera,poput izvanrednih rezultatauzgoja divokoza, pa i muflonau lovištu Biokovo, uzgojamuflona na Pelješcu, kodPloča i na Dugom Otoku tefazana na otocima Vis i Šolta.Upravo ovi primjeri upućuju»Hrvatske šume«, Upravušuma Split da iskoristiprirodne resurse i stručnepotencijale. Bez sumnje, riječje o velikom izazovu, koji tražisistematski rad i red, kojizbog navedenog stanja tražiupornost i privremeno odricanje.Divljač, kao značajan činiteljekosustava, daje višestrukekoristi koje su naznačeneu njenoj ulozi bioregulatora iukrasa prirode, ali i u značajnimkoličinama mesa, kože,krzna i rogovlja. Ako jedivljač sastavni dio šumskebiocenoze, onda je šumarstvopozvano da kao gospodarskadjelatnost uključi igranu lovnog gospodarstva,koje objedinjava kompleksgospodarenja sa lovnom divljačiunutar lovnih površina isastoji se iz uzgoja, zaštite,lova i korištenja divljači.Temelj svega, odnosnopreduvjet uspješnog bavljenjalovnim gospodarstvom,je ustanovljivanje lovnih površina- lovišta. Upravo bito bio jedan od primarnih zadatakaUprave šuma Split, au skladu s odredbama novogZakona o lovu. Može se rećida su na ovim prostorimaogromne površine državnihšuma i šumskog zemljišta,na kojima je moguće ustanovitilovišta, jer je riječ o zaokruženimprirodnim cjelinamau kojima postoje ekološkii drugi uvjeti za uspješnoprovođenje uzgoja zaštite,lova i korištenja divljači.Ali, prije svega treba odrediticilj. Sve vrste divljači žive uodređenom prostoru, čiji surazmjeri ovisni o uvjetimaneophodnim za život pojedinevrste. Svakako, kod ustanovljavanjalovišta treba ocijenitibiotske i abiotske faktore:klimatske uvjete, biljnipokrov, ostale prirodne uvjete,oblik i cjelovitost lovišta,populaciju, zdravstveno stanje,odnos čovjek i lovište,ekonomski karakter proizvodnjei odnos sa drugimgospodarskim granama.Uprava šuma Split sa svojimrazličitostima (otoci, obalai zaleđe) pruža ogromnemogućnosti razvoja lovstva,ako, uvažavajući sve navedeneuvjete formiranja lovišta,vodi računa o autohtonimvrstama divljači, kao i o divljačikoja je ovdje unesena.Posebnu pažnju treba posvetitijarebici kamenjarki, kojaje ukras arhitekture dalmatinskogkrša. Divlja svinja je»pridošlica« gotovo na svimdalmatinskim terenima, pačak i na većem broju otoka.Ranijom rajonizacijom jelenai divlje svinje na ovimpodručjima ona nije bila rajonizirana,pa je tretiranakao »crna« divljač. Činjenicaje da obitava u većem broju ida se u ovim lovištima odstreljujukapitalni primjerci,pa iz tih razloga treba većuzaštitu i brigu. Divokoza imuflon su na ovim terenimapostigli vrhunske rezultate,što je putokaz za osnivanjenovih i održavanje postojećihlovišta. Znanost i praksaće pokazati da prelijepi terenidalmatinskog krša pružajuuvjete i za drugu divljač.Dakle, Uprava šuma Split,sa suvislim državnim površinama,sa vrlo povoljnim stanišnimuvjetima, znatnimuspjesima na određenim lovnimpovršinama, postojećimstručnim kadrom u lovstvu idrugim uvjetima, ima realnemogućnosti da postupnoiskoristi lovne potencijale.Ivan TOLIĆosadašnja istraživanja životinjskog svijeta ši-- reg i užeg područja biokovskog masiva, tezapisi i podaci s kojima raspolažemo ukazuju da jeovaj dio