bunjevacka rec 35-36_Layout 1.qxd - Bunjevci.com - Bunjevci

100 GODINA OD SMRTIAMBROZIJE BOZE ŠARĆEVIĆAŠta snosite taj odmetnički Mukićev jaram i trpite u gradskoj upravi oholumađarsku majstoriju koja od vas živi i o vama ovisi, već se složite i osnujte jednonarodno gnizdo, Bunjevačku Kasinu, i zavladajte Suboticom bilom.Ovako je kazo naš vrsni pravnik i žarkirodoljub Ambrozije Boza Šarčević, raspravljajućio progonstvu Bunjevaca sa učenombraćom Mamužićima.Subotičanin Ambrozije Šarčević (rodiose u Subotici 30.marta 1820. godine. odoca Tome i majke Jage, rođene Jurić, aumro je 29.novembra 1899. godine, i saranjenje na Senćanskom groblju) sudski ječinovnik i veliki rodoljub, pisac i izdavačprvih bunjevačkih knjiga novoga vrimena;čovik, koji je, i u ovo mučno doba po Bunjevce,održavo veze sa Ilijom Garašaninom– tisno je vezan za bunjevačkiprosvitni pokret. On je jedan od njegovihprvih trudbenika, jedan od najvažnijih pokretača"Pučke kasine" i osnivača Bunjevačkestranke (L.Mamužića); - prosvitniradnik, koji po zaslugama za Bunjevce,posle Antunovića, zauzima najvidnije misto.Osnovnu škulu i gimnaziju je završiou Subotici 1836. godine. Filozofski fakultetje studiro u Budimpešti i završio 1838.godine. Prvi tečaj prava studira u velikomVaradinu, a drugi 1840. godine u Pečuju.Zakletvu ko pravnik polaže 1841. godine,a posli tog 1842. godine, postaje advokatom.Bio je 1842. godine u Koložvaru stenografna Erdeljskom saboru, a 1843. i1844. godine vodio je zapisnike u Požunu,di se upozno sa istaknutim Hrvatima.Vojnići su poznati bunjevački plemići,a iz jedne take porodice oženio se Šarčevićsa Anom Vojnić koja mu je porodila tri ćeri.Godine 1845. na županijskim izborima,izabran je za pomoćnog županijskog advokatai postaje prvi županijski službenineplemić. Uobičajeno je u to vrime bilo dasu plemići zauzimali upravljačka mista užupaniji. Sa dvi diplome i znanjem pet jezika– latinskog, francuskog, nemačkog,mađarskog i srpskohrvatskog, odnosnobunjevačkog, uspišno se nosio sa obrazovanimkrugom ljudi koji su upravljali županijom.Pored tog, bio je i jedan odnajboljih stenografa u Mađarskoj, uzimajućiu obzir da je službeni jezik bio mađarski,a on je tim jezikom vladao navisokom nivou, samim tim što je bio stenograf.Godine 1848. pa sve do 1851. bio jesreski načelnik u Bačkom Aljmašu, a godine1851. u istom mistu izabran je i zasreskog sudiju.U Suboticu se vraća 1860. godine ipostaje narodni prosvetitelj i borac za nacionalneslobode i prava Bunjevaca. Zbogizgubljenog sluha se zadovoljava da budepomoćnik gradskog advokata, arhivar idrugi gruntovničar.DOPRINOS AMBROZIJEŠARČEVIĆA U PERIODUPREPORODA BUNJE-VACA OD 1840 GODINEDO 1899 GODINEU to vrime velika većina Bunjevacabila je polupismena ili nepismena. Obilazioje lično mnoge domove, savitovo sesa starešinama porodica, davo im svojeletke, plakate za čitanje i knjige (posebnoknjigu "Dostojna plemenite Bačke" od GrguraPeštalića). Godine 1865 radi na privođenjuknjige Miloša Popovića, što jeurađeno i ona je te iste godine i odštampana.Uz pomoć i saradnju Đorđa Popovićaizlazi iz štampe za 1868 godinu "Bunjevačkikalendar", kao i za 1869 godinu.Za godine 1870; 1871; 1879 i 1881 kalendarinose naslov "Bunjevački i šokački kalendar".Važno je istać da se i on kao ibiskup Ivan Antunović opredelio za Bunjevačkietnonim. Ovakim radom Šarčevićuliva svist u narodu i povirenje u slavenskubudućnost i isticanje njihovog imenakoje se sve više potiskivalo i kojeg su sesve više stidili. Posebnu pažnju posvetioje omladini, naročito škulskoj. Godine1869 izdaje knjigu pod naslovom "Zbirkamudrih i poučnih izrekah", čija je sadržinaod mudrih, poučnih izreka i poslovica bilabliska narodu. Da se uočiti da se i on kaoi biskup Ivan Antunović zalaže za slovo H,koje se počelo u svakodnevnom govorunaroda gubiti. Prije izlaska knjige dao ještampati poziv na priplatu na mađarskomjeziku u kojem poziva škulske vlasti i narodneposlanike da je kupuju i time da dođedo škulske omladine, i kako on kaže "timeće pomoći u vaspitanju naroda, Bunjevačkii Šokački učenici će se obradovati,a roditeljima će se dati prilika da čitajupoučno i dobro štivo". Sredinom 1869 godineA.Šarčević dolazi u Suboticu na sastanaksa Ivanom Antunovićem, katoličkimkanonikom i biskupom, i njegovim saradnicima.Ovo je bila prekretnica u dotadašnjemradu Šarčevića, jer je Antunovićprimio na sebe da će izdavati novine. Godine1870 u januaru izlazi u kaloči list"Bunjevačke Šokačke novine", a malokasnije i "Bunjevačka i Šokačka vila", kaoknjiževne novine. Ovi listovi okupili suveliki broj saradnika: Blažu Modrošića,Stipana Vujevića, Agu Mamužića, IvanaPalića, Đenu Popovića i mnoge druge.Stvarni urednici i glavni saradnici bili suDragutin Milodanović i A.Šarčević. DragutinMilodanović sa Šarčevićem 1872godine pokreće u Subotici "Misečnu hroniku",kasnije "Subotički glasnik".Od 1872 godine pojavljuju se i prveknjige Ivana Antunovića koje štampa uTemišvaru, Beču i Vacu.(nastaviće se)Mijo Mandić, dipl.inž.arh.Decembar 2009. - Januar 2010.7