prostora Hrvatske od prapovijesnih vremenapa sve do danas naseljavalo mnoštvo vrstakrupnih sisavaca. Rezultati znanstvenih istraživanja,iako još uvijek nedovoljni, sa do sada otkrivenihi proučenih šest paleontoloških nalazišta (MA-LEZ 1981.), pružaju uvid u raznolikost davnoizumrlih vrsta. Naslage koštanih breča na prijevojuDubci nataložene su 420.000 do 500.000 godinaprije sadašnjosti. Glavnina te faunske zajednicesastojala se od stepskih i šumskih vrsta. Uz Dubcepleistocenska nalazišta su još kod Donjih Vinjanakraj Imotskog, u jami na Zmijancu u Pločama, te ušpilji Baba na samom masivu Biokova. Nalazi jelena(Cervus elaphus) u jami Snježnici na Biokovu iHutovu blatu kod Metkovića datiraju iz halocena.Promjenom klimatskih i stanišnih uvjeta od tihdavnih vremena do danas mijenjao se i sastav ibroj krupnih sisavaca na biokovskim prostorima.Nažalost, nemamo pisanih ni drugih podataka,kao ni još otkrivenih nalazišta na Biokovu o prisustvufaune krupnih sisavaca na biokovskim prostorima.Nažalost, nemamo pisanih ni drugih podataka,kao ni još otkrivenih nalazišta na Biokovu o prisustvufaune krupnih sisavaca u posljednjih nekolikostoljeća. Postoje samo usmeno prenesenepredaje o postojanju uglavnom vuka i rjeđe medvjeda.O vjerojatnom prisustvu divokoze zasadnemamo dokaza. Očito je da su lov i intenzivnostočarenje na Biokovu već dosta rano uzrokovalinestanak većih sisavaca, kako biljojeda tako i zvijeri.Do godine 1964. na Biokovu su živjele stalnosamo divlja mačka (Felis silvestris), lisica (Vulpesvulpes), jazavac (Meles meles), kuna bjelica (Martesfoina), tvor (Mustela putorius) i lasica (MustelaVILIM FILIP ŠABIĆVELIKISISAVCIBIOKOVAnivalis). Od ovih vrsta koje su i danas česte lisica,kuna bjelica i lasica viđane su na svim nadmorskimvisinama, dok su divlja mačka, jazavac i tvorzabilježeni samo u Primorju i Zagorju. Vjerojatnostalni stanovnik Biokova je ostala i kuna zlatica(Martes martes), koja je danas na Biokovu rijetkapa se samo povremeno susreće. Iako nema dokaznihprimjeraka, sam autor ju je vidio npr. u prosincu1986. godine u Silnjem Gozdu (oko 1400m/n.m.). Nalazi čaglja (Canis aureus) su takođersamo povremeni. U Dolnjoj Gori (700 m/n.m.)ubijen je jedan primjerak u prosincu 1983. godine.Prelomnica u ponovnom obogaćivanju faunesisavaca na planini Biokovo nastaje ovog puta iznimnopozitivnim utjecajem čovjeka u prirodnomprostoru. Godine 1964. zalaganjem i akcijom lovacaiz Makarske, a nešto kasnije i lovaca Imotskoguz svesrdnu pomoć šumarske službe, organa vlastii stanovništva uneseni su divokoza (Rupicaprarupicanra balcanica), muflon (Ovis musimon) isrna (Capreolus capreolus) (SABIĆ 1972., 1975.,BRKULJ 1988.).Biokovo tako pored očuvanih skoro prašumskihoblika bukovih i jelovih šuma, te bogate florei faune, dobiva još neophodnu kariku u prirodnomživotnom lancu, krupne biljojede. Iako se naBiokovo unio relativno mali broj ovih krupnih sisavaca(48 grla divokoza, 12 grla muflona i 10 grlasrneće divljači), veoma brzo zahvaljujući pogodnostibiokovskog staništa dolazi do njihove populacijskeeksplozije. Brojno stanje divokoza danasnadmašuje 1500 grla, muflona 150 grla. Jedino pokuss unašanjem srne nije uspio. Pravim odabirompogodnih, a vjerojatno nekad ovdje nastanjenihživotinjskih vrsta, kojima biokovsko staništepredstavlja optimum životnih uvjeta, dobro osmišljenazadaća naseljavanja divokoze i muflonauz stručni nadzor i rad osiguravaju danas planiniBiokovo još jednu značajnu posebnost i izuzetnuprednost u vrednovanju prirodnih predjela Hrvatske.Nakon od čovjeka doseljenih krupnih biljojedana Biokovu je u zadnje vrijeme sve prisutnije iprirodno nagonsko naseljavanje krupnih divljesvinje, vuka i medvjeda. Divlja svinja (Sus scrofa)se pojavila 1978. i danas je stalni član biokovskefaune. Vuk (Canis lupus) je u zadnjih deset godinastalan, iako rijedak u gorskom pojasu iznad 1000metara. Tragovi medvjeda (Ursus arctos) nalaženisu tijekom zimskih mjeseci 1988. i 1989. godine.Ovaj uspjeh u reintrodukciji, a potom i prirodnomdoseljavanju rezultat je i brige na očuvanjubiokovskih šuma i općenitom poboljšanju ekološkihuvjeta za život dijela faune. On pruža nadu iohrabrenje da nije trebalo žaliti trud i novac u vraćanjuiskonske faune u ovaj jedinstveni park prirode.Iz »Acta biokovica«, vol. VI

1. prosinca 1993.KULTURA • RAZONODA»ZABAVA • ZANIMLJIVOSTI • KULTURA * RAZONODA"SPIKOM NA SPIKU"REPLIKAvan Hil je u osobno ime imao replikuna izlaganje predsjednikaISaveza SSH Dragutina Lesara.Rekao je da »ne prihvaća veći dioizlaganja predsjednika Lesara u kojemon grubim riječima napada legitimnuvlast da onemogućava njegovsindikat u radu...«Zbog toga, dodao je Hil, ne želimviše biti članom Hrvatskog sindikatašumarstva, koji je u Savezu SSH,sve dok je na čelu Saveza SSH g. Lesar.DMIŠLJENJEPričaj mivjetreSjedim u sjeni starog hrasta i slušamšto mi to govoriš vjetre ?Nemoj mi pričati o prošlostiona je proživljena, želim jezaboraviti.Ni o budućnosti mi ne pričajona je određena, san ne ostvareni.Ali, za tebe vjetreionako ne postoji vrijeme.Zato mi pričaj o danas.Svojim šapatom rasprši mojutjeskobu,miluj moje obraze vruće,da uživamo u svakom trenutkuovog dana što traje.Ankica PICULBKDUBRA VKA RADE - JAGAŠPOGLEDAJTEKOLIKO NASIMADolazi zima.Pogledajte koliko nas imaSa sjajem, ali i tugom u očima.Kuće bez veselja,ali srca prepuna želja.Nikolica će doćii svakome nešto dati,ali ja hoću svome tati.Zar ću i ove godine dobiti daru čizmice koje nisam nosio ja,nego mi ih je darovalanepoznata teta ?Imao sam svoje, koje čuva tatana pragu naših vrata.Ostao je tamo, u kućici tojpa makar za nju dao i život svoj.Dolazi zima.Pogledajte koliko nas,a koliko nas je tek ostaloda bi nešto od ove zemlje postalo.Željeli bi da se vratimona ognjište našebez obzira da li namsamo šuma maše.Dolazi zima.Pogledajte koliko nas ima,a još će nas više biti,samo da se možemo vratiti.POSVEĆENO SVIM PROGNANIMDJELATNICIMAUPRA VE ŠUMA KARLOVACragutin Lesar »iz ovog što je g.Hil iznio« nije smatrao dužnimse dati repliku već »osobno mišljenje«.Nije bilo nikakvih napada nivrijeđanja legitimne (»A kakva drugapostoji!«) vlasti, opovrgao je Lesarnavode g. Hila, već je govorio otegobama ne samo Saveza SSH, veći sindikata uopće u svim postkomunističkimzemljama... Osim toga,dodao je on, ne postoji nikakav Lesarovsindikat već Savez SSH s700.000 članova, »koji nisu ovce kojenetko treba voditi«.On je također rekao da SavezSSH nikad nije učinio nešto zbogčega bi se nekom morao ispričavati,a svoje domovinsko opredjeljenje»nismo dokazivali mahanjem barjakomiznad glave, već radom...«BPITANJEenjamin Horvat se prilikomizbora novih članova za pojedinesindikalne organe zapitao trebali birati i novog predsjednika statutarnekomisije jer je G. Hil, sadašnjipredsjednik, »izjavio da više ne želibiti članom ovog sindikata«.ODGOVORŠUMORIZMIKratkotrajnu nedoumicu razrješilaje (pravno) pravnica VlatkaDrakulić Štiglić: »Da bi netko prestaobiti članom našeg sindikatamora podnijeti pismenu izjavu. Kakoto nije učinjeno, ništa se ne mijenja...«BOŽIĆNICAIzvanredna skupština HSS usvojilaje pod posebnom točkom dnevnogreda zaključak u kome se podržavazahtjev Saveza samostalnihsindikata upućen Vladi republikeHrvatske da se i ove godine radnicimau javnim djelatnostima osiguraBožićnica.RKUD »ŠUMARI«Posebni gosti na Izvanrednojskupštini bili su članovi RKUD»Šumari« iz Vinkovaca. Ovo poznatokulturno umjetničko društvo kojebroji nekoliko sekcija (tamburaška,dramska, pjevačka, plesačka), iovom prilikom je oduševilo nastupomi potvrdilo visok ugled koji uživa.TKO TEBE KAMENOM TI NJEGA DRVOM.TI ŠUMOM JA PERSPEKTIVNIJIM PUTEM.# m mŠUMARI SU ODUVIJEK U VINU VIDJELI ISTINU. UPOSLJEDNJE VRIJEME SU SE RAZOČARALI. PREŠLI SU NAGEMIŠTE!NEKAD SE PJEVALO: ŠUME, ŠUME, VELIKA VAM HVALA...A SADA BI TREBALO: ŠUME, ŠUME, TKO ĆE OPSTAT KUME!SJEKAČKA JE TUGA PREGOLEMA, PUCE PLACA A REZERVENEMA!NAKON ŠTO SU GA PRIVELI U POLICIJSKU STANICU, PRIPITŠUMOKRADICAZAPJEVA: NIJE MENI ŠTO JA MORAM ODLAZIT, VEĆ JE mMENI STO JA MORAM SVOJU ŠUMU OSTAVIT!I. TOMIĆPrvi domaćikulturnitjednikOsmog studenog pojavio se u prodavaonicamanovina u cijeloj državi prvibroj »Hrvatskog rukopisa«, prvog kulturnogtjednika u demokratskoj Hrvatskoj.Pošto je utrnuo kao kulturni prilogu »Večernjem listu« nedjeljom, gdje je u130 brojeva izašao od 10. ožujka 1991. do10. listopada 1993. godine, obradovao jeprve čitatelje svojom već prokušanomkoncepcijom i tematikom priloga.S istim urednikom na čelu - IvanomStarce vičem, koji je »Hrvatskome rukopisu«dao ime i uređivao ga u »Večernjaku«dozadnjeg, 130. broja, i kao tjednik»Hrvatski rukopis« zadržava domoljubnukoncepciju visoke kulturne razine,posebno njegujući aktualnu žurnalističkuratnu prozu, većinu suradnika irubrika, uz određene inovacije. Posvemu je novi izdavač — privatno poduzeće»Stari rukopis« (vlasništvo Ivana Starčevića)uz suizdavačku pomoć Hrvatskogkulturno-umj etničkog društva »Dr. AnteStarčević«. Novi mu je i format, kakvoćapapira i grafički izgled, moderan i decentan,prema zamisli »Euroteama«(Danijel Popović, Orsat Franković, DubravkaZglavnik) i u tiskarskoj izvedbiTiskare Puljko.Prvi broj ima sjajnu naslovnu stranicu,s ilustracijom Mirka Ilica (suradnika»Hrvatskog rukopisa« od onog prvogbroja početkom 1991. godine), naslovnastranica drugog broja donosi portretnašeg književnika, povjesničara i publicistaZvonimira Kulundžića, a treći broj(izašao 30. studenog) počinje udarnomtemom o Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci.Nova rubrika »Hrvatskog rukopisa«je »Jezik iz lijevog i desnog džepa«koju dični starina, poliglot i prevodilacAndersena, Josip Tabak piše britkim iizuzetno čitkim stilom.ŠTO NAM DAJE SINDIKAT?Sada kada je iza nas izvanrednaskupština sindikata, možemo si malodati i oduška. Gledajući ovu slikunaše predsjednice, mnogi će pomislitida nam to ona nosi darove —božićnicu! Međutim, mnogi našidjelatnici će biti sretni ako i redovituplaću dobijemo prije Nove godine iliza Božić

MOTEL DANAS I SUTRAIzgleda zamišljenoupravitelj šumarije Đulovacinž. Vlado LacinaKako i ne bi kad seovih dana treba riješiti daljnjistatus motela »Vrani ka- -men* {na slici). Motel jeizgradila bivša šumarijaMiokovićevo, svojevremenoje radio i kao ugostiteljskiobjekt otvorenog tipa, unjemu su. se pripremali topliobroci za radnike šumarije,a dio radnika je u motelui spavao. U ratu, kad jeDulovac bio nekoliko mjeseciokupiran, motel je pretrpiomanja oštećenja auništen je unutrašnji inventar.Nakon toga u motelusu se smjestili UNPROFORcikoji je postao njihovaprivremena baza. Pred otprilikemjesec dana »mirovnjaci«su napustili motel iotada je prazan. Pitanje je,što dalje.TŠUMARSKI SANraktor Steyr ili šumarski san, tako bi se mogla nazvati »ljubav na prvi pogled«između ovog šumskog traktora austrijske proizvodnje i naših šumara,traktorista, mehaničara, revirnika, prilikom prikazivanja mogućnosti kako traktoratako i sitnilica za uzgoj. Uz sve brojne mogućnosti i pogodnosti o kojima jezainteresiranim posjetiteljima govorio traktorist u šumariji Bjelovar Josip Gazdek,»o kabini u kojoj se ne čuje buka, reduciranoj nultoj brzini i drugom« traktorima mogućnost premještanja volana i vožnju stražnjim dijelom naprijed.O cijeni, doduše, nije bilo riječi, a nije ni mala, i iznad je one po kojoj se nudidomaći traktor Torpedo, koji i sam, s najnovijim modelom, udovoljava nekim zahtjevimašumara, (m)SVJEDOK JEDgore-stijenje s pokrovom crnogorice i(tog dana) sumorno i maglovito nebo,dolje, ispod, na betonskom postolju, postrojenjekamenoloma, odnosno ono što je odnjega ostalo.Kamenolom Šandrovac, nadomak Đulovca.Pokretne trake stale su, i stoje, u kolovozudevedeset i prve, strojevi uništeni. Kratkotrajnaokupacija ovog područja od stranelokalnih pobunjenih Srba zaustavila je radovog kamenoloma u sastavu »Kamena« Sirač.Bila je tu i deponija materijala s koje suse kao i s kamenom iz kameno/oma, prisjećase upravitelj šumarije Đulovac inž. Vlado Lacina,gradile i šumske ceste.Kamenolom danas (na sir*dok te ne tako davne prcSAMSVOJMAJSTORDobro je, pasat će, kao da kažeĐuro Kravaica nakon što jeskratio planku i postavio novi podna traktorskoj prikolici. Pomaže muIvan Durčević a našao se tu i StevoBrglez da pomogne, ako treba.Sve to događalo se u dvorištumehaničke radionice bjelovarskešumarije gdje se »uvijek nešto zbiva«.Ne samo da se vrše dnevni popravcimotornih pila, traktora i većizahvati i razne prepravke, već se,eto, obavljaju poslovi i tipa »samsvoj majstor«.I dobro je tako. Skrati se vrijemečekanja za nešto što čovjek možeobaviti sam. Dedino, ako nešto neispadne dobro, ne može se na nikogažaliti...!TEŠKO JE I ZAMISLITI